Centar za demokratsku tranziciju (CDT) poziva članove i članice Odbora da sveobuhvatnu izbornu reformu da u najkraćem roku počnu rad na preostalom dijelu izborne reforme - poručila je programska direktorica u ovoj nevladinoj organizaciji Milica Kovačević.
- Iskustvo koje smo imali u pripremi izmjena Zakona o izboru odbornika i poslanika (ZIOP) nalaže da se u hitnom roku počne sa pripremom izmjena koje su nam kopresjedavajući Odborom i drugi članovi i članice u više navrata javno obećali. Nedostatak vremena za finalizaciju rješenja, neodržavanje ozbiljnije javne rasprave o predloženim rješenjima, te izbjegavanje pribavljanja mišljenja relevantnih međunarodnih institucija koji su se dešavali u julu, ne smiju biti modus za nastavak ove reforme - ocijenila je Kovačević.
Zato, kako dodaje, u okviru Odbora, odmah moraju početi sa radom preostale tri radne grupe.
- Jedna koja će nastaviti rad na izmjenama ZIOP, druga koja će se dominantno baviti biračkim spiskom i treća koja bi pripremala izmjene Zakona o izboru predsjednika, Zakon o političkim partijama i etički kodeks - navela je Kovačević.
Napominju da postoji dvadesetak veoma važnih segmenata izbornog procesa koji su preskočeni u prvom krugu reforme, bez čijeg usvajanja ono što je urađeno u julu ne bi imalo previše smisla.&nbsp;
- Vjerujemo da je svima sa elementarnim znanjem o ovoj temi jasno da dio izborne reforme koji je usvojen u julu može predstavljati preduslov boljeg izbornog procesa, samo ukoliko se reforma nastavi, riješe važna preostala pitanja, a onda ona dosljedno sprovedu u praksi - rekla je Kovačević.
Imajući u vidu da je za značajan broj rješenja koja je potrebno pripremiti ostalo samo četiri mjeseca, smatraju da nema prostora za čekanje, opuštenost ili neke partijske kalkulacije, već se sa ovim poslom mora početi odmah.&nbsp;
- Potrebno je raditi istom dinamikom kako je radna grupa koja je pripremala izmjene ZIOP radila u toku jula. Ponašanje poslanika i poslanica koji čine Odbor, ali i njihovih političkih subjekata oko nastavka izborne reforme će nam dati odgovor na važnu dilemu: da li će se sveobuhvatna i stvarna reforma zaista dogoditi ili je priča političara u ovom procesu još jedna u nizu obmana građana/ki kojima u Crnoj Gori svjedočimo gotovo svakodnevno - zaključila je Kovačević.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kovačević: Hitno nastaviti sa izbornom reformom

Ustavni sud Crne Gore odbio je da CDT-u dostavi kopije inicijativa i predloga za ocjenu ustavnosti zakona i drugih propisa koji se nalaze u njegovom radu, a o kojima do kraja 2024. godine nije odlučeno, čime je još jednom potvrdio duboku institucionalnu zatvorenost i ignorisanje obaveza prema javnosti, saopštila je programska direktorica CDT-a Milica Kovačević.
Kako je pojasnila, riječ je o dokumentima od nesporne važnosti za demokratski nadzor nad radom institucija, koji su godinama zatrpani u fiokama – bez obrazloženja, roka ili plana rješavanja.
- Ovaj zahtjev smo podnijeli u namjeri da doprinesemo transparentnosti rada institucije i omogućimo javnosti uvid u inicijative koje, nerijetko godinama, čekaju na odlučivanje - navela je Kovačević.
Ustavni sud je, dodaje ona, prvobitno donio rješenje kojim formalno usvaja zahtjev CDT-a, ali je umjesto traženih dokumenata dostavio spisak iz kog se mogu vidjeti jedino poslovna oznaka predmeta i naziv akta koji se osporava.
- Prema podacima koje smo dobili, na odluku Ustavnog suda na kraju 2024. godine čekalo je čak 345 predmeta iz oblasti apstraktne pravne kontrole – 165 zakona i 180 propisa i drugih opštih akata. Najstariji od ovih predmeta su iz davne 2016. godine, a čak 155 predmeta je starije od tri godine - saopštila je Kovačević.
Ona navodi da iz dostavljenog spiska – koji, uzgred, nijesu ni tražili – ne može se razaznati kakva to “složena” pravna pitanja Ustavni sud nije uspio da riješi za devet dugih godina.
- Ne može se sagledati koliko je inicijativa i predloga obesmišljeno višegodišnjim čekanjem. Niti se može utvrditi da li je i koliko puta javni interes bio ozbiljno povrijeđen upornim ćutanjem i institucionalnom pasivnošću suda - kazala je Kovačević.
CDT se na ovakvu odluku Ustavnog suda žalio Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP), koja je usvojila našu žalbu i naložila Sudu da odluči u skladu sa zakonom.
- U ponovljenom postupku, Ustavni sud je naš zahtjev odbio, pozivajući se na sprovedeni test štetnosti i navodeći da bi objavljivanje inicijativa moglo ugroziti vršenje službene dužnosti i rad kolegijalnog organa - dodaje Kovačević.
Ovakva argumentacija nema uporište u zakonu, ističe ona. Riječ je o inicijativama koje se odnose isključivo na ocjenu opštih pravnih akata, bez osjetljivih podataka iz konkretnih postupaka, i koje sadrže pravnu argumentaciju od značaja za demokratsku kontrolu zakonodavne i izvršne vlasti.
- Ustavni sud, koji u postupcima apstraktne kontrole ima ulogu tzv. „negativnog zakonodavca“, pokušava da javnosti uskrati pristup inicijativama na osnovu kojih odlučuje o propisima koji važe za sve građane. Takva praksa je suprotna demokratskim standardima transparentnosti i odgovornosti u vršenju javne vlasti, a nema uporište ni u važećem pravnom okviru - navodi ona.
Kovačević pojašnjava da kao što su predlozi zakona i amandmani javno dostupni na sajtu Skupštine – koja je takođe kolegijalni organ – tako mora biti i sa inicijativama za ocjenu ustavnosti.
- Jer ako bismo slijedili logiku Ustavnog suda, ni Skupština više ne bi smjela da objavljuje obrazloženja zakona kako „građani ne bi uticali na njen rad i odlučivanje“. Zabrinjava nas poruka koju Sud šalje: da bi znanje javnosti o sadržaju inicijativa moglo da ugrozi nezavisnost i pravno rasuđivanje ustavnih sudija - saopštila je Kovačević.
Kako dodaje, ako se mišljenja i argumenti građana i stručne javnosti percipiraju kao prijetnja, a ne kao doprinos javnom dijalogu – onda se ozbiljno postavlja pitanje smisla i uloge Ustavnog suda u demokratskom poretku.
- Jer ako sudije strijepe od pravnog mišljenja javnosti, kako se uopšte nose sa političkim pritiscima i interesima moćnih aktera u konkretnim predmetima - upitala je Kovačević.
Ocjenjuje da posebno zabrinjava činjenica da je Ustavni sud u brojnim prethodnim slučajevima, po istovjetnim zahtjevima, omogućio pristup istim vrstama dokumenata. Odbijanjem da postupi na isti način u ovom predmetu, Sud odstupa od sopstvene prakse i dodatno urušava pravnu sigurnost, dodaje ona.
CDT je i ranije upozoravao da je nedostatak transparentnosti u radu Ustavnog suda jedan od ozbiljnih sistemskih problema.
- Institucija koja bi trebalo da bude garant ustavnosti i zakonitosti djeluje poput “crne rupe” – inicijative nestaju bez traga, a građani ostaju uskraćeni za informacije o njihovoj sudbini, obrazloženjima ili vremenskom okviru odlučivanja. Zatvorenost Ustavnog suda je već godinama predmet kritika međunarodnih organizacija, naročito u kontekstu postupanja po izbornim žalbama. OSCE/ODIHR u više izvještaja insistira na potrebi da Sud objavljuje sve izborne žalbe i odluke na svojoj internet stranici, da omogući javne rasprave i uspostavi javno dostupnu evidenciju predmeta - poručila je Kovačević.
U tom kontekstu, kako ističe, dodatno zabrinjava što Ustavni sud ne dozvoljava ni uvid u inicijative za ocjenu ustavnosti i zakonitosti.
- Umjesto da sam proaktivno objavljuje ove informacije, redovno ažurira spisak predmeta i predstavi plan rješavanja višegodišnjih zaostataka u apstraktnoj normativnoj kontroli, Sud bira pristup potpune zatvorenosti, bez jasnog pravnog ili demokratskog uporišta. Zbog svega navedenog, CDT je Agenciji za zaštitu podataka i slobodan pristup informacijama podnio novu žalbu, u cilju zaštite prava javnosti da zna. Nastavićemo da tražimo da se javnosti omogući uvid u dokumenta koja otkrivaju šta Ustavni sud ignoriše i zašto ćuti - zaključuje Kovačević u saopštenju.

Kovačević: Ako Ustavni sud strijepi od javnosti, kako se onda nosi s političkim pritiscima?

