Stigao nam je još jedan Osmi mart, pun cvijeća, bombonjera, promotivnih akcija i ispraznih govora o ženskim pravima, ocijenila je Milica Kovačević, programska direktorica Centra za demokratsku tranziciju (CDT).
Ona dodaje da poruka u opštoj pozivnici za fini parti s besplatnom konzumacijom glasi: &nbsp;„Srećan 8. mart, drage dame, ljepše polovine!“,&nbsp;
Političari, navodi, objavljuju statuse podrške, kompanije nude popuste, a mediji plasiraju uobičajene priče o “snažnim ženama”. Ali, kad cvijeće uvene i reflektori se ugase – šta ostaje?&nbsp;
Podvlači da ostaju nejednake plate, ostaju žene koje i dalje nose dvostruki teret rada – i u kući i na poslu. Ostaje nevidljivi i neplaćeni rad koji pokreće društvo, ali nikad nije tema budžeta. Ostaju institucije koje redovno zakazuju u zaštiti žena od nasilja. Ostaje feminizam koji nije dovoljno “pitom” da bude u reklamama, jer se ne uklapa u poruku o lažnoj harmoniji.
- Ostaju političke elite kojima je ravnopravnost zgodna samo dok ne naruši postojeće odnose moći. Politički diskurs afirmiše “pripitomljeni” feminizam, koji služi za dekoraciju bez stvarnog izazivanja sistema. Političari ne viču na „drage dame“, već su taj zadatak dali svojim partijskim koleginicama – u njihovom svijetu rodna ravnopravnost znači da žene vode bitke jedne protiv drugih. U patrijarhalnom sistemu, politika ostaje sport u kojem žene igraju u nižim ligama, gdje im se rado prepušta uloga da međusobno odmjeravaju snage, dok pravi centri moći ostaju netaknuti - dodala je ona.&nbsp;
Dok nam, kako kaže, nude feminizam koji ne uzdrmava ništa suštinski, svijet se pomjera unazad.&nbsp;
U jeku globalnih napada na feminističke vrijednosti, Kovačević smatra da konzervativni populisti jačaju svoju moć, a prava žena se potiskuju u ime “tradicije” i “porodičnih vrijednosti”.&nbsp;
- Pripitomljeni feminizam – nije feminizam. Jer prava nijesu dobijena uz ljupki osmijeh i molbu, već kroz štrajkove, proteste i borbu koja nikad nije bila ni poželjna ni dobrodošla. Podsjetimo se da je i sam 8. mart nastao iz pobune, iz otpora, iz borbe žena koje su odbile da budu samo jeftina radna snaga i poslušne građanke - istakla je ona.&nbsp;
Danas, naglašava Kovačević, kada se feminističke parole recikliraju za političke govore i korporativne kampanje, važno je podsjetiti na ono što Osmi mart zaista znači.&nbsp;
- Ne slavimo postignuto – jer još uvijek nijesmo jednake. Ne prihvatamo prazna obećanja – jer smo ih čule previše. Ne zatvaramo oči pred napadima na naša prava – jer znamo da svaki korak unazad vodi ka novim zabranama, novim kontrolama i novim pokušajima da nas ućutkaju - ukazala je ona.&nbsp;
Ističe i da nam ne treba nam reklama. Trebaju nam prava. Trebaju nam sigurne institucije, zakon koji se sprovodi, ekonomska moć, politički prostor koji nije rezervisan samo za muškarce i nasmijane vlasnice partijskih knjižica. Treba nam društvo u kojem ravnopravnost nije ukrasna riječ, već realnost.
- Feminizam nije trend. Nije praznik. Nije status na društvenim mrežama. Feminizam je borba. Ne možemo stati dok je ne dobijemo. Živio 8. mart! - poručila je Kovačević.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kovačević: Feminizam nije reklama, već borba – živio Osmi mart

Ustavni sud je 27. decembra konačno informisao javnost da je odlučio da pokrene postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Odluke o dopuni Statuta opštine Nikšić kojom se uvodi “slava grada”. Teško da iko može pohvaliti ažurnost Suda, budući da je CDT ovu inicijativu podnio prije više od godinu i po dana, uz više puta ponovljene apele da Sud odluči po našoj inicijativi, kazala je Milica Kovačević, programska direktorica Centra za demokratsku tranziciju (CDT).
Kovačević je rekla da je pasivnost Ustavnog suda ostavila prostor da i druge opštine donose slične diskriminatorne propise.
- Ohrabreni primjerom Nikšića, u Pljevljima su otišli i korak dalje, namjeravajući da ukinu antifašistički praznik – dan oslobođenja, i zamijene ga pravoslavnim vjerskim praznikom kao danom grada - istakla je Kovačević.
Odluke Ustavnog suda nijesu samo reakcija na već nastale probleme, već, kako je kazala, i alat za uspostavljanje pravnih i društvenih standarda koji sprečavaju donošenje sličnih akata u budućnosti. Njegova preventivna uloga, navodi Kovačević, od suštinskog je značaja za očuvanje ustavnih vrijednosti, zaštitu ljudskih prava i očuvanje sekularnog karaktera države.
- Zbog toga, izražavamo nadu da za donošenje odluke Ustavnom sudu neće biti potrebno još godinu dana, već da će se ovo pitanje riješiti u najkraćem roku - naglasila je ona.
Prema njenim riječima, ovaj zadatak ne bi trebalo da bude težak, budući da je Ustavni sud Republike Crne Gore još 2005. godine utvrdio da uvođenje “krsne slave” u Statut opštine Herceg Novi nije u saglasnosti sa Ustavom i zakonom.
- Tada je Sud ocijenio da je Skupština opštine Herceg Novi osporenim aktima uvela svetkovanje krsne slave, čime je povrijedila ustavni princip kojim se jamči sloboda ubjeđenja, savjesti i misli, te uvela vjerske običaje u državne i druge institucije na području opštine Herceg Novi i time povrijedila ustavni princip odvojenosti crkve od države - podsjeća Kovačević.
U saopštenju Suda, naglasak je stavljen na proceduralne propuste, na koje je i CDT ukazao – Skupština opštine Nikšić nije pribavila saglasnost Vlade prije donošenja odluke, što je suprotno Zakonu o lokalnoj samoupravi. Međutim, Kovačević napominje da je problem mnogo dublji od procedure.
Uloga Ustavnog suda, naglašava ona, ne može i ne smije biti ograničena samo na proceduralna pitanja – od njega očekuju da bude garant jednakosti i pravde za sve građane.
CDT je uvjeren da je Skupština opštine Nikšić uvođenjem “slave grada” pripadnike pravoslavne vjerske zajednice dovela u privilegovan položaj u odnosu na druge građane – pripadnike drugih vjerskih zajednica i ateiste, i time povrijedila princip jednakosti građana, njihovo pravo na slobodu vjeroispovijesti, kao i njihovo ustavno pravo da budu zaštićeni od bilo kojeg akta posredne ili neposredne diskriminacije
- Očekujemo da će Ustavni sud Crne Gore uspjeti da se odupre pritiscima i željama političkih aktera i da će donijeti odluku utemeljenu na ustavnim principima, pravnom znanju i nepristrasnom razumijevanju pravde. Time će poslati poruku svim opštinama koje razmatraju ili planiraju slične diskriminatorne mjere. Njegova nezavisnost i sposobnost da odlučuje isključivo u interesu zaštite vladavine prava i prava građana ključni su za očuvanje demokratskog poretka i povjerenja građana u institucionalni okvir države - poručila je Kovačević.

