<p>Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za demokratsku tranziciju (CDT) upozoravaju da Ustavni sud koji obilježava već 60 godina postojanja nije transparentna institucija, koja drži do svog integriteta.</p>
<p>U pismu predsjednici Ustavnog suda Snežani Armenko, HRA i CDT su predložili da se šest decenija postojanja suda proslavi i objavom o tome kada je i kojim redosljedom planirano rješavanje zaostalih, preko 2000 ustavnih žalbi i preko 300 inicijativa za ocjenu ustavnosti. HRA i CDT posebno naglašavaju i problem urušavanja integriteta Ustavnog suda činjenicom da dvoje od šest sudija uzurpiraju funkcije suprotno Ustavu Crne Gore, a da ni Skupština ni predsjednik države o tome nijesu zvanično obaviješteni, suprotno zakonu.</p>
<p>- Netransparentnost i zatvorenost Ustavnog suda je godinama predmet kritika i <b>međunarodnih</b> i <b>domaćih organizacija</b>, posebno u kontekstu postupanja po izbornim žalbama, ali te kritike nisu donijele nikakve promjene. Ustavni sud ne objavljuje termine sjednica ni redosled odlučivanja o predmetima iz svoje nadležnosti, niti ističe koje predmete odlučuje da rješava prioritetno i iz kojih razloga - ukazali su oni.</p>
<p>ODIHR iz godine u godinu, kako su istakli, ponavlja da je za veću transparentnost u rješavanju izbornih sporova potrebno uspostaviti javni registar žalbi i održavati javne rasprave, uz prisustvo i izlaganje stranaka.&nbsp;</p>
<p>- Takođe, naglašavaju da Ustavni sud treba obavezno da objavljuje sve izborne žalbe i odluke na svojoj internet stranici i blagovremeno ih dostavlja strankama. Međutim, umjesto ispunjavanja ovih preporuka, Ustavni sud je uveo još jednu negativnu praksu. Umjesto hitnog prosljeđivanja izbornih žalbi Državnoj izbornoj komisiji (DIK) radi izjašnjenja, što je bila ranija praksa, postupak se odlaže danima, čak i sedmicama, i formalističkim tumačenjem postupa suprotno cilju zakona. Kratki rokovi za odlučivanje o izbornim žalbama nijesu slučajni – oni su utemeljeni u standardu hitnosti u zaštiti izbornih prava. Iz duha i smisla Zakona sasvim je jasno da dostavljanje žalbi DIK mora biti izvršeno bez odlaganja da bi se omogućila pravovremena reakcija, uz poštovanje rokova od 24 časa za dostavu odgovora i 48 časova za donošenje odluke Ustavnog suda - naveli su u CDT i HRA.</p>
<p>Za sve to vrijeme javnost, kako su ukazali, nema zvaničnu informaciju ni o broju primljenih žalbi.&nbsp;</p>
<p>- Ovakvo odugovlačenje predstavlja ozbiljnu prijetnju zaštiti izbornih prava. Postavlja se i ozbiljno pitanje je li Ustavni sud u Ustavu i zakonu utemeljena institucija? Dvoje od šest sudija je uveliko ispunilo uslove za starosnu penziju na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (ZPIO), pa im je funkcija morala prestati na osnovu Ustava (član 154, stav 1), dok treća sutkinja ispunjava te uslove u decembru. Međutim, uprkos tome, obje sudije i dalje sude, a ovlašćeni predlagači novih kandidata o tome nijesu obaviješteni - smatraju u CDT i HRA.</p>
<p>Iako nadležni predlagači o datumu prestanka funkcija sudijama moraju biti obaviješteni šest mjeseci unaprijed, Ustavni sud o tome, kako su kazali, nije obavijestio ni Skupštinu ni predsjednika države, jer su, na sjednici u junu mjesecu, sve njegove sudije „glasale” o tome kada funkcija treba da im prestaje.</p>
<p>- &nbsp;Pa je većina (4:2) zaključila da na funkciji treba da ostaju duže, dok ne nastupi obavezni prekid radnog odnosa iz Zakona o radu, umjesto da napuste funkciju u skladu s Ustavom Crne Gore, „kad ispune uslove za starosnu penziju”, koje propisuje Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju (ZPIO). Poseban skandal predstavlja činjenica da dvoje neposredno zainteresovanih sudija nije izuzeto od odlučivanja, nego im je dopušteno da odlučuju „u svojoj stvari”, tj. u očiglednom sukobu interesa o tome kada funkcija mora da im prestane, što je suprotno načelu <i>nemo iudex in causa sua</i> koje obavezuje čak i Ustavni sud Crne Gore, prema &nbsp;važećem Zakonu o Ustavnom sudu - naveli su u ove dvije NVO.</p>
<p>U međuvremenu, svim ostalim sudijama redovnih sudova u Crnoj Gori funkcije, kako su ukazali, prestaju u skladu s identično propisanom ustavnom normom „kad ispune uslove za starosnu penziju”, koji su propisani ZPIO, dok jedino sudije Ustavnog suda, mada, kako su kazali, ne sve, insistiraju na tome da im funkcija traje duže i koriste situaciju da sopstvenu odluku nameću kao pravilo.</p>
<p>- Drugim riječima, da su sudija Budimir Šćepanović, koji je u maju mjesecu navršio 65 godina života, i Desanka Lopičić, koja je stekla uslov za penziju sa 40 godina radnog staža, sudije npr. Vrhovnog suda Crne Gore, funkcija bi im davno prestala i ovih dana sigurno ne bi mogli da sude i primaju goste kao domaćini na proslavi Ustavnog suda - naveli su CDT i HRA.</p>
<p>Oni podsjećaju da je osnovni uslov ulaska Crne Gore u Evropsku Uniju da ima institucije sposobne da obezbijede vladavinu prava.</p>
<p>- Ustavni sud u ovakvom stanju nije takva institucija - zaključili su u saopštenju.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

