<article>Demokratska narodna partija (DNP) saopštila je da će njihov predsjednik Milan Knežević odmah nakon novogodišnjih praznika zakazati sjednicu Predsjedništva i predložiti izlazak iz Vlade Milojka Spajića i vlasti u Podgorici. Ističu da je u jučerašnjoj akciji bilo preko 500 policijaca protiv mirnih građana Botuna.- Koji su samo branili pravo na zdrav život predstavlja jednu od najcrnjih istorija crnogorskog društva... Hapsiti maloljetnu djecu, starce, predsjednika Opštine Zeta, posljednji je stadijum izopačenosti onih koji bi trebalo da predstavljaju narod, ali su već sad nadmašili svoje prethodnike i zbog toga će kad tad krivično pravno odgovarati. Svima onima koji su pohvalili jučerašnju sramnu akciju poručujemo da im je savjest nečista, i da su preuzeli koruptivne obaveze koje ćemo nastaviti da u narednim mjesecima razobličujemo - naveli su oni.DNP, poručuju, principijelno i beskompromisno ostaje uz svoj narod.- Što je dokazala i juče, i zahvaljuje se svima koji su nam pružili podršku, a još više onima koji su ćutali. Ili kako napisa Njegoš: “Čast i bruka žive dovijeka!” - zaključili su u DNP-u.</article>

Demokratska narodna partija (DNP) saopštila je da će njihov predsjednik Milan Knežević odmah nakon novogodišnjih praznika zakazati sjednicu Predsjedništva i predložiti izlazak iz Vlade Milojka Spajića i vlasti u Podgorici.&nbsp;
Ističu da je u jučerašnjoj akciji bilo preko 500 policijaca protiv mirnih građana Botuna.
- Koji su samo branili pravo na zdrav život predstavlja jednu od najcrnjih istorija crnogorskog društva... Hapsiti maloljetnu djecu, starce, predsjednika Opštine Zeta, posljednji je stadijum izopačenosti onih koji bi trebalo da predstavljaju narod, ali su već sad nadmašili svoje prethodnike i zbog toga će kad tad krivično pravno odgovarati. Svima onima koji su pohvalili jučerašnju sramnu akciju poručujemo da im je savjest nečista, i da su preuzeli koruptivne obaveze koje ćemo nastaviti da u narednim mjesecima razobličujemo - naveli su oni.
DNP, poručuju, principijelno i beskompromisno ostaje uz svoj narod.
- Što je dokazala i juče, i zahvaljuje se svima koji su nam pružili podršku, a još više onima koji su ćutali. Ili kako napisa Njegoš: “Čast i bruka žive dovijeka!” - zaključili su u DNP-u.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milan Knežević

Botun

Izlazak iz vlasti

postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda

Zeta

Milojko Spajić

Vlada Crne Gore

Podgorička vlast

Politika

DNP: Knežević nakon praznika predlaže izlazak iz Vlade i vlasti u Podgorici

Demokratska narodna partija (DNP) saopštila je da će njihov predsjednik Milan Knežević odmah nakon novogodišnjih praznika zakazati sjednicu Predsjedništva i predložiti izlazak iz Vlade Milojka Spajića i vlasti u Podgorici. 
Ističu da je u jučerašnjoj akciji bilo preko 500 policijaca protiv mirnih građana Botuna.
- Koji su samo branili pravo na zdrav život predstavlja jednu od najcrnjih istorija crnogorskog društva... Hapsiti maloljetnu djecu, starce, predsjednika Opštine Zeta, posljednji je stadijum izopačenosti onih koji bi trebalo da predstavljaju narod, ali su već sad nadmašili svoje prethodnike i zbog toga će kad tad krivično pravno odgovarati. Svima onima koji su pohvalili jučerašnju sramnu akciju poručujemo da im je savjest nečista, i da su preuzeli koruptivne obaveze koje ćemo nastaviti da u narednim mjesecima razobličujemo - naveli su oni.
DNP, poručuju, principijelno i beskompromisno ostaje uz svoj narod.
- Što je dokazala i juče, i zahvaljuje se svima koji su nam pružili podršku, a još više onima koji su ćutali. Ili kako napisa Njegoš: “Čast i bruka žive dovijeka!” - zaključili su u DNP-u.