Ustavni sud pred testom: Odluka o „slavi grada“ kao ispit nezavisnosti i zaštite ustavnih vrijednosti

Iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT) najoštrije su osudili talas govora mržnje koji je uslijedio nakon tragičnih događaja na Cetinju.&nbsp;
- Dehumanizacija, manipulacije i lažni narativi koji su preplavili tabloidne i desničarske medije i društvene mreže predstavljaju ozbiljan udar na osnovne vrijednosti društva. Umjesto solidarnosti i saosjećanja, svjedočimo bezočnom iskorišćavanju tragedije za raspirivanje mržnje i dodatnu destabilizaciju zajednice- kazala je programska direktorica CDT-a, Milica Kovačević.
I kako s jedne strane treba pohvaliti ono malo medija koji drže do profesionalnih standarda za veoma korektno izvještavanje o ovom slučaju, tako su sa druge strane ekstremni političari, tabloidni komentatori i organizovane botovske mreže upustili u beskrupulozno raspirivanje nacionalne i vjerske netrpeljivosti, koristeći tragediju kao sredstvo za širenje mržnje. Svjedočimo kolektivnom okrivljavanju građana Cetinja, koji su targetirani diskriminatornim, mrzilačkim, dehumanizujućim narativima, koji cijelu jednu zajednicu označavaju dijagnozama i kletvama iz nacionalističkih mitova, upozorili su iz CDT-a.
Iz ove organizacije kritikovali su reakcije političara, kao selektivne, stranački obojene i lišene istinskog poziva na smirivanje tenzija. Dok su osuđivali protivničke strane, istovremeno su prećutno podržavali ili ignorisali govor mržnje iz redova svojih pristalica.
Oni su kazali i da su Uprava policije i Tužilaštvo dodatno doprinijeli ovom problemu nedjelovanjem i zakašnjelim saopštenjima o “preduzimanju mjera i radnji”, bez dovoljno informacija o konkretno preduzetim aktivnostima. Ako svi vide govor mržnje prije i bolje od onih koji su najpozvaniji da ga sankcionišu, onda to ukazuje na ozbiljne propuste u funkcionisanju sistema.
Kako su pojasnili iz CDT-a, godine nekažnjivosti za govor mržnje u Crnoj Gori stvorile su okruženje u kojem su ovakvi ispadi postali svakodnevni i društveno prihvatljivi.
Ustav Crne Gore, podsjećaju iz CDT-a, u članu 7 jasno zabranjuje izazivanje ili podsticanje mržnje po bilo kom osnovu. Međutim, njegova dosljedna neprimjena dovela je do toga da smo kao društvo izdali vlastiti Ustav. Zakonski okvir predviđa sankcije za javno podsticanje nasilja ili mržnje, ali nesprovođenje ovih odredbi ukazuje na institucionalnu paralizu ili, još gore, politički motivisano ignorisanje. Ovakvo stanje vodi ka daljoj radikalizaciji društva.
- Pozivamo sve nadležne institucije – policiju, tužilaštvo i sudstvo – da konačno preuzmu odgovornost i pokažu da zakon vrijedi za sve. Izazivanje vjerske i nacionalne mržnje mora izaći iz zone nekažnjivosti. Svaki incident mora biti dokumentovan, istražen i procesuiran u skladu sa zakonom. Takođe, apelujemo na političke lidere, medije i građansko društvo da prepoznaju svoju ulogu u smirivanju tenzija i promovisanju dijaloga- kazala je Kovačević.
CDT će ovo pitanje pokrenuti u okviru Nacionalnog operativnog tima za suzbijanje nasilnog ekstremizma, i pokušati da usmjeri rad državnih organa ka odlučnijem, hrabrijem i stručnijem suprotstavljanju ovim pojavama. Nažalost, naši državni organi sve češće oportuno žmure na činjenicu da sloboda govora nije apsolutna – ona prestaje tamo gdje počinje širenje mržnje i ugrožavanje drugih, navodi se u saopštenju programske direktorice CDT-a.