Povećanje budžetskih izdvajanja za političke partije predviđeno Nacrtom zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja izaziva ozbiljnu zabrinutost i predstavlja korak unazad u odnosu na preporuke Evropske unije, saopštila je Milica Kovačević, programska direktorica Centra za demokratsku tranziciju (CDT).
Ona je istakla da „iako ovaj zakon sadrži određena poboljšanja, njegova suštinska slabost leži u tome što dolazi izvan konteksta sveobuhvatne izborne i antikorupcijske reforme, pa će ostati bez stvarnog efekta dok god se ona ne dogodi“.
Kovačević navodi da „građani/ke neće nakon usvajanja ovog zakona osjetiti poboljšanje u izbornom integritetu, kontroli finansiranja partija ili sankcionisanju zloupotreba – jer sistem koji bi trebalo da nadgleda primjenu zakona ostaje netaknut“.
CDT podsjeća da je još na početku rada Odbora upozoravao da se zakon ne može izdvajati iz šireg paketa propisa koji uređuju izborni proces, ali da „za takav pristup nije bilo političke volje“.
- Bez njihove ozbiljne reforme, novi zakon je samo spisak lijepih želja - poručila je Kovačević, ukazujući na to da ključni zakoni – poput onih koji se odnose na Agenciju za sprečavanje korupcije, političke partije, preporuke DRI, krivičnu odgovornost i medije – ostaju nepromijenjeni.
Povećanje budžetskih sredstava za partije, kaže, donosi korist isključivo političkim subjektima.
- Jedini koji će osjetiti direktne koristi su političke partije – jer povećanje budžetskih sredstava za njihov rad proizvodi efekte odmah - navela je.
CDT ističe i problem načina na koji je povećanje predloženo.
- Za više od godinu dana koliko je trajao rad radne grupe za izradu Nacrta zakona, čiji smo bili aktivni članovi, pitanje povećanja novca za partije nije se pojavilo nijednom – barem ne pred nama. Onda se, u samom foto-finišu, iznenada pojavila očito dogovorena brojka od 0,8 odsto. Ovakav način donošenja odluka razotkriva duboku netransparentnost procesa, i obesmišljava učešće organizacija civilnog društva, eksperata i javnosti - kazala je Kovačević.&nbsp;
Prema njenim riječima, poslanici „nijesu ovu temu otvorili pred radnom grupom, ni pred ekspertima, ni pred javnošću“, već su odlučili da je „provuku na kraju – diskretno, baš onako kako to rade oni koji znaju da rade nešto pogrešno“.
- Jer kada je riječ o novcu za sebe, poslanici su pokazali onu vrstu političkog jedinstva koju građani rijetko imaju priliku da vide - ocijenila je.
Kovačević je naglasila i da „ne postoji uporedni primjer u savremenim evropskim demokratijama da se ovako visok procenat budžeta izdvaja za finansiranje partija“, jer se „u većini zemalja taj iznos kreće između 0,1 odsto i 0,2 odsto.
Podsjeća da su izdvajanja za partije u Crnoj Gori već sada visoko iznad evropskog prosjeka: u 2025. godini ona iznose 11,2 miliona eura, dok će po novom modelu ukupno premašiti 15 miliona. U isto vrijeme, institucije koje treba da nadgledaju finansiranje i izborni integritet imaju višestruko manje budžete.
- Cjelokupna tužilačka organizacija, koju čine 13 osnovnih, dva viša, specijalno i vrhovno tužilaštvo, ima budžet 15,4 miliona – taman koliko su naše partije odredile sebi, i odličan je pokazatelj koliko partije vrednuju vladavinu prava - navela je Kovačević.
CDT je pozvao domaće i međunarodne aktere da ne prihvate „ograničene promjene kao dovoljno utemeljenu reformu“.
- Nacrt ovog zakona, koji ne prate sistemske promjene povezanih zakona, ne adresira ključne sistemske nedostatke, niti donosi promjene koje bi imale stvaran pozitivan uticaj na javni interes. On samo formalno zaokružuje još jednu fazu političkog cinizma u kojem su partije jedine koje profitiraju - zaključila je Milica Kovačević.

Kovačević: Povećanje novca za partije bez reforme je korak unazad

Umjesto da donesu suštinske i funkcionalne reforme koje jačaju vladavinu prava, vlasti u Crnoj Gori su tokom procesa dobijanja IBAR-a proizvele set zakona koji su u praksi neupotrebljivi. Jedan od najočitijih primjera takvog formalističkog i površnog pristupa jeste Zakon o sprečavanju korupcije, donesen u junu 2024. godine, kazala je Milica Kovačević, programska direktorica CDT-a.
Poseban problem, navodi Kovačević, predstavlja član zakona koji se odnosi na pristup računima javnih funkcionera.&nbsp;
- Upravo on je u vrijeme donošenja zakona istaknut kao rijedak pozitivan pomak u obilju kozmetičkih promjena, jer je trebalo da prevaziđe dugogodišnju praksu izbjegavanja kontrole imovine putem uskraćivanja saglasnosti funkcionera za pristup računima. Međutim, zbog lošeg normativnog rješenja i neusaglašenosti sa drugim zakonima, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) sada nema mogućnost da pristupi računima javnih funkcionera funkcionera – ni uz saglasnost, ni bez nje - istakla je Kovačević.&nbsp;
Ona dodaje da mišljenje Agencije za zaštitu podataka o ličnosti i slobodan pristup informacijama (AZLP) od 24. februara ove godine ukazuje na to da Zakon o sprečavanju korupcije ne pruža pravni osnov za obradu bankarskih podataka javnih funkcionera.&nbsp;
- Upućivanje na Zakon o kreditnim institucijama pokazalo se kao neusaglašeno i pravno neadekvatno rješenje, jer taj zakon ne prepoznaje ASK kao zakonskog korisnika ovih podataka. Uz to, važeći obrazac saglasnosti poziva se na članove zakona koji su prestali da važe, pa ASK, prema mišljenju AZLP, više nema mogućnost pristupa podacima ni na osnovu saglasnosti – jer se ona zasniva na odredbi koja više ne postoji u pravnom sistemu - kazala je Kovačević.&nbsp;
Ono što, dodaje, dodatno zabrinjava jeste činjenica da je Zakon o kreditnim institucijama mijenjan u februaru ove godine, a da je tada u skupštinsku proceduru bio upućen – pa naknadno povučen – amandman koji je trebalo da omogući pristup podacima koji predstavljaju bankarsku tajnu i Agenciji za sprečavanje korupcije, radi vršenja njenih zakonskih ovlašćenja.&nbsp;
Ostaje, ističe Kovačević, nejasno zašto je ta prilika propuštena, i zbog čega nije iskorišćen momenat da se ASK-u omogući pristup podacima funkcionera koji su ključni za kontrolu njihove imovine i prihoda.
- Rezultat je paradoksalan: zakon koji je trebalo da ojača nadzornu funkciju ASK-a onemogućio je osnovnu svrhu te institucije – efikasnu kontrolu izjava o imovini i prihodima. Zakon je, jednostavno rečeno, površno i loše napisan i nije prošao ni osnovnu provjeru usklađenosti sa ključnim zakonima iz oblasti zaštite podataka i finansijskog sistema. Takav rezultat je direktna posljedica pristupa u kome su se zakoni usvajali radi ispunjavanja političkog cilja – dobijanja IBAR-a – a ne reforme sistema - naglasila je Kovačević.&nbsp;
Kako Ministarstvo pravde već radi na izmjenama Zakona o sprečavanju korupcije, iz CDT-a smatraju ključnim da se ovoga puta pristupi poslu sa minimumom profesionalne odgovornosti.&nbsp;
- Neophodno je da izmjene budu zasnovane na ozbiljnoj analizi pravnog okvira, uz uključivanje eksperata i relevantnih aktera, kako bi se konačno obezbijedio efikasan i zakonit nadzor nad imovinom javnih funkcionera - navodi Kovačević.&nbsp;
Posebno je, ističe, važno da se u najhitnijem roku omogući pristup računima, jer ASK u ovom trenutku ne može da vrši jednu od svojih ključnih zakonskih nadležnosti.&nbsp;
Kovačević smatra da svaki dan odlaganja znači produžetak pravne praznine i nastavak perioda u kojem nema stvarne kontrole nad imovinom i prihodima javnih funkcionera.
- Takođe, krajnje je vrijeme da se iz ovog slučaja izvuče lekcija: reforme se ne mogu improvizovati, niti sprovoditi bez promišljenog pristupa i osnovnog razumijevanja sistema koji se mijenja. Dovođenje sistema u gore stanje nego što je bilo prije navodne reforme ozbiljno ugrožava borbu protiv korupcije i šalje poruku da institucije nijesu spremne da preuzmu stvarnu odgovornost za uspostavljanje integriteta u obavljanju javnih poslova - zaključuje Kovačević.&nbsp;

Kovačević: Pri izmjeni Zakona o sprečavanju korupcije omogućiti pristup računima funkcionera

Milica Kovačević, programska direktorica Centra za demokratsku tranziciju (CDT), smatra da su lokalni izbori zakazani za 13. april u Nikšiću i Herceg Novom ponovo su izmamili sve ono najgore iz političke prakse - zloupotrebu javnih resursa, funkcija i institucija radi partijskog interesa.&nbsp;
- Ovaj fenomen, već uobičajen i normalizovan, dobija na intenzitetu kako se približava dan glasanja, a ono što se inače ne može (ili neće) uraditi mjesecima i godinama - odjednom postaje moguće u nekoliko dana. Jer predizborna čuda nijesu rijetka kada ih finansira budžet - ističe Kovačević.&nbsp;
<h2>Nikšić: Reciklaža obećanja i betoniranje podrške</h2>
Kovačević je kazala da je u Nikšiću funkcionerska kampanja dostigla svoju punu formu.&nbsp;
- Dok opozicija šeta, sadi i čisti, vladajuće strukture – ZBCG, PES i Demokrate - šire se uzduž i poprijeko, trošeći javne resurse - ističe Kovačević.
Kako je navela, u posljednjih nekoliko nedjelja Nikšić je „procvjetao“: postavljeni su reciklomat i tri moderna kontejnera, lokalni funkcioneri i ujedno nosioci lista otvorili su dječije igralište, ali i parking ispred groblja – jer se, kako kaže, zna da gužva na groblju najbolje rješava pred izbore.
- Rekonstrukcija 14 km puta prema Plužinama nije mogla biti najavljena bez nosioca liste Za budućnost Nikšića i ministarke saobraćaja. Nedaleko, kod Slanog jezera, lokalna vlast i državna energetska kompanija ubrzano nasipaju puteve – jer glasačko tijelo voli kada mu se put utaba pred izbore - naglašava Kovačević.
Zdravstvo se, dodaje, ne smije zaboraviti: adaptacija kuhinje u bolnici dobila je ceremoniju kakvu inače imaju otvaranja klinika, a najavljene su i višemilionske investicije u prisustvu tri ministra i jednog direktora bolnice – svi, naravno, sa kapama vladajućih partija.
Isto važi, kako kaže, i za strane investitore – potpisan je ugovor o prodaji zemljišta za izgradnju tržnog centra Big Fashion, uz veliku pompu, baš sad.
- Vlada je odlučila da baš u kampanji ispravi i neke stare društvene nepravde: krenula je isplata zaostalih plata bivšim radnicima Rudnika boksita, a predsjednik opštine je krajem marta potpisao zaključke o naknadama za porodice sa troje i više djece za januar i februar – tačno kada efekat može najviše da vrijedi - kazala je Kovačević.&nbsp;
Poznato je, podsjeća Kovačević, da je ipak najljepši dar kad se „časti parom“, pa je tako predsjednik Skupštine opštine i nosilac liste Demokrata častio fudbalski klub Čelik 25 hiljada eura.&nbsp;
- Državne kompanije CEDIS i EPCG donirale Domu starih jer ništa ne kaže „kampanja“ kao državna ljubaznost - dodala je ona.&nbsp;
U funkcionersku kampanju se, kaže Kovačević, uključio i premijer.&nbsp;
- U okviru premijerskog sata govorio je o ulaganjima na Krupcu, šetalištima, školama, vrtićima i stanovima koje promoviše lista ZBCG. Ne zna se da li je više govorio kao predsjednik Vlade ili promoter lokalne liste - navela je ona.
<h2>Herceg Novi: Skromniji budžet, ali ista logika</h2>
U Herceg Novom se sprovodi blaža verzija istog scenarija. Kampanja se vodi skromnije, ali i dalje jasno prepoznatljivo, kazala je programska direktorica CDT-a.&nbsp;
- Rekonstrukcija centralne Njegoševe ulice počela je taman pred izbore – jer asfalt najviše miriše kada je politički svjež. Direktor javnog preduzeća Morsko dobro iz Nove srpske demokratije, i nosilac liste Za budućnost Herceg Novog iz iste partije najavljuju rekonstrukciju šetališta Pet Danica. Lokalni funkcioner i kandidat na listi Demokrata najavio je i sanaciju puta u naselju Gomila. Rekonstrukcija vodovoda kroz Gornje Đuriće i Bijelu je već u toku ili u planu - ističe ona.&nbsp;
I rekonstrukcija tvrđave Španjola, dodaje, vrijednog i međunarodno podržanog projekta, nije mogla da sačeka kraj kampanje – pa je početak radova ispraćen svečanostima uz ministarku kulture i lokalne funkcionere.
- Razlika između Nikšića i Herceg Novog je možda samo u uloženom novcu – ili u (ne)očekivanosti izbornog rezultata. Tamo gdje je izborna trka neizvjesnija, funkcionerska kampanja značajno je inventivnija. Tamo gdje je izborna trka manje neizvjesna, ostaje se pri osnovnim aktivnostima i radovima - podvlači Kovačević.&nbsp;
<h2>Šta je zapravo problem?</h2>
Problem, smatra Kovačević, sa svim ovim lijepim stvarima – od kontejnera do velikih investicija – nije što se rade, već kada i kako se rade.&nbsp;
- Ove aktivnosti predstavljaju klasične primjere zloupotrebe institucionalne i finansijske moći za političku promociju, čime se urušava povjerenje u izborni proces i podrivaju osnovna pravila demokratskog nadmetanja - kazala je Kovačević.&nbsp;
Ona dodaje i da funkcionerska kampanja ne znači da funkcioneri i institucije ne smiju da rade – već da se taj rad ne smije koristiti kao sredstvo za sticanje političke prednosti.&nbsp;
- Ona je demonstracija političke nejednakosti, gdje jedni trče trku sa rančevima punim javnog novca, dok drugi nose samo transparente i metle - naglašava Kovačević.&nbsp;
Kovačević ističe i da dok god institucije odobravaju ovakve prakse, i dok građani čekaju na predizborne poklone umjesto dosljednih politika, ni izbori ni demokratija neće moći da funkcionišu kako treba.&nbsp;
Kada se demokratija, kako kaže, gradi na nejednakosti, ni najmodernija infrastruktura neće moći da pokrije pukotine u povjerenju.
- Centar za demokratsku tranziciju (CDT) se nada da sve ovo registruju i poslanici i poslanice koji su zaduženi za pripremu sveobuhvatno reformisanog izbornog zakonodavstva i da će Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja koji očekujemo ovih dana konačno početi da donosi red i u ovoj oblasti - zaključuje Kovačević.&nbsp;

