Kovačević: Ako Ustavni sud strijepi od javnosti, kako se onda nosi s političkim pritiscima?

Ustavni sud Crne Gore odbio je da CDT-u dostavi kopije inicijativa i predloga za ocjenu ustavnosti zakona i drugih propisa koji se nalaze u njegovom radu, a o kojima do kraja 2024. godine nije odlučeno, čime je još jednom potvrdio duboku institucionalnu zatvorenost i ignorisanje obaveza prema javnosti, saopštila je programska direktorica CDT-a Milica Kovačević.

Kako je pojasnila, riječ je o dokumentima od nesporne važnosti za demokratski nadzor nad radom institucija, koji su godinama zatrpani u fiokama – bez obrazloženja, roka ili plana rješavanja.

- Ovaj zahtjev smo podnijeli u namjeri da doprinesemo transparentnosti rada institucije i omogućimo javnosti uvid u inicijative koje, nerijetko godinama, čekaju na odlučivanje - navela je Kovačević.

Ustavni sud je, dodaje ona, prvobitno donio rješenje kojim formalno usvaja zahtjev CDT-a, ali je umjesto traženih dokumenata dostavio spisak iz kog se mogu vidjeti jedino poslovna oznaka predmeta i naziv akta koji se osporava.

- Prema podacima koje smo dobili, na odluku Ustavnog suda na kraju 2024. godine čekalo je čak 345 predmeta iz oblasti apstraktne pravne kontrole – 165 zakona i 180 propisa i drugih opštih akata. Najstariji od ovih predmeta su iz davne 2016. godine, a čak 155 predmeta je starije od tri godine - saopštila je Kovačević.

Ona navodi da iz dostavljenog spiska – koji, uzgred, nijesu ni tražili – ne može se razaznati kakva to “složena” pravna pitanja Ustavni sud nije uspio da riješi za devet dugih godina.

- Ne može se sagledati koliko je inicijativa i predloga obesmišljeno višegodišnjim čekanjem. Niti se može utvrditi da li je i koliko puta javni interes bio ozbiljno povrijeđen upornim ćutanjem i institucionalnom pasivnošću suda - kazala je Kovačević.

CDT se na ovakvu odluku Ustavnog suda žalio Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP), koja je usvojila našu žalbu i naložila Sudu da odluči u skladu sa zakonom.

- U ponovljenom postupku, Ustavni sud je naš zahtjev odbio, pozivajući se na sprovedeni test štetnosti i navodeći da bi objavljivanje inicijativa moglo ugroziti vršenje službene dužnosti i rad kolegijalnog organa - dodaje Kovačević.

Ovakva argumentacija nema uporište u zakonu, ističe ona. Riječ je o inicijativama koje se odnose isključivo na ocjenu opštih pravnih akata, bez osjetljivih podataka iz konkretnih postupaka, i koje sadrže pravnu argumentaciju od značaja za demokratsku kontrolu zakonodavne i izvršne vlasti.

- Ustavni sud, koji u postupcima apstraktne kontrole ima ulogu tzv. „negativnog zakonodavca“, pokušava da javnosti uskrati pristup inicijativama na osnovu kojih odlučuje o propisima koji važe za sve građane. Takva praksa je suprotna demokratskim standardima transparentnosti i odgovornosti u vršenju javne vlasti, a nema uporište ni u važećem pravnom okviru - navodi ona.

Kovačević pojašnjava da kao što su predlozi zakona i amandmani javno dostupni na sajtu Skupštine – koja je takođe kolegijalni organ – tako mora biti i sa inicijativama za ocjenu ustavnosti.

- Jer ako bismo slijedili logiku Ustavnog suda, ni Skupština više ne bi smjela da objavljuje obrazloženja zakona kako „građani ne bi uticali na njen rad i odlučivanje“. Zabrinjava nas poruka koju Sud šalje: da bi znanje javnosti o sadržaju inicijativa moglo da ugrozi nezavisnost i pravno rasuđivanje ustavnih sudija - saopštila je Kovačević.

Kako dodaje, ako se mišljenja i argumenti građana i stručne javnosti percipiraju kao prijetnja, a ne kao doprinos javnom dijalogu – onda se ozbiljno postavlja pitanje smisla i uloge Ustavnog suda u demokratskom poretku.

- Jer ako sudije strijepe od pravnog mišljenja javnosti, kako se uopšte nose sa političkim pritiscima i interesima moćnih aktera u konkretnim predmetima - upitala je Kovačević.

Ocjenjuje da posebno zabrinjava činjenica da je Ustavni sud u brojnim prethodnim slučajevima, po istovjetnim zahtjevima, omogućio pristup istim vrstama dokumenata. Odbijanjem da postupi na isti način u ovom predmetu, Sud odstupa od sopstvene prakse i dodatno urušava pravnu sigurnost, dodaje ona.

CDT je i ranije upozoravao da je nedostatak transparentnosti u radu Ustavnog suda jedan od ozbiljnih sistemskih problema.

- Institucija koja bi trebalo da bude garant ustavnosti i zakonitosti djeluje poput “crne rupe” – inicijative nestaju bez traga, a građani ostaju uskraćeni za informacije o njihovoj sudbini, obrazloženjima ili vremenskom okviru odlučivanja. Zatvorenost Ustavnog suda je već godinama predmet kritika međunarodnih organizacija, naročito u kontekstu postupanja po izbornim žalbama. OSCE/ODIHR u više izvještaja insistira na potrebi da Sud objavljuje sve izborne žalbe i odluke na svojoj internet stranici, da omogući javne rasprave i uspostavi javno dostupnu evidenciju predmeta - poručila je Kovačević.

U tom kontekstu, kako ističe, dodatno zabrinjava što Ustavni sud ne dozvoljava ni uvid u inicijative za ocjenu ustavnosti i zakonitosti.

- Umjesto da sam proaktivno objavljuje ove informacije, redovno ažurira spisak predmeta i predstavi plan rješavanja višegodišnjih zaostataka u apstraktnoj normativnoj kontroli, Sud bira pristup potpune zatvorenosti, bez jasnog pravnog ili demokratskog uporišta. Zbog svega navedenog, CDT je Agenciji za zaštitu podataka i slobodan pristup informacijama podnio novu žalbu, u cilju zaštite prava javnosti da zna. Nastavićemo da tražimo da se javnosti omogući uvid u dokumenta koja otkrivaju šta Ustavni sud ignoriše i zašto ćuti - zaključuje Kovačević u saopštenju.