CDT: Izazivanje vjerske i nacionalne mržnje mora izaći iz zone nekažnjivosti

Odluka predstavnika država članica EU, da ne podrže najavljeno zatvaranje četiri poglavlja u pregovorima Crne Gore i EU, posljednja je opomena za vlasti da ozbiljna politika mora imati za cilj razvoj sopstvene države i društva, a ne dodvoravanje vlastima drugih zemalja čije su agende nedobronamjerne prema našem EU putu, ocijenila je programska direktorica Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Milica Kovačević.
Kovačević ističe da su rezultati ovakvog pristupa od danas svima jasni: umjesto isprva najavljenih 10, a potom snižavanje naše EU ambicije na četiri poglavlja, te na kraju otvaranjem samo tri, Vladi je, navodi ona, poslata nedvosmislena politička poruka iz Brisela – da se ovakva politika više neće tolerisati. 
- Sada komično izgledaju pokušaji relativizacije štete za koju su predstavnici “građanskih opcija” znali da je čine Crnoj Gori donošenjem bespotrebne Rezolucije o Jasenovcu, a kojom se navodno baštini kultura sjećanja u zemlji u kojoj niti jedan pojedinac ili pojedinka, nijesu nikad negirali genocid i zločine koje je NDH učinila nad Srbima, Jevrejima, Romima i Hrvatima antifašistima i čiji su se građani i građanke puškom borili protiv ustaškog režima u ovoj nacističkoj tvorevini - napomenula je Kovačević.
Ako je do sada i bilo ljudi koji su vjerovali u ovakvu “kulturu sjećanja” od danas ih, smatra ona, sigurno više nema. 
- Od danas je potpuno jasno da je ova Rezolucija odradila svoj posao – usporila naš EU put koji, prema relevantnim istraživanjima, podržava skoro 80 odsto građanki i građana ove zemlje - navela je ona.
Prema njenom mišljenju, ishod jučerašnje sjednice u Briselu predstavlja razlog za ozbiljnu zabrinutost da ova Vlada, našu državu ne može uvesti u EU. 
- Posljednje otkazivanja sastanka predsjednika Skupštine i predsjednice Evropskog parlamenta samo je još jedna potvrda ovog stava - kazala je Kovačević.
Ipak, činjenica da je Crna Gora prvi put nakon 2017. godine uspjela zatvoriti neko poglavlje u pregovorima s EU, pokazuje, navodi ona, da postoji kapacitet i potencijal za napredak, ali i da je evropska perspektiva dostižna, ako se izvuče pouka i iskoristi šansa, a energija se odlučno i strateški usmjeri na reforme i razvoj. 
- Predsjednik Vlade Milojko Spajić i njegov pokret Evropa sad! se nalaze na važnoj raskrsnici – da li će nastaviti da tolerišu sprovođenje agendi režima u okruženju, a da javnosti nudi ujedinjenja i barometre kao izgovor za nikad sprovedene reforme, ili će zaista biti spremni da se uhvate u koštac sa nimalo lakim izazovima koji predstoje do članstvu u EU - zaključila je Kovačević.

Kovačević: Spajić na raskrsnici - ili će nastaviti da toleriše sprovođenje agendi režima u okruženju ili će se uhvatiti u koštac sa izazovima na putu ka EU

Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za demokratsku tranziciju (CDT) upozoravaju da Ustavni sud koji obilježava već 60 godina postojanja nije transparentna institucija, koja drži do svog integriteta.
U pismu predsjednici Ustavnog suda Snežani Armenko, HRA i CDT su predložili da se šest decenija postojanja suda proslavi i objavom o tome kada je i kojim redosljedom planirano rješavanje zaostalih, preko 2000 ustavnih žalbi i preko 300 inicijativa za ocjenu ustavnosti. HRA i CDT posebno naglašavaju i problem urušavanja integriteta Ustavnog suda činjenicom da dvoje od šest sudija uzurpiraju funkcije suprotno Ustavu Crne Gore, a da ni Skupština ni predsjednik države o tome nijesu zvanično obaviješteni, suprotno zakonu.
- Netransparentnost i zatvorenost Ustavnog suda je godinama predmet kritika i međunarodnih i domaćih organizacija, posebno u kontekstu postupanja po izbornim žalbama, ali te kritike nisu donijele nikakve promjene. Ustavni sud ne objavljuje termine sjednica ni redosled odlučivanja o predmetima iz svoje nadležnosti, niti ističe koje predmete odlučuje da rješava prioritetno i iz kojih razloga - ukazali su oni.
ODIHR iz godine u godinu, kako su istakli, ponavlja da je za veću transparentnost u rješavanju izbornih sporova potrebno uspostaviti javni registar žalbi i održavati javne rasprave, uz prisustvo i izlaganje stranaka.&nbsp;
- Takođe, naglašavaju da Ustavni sud treba obavezno da objavljuje sve izborne žalbe i odluke na svojoj internet stranici i blagovremeno ih dostavlja strankama. Međutim, umjesto ispunjavanja ovih preporuka, Ustavni sud je uveo još jednu negativnu praksu. Umjesto hitnog prosljeđivanja izbornih žalbi Državnoj izbornoj komisiji (DIK) radi izjašnjenja, što je bila ranija praksa, postupak se odlaže danima, čak i sedmicama, i formalističkim tumačenjem postupa suprotno cilju zakona. Kratki rokovi za odlučivanje o izbornim žalbama nijesu slučajni – oni su utemeljeni u standardu hitnosti u zaštiti izbornih prava. Iz duha i smisla Zakona sasvim je jasno da dostavljanje žalbi DIK mora biti izvršeno bez odlaganja da bi se omogućila pravovremena reakcija, uz poštovanje rokova od 24 časa za dostavu odgovora i 48 časova za donošenje odluke Ustavnog suda - naveli su u CDT i HRA.
Za sve to vrijeme javnost, kako su ukazali, nema zvaničnu informaciju ni o broju primljenih žalbi.&nbsp;
- Ovakvo odugovlačenje predstavlja ozbiljnu prijetnju zaštiti izbornih prava. Postavlja se i ozbiljno pitanje je li Ustavni sud u Ustavu i zakonu utemeljena institucija? Dvoje od šest sudija je uveliko ispunilo uslove za starosnu penziju na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (ZPIO), pa im je funkcija morala prestati na osnovu Ustava (član 154, stav 1), dok treća sutkinja ispunjava te uslove u decembru. Međutim, uprkos tome, obje sudije i dalje sude, a ovlašćeni predlagači novih kandidata o tome nijesu obaviješteni - smatraju u CDT i HRA.
Iako nadležni predlagači o datumu prestanka funkcija sudijama moraju biti obaviješteni šest mjeseci unaprijed, Ustavni sud o tome, kako su kazali, nije obavijestio ni Skupštinu ni predsjednika države, jer su, na sjednici u junu mjesecu, sve njegove sudije „glasale” o tome kada funkcija treba da im prestaje.
- &nbsp;Pa je većina (4:2) zaključila da na funkciji treba da ostaju duže, dok ne nastupi obavezni prekid radnog odnosa iz Zakona o radu, umjesto da napuste funkciju u skladu s Ustavom Crne Gore, „kad ispune uslove za starosnu penziju”, koje propisuje Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju (ZPIO). Poseban skandal predstavlja činjenica da dvoje neposredno zainteresovanih sudija nije izuzeto od odlučivanja, nego im je dopušteno da odlučuju „u svojoj stvari”, tj. u očiglednom sukobu interesa o tome kada funkcija mora da im prestane, što je suprotno načelu nemo iudex in causa sua koje obavezuje čak i Ustavni sud Crne Gore, prema &nbsp;važećem Zakonu o Ustavnom sudu - naveli su u ove dvije NVO.
U međuvremenu, svim ostalim sudijama redovnih sudova u Crnoj Gori funkcije, kako su ukazali, prestaju u skladu s identično propisanom ustavnom normom „kad ispune uslove za starosnu penziju”, koji su propisani ZPIO, dok jedino sudije Ustavnog suda, mada, kako su kazali, ne sve, insistiraju na tome da im funkcija traje duže i koriste situaciju da sopstvenu odluku nameću kao pravilo.
- Drugim riječima, da su sudija Budimir Šćepanović, koji je u maju mjesecu navršio 65 godina života, i Desanka Lopičić, koja je stekla uslov za penziju sa 40 godina radnog staža, sudije npr. Vrhovnog suda Crne Gore, funkcija bi im davno prestala i ovih dana sigurno ne bi mogli da sude i primaju goste kao domaćini na proslavi Ustavnog suda - naveli su CDT i HRA.
Oni podsjećaju da je osnovni uslov ulaska Crne Gore u Evropsku Uniju da ima institucije sposobne da obezbijede vladavinu prava.
- Ustavni sud u ovakvom stanju nije takva institucija - zaključili su u saopštenju.

HRA i CDT: Ugroženi integritet, transparentnost i efikasnost Ustavnog suda

Ustavni sud Crne Gore i dalje ignoriše davno podnijete inicijative koje se tiču ocjene ustavnosti i zakonitosti, čime ozbiljno narušava povjerenje građana u pravnu sigurnost i transparentnost institucija, kazali su iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT).&nbsp;
Inicijative CDT-a, podnijete tokom 2022. i 2023. godine, nijesu jedine koje čekaju odgovor. Kako je rekla programska direktorica CDT-a Milica Kovačević, prema dostupnim podacima, na kraju 2023. godine u radu Ustavnog suda bilo je 318 predmeta u postupcima za ocjenu saglasnosti s Ustavom i zakonom, od kojih je 258 preneseno iz prethodnih godina.&nbsp;
- Javnost nema informacije o tome ko je podnio ove inicijative, koliko su važne, niti koliko dugo čekaju na rješavanje - naglasila je ona.
Podsjeća da CDT već skoro godinu i po dana čeka odluku Ustavnog suda o inicijativi za ocjenu ustavnosti Odluke o dopuni Statuta opštine Nikšić, kojom je uvedena "krsna slava" grada.&nbsp;
- Ovom odlukom opština Nikšić je stavila pravoslavnu vjersku zajednicu u privilegovan položaj, što je u suprotnosti s principom jednakosti i pravom na slobodu vjeroispovijesti. Zadatak Ustavnog suda je da spriječi moguću diskriminaciju, a ne da je ignoriše. Njihova pasivnost ohrabrila je i druge opštine da donose slične diskriminatorne propise - kazala je Kovačević.
Takođe, ona napominje da inicijativa za ocjenu izmjena Zakona o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore, kojim je tokom raspisanog izbornog procesa formirana opština Zeta, čeka već više od dvije godine.
- Iako greške napravljene u odavno završenom izbornom procesu više ne mogu biti ispravljene, neophodno je da Ustavni sud iznese svoj stav kako se pasivnost ne bi shvatila kao podrška izmjenama izbornih granica tokom samog izbornog procesa. Ovo pitanje je posebno važno u kontekstu predstojeće izborne reforme, kojom treba spriječiti buduća kršenja standarda za fer izbore - naglasila je Kovačević.
Prema njenim riječima, nedostatak transparentnosti u radu Ustavnog suda predstavlja ozbiljan problem.&nbsp;
- Ova institucija, koja bi trebala biti garant ustavnosti i zakonitosti, djeluje kao "crna rupa" u kojoj inicijative nestaju, a građani ostaju bez ikakve informacije o ishodu ili vremenskom okviru donošenja odluka. Netransparentnost i zatvorenost Ustavnog suda je godinama predmet kritika međunarodnih organizacija, posebno u kontekstu postupanju po izbornim žalbama, ali te kritike nisu donijele nikakve promjene - napomenula je Kovačević.
Dok se druge institucije pravosudnog i upravnog sistema, kroz decenije reformi, polako kreću ka većoj otvorenosti prema javnosti, Ustavni sud, ističe Kovačević, ostaje zatvoren, bez mehanizama koji bi osigurali odgovornost i transparentnost.&nbsp;
- Ovakva praksa ugrožava pravnu sigurnost i otežava praćenje i kontrolu rada ključne institucije koja bi trebala biti stub pravde i ustavnog poretka u Crnoj Gori. Zahtijevamo hitno rješavanje ovih pitanja, kako bi Ustavni sud počeo odgovarati na brojne inicijative – ne samo naše, već i mnoge druge koje već godinama čekaju na odgovor - zaključila je Kovačević.