Partija iz koje dolazi ministarka saobraćaja blokira saobraćaj, kazao je predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović.
Prema njegovirm riječima, ovo je najbolja slika ovoga što se zove vlast u Crnoj Gori
- Inače, sve drugo nam je sjajno. Gradnju kolektora u 21. vijeku slavimo kao vrhunsko dostignuće. Vidimo se u EU - ponijeće nas Milan na leđima - zaključio je Vujović.&nbsp;

Vujović: Vidimo se u EU - ponijeće nas Milan na leđima

U Peruu su se juče na jednokolosiječnoj pruzi koja vodi do čuvenog arheološkog nalazišta Maču Pikču (Machu Picchu) sudarila dva voza, izvijestila je televizija CNN. Najmanje jedna osoba je poginula, dok je još tridesetak ljudi povrijeđeno. Za sada nema informacija o njihovoj nacionalnosti.
Prema riječima kapetana policijskog odjeljenja u Kusku (Cusco), Honatana Kastilje Gonsalesa (Jhonathan Castilla Gonzalez), u nesreći je stradao mašinovođa. Saobraćaj na pruzi koja povezuje Maču Pikču s obližnjim gradom Kuskom je obustavljen.
Uzroci nesreće, kao ni dodatni detalji, još nijesu poznati, navodi Si-En-En. Poznato je samo da se voz koji je saobraćao iz Maču Pikčua u ranim popodnevnim satima sudario s drugim vozom u blizini Koriuajračine (Qoriwayrachina), takođe arheološkog nalazišta.
Snimci koje su objavili lokalni mediji prikazuju vagone sa razbijenim prozorima i udubljenjima na bočnim stranama, zaglavljene duž željezničke pruge koja prolazi kroz gustu vegetaciju i tik uz ogromnu stijenu.
Maču Pikču se nalazi oko 100 kilometara od nekadašnje prijestonice Carstva Inka, Kuska, na nadmorskoj visini od oko 2.400 metara, iznad kanjona rijeke Urubamba.
Grad, izgrađen od precizno obrađenih kamenih blokova bez vezivnog materijala, smješten na planinskom prevoju s pogledom na zelene vrhove peruanskih Anda, dao je izgraditi sredinom 15. vijeka vladar Pačakuček Jupanki (Pachacútec Yupanqui). Španci su Carstvo Inka osvojili u prvoj polovini 16. vijeka, ali Maču Pikču tada nijesu otkrili. Nalazište je tek 1911. godine pronašao Amerikanac Hajram Bingam (Hiram Bingham).
Ovo mjesto svake godine posjeti oko 1,5 miliona turista, koji uglavnom dolaze vozom do obližnjeg grada Aguas Kaljentesa (Aguas Calientes).
Do Maču Pikčua je moguće stići i pješke: posjetioci polaze iz gradića Oljantajtamba (Ollantaytambo), a putovanje traje oko četiri dana.

Krvavi put do svjetskog čuda: Sudar vozova na putu ka Maču Pikču, jedna osoba poginula