HRA i CDT: Ugroženi integritet, transparentnost i efikasnost Ustavnog suda

<p>Ustavni sud Crne Gore i dalje ignoriše davno podnijete inicijative koje se tiču ocjene ustavnosti i zakonitosti, čime ozbiljno narušava povjerenje građana u pravnu sigurnost i transparentnost institucija, kazali su iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT).&nbsp;</p>
<p>Inicijative CDT-a, podnijete tokom 2022. i 2023. godine, nijesu jedine koje čekaju odgovor. Kako je rekla programska direktorica CDT-a <b>Milica Kovačević</b>, prema dostupnim podacima, na kraju 2023. godine u radu Ustavnog suda bilo je 318 predmeta u postupcima za ocjenu saglasnosti s Ustavom i zakonom, od kojih je 258 preneseno iz prethodnih godina.&nbsp;</p>
<p>- Javnost nema informacije o tome ko je podnio ove inicijative, koliko su važne, niti koliko dugo čekaju na rješavanje - naglasila je ona.</p>
<p>Podsjeća da CDT već skoro godinu i po dana čeka odluku Ustavnog suda o inicijativi za ocjenu ustavnosti Odluke o dopuni Statuta opštine Nikšić, kojom je uvedena "krsna slava" grada.&nbsp;</p>
<p>- Ovom odlukom opština Nikšić je stavila pravoslavnu vjersku zajednicu u privilegovan položaj, što je u suprotnosti s principom jednakosti i pravom na slobodu vjeroispovijesti. Zadatak Ustavnog suda je da spriječi moguću diskriminaciju, a ne da je ignoriše. Njihova pasivnost ohrabrila je i druge opštine da donose slične diskriminatorne propise - kazala je Kovačević.</p>
<p>Takođe, ona napominje da inicijativa za ocjenu izmjena Zakona o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore, kojim je tokom raspisanog izbornog procesa formirana opština Zeta, čeka već više od dvije godine.</p>
<p>- Iako greške napravljene u odavno završenom izbornom procesu više ne mogu biti ispravljene, neophodno je da Ustavni sud iznese svoj stav kako se pasivnost ne bi shvatila kao podrška izmjenama izbornih granica tokom samog izbornog procesa. Ovo pitanje je posebno važno u kontekstu predstojeće izborne reforme, kojom treba spriječiti buduća kršenja standarda za fer izbore - naglasila je Kovačević.</p>
<p>Prema njenim riječima, nedostatak transparentnosti u radu Ustavnog suda predstavlja ozbiljan problem.&nbsp;</p>
<p>- Ova institucija, koja bi trebala biti garant ustavnosti i zakonitosti, djeluje kao "crna rupa" u kojoj inicijative nestaju, a građani ostaju bez ikakve informacije o ishodu ili vremenskom okviru donošenja odluka. Netransparentnost i zatvorenost Ustavnog suda je godinama predmet kritika međunarodnih organizacija, posebno u kontekstu postupanju po izbornim žalbama, ali te kritike nisu donijele nikakve promjene - napomenula je Kovačević.</p>
<p>Dok se druge institucije pravosudnog i upravnog sistema, kroz decenije reformi, polako kreću ka većoj otvorenosti prema javnosti, Ustavni sud, ističe Kovačević, ostaje zatvoren, bez mehanizama koji bi osigurali odgovornost i transparentnost.&nbsp;</p>
<p>- Ovakva praksa ugrožava pravnu sigurnost i otežava praćenje i kontrolu rada ključne institucije koja bi trebala biti stub pravde i ustavnog poretka u Crnoj Gori. Zahtijevamo hitno rješavanje ovih pitanja, kako bi Ustavni sud počeo odgovarati na brojne inicijative – ne samo naše, već i mnoge druge koje već godinama čekaju na odgovor - zaključila je Kovačević.</p>

1250x600

1084x550

Kovačević: Ustavni sud mora prestati da ignoriše inicijative, odgovornost javnosti ne smije biti izuzetak