Kovačević: Ustavni sud mora prestati da ignoriše inicijative, odgovornost javnosti ne smije biti izuzetak

Individualni podaci sa popisa stanovništva se ne mogu koristiti. Zainteresovana javnost, u koju spada i ministar unutrašnjih poslova (Danilo Šaranović), može dobiti zbirne podatke, koji mogu poslužiti za neku zbirnu analizu.&nbsp;
To je, u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E, kazala programska direktorica u Centru za demokratsku tranziciju Milica Kovačević komentarišući najavu ministra Danila Šaranovića da će formirati specijalizovani tim koji će analizirati rezultate popisa i na osnovu njih provjeriti birački spisak.
- Mislila da smo mi ovu temu raspravili 2011. godine, nakon popisa. I tada smo imali jednu dugotrajnu raspravu o tome da se upoređuju popis i birački spisak. Mislila sam da je stručna javnost do kraja objasnila da to jednostavno nijesu podaci koji se mogu direktno upoređivati. Imali smo i tada intencije i pritisak na Monstat da se individualni podaci, suprotno međunarodnim standardima statistike i suprotno našem Zakonu, ustupe uz različite namjene. Monstat je tad uspio da se odupre, mislim da je to čak prošlo jednu sudsku kontrolu i na to je stavljena tačka - rekla je Kovačević.
Druge vrste analiza, podsjeća Kovačević, koje isključuju individualne podatke, može da koristi Ministarstvo unutrašnjih poslova. Postavlja se, kaže ona, pitanje čemu inicijativa ministra Šaranovića nakon popisa.
- Popis nije otkrio ništa novo u vezi sa biračkim spiskom. Mi smo ovih problema svjesni decenijama. Problem nije u biračkom spisku, problem je u registrima državljana, u registrima prebivališta i boravišta, koji su u nadležnosti Ministarstva. Taj Zakon treba da se mijenja. Specijalni tim je potreban i on je mogao prvog dana njegovog (Šaranovićevog) mandata da bude osnovan, nije morao popis da se čeka za to saznanje - naglasila je Kovačević.
CDT je u Izbornoj reformi iz 2014. godine, podsjeća Kovačević, zagovarao da se krene sa unaprjeđenjima Zakona o registrima boravišta i prebivališta crnogorskih građana, po uzoru na Hrvatsku.
- Ne znam da li bi danas problem bio kompletno riješen, jer je veliki, ali bismo imali prilično sređene registre. To se nije uradilo. Posljednja velika reforma je bila centralizacija biračkog spiska. Danas kad govorimo o problemima sa biračkim spiskom, on je samo izvedena baza koja se puni drugim bazama - navela je ona.
Kovačević smatra da je problem u našim osnovnim registrima.
- Problem je u tome što u našem registru državljana imamo i ljudi, koji nezakonito imaju i neko drugo državljanstvo, a nijesu izgubili posljedično crnogorsko, i nemamo mogućnost to da provjerimo kao država. Problem sa registrima prebivališta je i u tome što imamo ljude koji su se trajno odselili iz Crne Gore, i tamo gdje su se odselili uživaju druga građanska prava, a drže fiktivno prebivalište koje zloupotrebljavaju, pored ostalog, i za ostvarivanje prava glasa - istakla je Kovačević.
Promblema ima i sa drugim registima, poput registra umrlih, ističe Kovačević, i dodaje da uprkos tome što se deset godina zna kako problem treba da se riješi, ne postoji politička volja. Zakasnili smo za mnoge prethodne
<h2>Izborna reforma</h2>
Mnogo toga potrebno je za izbornu reformu, napominje Kovačević. Smatra da djelokrug Odbora za izbornu reformu treba proširiti zato što su to, kako kaže, sistemske stvari koje treba rješavati kroz različite dijelove zakonodavstva, a najneophodnija je profesionalizacija izborne administracije.
- Mi imamo politizovanu, politički kontrolisanu izbornu administraciju, gdje oni koji učestvuju na izborima o njima odlučuju. Nama treba ozbiljna reforma sistema finansiranja političkih partija, izbornih kampanja, nadzor nad tim finansiranjem. Nama treba ozbiljna reforma i medijskog zakonodavstva i zakona o finansiranju u skladu sa novim trendovima, novim kanalima komunikacije, tehnologija, malignim stranim uticajima, dezinformacijama. Nama treba oslobađenje političkog procesa od diktata partija, nama treba mogućnost individualnih kandidatura, nama trebaju otvorene liste, više uticaja građana na izbore, odrobljavanje tog procesa od uskih partijskih interesa - poručila je Kovačević.
<h2>Jezik</h2>
Komentarišući to što se od objave rezultata popisa najviše reakcija vlasti odnosilo na podatke o jeziku, kao i to da je, navodno, učinjena velika nepravda što srpski nije postao službeni onda kada je pisan Ustav, Kovačević objašnjava da bi izmjene najvišeg pravnog akt bile prilično izazovne.
- To je složen proces, posebno za jedan manji broj članova Ustava, među kojima je član 13 kojim je definisan jezik. Promjenu je potrebno da na referendumu podrže tri petine svih birača u Crnoj Gori - navela je ona.
Najvažnije stvari u Ustavu mogu, kaže Kovačević, da se mijenjaju tek ako postoji jedno prevladavajuće, apsolutno dominantno mišljenje u društvu da nešto treba da se mijenja.
- Prvo, tako nešto ne može da se promijeni u ovim političkim okolnostima, bez kršenja Ustava. Drugo, imam potrebu da podsjetim građane kako je tretiran srpski jezik. Srpski jezik jeste službeni jezik u Crnoj Gori. Taj član Ustava kaže: službeni jezik je crnogorski, u službenoj upotrebi su i srpski, bosanski, hrvatski, albanski. Između službenog jezika i službene, suštinske, upotrebne razlike u svakodnevnom životu nema. Mi, inače, govorimo istim jezikom, koga zovemo različitim nazivima, ali lingvistički govorimo istim jezikom. Vi nemate nikakvu prepreku, nigdje, da komunicirate na jeziku kojeg zovete srpski. Dakle, ta cijela nepravda, i njeno otklanjanje, nema nikakve praktične konsekvence, jer se ništa neće promijeniti. Samo je pitanje te male prednosti, koju je ustavopisac dao jeziku koji nosi ime države, onda kad je pisan Ustav za tu državu - rekla je Kovačević.
<h2>Bič za vaspitanje nevladinog sektora</h2>
Sve je, kaže progrmaska direktorica u CDT-u, sporno u vezi sa inicijativom o Zakonu o agentima stranog uticaja, od same namjere, do komunikacije.
- Pojavila se ta inicijativa, istina da Zakon još nije napisan, ali smo u samoj najavi čuli šta bi trebalo da donese nevladinom sektoru, koji se označava kao agentura, kao strani plaćenici, kao ljudi koji kriju finansije, kao ljudi koji ne plaćaju poreze, kao ljudi koji su zauzeli neku ulogu koja im ne pripada - istakla je Kovačević.
To je, ukazuje, saopšteno jednom izuzetno agresivnom retorikom.
- Koja nama saopštava da je to bič za vaspitanje nevladinog sektora. Jedan autokratski potez, anti demokratski, anti evropski, koji bi trebalo da ućutka NVO i to naročito one NVO koje se bave stvarima koje su neprijatne vladajućim političarima, koje se bave javnim politikama, analiziraju i kritikuju. Čuli smo i od potpredsjednika Vlade da smo zečevi, da su svi zečevi istjerani iz grmova. U toj kampanji se pojavilo bezbroj netačnih informacija, dezinformacija, kojima ćemo se mi baviti u narednom periodu. Mi vjerujemo da ovdje nije pitanje samo toga da se Zakon ne usvoji, drago nam je što se većina većine izjasnila eksplicitno protiv tog zakona, nego da ova kampanja ne smije da posluži kao kampanja za ućutkivanje i targetiranje civilnog društva - zaključila je Kovačević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DgNjBpG931VQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kovačević: Popis i birački spisak se ne mogu upoređivati

