Ustavni sud Crne Gore odbio je da CDT-u dostavi kopije inicijativa i predloga za ocjenu ustavnosti zakona i drugih propisa koji se nalaze u njegovom radu, a o kojima do kraja 2024. godine nije odlučeno, čime je još jednom potvrdio duboku institucionalnu zatvorenost i ignorisanje obaveza prema javnosti, saopštila je programska direktorica CDT-a Milica Kovačević.
Kako je pojasnila, riječ je o dokumentima od nesporne važnosti za demokratski nadzor nad radom institucija, koji su godinama zatrpani u fiokama – bez obrazloženja, roka ili plana rješavanja.
- Ovaj zahtjev smo podnijeli u namjeri da doprinesemo transparentnosti rada institucije i omogućimo javnosti uvid u inicijative koje, nerijetko godinama, čekaju na odlučivanje - navela je Kovačević.
Ustavni sud je, dodaje ona, prvobitno donio rješenje kojim formalno usvaja zahtjev CDT-a, ali je umjesto traženih dokumenata dostavio spisak iz kog se mogu vidjeti jedino poslovna oznaka predmeta i naziv akta koji se osporava.
- Prema podacima koje smo dobili, na odluku Ustavnog suda na kraju 2024. godine čekalo je čak 345 predmeta iz oblasti apstraktne pravne kontrole – 165 zakona i 180 propisa i drugih opštih akata. Najstariji od ovih predmeta su iz davne 2016. godine, a čak 155 predmeta je starije od tri godine - saopštila je Kovačević.
Ona navodi da iz dostavljenog spiska – koji, uzgred, nijesu ni tražili – ne može se razaznati kakva to “složena” pravna pitanja Ustavni sud nije uspio da riješi za devet dugih godina.
- Ne može se sagledati koliko je inicijativa i predloga obesmišljeno višegodišnjim čekanjem. Niti se može utvrditi da li je i koliko puta javni interes bio ozbiljno povrijeđen upornim ćutanjem i institucionalnom pasivnošću suda - kazala je Kovačević.
CDT se na ovakvu odluku Ustavnog suda žalio Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP), koja je usvojila našu žalbu i naložila Sudu da odluči u skladu sa zakonom.
- U ponovljenom postupku, Ustavni sud je naš zahtjev odbio, pozivajući se na sprovedeni test štetnosti i navodeći da bi objavljivanje inicijativa moglo ugroziti vršenje službene dužnosti i rad kolegijalnog organa - dodaje Kovačević.
Ovakva argumentacija nema uporište u zakonu, ističe ona. Riječ je o inicijativama koje se odnose isključivo na ocjenu opštih pravnih akata, bez osjetljivih podataka iz konkretnih postupaka, i koje sadrže pravnu argumentaciju od značaja za demokratsku kontrolu zakonodavne i izvršne vlasti.
- Ustavni sud, koji u postupcima apstraktne kontrole ima ulogu tzv. „negativnog zakonodavca“, pokušava da javnosti uskrati pristup inicijativama na osnovu kojih odlučuje o propisima koji važe za sve građane. Takva praksa je suprotna demokratskim standardima transparentnosti i odgovornosti u vršenju javne vlasti, a nema uporište ni u važećem pravnom okviru - navodi ona.
Kovačević pojašnjava da kao što su predlozi zakona i amandmani javno dostupni na sajtu Skupštine – koja je takođe kolegijalni organ – tako mora biti i sa inicijativama za ocjenu ustavnosti.
- Jer ako bismo slijedili logiku Ustavnog suda, ni Skupština više ne bi smjela da objavljuje obrazloženja zakona kako „građani ne bi uticali na njen rad i odlučivanje“. Zabrinjava nas poruka koju Sud šalje: da bi znanje javnosti o sadržaju inicijativa moglo da ugrozi nezavisnost i pravno rasuđivanje ustavnih sudija - saopštila je Kovačević.
Kako dodaje, ako se mišljenja i argumenti građana i stručne javnosti percipiraju kao prijetnja, a ne kao doprinos javnom dijalogu – onda se ozbiljno postavlja pitanje smisla i uloge Ustavnog suda u demokratskom poretku.
- Jer ako sudije strijepe od pravnog mišljenja javnosti, kako se uopšte nose sa političkim pritiscima i interesima moćnih aktera u konkretnim predmetima - upitala je Kovačević.
Ocjenjuje da posebno zabrinjava činjenica da je Ustavni sud u brojnim prethodnim slučajevima, po istovjetnim zahtjevima, omogućio pristup istim vrstama dokumenata. Odbijanjem da postupi na isti način u ovom predmetu, Sud odstupa od sopstvene prakse i dodatno urušava pravnu sigurnost, dodaje ona.
CDT je i ranije upozoravao da je nedostatak transparentnosti u radu Ustavnog suda jedan od ozbiljnih sistemskih problema.
- Institucija koja bi trebalo da bude garant ustavnosti i zakonitosti djeluje poput “crne rupe” – inicijative nestaju bez traga, a građani ostaju uskraćeni za informacije o njihovoj sudbini, obrazloženjima ili vremenskom okviru odlučivanja. Zatvorenost Ustavnog suda je već godinama predmet kritika međunarodnih organizacija, naročito u kontekstu postupanja po izbornim žalbama. OSCE/ODIHR u više izvještaja insistira na potrebi da Sud objavljuje sve izborne žalbe i odluke na svojoj internet stranici, da omogući javne rasprave i uspostavi javno dostupnu evidenciju predmeta - poručila je Kovačević.