<p>Individualni podaci sa popisa stanovništva se ne mogu koristiti. Zainteresovana javnost, u koju spada i ministar unutrašnjih poslova (Danilo Šaranović), može dobiti zbirne podatke, koji mogu poslužiti za neku zbirnu analizu.&nbsp;</p>
<p>To je, u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E, kazala programska direktorica u Centru za demokratsku tranziciju <b>Milica Kovačević</b> komentarišući najavu ministra <b>Danila Šaranovića</b> da će formirati specijalizovani tim koji će analizirati rezultate popisa i na osnovu njih provjeriti birački spisak.</p>
<p>- Mislila da smo mi ovu temu raspravili 2011. godine, nakon popisa. I tada smo imali jednu dugotrajnu raspravu o tome da se upoređuju popis i birački spisak. Mislila sam da je stručna javnost do kraja objasnila da to jednostavno nijesu podaci koji se mogu direktno upoređivati. Imali smo i tada intencije i pritisak na Monstat da se individualni podaci, suprotno međunarodnim standardima statistike i suprotno našem Zakonu, ustupe uz različite namjene. Monstat je tad uspio da se odupre, mislim da je to čak prošlo jednu sudsku kontrolu i na to je stavljena tačka - rekla je Kovačević.</p>
<p>Druge vrste analiza, podsjeća Kovačević, koje isključuju individualne podatke, može da koristi Ministarstvo unutrašnjih poslova. Postavlja se, kaže ona, pitanje čemu inicijativa ministra Šaranovića nakon popisa.</p>
<p>- Popis nije otkrio ništa novo u vezi sa biračkim spiskom. Mi smo ovih problema svjesni decenijama. Problem nije u biračkom spisku, problem je u registrima državljana, u registrima prebivališta i boravišta, koji su u nadležnosti Ministarstva. Taj Zakon treba da se mijenja. Specijalni tim je potreban i on je mogao prvog dana njegovog (Šaranovićevog) mandata da bude osnovan, nije morao popis da se čeka za to saznanje - naglasila je Kovačević.</p>
<p>CDT je u Izbornoj reformi iz 2014. godine, podsjeća Kovačević, zagovarao da se krene sa unaprjeđenjima Zakona o registrima boravišta i prebivališta crnogorskih građana, po uzoru na Hrvatsku.</p>
<p>- Ne znam da li bi danas problem bio kompletno riješen, jer je veliki, ali bismo imali prilično sređene registre. To se nije uradilo. Posljednja velika reforma je bila centralizacija biračkog spiska. Danas kad govorimo o problemima sa biračkim spiskom, on je samo izvedena baza koja se puni drugim bazama - navela je ona.</p>
<p>Kovačević smatra da je problem u našim osnovnim registrima.</p>
<p>- Problem je u tome što u našem registru državljana imamo i ljudi, koji nezakonito imaju i neko drugo državljanstvo, a nijesu izgubili posljedično crnogorsko, i nemamo mogućnost to da provjerimo kao država. Problem sa registrima prebivališta je i u tome što imamo ljude koji su se trajno odselili iz Crne Gore, i tamo gdje su se odselili uživaju druga građanska prava, a drže fiktivno prebivalište koje zloupotrebljavaju, pored ostalog, i za ostvarivanje prava glasa - istakla je Kovačević.</p>
<p>Promblema ima i sa drugim registima, poput registra umrlih, ističe Kovačević, i dodaje da uprkos tome što se deset godina zna kako problem treba da se riješi, ne postoji politička volja. Zakasnili smo za mnoge prethodne</p>
<h2>Izborna reforma</h2>
<p>Mnogo toga potrebno je za izbornu reformu, napominje Kovačević. Smatra da djelokrug Odbora za izbornu reformu treba proširiti zato što su to, kako kaže, sistemske stvari koje treba rješavati kroz različite dijelove zakonodavstva, a najneophodnija je profesionalizacija izborne administracije.</p>
<p>- Mi imamo politizovanu, politički kontrolisanu izbornu administraciju, gdje oni koji učestvuju na izborima o njima odlučuju. Nama treba ozbiljna reforma sistema finansiranja političkih partija, izbornih kampanja, nadzor nad tim finansiranjem. Nama treba ozbiljna reforma i medijskog zakonodavstva i zakona o finansiranju u skladu sa novim trendovima, novim kanalima komunikacije, tehnologija, malignim stranim uticajima, dezinformacijama. Nama treba oslobađenje političkog procesa od diktata partija, nama treba mogućnost individualnih kandidatura, nama trebaju otvorene liste, više uticaja građana na izbore, odrobljavanje tog procesa od uskih partijskih interesa - poručila je Kovačević.</p>
<h2>Jezik</h2>
<p>Komentarišući to što se od objave rezultata popisa najviše reakcija vlasti odnosilo na podatke o jeziku, kao i to da je, navodno, učinjena velika nepravda što srpski nije postao službeni onda kada je pisan Ustav, Kovačević objašnjava da bi izmjene najvišeg pravnog akt bile prilično izazovne.</p>
<p>- To je složen proces, posebno za jedan manji broj članova Ustava, među kojima je član 13 kojim je definisan jezik. Promjenu je potrebno da na referendumu podrže tri petine svih birača u Crnoj Gori - navela je ona.</p>
<p>Najvažnije stvari u Ustavu mogu, kaže Kovačević, da se mijenjaju tek ako postoji jedno prevladavajuće, apsolutno dominantno mišljenje u društvu da nešto treba da se mijenja.</p>
<p>- Prvo, tako nešto ne može da se promijeni u ovim političkim okolnostima, bez kršenja Ustava. Drugo, imam potrebu da podsjetim građane kako je tretiran srpski jezik. Srpski jezik jeste službeni jezik u Crnoj Gori. Taj član Ustava kaže: službeni jezik je crnogorski, u službenoj upotrebi su i srpski, bosanski, hrvatski, albanski. Između službenog jezika i službene, suštinske, upotrebne razlike u svakodnevnom životu nema. Mi, inače, govorimo istim jezikom, koga zovemo različitim nazivima, ali lingvistički govorimo istim jezikom. Vi nemate nikakvu prepreku, nigdje, da komunicirate na jeziku kojeg zovete srpski. Dakle, ta cijela nepravda, i njeno otklanjanje, nema nikakve praktične konsekvence, jer se ništa neće promijeniti. Samo je pitanje te male prednosti, koju je ustavopisac dao jeziku koji nosi ime države, onda kad je pisan Ustav za tu državu - rekla je Kovačević.</p>
<h2>Bič za vaspitanje nevladinog sektora</h2>
<p>Sve je, kaže progrmaska direktorica u CDT-u, sporno u vezi sa inicijativom o Zakonu o agentima stranog uticaja, od same namjere, do komunikacije.</p>
<p>- Pojavila se ta inicijativa, istina da Zakon još nije napisan, ali smo u samoj najavi čuli šta bi trebalo da donese nevladinom sektoru, koji se označava kao agentura, kao strani plaćenici, kao ljudi koji kriju finansije, kao ljudi koji ne plaćaju poreze, kao ljudi koji su zauzeli neku ulogu koja im ne pripada - istakla je Kovačević.</p>
<p>To je, ukazuje, saopšteno jednom izuzetno agresivnom retorikom.</p>
<p>- Koja nama saopštava da je to bič za vaspitanje nevladinog sektora. Jedan autokratski potez, anti demokratski, anti evropski, koji bi trebalo da ućutka NVO i to naročito one NVO koje se bave stvarima koje su neprijatne vladajućim političarima, koje se bave javnim politikama, analiziraju i kritikuju. Čuli smo i od potpredsjednika Vlade da smo zečevi, da su svi zečevi istjerani iz grmova. U toj kampanji se pojavilo bezbroj netačnih informacija, dezinformacija, kojima ćemo se mi baviti u narednom periodu. Mi vjerujemo da ovdje nije pitanje samo toga da se Zakon ne usvoji, drago nam je što se većina većine izjasnila eksplicitno protiv tog zakona, nego da ova kampanja ne smije da posluži kao kampanja za ućutkivanje i targetiranje civilnog društva - zaključila je Kovačević.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DgNjBpG931VQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kovačević: Popis i birački spisak se ne mogu upoređivati

