Đuranović: Belveder je bio najveće građansko okupljanje u posljednjih dvadesetak godina

Belveder je bio najveće građansko okupljanje u posljednjih dvadesetak godina, bunt protiv klerikalizacije Crne Gore, protiv zloupotreba vlasti u Crnoj Gori koji su bili uslužni servis Srpskoj pravoslavnoj crkvi i uslužni servis za sprovođenja političkog projekta “srpski svet”, kazao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata" urednik u Televiziji E Draško Đuranović.

Ta tri dana na Cetinju su ostavila traga i političke posljedice u Crnoj Gori, kaže on i podsjeća na slike tih dana, prekomjernu upotrebu suzavca, povrijeđene ljude, Cetinje u dimu, i bar jednu presudu, koja je donesena o prekomjernoj upotrebi sile tog 5. septembra.

- Helikoptersko, ili kako su ga Cetinjani zvali Glovo, ustoličenje ostalo je kao mrlja na licu Srpske pravoslavne crkve. Nikada prije, a pretpostavljam da se nikada tako nešto neće desiti, da se neki crkveni velikodostojnik tako na taj način ustoliči, mimo volje Cetinjana, mimo volje većinskog naroda u Crnoj Gori, na način koji je bio nedostajan - rekao je Đuranović.

Direktna posljedica Belvedera je bio pad Vlade Zdravka Krivokapića, podsjetio je on i dodao da je ipak od svega najteže objasniti kako se to ni posle tri godine od belvederskih dešavanja nije saznala zvanična istina.

- Kada kažem zvanična istina onda ne mislim na trud i napore zvaničnika tadašnjih, i policije, i tužilaštva, koji su htjeli, na svaki način, da bestidno kriminalizuju građanski proces na Belvederu. Nažalost, takozvani uslužni mediji srpskog sveta su se trudili i odatle počinje ona kovanica da je crnogorski nacionalizam bomba u temelju crnogorskog društva. Taj pokušaj kriminalizacije građanskog protesta zaista nije uspio, na kraju ni kroz tužilaštvo, ni kroz sudske organe. Veliku odgovornost što nadanja i zahtjevi građanske Crne Gore nijesu ispoštovani snosi opozicija, koja na kraju krajeva nije, iako je imala većinu od 44 poslanika svojevremeno u parlamentu, izdejstvovala stvaranje i formiranje anketnog odbora, da se utvrdi konačno šta je ko sve radio tokom ta tri dana, i prije ta tri dana - istakao je Đuranović.

Građani svih vjera i nacija, kako je kazao, koji su iznijeli građanski bunt na Belvederu, bili su etiketirani kao ekstremisti, a danas je u Srbiji slična situacija, naglašava on, jer se tamošnji aktivisti,koji se protive izgradnji rudnika Jadar, targetiraju kao ekološki teroristi.

- Vi ni danas ne znate ko je bio u Cetinjskom manastiru. Da li su bili pripadnici srpskih bezbjednosnih snaga? Ispitan je jedan član motorista Putinovih? Ko su sve bili ljudi u crnom? Mi imamo fotografije, tada u Pobjedi smo pisali dosta istraživačkih tekstova, i mislim da smo utvrdili tu spregu između službi bezbjednosti i nekih ljudi iz kriminalnog miljea. Na kraju krajeva svjedočenje i snimak Petra Kneževića govori o vezama sa kriminalnim strukturama službi bezbjednosti povodom cetinjskih događaja - podsjetio je on.

Pita da li je odluka tadašnje ministarke odbrane Olivere Injac da angažuje helikoptere Vojske Crne Gore, kada su piloti policijskih helikoptera odustali od leta, bila zakonska, kao i obavezujće uputstvo koje je tadašnji premijer Zdravko Krivokapić dao tadašnjem ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću.

- Šta su radili Milan Knežević i Andrija Mandić poslije ponoći u Vladi Crne Gore, kad nijesu tada bili dio izvršne vlasti? Kakva je uloga BIA- e, kakva je uloga srpske obavještajne službe? Da li je tačno da je jedan ministar u Vladi tada rekao “pa šta i ako pogine deset Crnogoraca”? Da li je tačno da jedan drugi ministar, koji je takođe danas na vrlo značajnoj funkciji, predlagao da se Porfirije i Joanikije preobuku u bolničare i na taj način prođu kroz blokadu na Belvederu. Blokada na Belvederu je bila toliko jaka da je bez žrtava nije mogao niko razbiti”, istakao je Đuranović.

"Da malo zatalasamo vodu"

Portal ETV sa radom je zvanično počeo dans, upravo na godišnjicu belvederskih dešavanja i buđenja građanske Crne Gore, kaže Đuranović i poručuje da je tu ekipa ljudi koji vole da istražuju i tragaju za istinom.

- Važno je, što bi rekli, da malo zatalasamo vodu. Kad talasamo vodu ti koncentrični krugovi ipak dolaze do obale i mislim da će biti interesantno pratiti, jer, kažem ono što će biti specifikum portala ETV jesu te istraživačke priče. Ja mislim da je Crnoj Gori neophodno novinarsko istraživanje, koliko god bilo zahtjevno, koliko bilo teško i koliko god neki bili pogođeni tim istraživanjem, mislim da je to važno i mislim da će toga biti - zaključio je Đuranović.