Kampanja za podgoričke izbore nastavlja se kroz zloupotrebu javnih resursa i funkcija i besprizornu zloupotreba svih institucionalnih kapaciteta za promociju izbornih lista. Za razliku od prethodnih sedmica sada imamo i prve zvanično utvrđene uzurpatore državnih resursa zarad sticanja prednosti na izborima: to je Glavni grad Podgorica i njegova aktuelna gradonačelnica Olivera Injac, kazali su u Centru za demokratsku tranziciju (CDT).
Komentarišući kampanju, u CDT-u ironično konstattuju da građani i građanke Podgorice, ali i cijele Crne Gore, žive sedmicu iz snova, u kojoj su riješeni svi njihovi problemi. 
- Funkcionerska kampanja se, po definiciji, sastoji od događaja i kvazidogađaja koji nijesu morali da se dese u predizbornom periodu, ali su se desili upravo zato jer se javne funkcije i javni resursi podređuju izbornom rezultatu. Dilema o tome je li nešto redovna aktivnost ili funkcionerska kampanja otklanja se kroz nekoliko kontrolnih pitanja, poput toga je li bilo neophodno da se ta aktivnost desi baš sad, je li se to isto moglo uraditi poslije izbora, hoće li ta aktivnost uopšte biti relevantna za par mjeseci, je li se ta aktivnost mogla realizovati i bez prisustva javnog funkcionera koji ima interes na izborima... - kazala je Milica Kovačević, programska direktorica CDT-a.
Pukom slučajnošću, baš u sedmici pred izbore, navodi Kovačević, ministri obilaze otpravnike poslova koji obećavaju goleme investicije, otvaraju laboratorije po školama, svečano obilježavaju upis studenata...
- Iznenada i bez najave, nakon potpuno netransparentnog procesa pripreme, potpisuju se međuvladini ugovori koji najavljuju nove hidroelektrane. Ne brine Vlada samo o energetskim resursima nego i o energetskoj efikasnosti, pa je pred izbore potpisan i ugovor za rekonstrukciju KBC-a i bolnica na Cetinju i Bijelom Polju, u cilju unapređenje energetske efikasnosti ovih objekata - navela je ona.
Kako kaže, sedmica pred izbore je iskorišćena i za promociju Reformske agende Crne Gore, koja je uslov za dodjelu finansijske podrške u okviru Plana rasta EU. Ta Reformska agenda, po, kako ističe Kovačević, već standardnoj praksi ove Vlade, nije prošla proces javnih konsultacija i javne rasprave. 
- Vrhunac žanra je dosegnut kroz fikciju o izgradnji čitavog grada na Veljem brdu, sa obećanjima koja su u suprotnosti sa važećim planovima, propisima, ali i geografijom, matematikom i bazičnom logikom. Obećanje da će se prvi građani useliti u novi grad 2026. godine ostaće zabilježeno kao vrhunac političkog licemjerstva Vlade u ovoj izbornoj kampanji - naglasila je Kovačević.
Ona napominje da ni predsjednik države nije ostao imun na ovu euforiju. 
- Nakon što je u ime jedne liste uložio najvredniji javni resurs kojim upravlja - funkciju Predsjednika Crne Gore, odlučio se i za ustupanje manje vrijednih resursa pa je tako promo spot snimio u svim kabinetu, vlasništvu svih građana/ki ove države. Da ne bude zabune oko toga je li se pojavio kao predsjednik građana ili nosilac jedne liste, spot nije objavljen na zvaničnom Jutjub kanalu predsjednika Crne Gore, već na Jutjub kanalu liste “Za bolju Podgoricu”, i kao plaćeni politički marketing potpisan nazivom te liste - istakla je Kovačević.
Podsjeća da član 36 Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja (ZFPSIK) zabranjuje korišćenje prostorija državnih organa, organa državne uprave, organa lokalne samouprave i organa lokalne uprave, javnih ustanova, državnih fondova i privrednih društava čiji je osnivač i/ili većinski ili djelimični vlasnik država ili jedinica lokalne samouprave za pripremu i realizaciju aktivnosti kampanje, ukoliko se isti uslovi ne obezbijede svim učesnicima u izbornom procesu. Takođe, članom 50 Zakona o izboru odbornika i poslanika (ZIOP) propisano je da se za predstavljanje izbornih lista ne može se koristiti imovina (novac, tehnička sredstva, prostor, oprema i sl.) državnih organa, javnih preduzeća, javnih ustanova i fondova, jedinica lokalne samouprave, niti kompanija u kojima država ima vlasnički udio.
Budući da veliki broj javnih funkcionera i zaposlenih u javnoj administraciji učestvuje u kampanji i koristi javne resurse, CDT poziva ASK da ispita sve potencijalne slučajeve ovakvih zloupotreba za potrebe kampanje.
Kovačević dodaje da je u ovoj kampanji je više nego očigledno da veliki broj funkcionera i zaposlenih u javnoj administraciji radi za partije u toku radnog vremena. 
- Istovremeno, članom 44 ZFPSIK je propisano da je zabranjeno je angažovanje, u toku radnog vremena, na aktivnostima izborne kampanje javnim funkcionerima, izuzev poslanicima i odbornicima, i zaposlenim u državnim organima, organima državne uprave, organima lokalne samouprave, organima lokalne uprave, javnim preduzećima, javnim ustanovama i državnim fondovima - navela je ona.
Prema njenim riječima, brojni državni i lokalni javni funkcioneri učestvovali su u aktivnostima kampanje u toku radnog vremena, koje je od sedam do 15 sati. 
- Mnoge od tih aktivnosti zabilježene su kamerama, a jedan od ilustrativnih primjera je sučeljavanje nosilaca lista na RTCG koje je snimano u toku radnog vremena. Nadamo se i da ASK vidi ove očigledne i lako dokazive pojave i pozivamo je da hitno reaguje i sankcioniše prekršitelje zakona - tvrdi Kovačević.
Ona ističe da ni ova kampanja nije mogla proći bez navoda o pritiscima na birače. Stranka evropskog progresa (SEP) obavijestila je javnost da su njihovi članovi i simpatizeri izloženi pritiscima da promijene političko opredjeljenje. 
CDT najoštrije osuđuje bilo kakve pokušaje vršenja nedozvoljenog uticaja na birače.
- Pozivamo SEP da ovaj slučaj sa pripadajućim dokazima uputi tužilaštvu koje hitno treba da pokrene odgovarajuće procedure i provjeri ima li u ovim radnjama elemenata povrede slobode opredjeljenja pri glasanju, kako je definiše član 186 Krivičnog zakonika Crne Gore. On propisuje da ko silom ili prijetnjom prinudi drugog ili na drugi protivpravan način na njega utiče da na izborima vrši ili ne vrši pravo glasanja ili da glasa za ili protiv određenog kandidata, izborne liste odnosno predloga, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do tri godine. Od ključnog je značaja da državne institucije brane pravo građana i građanki da glasaju slobodno - poručila je Kovačević.