<p>Kampanja za podgoričke izbore nastavlja se kroz zloupotrebu javnih resursa i funkcija i besprizornu zloupotreba svih institucionalnih kapaciteta za promociju izbornih lista. Za razliku od prethodnih sedmica sada imamo i prve zvanično utvrđene uzurpatore državnih resursa zarad sticanja prednosti na izborima: to je Glavni grad Podgorica i njegova aktuelna gradonačelnica <b>Olivera Injac</b>, kazali su u Centru za demokratsku tranziciju (CDT).</p>
<p>Komentarišući kampanju, u CDT-u ironično konstattuju da građani i građanke Podgorice, ali i cijele Crne Gore, žive sedmicu iz snova, u kojoj su riješeni svi njihovi problemi. </p>
<p>- Funkcionerska kampanja se, po definiciji, sastoji od događaja i kvazidogađaja koji nijesu morali da se dese u predizbornom periodu, ali su se desili upravo zato jer se javne funkcije i javni resursi podređuju izbornom rezultatu. Dilema o tome je li nešto redovna aktivnost ili funkcionerska kampanja otklanja se kroz nekoliko kontrolnih pitanja, poput toga je li bilo neophodno da se ta aktivnost desi baš sad, je li se to isto moglo uraditi poslije izbora, hoće li ta aktivnost uopšte biti relevantna za par mjeseci, je li se ta aktivnost mogla realizovati i bez prisustva javnog funkcionera koji ima interes na izborima... - kazala je <b>Milica Kovačević</b>, programska direktorica CDT-a.</p>
<p>Pukom slučajnošću, baš u sedmici pred izbore, navodi Kovačević, ministri obilaze otpravnike poslova koji obećavaju goleme investicije, otvaraju laboratorije po školama, svečano obilježavaju upis studenata...</p>
<p>- Iznenada i bez najave, nakon potpuno netransparentnog procesa pripreme, potpisuju se međuvladini ugovori koji najavljuju nove hidroelektrane. Ne brine Vlada samo o energetskim resursima nego i o energetskoj efikasnosti, pa je pred izbore potpisan i ugovor za rekonstrukciju KBC-a i bolnica na Cetinju i Bijelom Polju, u cilju unapređenje energetske efikasnosti ovih objekata - navela je ona.</p>
<p>Kako kaže, sedmica pred izbore je iskorišćena i za promociju Reformske agende Crne Gore, koja je uslov za dodjelu finansijske podrške u okviru Plana rasta EU. Ta Reformska agenda, po, kako ističe Kovačević, već standardnoj praksi ove Vlade, nije prošla proces javnih konsultacija i javne rasprave. </p>
<p>- Vrhunac žanra je dosegnut kroz fikciju o izgradnji čitavog grada na Veljem brdu, sa obećanjima koja su u suprotnosti sa važećim planovima, propisima, ali i geografijom, matematikom i bazičnom logikom. Obećanje da će se prvi građani useliti u novi grad 2026. godine ostaće zabilježeno kao vrhunac političkog licemjerstva Vlade u ovoj izbornoj kampanji - naglasila je Kovačević.</p>
<p>Ona napominje da ni predsjednik države nije ostao imun na ovu euforiju. </p>
<p>- Nakon što je u ime jedne liste uložio najvredniji javni resurs kojim upravlja - funkciju Predsjednika Crne Gore, odlučio se i za ustupanje manje vrijednih resursa pa je tako promo spot snimio u svim kabinetu, vlasništvu svih građana/ki ove države. Da ne bude zabune oko toga je li se pojavio kao predsjednik građana ili nosilac jedne liste, spot nije objavljen na zvaničnom Jutjub kanalu predsjednika Crne Gore, već na Jutjub kanalu liste “Za bolju Podgoricu”, i kao plaćeni politički marketing potpisan nazivom te liste - istakla je Kovačević.</p>
<p>Podsjeća da član 36 Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja (ZFPSIK) zabranjuje korišćenje prostorija državnih organa, organa državne uprave, organa lokalne samouprave i organa lokalne uprave, javnih ustanova, državnih fondova i privrednih društava čiji je osnivač i/ili većinski ili djelimični vlasnik država ili jedinica lokalne samouprave za pripremu i realizaciju aktivnosti kampanje, ukoliko se isti uslovi ne obezbijede svim učesnicima u izbornom procesu. Takođe, članom 50 Zakona o izboru odbornika i poslanika (ZIOP) propisano je da se za predstavljanje izbornih lista ne može se koristiti imovina (novac, tehnička sredstva, prostor, oprema i sl.) državnih organa, javnih preduzeća, javnih ustanova i fondova, jedinica lokalne samouprave, niti kompanija u kojima država ima vlasnički udio.</p>
<p>Budući da veliki broj javnih funkcionera i zaposlenih u javnoj administraciji učestvuje u kampanji i koristi javne resurse, CDT poziva ASK da ispita sve potencijalne slučajeve ovakvih zloupotreba za potrebe kampanje.</p>
<p>Kovačević dodaje da je u ovoj kampanji je više nego očigledno da veliki broj funkcionera i zaposlenih u javnoj administraciji radi za partije u toku radnog vremena. </p>
<p>- Istovremeno, članom 44 ZFPSIK je propisano da je zabranjeno je angažovanje, u toku radnog vremena, na aktivnostima izborne kampanje javnim funkcionerima, izuzev poslanicima i odbornicima, i zaposlenim u državnim organima, organima državne uprave, organima lokalne samouprave, organima lokalne uprave, javnim preduzećima, javnim ustanovama i državnim fondovima - navela je ona.</p>
<p>Prema njenim riječima, brojni državni i lokalni javni funkcioneri učestvovali su u aktivnostima kampanje u toku radnog vremena, koje je od sedam do 15 sati. </p>
<p>- Mnoge od tih aktivnosti zabilježene su kamerama, a jedan od ilustrativnih primjera je sučeljavanje nosilaca lista na RTCG koje je snimano u toku radnog vremena. Nadamo se i da ASK vidi ove očigledne i lako dokazive pojave i pozivamo je da hitno reaguje i sankcioniše prekršitelje zakona - tvrdi Kovačević.</p>
<p>Ona ističe da ni ova kampanja nije mogla proći bez navoda o pritiscima na birače. Stranka evropskog progresa (SEP) obavijestila je javnost da su njihovi članovi i simpatizeri izloženi pritiscima da promijene političko opredjeljenje. </p>
<p>CDT najoštrije osuđuje bilo kakve pokušaje vršenja nedozvoljenog uticaja na birače.</p>
<p>-  Pozivamo SEP da ovaj slučaj sa pripadajućim dokazima uputi tužilaštvu koje hitno treba da pokrene odgovarajuće procedure i provjeri ima li u ovim radnjama elemenata povrede slobode opredjeljenja pri glasanju, kako je definiše član 186 Krivičnog zakonika Crne Gore. On propisuje da ko silom ili prijetnjom prinudi drugog ili na drugi protivpravan način na njega utiče da na izborima vrši ili ne vrši pravo glasanja ili da glasa za ili protiv određenog kandidata, izborne liste odnosno predloga, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do tri godine. Od ključnog je značaja da državne institucije brane pravo građana i građanki da glasaju slobodno - poručila je Kovačević.</p>