Kovačević: Lokalni izbori ponovo izmamili zloupotrebu javnih resursa, funkcija i institucija radi partijskog interesa

Stigao nam je još jedan Osmi mart, pun cvijeća, bombonjera, promotivnih akcija i ispraznih govora o ženskim pravima, ocijenila je Milica Kovačević, programska direktorica Centra za demokratsku tranziciju (CDT).
Ona dodaje da poruka u opštoj pozivnici za fini parti s besplatnom konzumacijom glasi: &nbsp;„Srećan 8. mart, drage dame, ljepše polovine!“,&nbsp;
Političari, navodi, objavljuju statuse podrške, kompanije nude popuste, a mediji plasiraju uobičajene priče o “snažnim ženama”. Ali, kad cvijeće uvene i reflektori se ugase – šta ostaje?&nbsp;
Podvlači da ostaju nejednake plate, ostaju žene koje i dalje nose dvostruki teret rada – i u kući i na poslu. Ostaje nevidljivi i neplaćeni rad koji pokreće društvo, ali nikad nije tema budžeta. Ostaju institucije koje redovno zakazuju u zaštiti žena od nasilja. Ostaje feminizam koji nije dovoljno “pitom” da bude u reklamama, jer se ne uklapa u poruku o lažnoj harmoniji.
- Ostaju političke elite kojima je ravnopravnost zgodna samo dok ne naruši postojeće odnose moći. Politički diskurs afirmiše “pripitomljeni” feminizam, koji služi za dekoraciju bez stvarnog izazivanja sistema. Političari ne viču na „drage dame“, već su taj zadatak dali svojim partijskim koleginicama – u njihovom svijetu rodna ravnopravnost znači da žene vode bitke jedne protiv drugih. U patrijarhalnom sistemu, politika ostaje sport u kojem žene igraju u nižim ligama, gdje im se rado prepušta uloga da međusobno odmjeravaju snage, dok pravi centri moći ostaju netaknuti - dodala je ona.&nbsp;
Dok nam, kako kaže, nude feminizam koji ne uzdrmava ništa suštinski, svijet se pomjera unazad.&nbsp;
U jeku globalnih napada na feminističke vrijednosti, Kovačević smatra da konzervativni populisti jačaju svoju moć, a prava žena se potiskuju u ime “tradicije” i “porodičnih vrijednosti”.&nbsp;
- Pripitomljeni feminizam – nije feminizam. Jer prava nijesu dobijena uz ljupki osmijeh i molbu, već kroz štrajkove, proteste i borbu koja nikad nije bila ni poželjna ni dobrodošla. Podsjetimo se da je i sam 8. mart nastao iz pobune, iz otpora, iz borbe žena koje su odbile da budu samo jeftina radna snaga i poslušne građanke - istakla je ona.&nbsp;
Danas, naglašava Kovačević, kada se feminističke parole recikliraju za političke govore i korporativne kampanje, važno je podsjetiti na ono što Osmi mart zaista znači.&nbsp;
- Ne slavimo postignuto – jer još uvijek nijesmo jednake. Ne prihvatamo prazna obećanja – jer smo ih čule previše. Ne zatvaramo oči pred napadima na naša prava – jer znamo da svaki korak unazad vodi ka novim zabranama, novim kontrolama i novim pokušajima da nas ućutkaju - ukazala je ona.&nbsp;
Ističe i da nam ne treba nam reklama. Trebaju nam prava. Trebaju nam sigurne institucije, zakon koji se sprovodi, ekonomska moć, politički prostor koji nije rezervisan samo za muškarce i nasmijane vlasnice partijskih knjižica. Treba nam društvo u kojem ravnopravnost nije ukrasna riječ, već realnost.
- Feminizam nije trend. Nije praznik. Nije status na društvenim mrežama. Feminizam je borba. Ne možemo stati dok je ne dobijemo. Živio 8. mart! - poručila je Kovačević.&nbsp;

Kovačević: Feminizam nije reklama, već borba – živio Osmi mart

Ustavni sud je 27. decembra konačno informisao javnost da je odlučio da pokrene postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Odluke o dopuni Statuta opštine Nikšić kojom se uvodi “slava grada”. Teško da iko može pohvaliti ažurnost Suda, budući da je CDT ovu inicijativu podnio prije više od godinu i po dana, uz više puta ponovljene apele da Sud odluči po našoj inicijativi, kazala je Milica Kovačević, programska direktorica Centra za demokratsku tranziciju (CDT).
Kovačević je rekla da je pasivnost Ustavnog suda ostavila prostor da i druge opštine donose slične diskriminatorne propise.
- Ohrabreni primjerom Nikšića, u Pljevljima su otišli i korak dalje, namjeravajući da ukinu antifašistički praznik – dan oslobođenja, i zamijene ga pravoslavnim vjerskim praznikom kao danom grada - istakla je Kovačević.
Odluke Ustavnog suda nijesu samo reakcija na već nastale probleme, već, kako je kazala, i alat za uspostavljanje pravnih i društvenih standarda koji sprečavaju donošenje sličnih akata u budućnosti. Njegova preventivna uloga, navodi Kovačević, od suštinskog je značaja za očuvanje ustavnih vrijednosti, zaštitu ljudskih prava i očuvanje sekularnog karaktera države.
- Zbog toga, izražavamo nadu da za donošenje odluke Ustavnom sudu neće biti potrebno još godinu dana, već da će se ovo pitanje riješiti u najkraćem roku - naglasila je ona.
Prema njenim riječima, ovaj zadatak ne bi trebalo da bude težak, budući da je Ustavni sud Republike Crne Gore još 2005. godine utvrdio da uvođenje “krsne slave” u Statut opštine Herceg Novi nije u saglasnosti sa Ustavom i zakonom.
- Tada je Sud ocijenio da je Skupština opštine Herceg Novi osporenim aktima uvela svetkovanje krsne slave, čime je povrijedila ustavni princip kojim se jamči sloboda ubjeđenja, savjesti i misli, te uvela vjerske običaje u državne i druge institucije na području opštine Herceg Novi i time povrijedila ustavni princip odvojenosti crkve od države - podsjeća Kovačević.
U saopštenju Suda, naglasak je stavljen na proceduralne propuste, na koje je i CDT ukazao – Skupština opštine Nikšić nije pribavila saglasnost Vlade prije donošenja odluke, što je suprotno Zakonu o lokalnoj samoupravi. Međutim, Kovačević napominje da je problem mnogo dublji od procedure.
Uloga Ustavnog suda, naglašava ona, ne može i ne smije biti ograničena samo na proceduralna pitanja – od njega očekuju da bude garant jednakosti i pravde za sve građane.
CDT je uvjeren da je Skupština opštine Nikšić uvođenjem “slave grada” pripadnike pravoslavne vjerske zajednice dovela u privilegovan položaj u odnosu na druge građane – pripadnike drugih vjerskih zajednica i ateiste, i time povrijedila princip jednakosti građana, njihovo pravo na slobodu vjeroispovijesti, kao i njihovo ustavno pravo da budu zaštićeni od bilo kojeg akta posredne ili neposredne diskriminacije
- Očekujemo da će Ustavni sud Crne Gore uspjeti da se odupre pritiscima i željama političkih aktera i da će donijeti odluku utemeljenu na ustavnim principima, pravnom znanju i nepristrasnom razumijevanju pravde. Time će poslati poruku svim opštinama koje razmatraju ili planiraju slične diskriminatorne mjere. Njegova nezavisnost i sposobnost da odlučuje isključivo u interesu zaštite vladavine prava i prava građana ključni su za očuvanje demokratskog poretka i povjerenja građana u institucionalni okvir države - poručila je Kovačević.