Najviši ruski general izjavio je da ruske snage nastavljaju napredovanje na sjeveroistoku Ukrajine i da je predsjednik Vladimir Putin naredio proširenje teritorije koju Moskva naziva tampon zonom u tom području tokom 2026. godine, prenijele su danas ruske novinske agencije.
Načelnik Generalštaba Valerij Gerasimov rekao je da je Putin naložio proširenje tampon zone u ukrajinskim oblastima Sumi i Harkov, u blizini ruske granice, prenosi RIA, dodajući da je tom prilikom obišao grupaciju snaga „Sjever“.
Ta grupacija, formirana početkom 2024. godine, djeluje na sjeveroistoku Ukrajine s ciljem stvaranja tampon pojasa duž granice i potiskivanja ukrajinskih snaga radi daljeg napredovanja.
Gerasimovljeve izjave uslijedile su nakon što je Rusija zaprijetila odmazdom zbog, kako je tvrdila bez iznošenja dokaza, pokušaja napada na Putinovu rezidenciju. Kijev je te optužbe odbacio, navodeći da je riječ o pokušaju ometanja mirovnih pregovora dok se rat približava četvrtoj godini.
Ukrajina nije odmah reagovala na Gerasimovljev izvještaj.
Putin je više puta predstavljao tampon zonu kao način da se ukrajinske snage i oružje udalje od ruske granice, pozivajući se na prekogranično granatiranje i napade dronovima na oblasti poput Belgoroda i Kurska.
Kijev je odbacio ideju tampon zone, navodeći da je Rusija koristi kao izgovor za dublje upade na ukrajinsku teritoriju.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da su planovi Moskve za oblasti Sumi i Harkiv „ludi“ i da će im se Ukrajina suprotstaviti dok brani te regione.

Gerasimov kaže da je Putin naredio proširenje tampon zone u Ukrajini 2026.

Ministarstvo saobraćaja obavještava javnost da je regionalni put R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac pušten u saobraćaj, u skladu sa ranije datim obećanjem ministarke saobraćaja Maje Vukićević mještanima ovog kraja.
Kako je saopšteno iz ministarstva, otvaranje ove saobraćajnice potvrđuje ispravnost odluke da put koji je u tom momentu bio rizičan, tokom turističke sezone ostane zatvoren, kako bi se radovi na sanaciji klizišta na lokalitetu Sokolovina izveli temeljno, kvalitetno i bez kompromisa po pitanju bezbjednosti.
- Upravo takav pristup omogućio je završetak svih ključnih konstruktivnih elemenata, radova na hidroizolaciji i izradi nadslova nad galerijom, čime su stvoreni uslovi za bezbjedno odvijanje saobraćaja - stoji u saopštenju.
Ministarka saobraćaja je, kako se navodi, ranije ove godine tokom razgovora sa lokalnim stanovništvom jasno poručila da će put biti otvoren čim se za to steknu tehnički i bezbjednosni uslovi, a današnje puštanje u saobraćaj predstavlja dokaz da data riječ nije bila samo obećanje, već odgovorna odluka zasnovana na dugoročnom interesu građana.
- Svjesni smo koliki je problem predstavljalo klizište na regionalnom putu Đurđevića Tara - Mojkovac, zbog toga je Ministarstvo saobraćaja u saradnji sa Upravom za saobraćaj i izvođačem radova bilo potpuno posvećeno zadatku da se ovo klizište trajno sanira. Završeni radovi garantuju veću bezbjednost, trajnost i stabilnost saobraćajnice, što je bio naš prioritet od prvog dana - poručuju iz Ministarstva saobraćaja.
Dodaje se da će, čim vremenski uslovi dozvole, biti realizovani i završni asfalterski radovi, koji se nisu mogli realizovati u trenutnim vremenskim uslovima, kao i kompletna horizontalna i vertikalna saobraćajna signalizacija.
- Puštanje ove dionice u saobraćaj ima poseban značaj za lokalno stanovništvo, ali i za turizam, imajući u vidu da predstavlja važnu saobraćajnu vezu ka sjeveru Crne Gore i ski-centru na Durmitoru u zimskom periodu. Ministarstvo saobraćaja apeluje na sve učesnike u saobraćaju da vožnju prilagode uslovima na putu i da poštuju privremenu i stalnu saobraćajnu signalizaciju - navodi se u saopštenju.