Kovačević: Zloupotreba javnih resursa, funkcija i institucionalnih kapaciteta u kampanji za podgoričke izbore

<p>Crna Gora će nakon dvije decenije imati novo zakonsko rješenje čiji je cilj da osigura bezbjedno i ugledno okruženje za igre na sreću, pogodno za održivi rast oslobođen od rizika finansijskog kriminala.<br/>
<br/>
To je poručeno na okruglom stolu u okviru javne rasprave o Nacrtu zakona o igrama na sreću, koji je organizovalo Ministarstvo finansija.<br/>
<br/>
Događaju su prisustvovali predstavnici naučne i stručne javnosti, medija, državnih organa i lokalnih zajednica, privrede, nevladinih organizacija i drugi zainteresovani subjekti.<br/>
<br/>
Iz Ministarstva finansija su kazali da je, nakon više dugogodišnjih pokušaja donošenja novog Zakona o igrama na sreću, taj resor pripremio nacrt novog Zakona u skladu sa aktuelnim trendovima i najboljim inostranim praksama u ovoj oblasti.<br/>
<br/>
“Dakle, nakon dvije decenije, Crna Gora će imati novo zakonsko rješenje u oblasti igara na sreću, kojim će biti obuhvaćeni ključni stubovi, a to je zaštita maloljetnika i mladih, kroz odredbe koje se tiču ograničavanja oglašavanja, udaljenosti objekata za klađenje od škola, identifikacija igrača kako kod kladionica tako i kod online klađenja”, rekli su iz Ministarstva.<br/>
<br/>
Novim zakonskim rješenjem, kako su dodali, biće unaprijeđene odredbe koje se tiču sprječavanja pranja novca, povećanja budžetskih prihoda i jačanja kontrole, kako inspekcijskog nadzora, tako i online nadzor u saradnji sa policijom, kada su u pitanju igre na sreću.<br/>
<br/>
Državna sekretarka u Ministarstvu finansija Jovana Nišavić saopštila je da je cilj novog zakonskog rješenja da se osigura bezbjedno i ugledno okruženje za igre na sreću, pogodno za održivi rast oslobođen od rizika finansijskog kriminala.<br/>
<br/>
Kako je navela, država bi bila obavezna da utiče na otklanjanje ili ublažavanje negativnih posljedica koje imaju ili mogu imati igre na sreću kod učesnika, kroz društveno odgovorno priređivanje usmjereno na maloljetnike, prevenciju bolesti zavinosti, ograničavanje reklamiranja i dostupnosti informicija u sredstvima javnog informisanja.<br/>
<br/>
Nišavić je kazala da se novim zakonom obezbjeđuje ostvarenje javnog interesa kroz socijalnu i zdravstvenu dimenziju.<br/>
<br/>
Novim zakonskim rješenjima se, kako je dodala, jača kontrola i nadzor od strane relevantnih institucija u vezi sa sprečavanjem pranja novca, ali i stvara pravni okvir koje će omogućiti državi i priređivačima adekvatan ambijent za ravnopravno poslovanje, koje će donijeti značajno više budžetskih prihoda po ovom osnovu.<br/>
<br/>
Generalni direktor Direktorata za igre na sreću, koordinaciju i izvještavanje o neformalnoj ekonomiji i državnu pomoć, Danko Dragović, ukazao je na važnost poboljšanja discipline u ovoj oblasti i predočio ključne novine u kreiranim zakonskim rješenjima, uz osvrt na promjene koje su, u toku javne rasprave, izazvale najviše pažnje zainteresovanih subjekata.<br/>
<br/>
Iz Ministarstva finansija su kazali da su se tokom konstruktivne diskusije o tekstu novog zakonskog rješenja u oblasti igara za sreću mogle čuti brojne sugestije, najviše od priređivača igara na sreću, a da su predstavnici Ministarstva saopštili da će sve utemeljene predloge razmotriti i uvrstiti u finanalnu verziju nacrta ovog zakonskog rješenja.<br/>
<br/>
Javna rasprava povodom navedenog zakona započeta je 21. oktobra i zbog velikog interesovanja javnosti njen rok se produžava za dodatnih sedam dana, odnosno do 25. novembra.<br/>
<br/>
Ministarstvo finansija će, u roku od 15 dana od dana završetka javne rasprave, sačiniti izvještaj o istoj, koji će objaviti na svojoj internet stranici i portalu e-Uprave.</p>