Kovačević: Zloupotreba javnih resursa, funkcija i institucionalnih kapaciteta u kampanji za podgoričke izbore

Dvadesetpetogodišnji muškarac preminuo je nakon što je ranjen u ugostiteljskom objektu „Šansa“ u Zeti, saznaje nezvanično Portal ETV.
Iz Uprave policije je ranije je saopšteno da su izašli na lice mjesta i zatekli jednu osobu bez svijesti.
- Policijski službenici su izašli na lice mjesta i zatekli jedno lice bez svijesti, koji je transportovan u Urgentni centar radi ukazivanja ljekarske pomoći - kazali su u policiji.
Hitna pomoć u Golubovcima ih je o ovom događaju obavijestila u 15.20 sati.
U policiji dodaju da se preduzimaju mjere i radnje na utvrđivanju svih okolnosti događaja u saradnji sa nadležnim tužilaštvom o čemu ćemo javnost blagovremeno obavijestiti.

Preminuo muškarac koji je ranjen u Zeti

Francuski antimonopolski regulator objavio je da je kaznio Apple sa 150 miliona eura zbog narušavanja konkurencije i zloupotrebe dominantnog položaja u oglašavanju mobilnih aplikacija na svojim uređajima preko alata za kontrolu privatnosti. 
 
Alat ATT omogućava korisnicima ajfona i ajpeda da odluče koje aplikacije mogu da prate njihovu aktivnost, a kompanije za digitalno oglašavanje i mobilne igre žalile su se da je to poskupjelo cijene oglašavanja i otežalo brendovima da se oglašavaju na Apple-ovim platformama, prenose Nezavisne novine. 
 
Metode implementacije tog sistema, predstavljenog kao dodatna zaštita privatnih podataka korisnika, "sama po sebi nijesu podložne kritici, ali načini njegove implementacije nijesu ni neophodni ni proporcionalni", smatra francuski regulator. 
 