Ustavni sud pred testom: Odluka o „slavi grada“ kao ispit nezavisnosti i zaštite ustavnih vrijednosti

Iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT) najoštrije su osudili talas govora mržnje koji je uslijedio nakon tragičnih događaja na Cetinju.&nbsp;
- Dehumanizacija, manipulacije i lažni narativi koji su preplavili tabloidne i desničarske medije i društvene mreže predstavljaju ozbiljan udar na osnovne vrijednosti društva. Umjesto solidarnosti i saosjećanja, svjedočimo bezočnom iskorišćavanju tragedije za raspirivanje mržnje i dodatnu destabilizaciju zajednice- kazala je programska direktorica CDT-a, Milica Kovačević.
I kako s jedne strane treba pohvaliti ono malo medija koji drže do profesionalnih standarda za veoma korektno izvještavanje o ovom slučaju, tako su sa druge strane ekstremni političari, tabloidni komentatori i organizovane botovske mreže upustili u beskrupulozno raspirivanje nacionalne i vjerske netrpeljivosti, koristeći tragediju kao sredstvo za širenje mržnje. Svjedočimo kolektivnom okrivljavanju građana Cetinja, koji su targetirani diskriminatornim, mrzilačkim, dehumanizujućim narativima, koji cijelu jednu zajednicu označavaju dijagnozama i kletvama iz nacionalističkih mitova, upozorili su iz CDT-a.
Iz ove organizacije kritikovali su reakcije političara, kao selektivne, stranački obojene i lišene istinskog poziva na smirivanje tenzija. Dok su osuđivali protivničke strane, istovremeno su prećutno podržavali ili ignorisali govor mržnje iz redova svojih pristalica.
Oni su kazali i da su Uprava policije i Tužilaštvo dodatno doprinijeli ovom problemu nedjelovanjem i zakašnjelim saopštenjima o “preduzimanju mjera i radnji”, bez dovoljno informacija o konkretno preduzetim aktivnostima. Ako svi vide govor mržnje prije i bolje od onih koji su najpozvaniji da ga sankcionišu, onda to ukazuje na ozbiljne propuste u funkcionisanju sistema.
Kako su pojasnili iz CDT-a, godine nekažnjivosti za govor mržnje u Crnoj Gori stvorile su okruženje u kojem su ovakvi ispadi postali svakodnevni i društveno prihvatljivi.
Ustav Crne Gore, podsjećaju iz CDT-a, u članu 7 jasno zabranjuje izazivanje ili podsticanje mržnje po bilo kom osnovu. Međutim, njegova dosljedna neprimjena dovela je do toga da smo kao društvo izdali vlastiti Ustav. Zakonski okvir predviđa sankcije za javno podsticanje nasilja ili mržnje, ali nesprovođenje ovih odredbi ukazuje na institucionalnu paralizu ili, još gore, politički motivisano ignorisanje. Ovakvo stanje vodi ka daljoj radikalizaciji društva.
- Pozivamo sve nadležne institucije – policiju, tužilaštvo i sudstvo – da konačno preuzmu odgovornost i pokažu da zakon vrijedi za sve. Izazivanje vjerske i nacionalne mržnje mora izaći iz zone nekažnjivosti. Svaki incident mora biti dokumentovan, istražen i procesuiran u skladu sa zakonom. Takođe, apelujemo na političke lidere, medije i građansko društvo da prepoznaju svoju ulogu u smirivanju tenzija i promovisanju dijaloga- kazala je Kovačević.
CDT će ovo pitanje pokrenuti u okviru Nacionalnog operativnog tima za suzbijanje nasilnog ekstremizma, i pokušati da usmjeri rad državnih organa ka odlučnijem, hrabrijem i stručnijem suprotstavljanju ovim pojavama. Nažalost, naši državni organi sve češće oportuno žmure na činjenicu da sloboda govora nije apsolutna – ona prestaje tamo gdje počinje širenje mržnje i ugrožavanje drugih, navodi se u saopštenju programske direktorice CDT-a.

CDT: Izazivanje vjerske i nacionalne mržnje mora izaći iz zone nekažnjivosti

Odluka predstavnika država članica EU, da ne podrže najavljeno zatvaranje četiri poglavlja u pregovorima Crne Gore i EU, posljednja je opomena za vlasti da ozbiljna politika mora imati za cilj razvoj sopstvene države i društva, a ne dodvoravanje vlastima drugih zemalja čije su agende nedobronamjerne prema našem EU putu, ocijenila je programska direktorica Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Milica Kovačević.
Kovačević ističe da su rezultati ovakvog pristupa od danas svima jasni: umjesto isprva najavljenih 10, a potom snižavanje naše EU ambicije na četiri poglavlja, te na kraju otvaranjem samo tri, Vladi je, navodi ona, poslata nedvosmislena politička poruka iz Brisela – da se ovakva politika više neće tolerisati. 
- Sada komično izgledaju pokušaji relativizacije štete za koju su predstavnici “građanskih opcija” znali da je čine Crnoj Gori donošenjem bespotrebne Rezolucije o Jasenovcu, a kojom se navodno baštini kultura sjećanja u zemlji u kojoj niti jedan pojedinac ili pojedinka, nijesu nikad negirali genocid i zločine koje je NDH učinila nad Srbima, Jevrejima, Romima i Hrvatima antifašistima i čiji su se građani i građanke puškom borili protiv ustaškog režima u ovoj nacističkoj tvorevini - napomenula je Kovačević.
Ako je do sada i bilo ljudi koji su vjerovali u ovakvu “kulturu sjećanja” od danas ih, smatra ona, sigurno više nema. 
- Od danas je potpuno jasno da je ova Rezolucija odradila svoj posao – usporila naš EU put koji, prema relevantnim istraživanjima, podržava skoro 80 odsto građanki i građana ove zemlje - navela je ona.
Prema njenom mišljenju, ishod jučerašnje sjednice u Briselu predstavlja razlog za ozbiljnu zabrinutost da ova Vlada, našu državu ne može uvesti u EU. 
- Posljednje otkazivanja sastanka predsjednika Skupštine i predsjednice Evropskog parlamenta samo je još jedna potvrda ovog stava - kazala je Kovačević.
Ipak, činjenica da je Crna Gora prvi put nakon 2017. godine uspjela zatvoriti neko poglavlje u pregovorima s EU, pokazuje, navodi ona, da postoji kapacitet i potencijal za napredak, ali i da je evropska perspektiva dostižna, ako se izvuče pouka i iskoristi šansa, a energija se odlučno i strateški usmjeri na reforme i razvoj. 
- Predsjednik Vlade Milojko Spajić i njegov pokret Evropa sad! se nalaze na važnoj raskrsnici – da li će nastaviti da tolerišu sprovođenje agendi režima u okruženju, a da javnosti nudi ujedinjenja i barometre kao izgovor za nikad sprovedene reforme, ili će zaista biti spremni da se uhvate u koštac sa nimalo lakim izazovima koji predstoje do članstvu u EU - zaključila je Kovačević.

Kovačević: Spajić na raskrsnici - ili će nastaviti da toleriše sprovođenje agendi režima u okruženju ili će se uhvatiti u koštac sa izazovima na putu ka EU

Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za demokratsku tranziciju (CDT) upozoravaju da Ustavni sud koji obilježava već 60 godina postojanja nije transparentna institucija, koja drži do svog integriteta.
U pismu predsjednici Ustavnog suda Snežani Armenko, HRA i CDT su predložili da se šest decenija postojanja suda proslavi i objavom o tome kada je i kojim redosljedom planirano rješavanje zaostalih, preko 2000 ustavnih žalbi i preko 300 inicijativa za ocjenu ustavnosti. HRA i CDT posebno naglašavaju i problem urušavanja integriteta Ustavnog suda činjenicom da dvoje od šest sudija uzurpiraju funkcije suprotno Ustavu Crne Gore, a da ni Skupština ni predsjednik države o tome nijesu zvanično obaviješteni, suprotno zakonu.
- Netransparentnost i zatvorenost Ustavnog suda je godinama predmet kritika i međunarodnih i domaćih organizacija, posebno u kontekstu postupanja po izbornim žalbama, ali te kritike nisu donijele nikakve promjene. Ustavni sud ne objavljuje termine sjednica ni redosled odlučivanja o predmetima iz svoje nadležnosti, niti ističe koje predmete odlučuje da rješava prioritetno i iz kojih razloga - ukazali su oni.
ODIHR iz godine u godinu, kako su istakli, ponavlja da je za veću transparentnost u rješavanju izbornih sporova potrebno uspostaviti javni registar žalbi i održavati javne rasprave, uz prisustvo i izlaganje stranaka.&nbsp;
- Takođe, naglašavaju da Ustavni sud treba obavezno da objavljuje sve izborne žalbe i odluke na svojoj internet stranici i blagovremeno ih dostavlja strankama. Međutim, umjesto ispunjavanja ovih preporuka, Ustavni sud je uveo još jednu negativnu praksu. Umjesto hitnog prosljeđivanja izbornih žalbi Državnoj izbornoj komisiji (DIK) radi izjašnjenja, što je bila ranija praksa, postupak se odlaže danima, čak i sedmicama, i formalističkim tumačenjem postupa suprotno cilju zakona. Kratki rokovi za odlučivanje o izbornim žalbama nijesu slučajni – oni su utemeljeni u standardu hitnosti u zaštiti izbornih prava. Iz duha i smisla Zakona sasvim je jasno da dostavljanje žalbi DIK mora biti izvršeno bez odlaganja da bi se omogućila pravovremena reakcija, uz poštovanje rokova od 24 časa za dostavu odgovora i 48 časova za donošenje odluke Ustavnog suda - naveli su u CDT i HRA.
Za sve to vrijeme javnost, kako su ukazali, nema zvaničnu informaciju ni o broju primljenih žalbi.&nbsp;
- Ovakvo odugovlačenje predstavlja ozbiljnu prijetnju zaštiti izbornih prava. Postavlja se i ozbiljno pitanje je li Ustavni sud u Ustavu i zakonu utemeljena institucija? Dvoje od šest sudija je uveliko ispunilo uslove za starosnu penziju na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (ZPIO), pa im je funkcija morala prestati na osnovu Ustava (član 154, stav 1), dok treća sutkinja ispunjava te uslove u decembru. Međutim, uprkos tome, obje sudije i dalje sude, a ovlašćeni predlagači novih kandidata o tome nijesu obaviješteni - smatraju u CDT i HRA.
Iako nadležni predlagači o datumu prestanka funkcija sudijama moraju biti obaviješteni šest mjeseci unaprijed, Ustavni sud o tome, kako su kazali, nije obavijestio ni Skupštinu ni predsjednika države, jer su, na sjednici u junu mjesecu, sve njegove sudije „glasale” o tome kada funkcija treba da im prestaje.
- &nbsp;Pa je većina (4:2) zaključila da na funkciji treba da ostaju duže, dok ne nastupi obavezni prekid radnog odnosa iz Zakona o radu, umjesto da napuste funkciju u skladu s Ustavom Crne Gore, „kad ispune uslove za starosnu penziju”, koje propisuje Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju (ZPIO). Poseban skandal predstavlja činjenica da dvoje neposredno zainteresovanih sudija nije izuzeto od odlučivanja, nego im je dopušteno da odlučuju „u svojoj stvari”, tj. u očiglednom sukobu interesa o tome kada funkcija mora da im prestane, što je suprotno načelu nemo iudex in causa sua koje obavezuje čak i Ustavni sud Crne Gore, prema &nbsp;važećem Zakonu o Ustavnom sudu - naveli su u ove dvije NVO.
U međuvremenu, svim ostalim sudijama redovnih sudova u Crnoj Gori funkcije, kako su ukazali, prestaju u skladu s identično propisanom ustavnom normom „kad ispune uslove za starosnu penziju”, koji su propisani ZPIO, dok jedino sudije Ustavnog suda, mada, kako su kazali, ne sve, insistiraju na tome da im funkcija traje duže i koriste situaciju da sopstvenu odluku nameću kao pravilo.
- Drugim riječima, da su sudija Budimir Šćepanović, koji je u maju mjesecu navršio 65 godina života, i Desanka Lopičić, koja je stekla uslov za penziju sa 40 godina radnog staža, sudije npr. Vrhovnog suda Crne Gore, funkcija bi im davno prestala i ovih dana sigurno ne bi mogli da sude i primaju goste kao domaćini na proslavi Ustavnog suda - naveli su CDT i HRA.
Oni podsjećaju da je osnovni uslov ulaska Crne Gore u Evropsku Uniju da ima institucije sposobne da obezbijede vladavinu prava.
- Ustavni sud u ovakvom stanju nije takva institucija - zaključili su u saopštenju.