Cilj novog zakona da se osigura bezbjedno i ugledno okruženje za igre na sreću

<p>Rezidnetni koordinator Ujedinjenih nacija (UN) u Crnoj Gori <b>Dijego Sorilja </b>i Organizacija UN-a za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO) osudili su napad na novinarku dnevnog lista Pobjeda, <b>Anu Raičković</b>.<br/>
<br/>
U zajedničkom saopštenju Sorilje i UNESCO-a se ističe da su sloboda medija i bezbjednost novinara suštinski temelji demokratskog društva.<br/>
<br/>
“Novinari imaju vitalnu ulogu u informisanju javnosti, razotkrivanju krivičnih djela i pozivanju na odgovornost vlada i institucija”, poručuje se u saopštenju.<br/>
<br/>
Svaka prijetnja i napad na novinare, kako se dodaje, podriva ove temeljne vrijednosti i doprinosi stvaranju klime straha i nesigurnosti u kojoj sloboda izražavanja ne može da napreduje.<br/>
<br/>
Sorilja i UNESCO su pozdravili brza hapšenja u vezi sa ovim napadom.<br/>
<br/>
“Ohrabrujemo nadležne organe da u najkraćem roku finalizuju istragu, privedu odgovorne pravdi i preduzmu sve neophodne mjere kako bi novinari mogli da obavljaju svoj posao bez straha za svoju bezbjednost”, naveli su u saopštenju.<br/>
<br/>
Oni su pozvali sve relevantne institucije i organizacije da pojačaju napore usmjerene na promovisanje i zaštitu prava novinara u zemlji, jer, kako su kazali, napadi na novinare ozbiljno ugrožavaju slobodu izražavanja, pravo na pristup informacijama i osnovne demokratske vrijednosti.<br/>
<br/>
“U duhu saradnje i posvećenosti zaštiti ljudskih prava, UNESCO i Ujedinjene nacije u Crnoj Gori će nastaviti da podržavaju inicijative koje obezbjeđuju slobodan, bezbjedan i nezavisan medijski prostor u Crnoj Gori, što je jedan od osnovnih preduslova za pridruženje države Evropskoj uniji”, zaključuje se u saopšenju.</p>

Sloboda medija i bezbjednost novinara suštinski temelji demokratskog društva

<p><b>Ljubu Dukiću</b>,. još jednom tjelohranitelju <b>Zorana Ćoća Bećirovića. </b>koji je sa kontroverznim biznismenom, njegovim sinom i policajcem <b>Mladenom Nikolićem </b>brutalno napao novinarku Pobjede i saradnicu Televizije E <b>Anu Raičković </b>i njene članove porodice, nakon saslušanja pred tužiteljkom <b>Rominom Vlahović</b>, Osnovno državno tužilaštvo odredilo je zadržavanje do 72 sata..</p>
<p>Njega su ranije danas, policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica po nalogu postupajućeg tužioca lišili slobode i uz krivičnu prijavu priveli u ODT Podgorica.&nbsp;</p>
<p>ODT u Podgorici je juče, nakon saslušanja, Bećirovićima i Mijatoviću takođe odredilo zadržavanje do 72 sata, a na teret im se stavlja nasilničko ponašanje.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 69.2878%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fraickovic-becirovicevo-obezbjedenje-imalo-oruzje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 54.6798%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fraickovic-mijatovic-me-davio-a-becirovic-me-vukao-za-kosu-da-glavom-udaram-o-vrata&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