Sanirano klizište Sokolovina, saobraćaj pušten na dionici Đurđevića Tara – Mojkovac

Cijene nafte na međunarodnim tržištima u utorak su se stabilizovale na oko 62 dolara, odražavajući rasplamsavanje tenzija na Bliskom istoku i neizvjesnost mirovnih pregovora za okončanje rata u Ukrajini te procjene o viškovima u snabdijevanju.
Na londonskom tržištu barelom se trgovalo po 62,19 dolara, što je 25 centi viša cijena nego u ponedjeljak. Na američkom tržištu barel je bio skuplji za 29 centi i koštao je 58,37 dolara, prenosi Hrportfolio.&nbsp;
Referentne cijene dan ranije skočile su više od dva odsto.
Pažnju trgovaca i danas je bila usmjerena prema istoku, na eskalaciju tenzija između Rusije i Ukrajine, nakon što je Moskva optužila Kijev za napad na rezidenciju predsjednika Vladimira Putina. Ukrajina je optužbe proglasila neutemeljenima i usmjerenima na remećenje mirovnih pregovora.
- Čini se da su trgovci sada prilagodili očekivanja, ne nadajući se napretku u postizanju mirovnog sporazuma između Ukrajine i Rusije u kratkom roku - rekao je analitičar UBS‑a, Giovanni Staunovo.
Kontinuirana američka blokada venecuelanske nafte te loši vremenski uslovi koji su obustavili isporuke putem naftovoda Kaspijskog naftovodnog konzorcijuma (CPC) takođe su podržali cijene u utorak.
Strahovanjima o snabdijevanju doprinijeli su i vazdušni napadi koalicije predvođene Saudijskom Arabijom na, kako tvrde, stranu vojnu podršku separatistima u Jemenu koje podržavaju Ujedinjeni Arapski Emirati.
Usprkos obnovljenim strahovanjima od mogućih poremećaja u snabdijevanju, i dalje postoji percepcija o prekomjernoj ponudi na svjetskom tržištu koja bi mogla ograničiti rast cijena, kažu analitičari.
Službeni podaci američke agencije za podatke o energetici (EIA) u ponedjeljak su pokazali da su američke zalihe nafte, u sedmici zaključno s 19. decembrom, porasle su 0,41 miliona barela. U prethodnoj sedmici pale su 1,27 miliona barela. Trgovci su očekivali pad zaliha od 2,4 miliona barela.
Odvojeni izvještaj Organizacije zemalja‑izvoznica nafte (OPEC) pokazuju da je barel korpe nafte njenih članica u ponedjeljak bio jeftiniji 97 centi i koštao 61,03 dolara.

Cijene nafte oko 62 dolara

Poljski premijer Donald Tusk ocijenio je danas poslije razgovora sa evropskim liderima da je mir u Ukrajini na vidiku a da nadu da se rat završi za nekoliko nedjelja daje to što su SAD po prvi put pokazale spremnost da daju garancije bezbjednosti Ukrajini i to uključući prisustvo američkih vojnika.
- Ključni efekat posljednjih dana je deklaracija američke spremnosti da SAD učestuvuju u garancijama bezbjednosti za Ukrajinu. Uključujući i prisustvo američkih trupa, npr. na granici ili na liniji podjele Ukrajine i Rusije. Te prilično izričite deklaracije pojavile su se prvi put- kazao je Tusk.
Evropski lideri zajedno sa predstavnicima NATO i premijerom Kanade ocijenili su danas na onlajn sastanku prvu rundu, kako je Tusk ;kazao sada već ozbiljnih mirovnih razgovora i sastanka ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i američkog predsjednika Donalda Trampa ovog vikenda.
- Mir je na vidiku. Govorim o predstojećim nedjeljama, ne mjesecima ili godinama- rekao je Tusk pred sjednicu poljske vlade.
Poljski premijer naglasio je da je mir tek na pomolu i da nije sto posto da će se te nade i ostvariti.
- Vidjećemo kako će biti dosljedni naši partneri s druge strane Atlantika. Predsjednik Zelenski je tu pokazao zaista dobru volju. Nužno je po njemu, što je razumljivo, da bude referendum. Ukrajinski narod morao ;bi da se složi kada je riječ o odluci o teritorijama.- rekao je Tusk i upozorio da istovremeno teritorijalna pitanja iziskuju spremnost Ukrajine da ide na kompromis.

