Đukanović: Reforma izbornih zakona u funkciji političke promocije

Mjesecima nije bilo nikakvih aktivnosti niti pomena izborne reforme, a sada, kada je ostalo svega nekoliko mjeseci za eventualne izmjene izbornog zakonodavstva, političke partije počele su da se aktiviraju.

Opozicija je predložila model otvorenih lista, dok iz vlasti najavljuju izmjene Zakona o biračkom spisku. Ipak, inicijativa u posljednji čas ne znači nužno i stvarni pomak sa mrtve tačke, već prije djeluje kao politička promocija u susret izborima, ocijenila je Nikoleta Đukanović, profesorica na Univerzitetu "Donja Gorica".

Odvor za sveobuhvatnu izbornu reformu formalno ne postoji od kraja prošle godine, mjesecima nije bilo ni govora o unapređenju izbornog zakonodavstva, iako je više puta ukazivano da je te zakone moguće mijenjati najkasnije do ljeta. Prije nekoliko dana, ovo pitanje je ponovo je oživjelo kada je DPS u skupštinsku proceduru predao Predlog izmjena Zakona o izboru odbornika i poslanika. Aktivirao se i vladajući Pokret Evropa sad, koji najavljuje predlog izmjena Zakona o biračkom spisku. Međutim, Đukanović ne smatra da su partije ovim inicijativama pokrenule izbornu reformu sa mrtve tačke.

– Inicijative postoje godinama, ali bez stvarnog epiloga i bez suštinskih promjena. Tek kada budemo imali kvalitetno zakonodavstvo koje se dosljedno primjenjuje, moći ćemo da govorimo o stvarnom napretku. Danas imamo izborno zakonodavstvo koje je zastarjelo i u velikoj mjeri lošeg kvaliteta, a čak ni takvo kakvo jeste nije se u potpunosti poštovalo. To pokazuje da problem nije samo u normama, već i u političkoj volji i institucionalnoj praksi – kazala je Đukanović za "Dan".

Po njenom mišljenju, ozbiljne izmjene i istinski unaprijeđenjno izborno zakonodavstvo teško se može očekivati ako se u obzir uzmu sve okolnosti.

– Vrlo je malo vremena, a potreba za izmjenama obuhvata veliki broj zakona. Te izmjene ne smiju biti sporadične i izolovane, već pažljivo usklađene i međusobno povezane. Bez funkcionalnog odbora ili nekog drugog institucionalnog okvira u kojem bi zajedno radili vlast i opozicija, uz učešće civilnog društva i eksperata, teško je očekivati ozbiljnu reformu. Dodatni problem je izostanak kvalitetne javne rasprave, što smo već vidjeli i kod ranijih izmjena. U takvim okolnostima, realnije je očekivati parcijalna i nedovoljno promišljena rješenja, nego suštinsko unapređenje sistema – smatra Đukanović.

Kako je ocijenila, predlaganjem izmjena zakona kojima se definišu pravila za izbornu trku partije najvjerovatnije pokušavaju da prikupe političke bodove, prije nego što su zaista posvećeni sprovođenju reformi.

– U ovom trenutku više djeluje da je riječ o političkoj promociji, populizmu i pripremi za izbore, nego o iskrenoj namjeri da se sprovede reforma. Partije pokušavaju da se predstave kao nosioci promjena, ali bez spremnosti da uđu u sveobuhvatan i inkluzivan proces koji bi doveo do stvarnih rezultata. Da postoji takva spremnost, vidjeli bismo depolitizaciju institucija i dosljednu primjenu postojećih pravila, što sada nije slučaj. Zato ovi potezi više liče na taktičke političke manevre nego na ozbiljan reformski iskorak – zaključila je Đukanović.

Političari da pokažu odgovornost

Apel da su Crnoj Gori neophodne suštinske izborne reforme, a prije svega otvorene liste, juče je još jednom uputio predsjednik države Jakov Milatović.
– Crnoj Gori su potrebne otvorene liste. Potrebna nam je Skupština u kojoj poslanici imaju legitimitet koji dolazi direktno od građana. Tome i služe otvorene liste, da naši predstavnici konačno budu odgovorni onima koji ih neposredno biraju – naglasio je Milatović.
Dodao je da pozdravlja svaki politički potez koji ide u pravcu unapređenja izbornog sistema i veće odgovornosti izabranih predstavnika prema građanima. Sve političke aktere pozvao je da pokažu političku odgovornost i konačno sprovedu ključnu reformu izbornog zakonodavstva.

Otvaranje izbornih lista, što je predložio DPS, i pitanje biračkog spiska koje bi ovih dana trebalo da pokrene PES samo su dio izborne reforme koja je bila u planu i koju je trebalo usvojiti do jula.

Čak i da ova dva pitanja dobiju epilog, ostaju brojna pitanja bez rješenja. Između ostalog, u ovoj fazi reforme trebalo je da se riješi pitanje individualnih kandidatura i direktnog izbora organa mjesnih zajednica, da se reguliše drugi krug predsjedničkih izbora, riješi problem dezinformacija u izbornom procesu, pojačaju sankcije za zloupotrebe i zaštita biračkog prava.