I Ljubu Dukiću određeno zadržavanje do 72 sata zbog brutalnog napada na novinarku Anu Raičković

<p>Afirmacijom arbitraže pomaže se kreiranju bolje poslovne klime u Crnoj Gori, što će privući nove investicije i doprinijeti daljem rastu crnogorske privrede, saopštila je predsjednica Privredne komore (PKCG), <b>Nina Drakić</b>.<br/>
<br/>
Ona je kazala da arbitraža, kao fleksibilan, pouzdan i međunarodno priznat proces rješavanja sporova, ima ključnu ulogu u očuvanju poslovnih interesa i stvaranju povoljnog investicionog ambijenta.<br/>
<br/>
„Komora, zajedno sa Arbitražnim sudom, već dugi niz godina promoviše arbitražu i uspjela je da ovaj proces učini dostupnim i pozicionira ga kao efikasnu alternativu sudskim postupcima“, navela je Drakić na drugom crnogorskom arbitražnom danu na temu Zašto rješavati privredne sporove pred Arbitražnim sudom pri Privrednoj komori Crne Gore?<br/>
<br/>
Predsjednik Arbitražnog suda pri PKCG, <b>Vesko Božović</b>, ocijenio je da se ova institucija može pohvaliti nizom aktivnosti realizovanih između dva Arbitražna dana, među kojima se posebno izdvaja stupanje na snagu dva normativna akta – revidiranih Arbitražnih pravila pred Arbitražnim sudom pri Privrednoj komori i Pravilnika o arbitraži.<br/>
<br/>
Među novinama se, kako je saopšteno iz PKCG, posebno izdvaja učešće trećih lica u arbitraži ukoliko to ne povređuje prava strankama, a što otvara mogućnosti na primjer biznisima, investicionim fondovima i drugim finansijskim organizacijama, jakim advokatskim kućama da budu učesnice u postupcima.<br/>
<br/>
Ministar pravde, Bojan Božović, pozdravio je skup putem video uključenja, čestitajući svima koji su učestvovali u kreiranju unaprijeđenog regulatornog okvira za razvoj arbitraže.<br/>
<br/>
Božović je najavio organizaciju niza sastanaka sa PKCG i Arbitražnim sudom kako bi se postigao nivo spremnosti kojem Crna Gora teži u ovoj oblasti.<br/>
<br/>
Profesor Vladimir Pavić iz Beograda rekao je da arbitraža predstavlja efikasnu alternativu klasičnim sudskim procesima, posebno za složene privredne i međunarodne sporove.<br/>
<br/>
On smatra da uz manje formalnosti, fleksibilnost postupka i mogućnost izbora arbitara, arbitraža omogućava brzinu i prilagođavanje specifičnim potrebama stranaka.<br/>
<br/>
„Arbitraža pruža brzinu, efikasnost prekograničnog priznanja i izvršenja, te mogućnost ugovaranja neutralnog foruma u međunarodnim okvirima, što je od velike važnosti za stranke iz različitih pravnih kultura“, kazao je Pavić.<br/>
<br/>
On je naveo da se prilikom ugovaranja arbitraže često kao glavno pitanje ističe pred koju arbitražu se ide, što smatra pogrešnim, jer su veoma male razlike da li će proces biti u Londonu, Parizu, Berlinu ili negdje drugo.<br/>
<br/>
Uz sve prednosti, Pavić je ukazao i na moguće nedostatke arbitražnog postupka. Pojedini faktori, kao što su jezik, stečaj ili veliki broj učesnika, mogu zakomplikovati tok postupka, dok kod investicione arbitraže postoje izazovi zbog specifičnih pravnih pitanja.<br/>
<br/>
Profesor Davor Babić smatra da je arbitraža ključan instrument u međunarodnom pravu, omogućavajući strankama brza i efikasna rješenja sporova.<br/>
<br/>
On je naveo da je izbor arbitražnog tribunala od suštinskog značaja, jer njegov kvalitet direktno utiče i na kvalitet i ishod arbitraže. Stranke bi pri odabiru arbitara trebalo da teže saradnji i povjerenju, jer dobro odabrani arbitri, koji uživaju povjerenje obje strane, doprinose pravednijem i kvalitetnijem postupku.<br/>
<br/>
Babić je takođe istakao važnost fleksibilnosti arbitraže koja omogućava prilagođavanje postupka specifičnostima spora i međunarodnim standardima. To olakšava brže i transparentnije rješavanje sporova u skladu sa potrebama svih učesnika.<br/>
<br/>
On smatra da je važno upoznati javnost s postojećim iskustvom koje je Arbitražni sud pri PKCG stvorio u svojoj praksi, jer razvijena arbitražna praksa i podrška državnih sudova arbitraži predstavljaju značajnu prednost za investitore.<br/>
<br/>
Arbitar, bivša sutkinja Apelacionog suda Crne Gore, Dijana Raičković, govorila je o pravnom okviru koji reguliše arbitražu u Crnoj Gori, naglašavajući ključne zakone i međunarodne konvencije koje omogućavaju efikasno rješavanje sporova.<br/>
<br/>
„Zakon o arbitraži (2015) definiše unutrašnju i međunarodnu arbitražu, a prema Zakonu o izvršenju i obezbjeđenju, arbitražne odluke imaju snagu izvršne isprave na teritoriji Crne Gore“, navela je Raičković.<br/>
<br/>
Učesnici su se složili da je neophodno dalje unapređivati zakonodavni okvir, kako bi se obezbijedila efikasnost, transparentnost i pouzdanost arbitražnog postupka, a samim tim i unapređenje međunarodnog privrednog prava.<br/>
<br/>
Diskusija je pokazala da su dalja edukacija i osnaživanje pravne zajednice ključ za uspješno primjenjivanje arbitraže u Crnoj Gori.</p>