Manji izdavači aplikacija su time "posebno kažnjeni", jer se ovi operateri u velikoj mjeri oslanjaju na prikupljanje podataka trećih strana da bi finansirali svoje operacije. 
 
Apple je naveo da je razočaran odlukom, ali je istovremeno naveo da francuska uprava za zaštitu konkurencije nije zahtijevala nikakve posebne promjene u transparentnosti praćenja aplikacija.

Apple kažnjen sa 150 miliona eura

Jedan muškarac danas je ranjen u ugostiteljskom objektu u Zeti.
Iz Uprave policije je upravo saopšteno da ih je o tome Hitna pomoć u Golubovcima obavijestila obavijestila u 15.20 sati.
- Policijski službenici su izašli na lice mjesta i zatekli jedno lice bez svijesti, koji je transportovan u Urgentni centar radi ukazivanja ljekarske pomoći - kazali su u policiji.
Dodaju da se preduzimaju mjere i radnje na utvrđivanju svih okolnosti događaja u saradnji sa nadležnim tužilaštvom o čemu ćemo javnost blagovremeno obavijestiti.

Zeta: Muškarac ranjen u ugostiteljskom objektu, transportovan u Urgentni centar

Svima je jasno da je aktuelna Vlada veoma heterogena i ujedinjena jedino oko očuvanja partikularnih i partijskih interesa, što čini i odnose u njoj dinamičnim i na ivici stalnih sukoba, ali je riječ o, uglavnom, kontrolisanom haosu jer niko ne želi da izgubi svoj „feud“, ocijenio je za Antenu M Nikola Mirković, saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje (CGO), komentarišući razmirice na liniji PES-DNP, te kritike na račun Sporazuma sa UAE, koje su upućene iz partije Milana Kneževića.&nbsp;
Kako Mirković dodaje, imajući u vidu značaj nastupajućih lokalnih izbora, posebno onih u Nikšiću, djelimično je riječ i o predizbornim igrama.
- Sporazum sa UAE je nesporno sporan, uzburkao je s pravom javnost, a čini se i parlamentarna većina je ostala zatečena činjenicom da je premijer na putu da u vrlo mutnom postupku daje nacionalne resurse. Svakako je zanimljiva jasna pozicija DNP-a - kazao je Mirković.&nbsp;
Dodaje da izjave ministarke saobraćaja Maje Vukićević i predsjednika DNP-a Milana Kneževića bacaju dodatnu sumnju na dinamiku i sadržaj sporazuma sa UAE iz srca vlasti, ali i dovode u pitanje podršku parlamentarne većine ovoj ideji.&nbsp;
- Ovo je naročito naglašeno ako znamo da ostanak albanskih manjinskih partija zbog ovog pitanja takođe visi o koncu, dok Demokrate, tradicionalno ćute, i vjerovatno tu ćutnju naplaćuju na drugi način od Spajića i PES-a - poručuje Mirković.
Moguće je, smatra Mirković, da političko licitiranje i borba za interese unutar parlamentarne većine koju sporazum izaziva može ozbiljno da uzdrma Vladu, no, treba, dodaje on, uzeti sa rezervom sve, jer ne bi bio prvi put da različiti koalicioni partneri dižu „buku“, koja se relativno brzo utiša kroz obostranu korist.
Upitan da li DF nastoji zadržati birače na ovaj način dok PES pravi otklon od njih zarad povratka povjerenja birača, Mirković kaže da je PES-u koalicija Za budućnost Crne Gore direktni konkurent za biračko tijelo.
- Jer značajan dio birača PES-a su pasivni ili raniji glasači DF-a, kao što i značajan dio njihovog poslaničkog kluba ideološki i politički više pripada partijama koalicije Za budućnost Crne Gore nego onom što deklarativno zastupa PES. Takođe, vidimo da PES na lokalnom nivou jako loše prolazi, odnosno da tamo gdje ide samostalno ima kontinuirani i veliki pad podrške”, navodi Mirković.
PES, dodaje, kroz poluge vlasti nije ojačao političku i infrastrukturnu poziciju partije, već je svoju poziciju oslabio, dok je koalicija Za budućnost Crne Gore svoju ojačala, naročito ulaskom u Vladu.
Primjetno je, kaže Mirković, komentarišući predizborna dešavanja, da uoči svakih izbora PES ulazi u sukob sa nekom od partija, no i da to ne određuje s kim će u postizbornu koaliciju, šta smo vidjeli u slučaju Podgorice.
- Kolike god nesuglasice parlamentarne većine na nacionalnom nivou bile, konstituenti te vlasti nađu način da se i uz gorak ukus dogovore, prije nego što opoziciji prepuste vlast. Koliko će opozicione stranke to umjeti da iskoriste, zavisiće od niza faktora, između ostalog i izlaznosti, na koju će uticati i dinamičnost i energija izborne kampanje. Međutim, primjer Budve pokazuje da prostor za dogovor sa opozicijom postoji, kada su unutrašnje podjele u pitanju, a znamo da su kada je Nikšić u pitanju, turbulencije imale Demokrate i PES, što slabi njihove pozicije i ostavlja prostor opoziciji - ocijenio je Mirković.
S obzirom na to da se PES do sada nije mjerio na lokalnim izborima u Nikšiću, biće, navodi Mirković, zanimljivo vidjeti koliko će glasova uzeti Demokratama i koaliciji Za budućnost Nikšića, jer se, kako kaže, njihovo biračko tijelo sve više nalazi u krugu njihovih koalicionih partnera.
Ono što je izvjesno, zaključuje, jeste da će nakon miješanja karata, najmanje iznenađenje biti epilog u kojem će, pored svih prepucavanja, vlast činiti lista Za budućnost Nikšića i PES.

Mirković: Sukobi konstituenata vlasti su predizborna igra, PES-u direktan konkurent ZBCG

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

Tag: milica-kovacevic