Tusk: Mir na vidiku, prekretnica spremnost SAD da pošalju vojnike u Ukrajinu

Napad na Dramsko pozorište u Mariupolju bio je jedan od najzloglasnijih ruskih zločina tokom gotovo četvorogodišnje invazije na Ukrajinu, a prema izvještajima, tom prilikom ubijene su stotine civila – uključujući djecu – koji su se sklanjali u podrumu, dok je uništen jedan od kulturnih simbola grada.
Sada su ruske okupacione vlasti u Mariupolju organizovale glamuroznu ceremoniju povodom ponovnog otvaranja pozorišta, ali postoji problem: za sada nije zakazana nijedna predstava.
Prema riječima bivšeg savjetnika gradonačelnika, Petro Andriuschenka, rekonstrukcija zgrade nije završena. Za Radio Slobodna Evropa izjavio je da su obnovljeni samo javni djelovi objekta: ulaz, gledalište i pozornica.
- Dvije trećine pozorišta – garderobe, tehničke prostorije i razne druge stvari – nisu ni blizu spremne- rekao je Andrjuschenko, koji sada vodi Centar za proučavanje okupacije, nevladinu organizaciju.
Na web stranici pozorišta dostupne su ulaznice, ali stoji da se predstave održavaju na potpuno drugoj adresi – u koncertnoj dvorani filharmonije.
<h2>Šta se desilo s pozorištem?</h2>
Napad na pozorište dogodio se dok su ruske snage napredovale u Mariupolj na početku invazije, u martu 2022. godine.
Civili su ga koristili kao sklonište, a ispred je bio postavljen veliki natpis "Djeca".
Dokumentovano je najmanje 12 smrtnih slučajeva, ali gradske vlasti su tvrdile da je ubijeno oko 300 ljudi, dok je kasnija istraga Associated Pressa zabilježila 600 žrtava.
Napad je široko osuđen kao ratni zločin. Rusija je negirala da je izvela napad.
Međutim, 28. decembra sve je to zaboravljeno kada su ruske okupacione vlasti priredile predstavu s muzikom i kostimiranim izvođačima na novoj pozornici. Glumci iz Sankt Peterburga bili su obučeni kao pirati, harlekini i dame iz 18. vijeka, dok je pjevač nastupao u smokingu.
Građevinari iz Sankt Peterburga došli su da obnove zgradu, a njen gradonačelnik Aleksandr Beglov rekao je publici da je "ovo pozorište simbol i duša Mariupolja".
Nova zgrada možda izgleda slično staroj, ali postoje mnoge razlike.
Fotografije objavljene tokom rekonstrukcije pokazale su da je napravljena od cigle prekrivene malterom. Original je bio građen od bijelog kamena iz Krima, dijela Ukrajine koji je Rusija takođe zauzela.
Sve osim jedne skulpture na vrhu fasade uništene su nakon ruskog napada. Devet novih, izrađenih u ruskom gradu Rostov-na-Donu, izgleda drugačije.
- Pozorište ima malo drugačiju boju, staklene površine su promijenjene, neki konstruktivni elementi su izmijenjeni. Nisu čak uspjeli napraviti statue da izgledaju približno kao originali", rekao je Denis Kochubei, koji je bio zamjenik gradonačelnika Mariupolja kada je Rusija napadala- za RSE.
<h2>'Lakše je zaboraviti'</h2>
Prostor ispred pozorišta, koji je nekada bio pješački trg, sada je parking.
Prokremaljski kanali na društvenim mrežama hvale unutrašnjost, tvrdeći da je "modernija", s elementima poput rampi za osobe u invalidskim kolicima, liftova i prostranijeg prostora za prodaju karata.
- Oni grade vlastita sjećanja na ovaj rat- rekao je Andrjushenko. "U tim sjećanjima… neće biti tragedije, neće biti ničega. Lakše je zaboraviti."
Konstantin Batozsky, politički analitičar i direktor Agencije za razvoj Azovske regije, nevladine organizacije, slaže se.
- Ne postoji bombardovano pozorište – to znači da nije bilo tragedije. Poenta svega ovoga je da se osigura da u sjećanju ljudi ova tragedija, u kojoj su civili poginuli, jednostavno nikada nije postojala. Ne vidite bombardovano pozorište – to znači da se nikada nije desilo.- rekao je.
Pozorište je bilo samo jedna od mnogih zgrada koje su devastirane kada su ruske snage opsjedale Mariupolj u prvim mjesecima 2022. godine, prije nego što su ga potpuno zauzele u maju.
Od tada, ruski mediji prikazuju projekte obnove u gradu.
Batozsky kaže da rekonstrukciju pozorišta treba posmatrati u tom kontekstu – kao propagandu.
- Većina građana još uvijek nije dobila smještaj i živi u ruševinama- rekao je. "Iza fasade centra grada, koji oni 'obnavljaju' ubrzanim tempom, nalaze se samo kulise ruševina, u kojima ljudi nekako preživljavaju. Dakle, njima apsolutno nije stalo do ovog pozorišta."