HRA i CDT: Ugroženi integritet, transparentnost i efikasnost Ustavnog suda

Naredba o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića, kao šefa kriminalne grupe, kojoj su navodno pripadali i bivši policijski funkcioneri Milovan Pavićević i Vladan Lazović, nekadašnji šef kontraobavještajne službe ANB-a Drago Spičanović, viša državna tužiteljka Andrijana Nastić, kao i nekadašnji funkcioner DPS-a Predrag Bošković – primjer je opskurne podmetačine, montiranog tužilačkog procesa. &nbsp; To proizilazi iz analize tužilačkog podneska Višem sudu koji potpisuju čak troje tužilaca - specijalni tužilac Miroslav Turković, državna tužiteljka upućena u Specijalno državno tužilaštvo Ivana Petrušić Vukašević i državni tužilac upućen u Specijalno državno tužilaštvo Jovan Vukotić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251008181020_b2a0411f418044e9be90d67a5df092856d62f543e74a86de3fe5781018a5a718.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251008181020_b2a0411f418044e9be90d67a5df092856d62f543e74a86de3fe5781018a5a718" data-rendition-name="original" width="4000" height="2795" loading="lazy" alt="PROBLEMATIČNA NAREDBA: Potpisi troje tužilaca "> <figcaption>PROBLEMATIČNA NAREDBA: Potpisi troje tužilaca(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  ,,NAJVEĆA AKCIJA IKAD” &nbsp; Tročlani tužilački tim SDT-a na čijem je čelu Vladimir Novović tim uspio je na 82 strane da spoji nevjerovatne i neodržive konstrukcije, sa ciljem diskreditacije okrivljene šestorke, sedam kritičkih medija, ali i najjače opozicione stranke Demokratske partije socijalista. Valjda u cilju pritiska na istražnog sudiju koji je trebalo da odlučuje o tužilačkom zahtjevu za pritvor, Naredba za sprovođenje istrage, za koju je advokatima okrivljenih rečeno da je tajna, osvanula je dijelom u uslužnom mediju – koncernu Vijesti. &nbsp; Redakcija tog medija je odmah akciju SPO i SDT ocijenila ,,najvećom ikad”. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251008181024_a487f87bafc0e8fce4bd4b7ad3b481d263307f31d19083f1cafd40d8721b5a04.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251008181024_a487f87bafc0e8fce4bd4b7ad3b481d263307f31d19083f1cafd40d8721b5a04" data-rendition-name="original" width="961" height="707" loading="lazy" alt="USLUŽNI SERVIS SDT-A: Naslovnica Vijesti 6. oktobra "> <figcaption>USLUŽNI SERVIS SDT-A: Naslovnica Vijesti 6. oktobra(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Da sve bude zanimljivije, u danu hapšenja na portalu Vijesti je osvanula informacija o hapšenju Milovana Pavićevića, iako je u tom času bio ispred jednog lokala u ,,Master kvartu” u Podgorici?! Koliko je zahtjev za pritvaranjem “opasne šestorke” bio osnovan, pokazuje i odluka sudije Gorana Šćepanovića: pritvor je određen Mijajloviću i Spičanoviću, kućno zadržavanje Pavićeviću i Lazoviću, dok su Nastić i Bošković pušteni na slobodu, uz obavezu da se jednom mjesečno javljaju policiji. Teško da djeluje kao da je riječ o ,,najvećoj akciji SDT-a i SPO ikad”. &nbsp; No, kada se pročita sadržaj naredbe, kada se sagledaju sve protivrječnosti, netačnosti, iskonstruisane, lažne, veze sa uređivanjem profesionalnih medija, onda trojka tužilaca iz SDT-a može biti zadovoljna - što svi okrivljeni nijesu pušteni da se brane sa slobode. &nbsp; ZAVJERENIČKA ŠESTORKA I ZAVJERENIČKI MEDIJI &nbsp;&nbsp; U naredbi SDT-a targetira se sedam medija. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251008181028_c71bda246dcd7a943822885f7debeac90b9c49c2e1e7e24a90df30c24df7a6ab.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251008181028_c71bda246dcd7a943822885f7debeac90b9c49c2e1e7e24a90df30c24df7a6ab" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="NA METI VLASTI: Sedam kritičkih medija "> <figcaption>NA METI VLASTI: Sedam kritičkih medija(Photo: Ilustracija: T.METĐONAJ )</figcaption> </figure>  -Aleksandar Mijajlović ,,kroz formiranje ili neformalno upravljanje mrežom medija utiče, kao organizator kriminalne organizacije, radi realizacije kriminalnog plana da kroz protivpravno iskorišćavanje položaja i ovlašćenja lica koja su zaposlena u državnim organima ili su nosioci javnih funkcija na uređivačku politiku “Mportala”, Portala “ETV”, “CDM”, “Standarda”, “Portal Analitike”, “Antene M”, koristi tako dobijene podatke radi sticanja nezakonite dobiti i moći za sebe i kriminalnu organizaciju, kreirajući javno mnjenje...” &nbsp; Još je opasniji nastavak optužbe za što su mediji trebalo da posluže: ,,u cilju suzbijanja konkurencije, lične i profesionalne diskreditacije svih lica, vjerskih, političkih i privrednih organizacija, čije je djelovanje u suprotnosti sa ciljevima i interesima kriminalne organizacije”. &nbsp; Nije eksplicitno rečeno, ali tužilačka trojka podstiče na takav zaključak – šestočlana kriminalna organizacija, koristeći sedam uticajnih medija, ima namjeru da promijeni političku i društvenu scenu. &nbsp; Samo je falilo da se navede – državni udar. &nbsp; Naredba za sprovođenje istrage se bazira, najvećim dijelom, na porukama iz telefona Aleksandra Mijajlovića. Koje baš i ne liče na poruke kojima se otkriva pokušaj destabilizacije države. &nbsp; Naprotiv: Mijajlovićevo propitivanje Spičanovića o identitetu ženskih osoba “čiji mi se izgled dopao” ili traženje adrese djevojke koja je vozila golf registracije PG K* **- &nbsp;ne djeluje baš kao neka zavjerenička aktivnost. &nbsp; U narednim danima Portal ETV će detaljno razotkriti tužilačku konstrukciju... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251008181028_18309ddc919803365e5046e3168cfb7c71dff5ad9f8f5fd43e5bc69bd32d381e.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251008181028_18309ddc919803365e5046e3168cfb7c71dff5ad9f8f5fd43e5bc69bd32d381e" data-rendition-name="original" width="1458" height="1458" loading="lazy" alt="KAD TUŽILAŠTVO LETI KROZ VRIJEME: Logo Portala ETV "> <figcaption>KAD TUŽILAŠTVO LETI KROZ VRIJEME: Logo Portala ETV(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  PORTAL ETV: POVRATAK U PROŠLOST &nbsp; No, već sada je izvjesno: uplitanje sedam crnogorskih medija bila je jasna namjera Specijalnog državnog tužilaštva da se ograniči sloboda govora, diskredituju i kriminalizuju kritički mediji, da im se uruši kredibilitet – time i da se finansijski destabilizuju. &nbsp; &nbsp;I to – lažnim konstrukcijama. &nbsp; U Naredbi za sprovođenje istrage se navodi da je Aleksandara Aco Mijajlović stvorio kriminalnu organizaciju u periodu 2018. do 2024. godine, među kojima je i ostvario uticaj na mrežu medija. &nbsp; Među sedam medija navodi se i “Portal ETV”, dio grupacije Televizije E, koju u nabrajanju tužioci iz nekog razloga - ne pominju. &nbsp; Bilo bi dobro da tužiteljska ekipa Turković, Petruđić-Vukašević i Jovan Vukotić objasne kako je moguće da je Aleksandar Mijajlović mogao uticati na uređivačku koncepciju Portala ETV kada portal nije postojao! Mijaloviću je telefon, na osnovu kojeg je i sročena Naredba, oduzet 19. februara zbog jednog drugog predmeta. Portal ETV je počeo da radi 5. septembra 2024. godine na treću godišnjicu građanskog protesta na Belvederu. &nbsp; Uprkos tome, tužioci terete Mijajlovića da je februara 2024. uticao na uređivačku politiku Portala ETV osnovanog septembra iste godine?! Nije šala, tako ispada iz Naredbe o sprovođenju istrage. Ali, to je – što se tiče ,,krivice” medija - tek dio tužilačke farse koja se zove Nardeba o sprovođenju istrage. &nbsp; ,,DJELUJE KAO DA JE JEDAN PUTNI PRAVAC... &nbsp;U Naredbi se, od 28 strane tužilačka trojka počinje baviti porukama koje je Aleksandar Mijajlović slao čelnim osobama u sedam medija: ,,CDM BORIS”, ,,ANALITIKA DJURANOVIC TINKA”, ,,STANDARD JASMINA”, ,,ANTENA SUKOVIĆ DARKO”, ,,POBJEDA DJURANOVIC”. Oznake ljudi iz medija su u Naredbi očito ubilježene shodno tome kako ih je memorisao Aleksandar Mijajlović. Sadržina koja se nalazi u Naredbi djeluje – prilično jasno i ne tako kriminalno ili zavjerenički. No, tužiocima je sve sumnjivo. &nbsp; Pa i sljedeća razmjena poruka koju, na primjer šalje Sonja Drobac vajberom Aleksandru Mijajloviću: ,,me-portla.me meportal.me mportal.me m-portal.me... Glasaj za ime portala”. Nakon toga Drobac dobija odgovor: ,,bez crtica. Ne vole ih ljudi. Ostalo koji hoćeš...”  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251008181028_0603a39788caed4884be5768b07165a6b7a59efb2883d76284aa076cccd9ce4b.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251008181028_0603a39788caed4884be5768b07165a6b7a59efb2883d76284aa076cccd9ce4b" data-rendition-name="original" width="3455" height="2162" loading="lazy" alt="KAD SERVISNE PORUKE POSTANU PREDMET KRIVIČNOG DJELA: Screenshot Naredbe "> <figcaption>KAD SERVISNE PORUKE POSTANU PREDMET KRIVIČNOG DJELA: Screenshot Naredbe(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Djeluje li ovo biranje domena kao zavjerenička igra? &nbsp; Ili, recimo, poruka ,,CDM BORIS” koji Mijajloviću šalje, obavještavajući ga o tekstu na portalu: ,,eo smo ga objavili kretena...” Ne djeluje zastrašujuće ni poruka, kako to opisuju tužioci, ,,lica koje koristi telefonski broj +382 67***935, memorisano pod imenom ,,STANDARD JASMINA” koja šalje Mijajloviću poruku – Ovo smo juče objavili”. &nbsp; Jednako opasno je i obavještenje vajber porukom ,,ANALITIKA DJURANOVIC TINKA” koja 23. marta 2020. godine Mijajlovića pita: ,,Da objavimo na Analitici... djeluje kao da je samo jedan pravac”. &nbsp; Ni komunikacija Mijajlovića sa ,,licem memorisanim kao ,,ANTENA SUKOVIC DARKO” ne otkriva detalje zavjere, kad 23. aprila 2021. godine ,,ovo lice šalje okrivljenom Mijajloviću poruku: Objavili Pipuna”. Nema naznaka neke organizacije državnog udara i kada ,,POBJEDA DJURANOVIC” šalje poruku Mijajloviću: ,,Ide ujutro u Pobjedi, izvini tek sad vidjeh poruku”. &nbsp;&nbsp; Ovo je samo dio poruka koje obesmišljavaju svaki pokušaj kriminalizacije pomenutih crnogorskih medija. U Naredbi koja ima 82 strane ima još sijaset poruka koji upravo pokazuju da su urednici ili direktori medija razgovarali sa Aleksandrom Mijajlovićem o regularnim objavama servisnih informacija ili je, rjeđe, Mihailović kao izvor obavještavao novinare o informacijama koje su mu dostupne, uglavnom vezane za ekonomiju ili građevinske radove, ponekad i za politička dešavanja, ali bez nekih ,,eksluzivnih” informacija. &nbsp; STATISTIKA KOJA RAZOTKRIVA &nbsp; O zloćudnosti tužilačke konstrukcije kojom se žele uvući mediji u neku zavjerničku priču, govori i prosta statistika razmijenjenih poruka. &nbsp; Tako je u naredbi zabilježeno da je, da se izrazimo tužilačkim rječnikom, ,,STANDARD JASMINA” od 27. agusta 2021. godine do 23. novembra 2023. godine razmijenila ukupno 18 poruka. Dakle: za dvije godina i dva mjeseca, ni jedna poruka mjesečno. &nbsp; Slična se situacija pokazuje i upoređenjem broja poruka između Aleksandra Mijajlovića i Darka Šukovića, glavnog urednika Antene M, koji su u periodu 23. april 2021. godine – 8. novembar 2022. razmijenili 17 poruka, statistički gledano nešto više od jedne &nbsp;mjesečno. &nbsp; Glavni urednik Pobjede Draško Đuranović je takođe komunicirao vajber porukama sa Aleksandrom Mijajlovićem, sudeći po Naredbi, od 17. jula 2022. do 18. septembra 2023. godine, ukupno 13 poruka u oba pravca – po jednu poruku mjesečno. &nbsp; Ne mora se biti medijski ekspert, čak i tužioci su lako mogli da naprave sličnu blic-analizu: nemoguće je Aleksandra Mijajlovića optuživati da je uređivao sedam crnogorskih medija ako je razmjenjivao jednu ili dvije poruke mjesečno sa urednicima ili čelnim ljudima medija. &nbsp; Svi ovi podaci, koje su tužioci samostalno prezentirali, ruše konstrukciju moguće optužnice. Istovremeno, Naredba o pokretanju istrage je i najbolji dokaz da se &nbsp;Specijalno državno tužilaštvo pretvorilo u političku batinu vladajućih struktura, instrument za obračun sa opozicijom, ali i sredstvo za ograničenje slobode izražavanja i gušenje medija. &nbsp; I da, to nije više ponavljanje logike 1948. godine, ili progona staljinističkog tužioca Lavrentija Berije. Ovo je Crna Gora 2025. godine, imamo malog Beriju Bogdanovića na putu ka Evropskoj uniji. Putuj Evropo! &nbsp;&nbsp; &nbsp;