Afirmacijom arbitraže kreira se bolja poslovna klima

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

U Štitaricama opet vijori crnogorska zastava

<p>Jarbol sa crnogorskom zastavom postavljen je danas ispred mjesne crkve u selu Štitarice kod Mojkovca.</p> <p>Dio mještana organizovao se prethodnih dana, skupili su novac za jarbol i danas ga podigli ispred crkve, a na njemu vijori zastava Države Crne Gore.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FBxvf-obNa84&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo pisali, podjele u selu izazvala je Crkva Srbije kada su nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtYM3j3p2A3M&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu. Očigledno informisani o ovoj namjeri putem društvenih mreža, veliki broj policijskih službenika iz Bijelog Polja, Mojkovca, Herceg Novog i Berana okupili su se kod groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102151116_5dcd4f621463bfc162b21157fbe9d8678f4e7788c07a925f5898320663116ed4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241102151116_5dcd4f621463bfc162b21157fbe9d8678f4e7788c07a925f5898320663116ed4" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="podizanje zastave"> </figure>  <p>Međutim, nije bilo prostora za bilo kakvu intervenciju jer su mještani civilizovano ostvarili zacrtan cilj.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102151116_cf92eefba94471789714a92e87e5e29140c3f9eeb3295adc4718da724425807f.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241102151116_cf92eefba94471789714a92e87e5e29140c3f9eeb3295adc4718da724425807f" data-rendition-name="original" width="666" height="707" loading="lazy" alt="podizanje zastave"> </figure>  <p><b>Svetozar Baković</b>, porijeklom iz mojkovačkog sela Štitarice, poručio je nakon podizanja crnogorske zastave ispred crkve da mještani neće dozvoliti nikom da Crnogorce svede na statističku grešku.&nbsp;</p> <p>- Došao sam da iskažem revolt i nezadovoljstvo postavljanjem zastava tuđe države i tuđe crkve na štitaričko groblje. Ovo je groblje Mjesne zajednice Štitarica, Opštine Mojkovac i groblje crnogorsko. Nikakve Srbije, nikakvih srpskih zemalja, nikakvog <b>Dritana Abazovića</b> i ostalih veleizdajnika - istakao je on nakon što su postavili zastavu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102161120_292a45af162759b6dd3a7199211190904a690b6c5089f2309995a3a408f91777.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241102161120_292a45af162759b6dd3a7199211190904a690b6c5089f2309995a3a408f91777" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dio mještana mještana skupili novac za jarbol i podigli zastavu ispred crkve"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Baković, inače član SUBNOR-a i antifašista Crne Gore, i Crkvenog odbora Mojkovac, rekao je da su na tom grobolju, koje je napravljeno prije 128 godina, sahranjeni njihovi preci.</p> <p>- Na natpisu gore piše: "Ovaj sveti hram napravi Opština štitarička pod vladom knjaza Nikole Petrovića Prvog Njegoša, 8. jula 1896. godine". Od tada 128 godina do dana današnjeg niko nije zabo nikakvu zastavu. Prođoše Turci, četnici, Italijani, Njemci - niko nikakvu zastavu ne zabode. Zbode je ova sad grupacija koja već četiri godine zavađa, muti i spaljuje Crnu Goru. U ovom selu nikad nikakvih problema nije bilo, do ovih sad momenata - šta je i kakva im je namjera? Što im gazda kaže, otrpilike, iz Beograda i Podgorice - oni to rade, slijepo slušaju i mislim da to ne vodi dobru - naglasio je Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102151116_7388d2f344f9d0e1b29ec50765d2b7f9eb1a1bd5b78c6175c4a00f9684cfb06f.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20241102151116_7388d2f344f9d0e1b29ec50765d2b7f9eb1a1bd5b78c6175c4a00f9684cfb06f" data-rendition-name="original" width="720" height="1600" loading="lazy" alt="podizanje zastave"> </figure>  <p>U Štitaricama je, kako je rekao, između 50 i 60 kuća koje se ne slažu sa postavljanjem bilo kakvih zastava. Revolt su izrazili postavljanjem crnogorskih zastava na ogradi ispred groblja i na brijestu.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Postavili smo ih namjerno da bi SPC uz svoj nacionalizam pokazala i šovinizam, da ne kažem fašizam. Ako su sjutradan pocijepali crnogorsku zastavu, a ostavili svoju to je odraz šovinizma. Borimo se i izborićemo se protiv toga. Ovo je je trenutno stanje u koje su se mnogi zanijeli i koje žele da iskoriste da plove u mutnom. Vremena prolaze, vjere ostaju.&nbsp;</p> <p>On je iznio podatak da je po popisu iz 1971. godine u ovom selu živjelo 444 stanovnika - 442 su se izjasnili kao Crnogorci, jedan kao Hrvat i jedan je bio neizjašnjenje vjeroispovijesti.</p> <p>- Na popisu 1981. godine 355 je bilo mještana. Od tog broja 350 je bilo Crnogoraca, a pet se nije izjasnilo. Kad sve sagledate, sve što se dešava je od 90-ih godina naovamo. Svakome je jasno da neko želi da nam baci trn u oko, da nas zgazi i svede na statističku grešku. Sa ovog najsvetijeg mjesta im poručujem da u tome neće uspjeti - poručio je Baković.</p>

Tag: milica-kovacevic