Kremlj 'ponovo otvara' pozorište u Mariupolju koje je uništio, bez ijedne zakazane predstave

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan izjavio je danas, nakon sastanka sa predsjednikom Somalije Hasanom Šeikom Mohamudom, da je odluka Izraela da prizna Somaliland nezakonit i neprihvatljiv korak, dodajući da se time pokušava uvući Afrički rog u destabilizaciju.
Nakon jednostranog priznanja Somalilanda od strane vlade Benjamina Netanjahua, somalijski predsjednik Hasan Šeik Mohamud otputovao je u zvaničnu posjetu Turskoj.
Nakon održanog sastanka sa Redžepom Tajipom Erdoganom zaključeno je da izraelsko priznanje dodatno destabilizuje Afrički rog.
- Izraelska odluka o priznanju Somalilanda je nelegitimna i neprihvatljiva. Na izraelskim rukama je krv 71.000 naše palestinske braće - rekao je Erdogan.
Erdogan je takođe rekao da Turska planira da započne bušenje nafte i gasa na moru uz obale Somalije 2026. godine, u skladu sa bilateralnim sporazumom, dodajući da svojoj floti dodaje dva nova broda za bušenje.
Od 2011. godine, vlada Redžepa Tajipa Erdogana uložila je mnogo novca u Somaliju, osnovavši najveću tursku ambasadu na svijetu u Mogadišu i pruživši više od milijardu dolara humanitarne pomoći kao odgovor na sušu i glad.
Turska takođe upravlja velikom vojnom bazom u Mogadišu, dok turske kompanije upravljaju gradskim aerodromom i lukom. Hiljade somalijskih vojnika obučene su u Turskoj, kako u zemlji, tako i u bazi Turksom u Mogadišu.

DNP: Knežević nakon praznika predlaže izlazak iz Vlade i vlasti u Podgorici

Tagovi

Vujović: Vidimo se u EU - ponijeće nas Milan na leđima

Krvavi put do svjetskog čuda: Sudar vozova na putu ka Maču Pikču, jedna osoba poginula

Gerasimov kaže da je Putin naredio proširenje tampon zone u Ukrajini 2026.

Sanirano klizište Sokolovina, saobraćaj pušten na dionici Đurđevića Tara – Mojkovac

PRATITE TVe UŽIVO