PODMETAČINA SDT-A: Optužuju Mijajlovića da je februara 2024. uticao na uređivačku politiku Portala ETV osnovanog septembra te godine?!

U Dobroj Vodi danas je u 81. godini preminuo Jusuf Kalamperović,&nbsp;
Istaknuti dugogodišnji društveno-politički radnik i funkcioner Bara, Crne Gore i Jugoslavije Jusuf Kalamperović preminuo je danas u Dobroj Vodi u 81. godini.
Jusuf Kalamperović je rođen 1945. u Dobroj Vodi, gdje je počeo školovanje koje je nastavio u Nižoj Gimnaziji u Baru, a potom u medresi u Sarajevu. Pravni fakultet završio je u Beogradu 1967.
U veoma bogatoj karijeri, u politici je bio predsjednik Opštine Bar, član Predsjedništva Cme Gore, delegat u Skupštini Crne Gore, poslanik Savezne Republike Jugoslavije, ministar pomorstva i saobraćaja Cme Gore, potpredsjednik Vlade Crne Gore, ministar unutrašnjih poslova i javne uprave Cme Gore.
Kao partijski funkcioner, bio je sekretar Opštinskog komiteta Saveza komunista Bara, jedan je od osnivača Saveza reformskih snaga Crne Gore, jedan je od osnivača Socijaldemokratske partije Crne Gore (SDP) i njen dugodišnji poslanik i funkcioner.
Bio je počasni konzul Republike Slovenije u Crnoj Gori.
U privredi, bio je direktor Prekookeanske plovidbe Bar.
Jedan je od osnivača Matice crnogorske i utemeljivača Barskog ljetopisa.
U sportu se dokazao kao predsjednik Vazduhplovnog saveza Crne Gore, član COK-a, a kao pasionirani šahista, kao takmičar i predsjednik Šahovskog kluba Mornar i predsjednik Šahovskog saveza Crne Gore.
Jusuf Kalamperović je bio poznat i kao maslinar.
U politici je važio za veoma mudrog i tolerantnog političara koji je poštovao tuđe stavove, zbog čega je bio cijenjen i uvažavan i od političkih oponenata.
Van politike, slovio je za intelektualca koji je neprestano učio i afirmisao multikuluralizam, i od kojeg se uvijek moglo čuti nešto zanimljivo i korisno. &nbsp;
Sahrana Kalamperovića će bidi obavljena u četvrtak, 9. oktobra, u 17 sati, na groblju Dobra Voda.

