Evropski savez: Većina odbila povećanje podrške socijalno najranjivijim

Poslanici većine nisu prihvatili prijedlog poslanika Evropskog saveza da se poveća iznos mjesečne podrške zakonski najsiromašnijoj kategoriji građana a to su korisnici materijalnog obezbjeđenja porodice sa 100 na 130 eura za pojedinca i sa 190 eura za porodicu sa pet i više članova na 250 eura.
Takođe, iz Evropskog saveza podsjećaju da poslanici većine nisu prihvatili ni njihov prijedlog da se za 30 eura poveća iznos mjesečne podrške korisnicima tuđe njege, a to su u najvećem broju najstariji građani koji imaju zdravstvenih problema, sa, kako kažu, mizernih sadašnjih 100 eura na 130 eura.
Nažalost, kako oni navode, u godinama drastičnog povećanja troškova života konstantno se zaboravljaju oni kojima je podrška veoma potrebna. Oni napominju da je sredstava u budžetu bilo za navedene potrebe.
Iz Evropskog saveza podsjećaju da je Zakon o socijalnoj i dečjoj zaštiti donesen 2013. i da su tada definisani iznosi materijalnog obezbjeđenja, koji su se kretali u iznosu od 1/3 tadašnje minimalne zarade za pojedinca i korisnike tuđe njege do 63 odsto minimalne zarade za porodicu sa pet i vise članova.
- Iako su troškovi života značajno porasli u poslednjih 12 godina navedeni (apsolutni) iznosi materijalnih davanja u zakonu su ostali isti. Ti iznosi su za 12 godina, zbog određenih zakonskih prilagođavanja, porasli samo za 35 eura za pojedinca i korisnike tuđe njege do 70 eura za porodicu sa pet i više članova - ističe se u saopštenju Evropskog saveza.
Navedeni prijedlozi poslanika Evropskog saveza su u skladu i sa zaključcima koje je Skupština Crne Gore, na prijedlog poslanika Evropskog saveza, usvojila uz Zakon o budžetu za 2023. i 2024. kada je Skupština zadužila Vladu da kroz planirane izmjene Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštitu predvidi povećanje iznosa određenih materijalnih davanja, imajući u vidu značajan porast troškova života.
Iz ES su naveli da će i u narednom periodu insistirati na neophodnosti povećanja podrške socijalno najranjivijim kategorijama građana, jer, kako kažu, oni ne mogu zadovoljavati ni osnovne egzistencijalne potrebe u situaciji drastičnog rasta troškova života.