Preminuo Jusuf Kalamperović

U optužnici SDT-a protiv više lica (među kojima je i biznismen Aleksandar Mijajlović) za stvaranje kriminalne organizacije, zloupotrebe službenog položaja i odavanje tajnih podataka, objavljeni su djelovi komunikacije koja uključuje i dopisivanje izvršne direktorice Portala Analitika Tinke Đuranović sa dugogodišnjim poslovnim partnerom koji u našem mediju ima zakupljen oglasni prostor za banere i editorijale/promo tekstove. U optužnici je navedeno ukupno dvadesetak razmijenjenih poruka, u periodu od marta 2020. do septembra 2023, dakle za četiri godine. Sve poruke, kako i dokument pokazuje, potpuno su jednostrano citirane. U njima se (kao što možete vidjeti) pojavljuje isključivo tekst koji je upućen od strane direktorice, bez ijedne prikazane komunikacije sagovornika.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251008181024_4b3deb6b25daaed018908877ca5b703bc208d4eafa198e6fb858af2d1344cbcc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251008181024_4b3deb6b25daaed018908877ca5b703bc208d4eafa198e6fb858af2d1344cbcc" data-rendition-name="original" width="1066" height="670" loading="lazy" alt="Analitika navodi SDT"> </figure>  Time se stvara pogrešan i tendenciozan utisak o prirodi komunikacije, dok se suštinski kontekst poslovne saradnje potpuno prećutkuje. U navedenim porukama stoje izrazi poput: „Važi, objavićemo brzo“, „Objavili smo, odmah “, „Pripremićemo i objaviti ubrzo“, „Objavićemo“ itd. Ova komunikacija odnosi se prevashodno na tehničku koordinaciju oko komercijalnih i oglasnih objava, uobičajenu u svakodnevnom poslovanju medija, a ne na uređivačke odluke. Nijedna od poruka pomenutih u optužnici nije rezultirala objavljivanjem bilo kakve informacije bez uredničke provjere i bez moje saglasnosti kao glavne urednice. Portal Analitika nikada nije objavio nijedan tekst, vijest ili informaciju koja bi potekla od vanredakcijskog izvora bez standardne novinarske procedure i višestruke provjere vjerodostojnosti podataka. Ono što optužnica naziva „obavještavanjem organizatora kriminalne organizacije o objavama“ u stvarnosti je, prije svega, poslovna komunikacija sa oglašivačem, koji ima zaključen ugovor o zakupu banera i editorijala/promotivnih tekstova čije su kampanje, kao i sve druge, prolazile kroz uobičajenu marketinšku dinamiku i tehničku potvrdu objave. Ono što jeste u određenim primjerima bio domen dolaženja do informacija (legitiman od poslovnog klijenta kao i od bilo kojeg građanina) svaki put je, ponavljam, prošao novinarsku provjeru kako nalažu pravila struke. Još jednom, pozivamo SDT da prestane sa zloupotrebom novinarske i poslovne komunikacije u cilju targetiranja i diskreditacije medija. Na ovaj način SDT ne samo da narušava osnovna prava i slobode, već direktno doprinosi zastrašivanju novinara i stvaranju atmosfere nepovjerenja prema nezavisnim redakcijama. Navodi iz optužniceSDT, sad je bjelodano, besraman su napad na integritet nezavisnog medija, pokušaj kriminalizacije profesionalne komunikacije i grubi pokušaj diskreditacije Portala Analitika u javnosti. Odakle taj vjetar politički duva, znaju već i vrapci na grani. Portal Analitika će i dalje raditi slobodno, profesionalno i odgovorno, u skladu s javnim interesom i etikom novinarskog poziva, uprkos pokušajima da se naš rad poveže s procesima sa kojima nemamo nikakve veze. Zato ćemo, osim pred sudom javnosti, istinu i pravdu tražiti i pred sudovima Crne Gore. Naš odgovor sigurno neće biti ćutanje, već istrajavanje u odbrani profesionalnog dostojanstva, slobode medija i prava javnosti da zna. P.S. U kratkom vremenskom roku, pokušali smo da utvrdimo na koje se konkretne objave na Analitici odnose poruke direktorice i Mijajlovića. Po našoj rekonstrukciji, &nbsp;ta komunikacija odnosi se na sljedeće sadržaje koji se mogu pročitati u nastavku, na priloženim linkovima. Dvije donacije 23. marta 2020. u doba pandemije i to od dana <a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/hidroenergija-montenegro-doniramo-20000-eura-za-nabavku-respiratora" target="_blank">23. marta 2020. godine</a>. ("Važi objavićemo i ovo") <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.portalanalitika.me%2Fclanak%2Fi-master-inzenjering-donirao-20000-eura&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Dana 25. oktobra 2020. godine: “smo za Marinu Jočić, pokušali smo da ustanovimo za ovog Miloša, pa nijesmo uspjeli”, <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.portalanalitika.me%2Fclanak%2Fjocic-misko-perovic-drzi-lekcije-mandataru-krivokapic-da-se-vrati-na-matematiku-iz-treceg-osnovne&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Dana 25. marta 2021. godine: ”Objavili smo, odmah”: <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.portalanalitika.me%2Fclanak%2Fvukovic-podgorica-uskoro-dobija-jos-jedan-most&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Dana 23. aprila 2021. godine: “Poslala sam dežurnom da objavi”: <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.portalanalitika.me%2Fclanak%2Fbemax-skola-u-tolosim-projektovana-za-1200-daka&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Dana 26. avgusta 2021. godine.’ “Juče smo objavili". <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.portalanalitika.me%2Fclanak%2Fdo-zavrsetka-radova-na-auto-putu-98-dana&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> “Objaviće malo kasnije, sad prate SDT”, dana 27. avgusta 2021. godine.' “Objavismo ono sa Mondo, čije su tablice CG013”, <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.portalanalitika.me%2Fclanak%2Fsluzbeno-vozilo-cg-tablica-divljalo-cestom-u-srbiji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> &nbsp;Dana 31. oktobra 2021. godine.’ “Danas će objaviti prilog oko aktuelnog stanja izgradnje bulevara Podgorica Danilovgrad, a sjutra bi mogli oko Master Quart-a”, <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.portalanalitika.me%2Fclanak%2Fradovi-na-izgradnji-bulevara-podgorica-danilovgrad-teku-punom-parom&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> “Da zato moramo biti oprezni nije lako ovo objaviti, a ni ignorisati”, dana 7. jula 2022. godine. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.portalanalitika.me%2Fclanak%2Fusporen-zavrsetak-bulevara-podgorica-danilovgrad-sekulic-otvarati-ga-nece-dok-se-ne-regulisu-imovinsko-pravni-odnosi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Besraman pokušaj diskreditacije nezavisnog medija: Evo kako SDT zamišlja da se „uređuje“ Analitika

Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel tokom nedavne posjete Mađarskoj radi promocije svojih memoara „Sloboda“, sugerisala je da se rat u Ukrajini 2022. godine mogao izbjeći.
Da samo nije bilo pandemije Covida, rekla je, i da istočnoevropski lideri nisu jednom odbili razgovore s Vladimirom Putinom, ruski predsjednik možda ne bi naredio invaziju.
U vrijeme kada se Evropa bori s time kako se suprotstaviti Rusiji, Merkelini komentari ističu njenu spremnost da odbaci oštre kritike - posebno iz Istočne Evrope - o istorijskom neuspjehu Njemačke da shvati prijetnju koju predstavlja Moskva, ocjenjuje Politico, a prenose Nezavisne.
Lideri u zemljama koje su najviše izložene Moskvi optužuju je da je zatvarala oči pred Putinovim provokacijama u nastojanju da ostvari strategiju ekonomskog približavanja koja je propala 2022. godine kada su ruski tenkovi ponovo ušli u Ukrajinu.
Primjetno je da u Merkelinim komentarima nije bilo kritičke analize onoga što mnogi smatraju njenim vlastitim odlučujućim neuspjesima u odnosima Njemačke s Putinom tokom njene 16-godišnje vladavine. Umjesto toga, Merkel je sugerisala da bi se Putin mogao urazumiti da su Evropljani imali malo više sreće i odlučnosti.
- Bi li Putin izvršio invaziju na Ukrajinu da nije bilo Covida - upitala je Merkel tokom intervjua s mađarskim novinarom.
- Niko ne može sa sigurnošću reći. Ako se ne možete sastati licem u lice, ako ne možete riješiti razlike u mišljenjima licem u lice, onda ne možete pronaći nove kompromise - dodala je, ponavljajući argument koji takođe iznosi u svojoj knjizi.
<h2>Nespremnost na pregovore</h2>
Merkel je dalje sugerirala da je nespremnost istočnoevropskih zemalja - baltičkih država i Poljske - da pristanu na pregovore s Putinom 2021. godine, kada su Merkel i francuski predsjednik Emanuel Makron spomenuli mogućnost samita između evropskih lidera i ruskog predsjednika, možda takođe doprinijela ratu.
- Nije se ostvarilo, potom sam napustila funkciju, a onda je počela Putinova agresija - rekla je Merkel o prijedlogu samita.
Portal prenosi da su Merkelini komentari razbjesnili su ukrajinske i istočnoevropske lidere, koji su mnogo prije rata više puta upozoravali njemačke lidere na, Putinove agresivne namjere i imperijalne ambicije.
Jedan visokopozicionirani ukrajinski zvaničnik rekao je za Politico da su Merkelini komentari „neprihvatljivi i iskreno bolesni“.
- S druge strane, Putinovi mediji - koji obično nisu podržavali Merkel - bili su uglavnom oduševljeni. Komentari bivše kancelarke lijepo se uklapaju u narativ Kremlja da je Zapad pravi agresor - ističe portal.
„Merkel je priznala očigledno: Otkrila je ko je na Zapadu izazvao ukrajinski sukob“, glasio je jedan naslov u ruskom tabloidu.
<h2>Pad u nemilost</h2>
U analizi se ističe da Merkelina nevoljkost da se suoči sa oštrim kritikama istorijske politike njene zemlje prema Rusiji otkriva koliko su duboko ukorijenjeni neki stari njemački stavovi prema Moskvi.
Tokom Merkelinih 16 godina na vlasti, njemačka politika prema Rusiji definisana je sloganom „Wandel durch Handel“ ili „promjena kroz trgovinu“. Ekonomska međuzavisnost s Rusijom, smatralo se, pomogla bi u osiguravanju mira u Evropi, a istovremeno bi bila vrlo dobra za njemačko poslovanje.
Ključna manifestacija te politike bili su gasovodi Sjeverni tok, izgrađeni za direktan transport ruskog gasa u Njemačku preko Baltičkog mora. 2014. godine. Čak i nakon što je Rusija poslala "male zelene ljude" u dijelove Ukrajine i anektirala Krim, njemački zvaničnici podržali su plan za stvaranje drugog takvog gasovoda (prvi je završen 2011. godine). Učinili su to uprkos upozorenjima istočnoevropskih lidera da Njemačka slijedi politiku smirivanja suočena sa sve jasnijim ruskim imperijalizmom.
Nakon početka rata 2022. godine, mnogi njemački lideri priznali su da je njihov pristup Rusiji bio neuspjeh - i da je njihova kupovina jeftinog ruskog gasa, na kraju, mnogo doprinijela finansiranju Putinove ratne mašinerije.
- Držali smo se mostova u koje Rusija više nije vjerovala i na koje su nas naši partneri upozoravali - rekao je tada njemački predsjednik Frank-Valter Štajnmeier.
<h2>Sjeverni tok</h2>
Mnogi u istočnoj Evropi, posebno, smatraju sabotažu gasovoda Sjeverni tok, u prvoj godini rata, opravdanim pobijanjem Merkelinog pristupa Rusiji.
- Problem sa Sjevernim tokom 2 nije u tome što je dignut u vazduh. Problem je u tome što je izgrađen - rekao je poljski premijer Donald Tusk na Fejsbuku u utorak. 
Ali čini se da je za Merkel - nekada hvaljenu kao "kancelarka slobodnog svijeta" kada ju je časopis Time proglasio "Osobom godine" 2015. - previše teško prihvatiti da bi istorija mogla na kraju mnogo kritičnije suditi o njoj.
- Vjerujem da ovdje zaista imamo rastući problem s Merkelinim gubitkom kontakta sa stvarnošću, kako bih to ja opisao, i njenim pokušajem da utiče na vlastitu istoriju, na vlastitu ulogu u istoriji. Po mom mišljenju, to je čini nepouzdanom. Ona diskredituje samu sebe - rekao je Štefan Majster iz Njemačkog savjeta za spoljne odnose.
Dok se sadašnji kancelar Fridrih Merc odmaknuo od prošlih politika svoje zemlje i predvodio veliki dio evropskih napora da se pomogne Ukrajini, Merkelina nespremnost da se suoči s njemačkim greškama pomogla je u sprječavanju šire nacionalne ponovne procjene uloge zemlje u periodu koji je prethodio ratu, prema Majsteru.
Unutar Njemačke - a posebno u bivšoj Istočnoj Njemačkoj, gdje je Merkel odrasla - i dalje postoji znatna simpatija za Putina. Stranke poput krajnje desničarske Alternative za Njemačku, koja trenutno vodi u mnogim anketama, i populističko-ljevičarske Alijanse Sahra Wagenknecht zauzimaju mnogo pomirljiviji pristup prema Moskvi. Neke snage u Njemačkoj, koje su naklonjene Rusiji, koriste Merkelin intervju kako bi okrivile NATO za sabotiranje mirovnih napora.
Ali čak i u Rusiji, neki su ismijavali Merkelinu tvrdnju da bi daljnji razgovori, do 2021. godine, mogli promijeniti Putinove planove.
- Svako ko je razumno informisan odavno zna da su neslaganja između Rusije i Zapada u tom trenutku već bila previše duboka - napisao je Aleksej Česnakov, bivši savjetnik Kremlja, u online objavi.

Angela Merkel izazvala buru svojim izjavama, Ukrajinci bijesni: "To je neprihvatljivo i bolesno"

Državni sekretar u Ministarstvu finansija, kojim rukovodi Novica Vuković, biće PES-ov bot Tarik Turković, saznaje Portal ETV.
On bi na toj poziciji trebalo da naslijedi Bojanu Bošković, koja, prema informacijama Portala ETV, prelazi na funkciju državne sekretarke u Ministarstvu evropskih poslova, na čijem je čelu Maida Gorčević.
Tarik Turković je, kako se u narodu kaže, "bot tviteraš" Pokreta Evropa sad — poznat po tome što zdušno brani ekonomske politike Vlade Milojka Spajića. Na mreži Iks svakodnevno je prisutan i izuzetno aktivan u podršci svim politikama PES-a, ali i u kritikama na račun prethodne vlasti.
Kao prepoznatljiv bot PES-a, Turković svakodnevno u više navrata dijeli objave ministara i poslanika Pokreta, pokušavajući da njihove politike predstavi u najboljem svjetlu, dok istovremeno koristi priliku da za sve negativno optuži vlast prije avgusta 2020. godine.

PES-ov "bot" Tarik Turković biće državni sekretar u Ministarstvu finansija

Imamo duple aršine u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. U sky prepiskama pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, pominju Dritana Abazovića, Demokrate bezbroj puta, a te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša, kazala je u sinoćnjoj emisiji "Na kraju dana", Danica Nikolić, glavna i odgovorna urednica M portala.
Komentarišući poslednja hapšenja i etiketiranja jednog broja slobodnih i nezavisnih medija, a biznismenu Aleksandru Mijajloviću navodno uređivanje istih, Nikolić podsjeća kako se postupalo kada je objavljena prepiska u kojoj danas specijalni tužilac Vukas Radonjić dogovara ishod krivične prijave.&nbsp;
- Mi smo objavili jednu sky prepisku, u više navrata smo je objavljivali, koja se tiče portparola SDT-a Vukasa Radonjića i on je saslušavan tim povodom. Naravno nije demantovao te sky prepiske i saopštio je da je saslušavan. Ne znamo šta je sa tim predmetom. Vukas Radonjić u toj prepisci dogovara ishod krivične prijave, koja je podnijeta protiv jednog od pripadnika jednog klana. Ne samo što to dogovara, nego se iz sky prepiske vidi da je njegovu svadbu praktično platio jedan od najtraženijih ljudi u Crnoj Gori, a to je bivši policijski funkcioner Ljubo Milović. Vukas Radonjić je saslušan, pušten, radi svoj posao dan danas. Bavi se velikim, ozbiljnim predmetima. I sa tim se ništa dalje nije desilo - kazala je Nikolić.
A sa druge strane, ukazuje Nikolić, imamo ekspresno hapšenje tužiteljke Andrijane Nastić, koja je posle saslušanja puštena i oduzet joj je pasoš.&nbsp;
- Odavala tajne podatke. Pa čekajte, ovaj čovjek je dogovarao ishod presude. &nbsp;Oko Ljuba Milovića imamo takvu hajku koja traje pet godina, ne znamo gdje je, šta je.. Traže ga svi, Interpolova potjernica je za njim raspisana. I to je kao u redu. U redu je da taj tužilac i dalje radi svoj posao u SDT-u koje je rang više od VDT-a u kojem radi tužiteljka Nastić. Imamo duple aršine, to je sasvim jasno. Jasno je da je revanšizam na sceni - istakla je glavna i pdgpvprna urednica M portala.
Upravo zato što to imamo na scceni, ocjenjuje ona, jako je važno da imamo slobodne medije, kritičke medije, koji će se baviti ovim stvarima.
Podsjetila je i da u sky prepisci koju je objavio M porta, pripadnici kavačkog klana govore o tome kako imaju tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu koji će završiti presudu, i da se ispostavlja da je to tada bio Radonjić.
- U sky-ju pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, treća lica ga pominju, pominju Dritana Abazovića, novinarku koja potpisuje ove "spektakularne" tekstove. Treća lica pominju i Demokrate u bezbroj slučajeva i vrlo često... Te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša -naglasila je.
Da su u pitanju dupli aršini u postupanjima, jasno je, smatra Nikolić, i iz slučaja bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koja u sky prepiskama navodno pominju treća lica.
- Njih nema kao direktnih učesnika, nismo ih vidjeli, a vjerujem ni da nećemo. Oni su u Istražnom zatvoru godinu i po dana, ne služe kaznu nego su u istražnom. Pritvor se pretvorio u kaznu. Oni su u zatvoru, a ovi ljudi koje pominju treća lica niko ne saslušava. Dakle, za njih je dozvoljeno da ih treća lica pominju, a ove nije dozvoljeno. Isto je riječ o visokim državnim funkcionerima, novinarima itd. O čemu se ovdje radi. Kakvo mi to Specijalno državno tužilaštvo imamo - pita se Nikolić.
Govoreći o nejednakom odnosu prema medijima od strane institucija, Nikolić kao primjer navodi zahtjev koji je uputila Višem sudu da joj dozvoli da snimi intervju sa pritvorenikom, bivšim predsjednikom Opštine Budva Milom Božovićem. Ona je to uradila nakon što je Javni servis emitovao intervju sa optuženim Duškom Kneževićem.
- Kakav je to odnos prema medijima, Javnom servisu dozvolili da snimi intervju sa optuženim Duškom Kneževićem, a meni ne dozvoli da radim intervju sa Milom Božovićem koji sam tražila. Nisu htjeli da mi dozvole, jer bih pravila gužvu. Dakle kamere televizijske ne prave gužvu, ali ja jedna koja dolazim bez kamera jer pišem, pravim gužvu i pravim problem obezbjeđenju zatvora da održava red. Zamislite taj odnos. I to vam neko mrtav ozbiljan pošalje kao odgovor institucije, a tražili ste da vam se omogući isti tretman kao RTCG. Ništa manje ništa više - istakla je Nikolić.
Na kraju glavna i odgovorna urednica M portala konstatuje da upradamo u jedan haos.
- Oni proizvode toliko skandala da više ne možemo da ispratimo liniju jednog od njih - dodala je.
Ovo je impresivan popis ludila, kratko je prokomentarisao glavni i odgovorni urednik AnteneM, Darko Šuković, nakon navoda koje je iznijela Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nikolić: U prepiskama se pominju Demokrate, Abazović, Radonjić koji završava presude i niko ih ne saslušava, Šuković: Ovo je impresivan popis ludila

Izjava poslanice Pokreta Evropa sad Jelene Nedović viralna je na internetu. Naime, na jučerašnjoj sjednici Ustavnog odbora potegla se rasprava oko nacionalnosti sudija pri njihovom izboru.
Pitala se Nedović treba li da pita postojeće sudije Ustavnog suda, da "pođe tamo i prebroji im krvna zrnca".
Nedovićku, koja je rođena 1989. godine, tačnije ima 36 godina, izgleda od adolescencije muči ovaj problem. Naime, ona je tako kazala da je ovo pitanje tišti od 16. godine.
"Da li su Crnogorci, da li su Srbi, da li se osjećaju kao Bošnjaci, da li se osjećaju kao budisti, da li su ateisti, pa ćemo mi ovdje danas da se dogovorimo kako ćemo mi da popunjavamo Ustavni sud. Ovo je pitanje koje mene tišti sigurno zadnjih 15, 20 godina. Jer sam ja sita toga...", rekla je ona.
Poslanik PES-a, Boris Pejović iznio je zapažanje da je Crna Gora heterogena i da se nerijetko dešava, kaže on, da brojni pripadnici koji su islamske vjeroispovijesti na primjer, osjećaju se kao Crnogorci, kao muslimani, kao bošnjaci, ima i albanaca.
"Ima i Albanaca islamske vjeroispovijesti, kao što je konkretno čovjek, pa je dva u jedan", dodala je Nedović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fnekboa%2Fstatus%2F1975652884328161412%3Fs%3D54&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
 
Poslanik Bošnjačke stranke Admir Adrović im je odgovorio da ga nijesu ni pitali koga će podržati, pa otkrio da je u pitanju Nerma Dobardžić koja, kako je kazao, ima izuzetne reference.
Na kraju, sjednica je okončana izborom dvoje kandidata za sudiju Ustavnog suda i to Jovan Jovanović i Mirjana Radović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 49.6146%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fodbor-izabrao-kandidate-jovan-jovanovic-i-mirjana-radovic-bice-predlozeni-za-sudije-ustavnog-suda&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

VIDEO - Novi gaf Nedovićke: Čovjek je dva u jedan - Albanac islamske vjeroispovijesti

Bivši ministar odbrane i funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) &nbsp;Predrag Bošković pušten je da se brani sa slobode nakon saslušanja u Višem sudu.
Ovu odluku donio je sudija za istragu Goran Šćepanović.
Bošković ima obavezu da se povremeno javlja državnom organu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEie5EqL6YTQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Advokat Mihailo Volkov kazao je novinarima ispred Višem suda da je Predrag Bošković na saslušanju obesmislio ono što mu je stavljeno na teret naredbom za sprovođenje istrage.
- Sudija za istragu mu je odredio mjeru povremenog javljanja državnom organu. Takvim načinom sudija za istragu i Viši sud su dali ocjenu na sve ono što je stavljeno bilo prijedlogom za određivanje pritvora - kazao je Volkov.
Naglasio je da je prethodnih dana u više navrata isticao na što se odnosi ovaj postupak.
- Ako vam samo kažem da su Predrag Bošković i Aleksandar Mijajlović razmjenjivali poruke oko zdravlja sada pokojnog mitropolita Amfilohija, oko onoga što je objavljeno u medijima, iznosili neke svoje stavove i da se sva inkriminacija svela na to da je Predrag Boškovic poruku koju je dobio od partijskih aktivista iz Berana proslijedio Aleksandru Mijajloviću - i ako je to sve zavrijedilo da Bošković bude lišen slobode i doveden kod sudije za istragu kao najveći kriminalac - uz sve ono što se dešava u Crnoj Gori ovih dana - onda je sve nejasno - &nbsp;rekao je Volkov.
Bošković je uhapšen juče ujutro na aerodromu u Podgorici, kada se vraćao sa puta. Bošković je saslušan u Specijalnom državnom tužilaštvu u svojstvu osumnjičenog za krivično djelo stvaranja kriminalne organizacije.
U cjelosti je negirao izvršenje djela i iznio kratku odbranu.

Tag: milica-kovacevic