U tom kontekstu, kako ističe, dodatno zabrinjava što Ustavni sud ne dozvoljava ni uvid u inicijative za ocjenu ustavnosti i zakonitosti.
- Umjesto da sam proaktivno objavljuje ove informacije, redovno ažurira spisak predmeta i predstavi plan rješavanja višegodišnjih zaostataka u apstraktnoj normativnoj kontroli, Sud bira pristup potpune zatvorenosti, bez jasnog pravnog ili demokratskog uporišta. Zbog svega navedenog, CDT je Agenciji za zaštitu podataka i slobodan pristup informacijama podnio novu žalbu, u cilju zaštite prava javnosti da zna. Nastavićemo da tražimo da se javnosti omogući uvid u dokumenta koja otkrivaju šta Ustavni sud ignoriše i zašto ćuti - zaključuje Kovačević u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kovačević: Ako Ustavni sud strijepi od javnosti, kako se onda nosi s političkim pritiscima?

Povećanje budžetskih izdvajanja za političke partije predviđeno Nacrtom zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja izaziva ozbiljnu zabrinutost i predstavlja korak unazad u odnosu na preporuke Evropske unije, saopštila je Milica Kovačević, programska direktorica Centra za demokratsku tranziciju (CDT).
Ona je istakla da „iako ovaj zakon sadrži određena poboljšanja, njegova suštinska slabost leži u tome što dolazi izvan konteksta sveobuhvatne izborne i antikorupcijske reforme, pa će ostati bez stvarnog efekta dok god se ona ne dogodi“.
Kovačević navodi da „građani/ke neće nakon usvajanja ovog zakona osjetiti poboljšanje u izbornom integritetu, kontroli finansiranja partija ili sankcionisanju zloupotreba – jer sistem koji bi trebalo da nadgleda primjenu zakona ostaje netaknut“.
CDT podsjeća da je još na početku rada Odbora upozoravao da se zakon ne može izdvajati iz šireg paketa propisa koji uređuju izborni proces, ali da „za takav pristup nije bilo političke volje“.
- Bez njihove ozbiljne reforme, novi zakon je samo spisak lijepih želja - poručila je Kovačević, ukazujući na to da ključni zakoni – poput onih koji se odnose na Agenciju za sprečavanje korupcije, političke partije, preporuke DRI, krivičnu odgovornost i medije – ostaju nepromijenjeni.
Povećanje budžetskih sredstava za partije, kaže, donosi korist isključivo političkim subjektima.
- Jedini koji će osjetiti direktne koristi su političke partije – jer povećanje budžetskih sredstava za njihov rad proizvodi efekte odmah - navela je.
CDT ističe i problem načina na koji je povećanje predloženo.
- Za više od godinu dana koliko je trajao rad radne grupe za izradu Nacrta zakona, čiji smo bili aktivni članovi, pitanje povećanja novca za partije nije se pojavilo nijednom – barem ne pred nama. Onda se, u samom foto-finišu, iznenada pojavila očito dogovorena brojka od 0,8 odsto. Ovakav način donošenja odluka razotkriva duboku netransparentnost procesa, i obesmišljava učešće organizacija civilnog društva, eksperata i javnosti - kazala je Kovačević.&nbsp;
Prema njenim riječima, poslanici „nijesu ovu temu otvorili pred radnom grupom, ni pred ekspertima, ni pred javnošću“, već su odlučili da je „provuku na kraju – diskretno, baš onako kako to rade oni koji znaju da rade nešto pogrešno“.
- Jer kada je riječ o novcu za sebe, poslanici su pokazali onu vrstu političkog jedinstva koju građani rijetko imaju priliku da vide - ocijenila je.
Kovačević je naglasila i da „ne postoji uporedni primjer u savremenim evropskim demokratijama da se ovako visok procenat budžeta izdvaja za finansiranje partija“, jer se „u većini zemalja taj iznos kreće između 0,1 odsto i 0,2 odsto.
Podsjeća da su izdvajanja za partije u Crnoj Gori već sada visoko iznad evropskog prosjeka: u 2025. godini ona iznose 11,2 miliona eura, dok će po novom modelu ukupno premašiti 15 miliona. U isto vrijeme, institucije koje treba da nadgledaju finansiranje i izborni integritet imaju višestruko manje budžete.
- Cjelokupna tužilačka organizacija, koju čine 13 osnovnih, dva viša, specijalno i vrhovno tužilaštvo, ima budžet 15,4 miliona – taman koliko su naše partije odredile sebi, i odličan je pokazatelj koliko partije vrednuju vladavinu prava - navela je Kovačević.
CDT je pozvao domaće i međunarodne aktere da ne prihvate „ograničene promjene kao dovoljno utemeljenu reformu“.
- Nacrt ovog zakona, koji ne prate sistemske promjene povezanih zakona, ne adresira ključne sistemske nedostatke, niti donosi promjene koje bi imale stvaran pozitivan uticaj na javni interes. On samo formalno zaokružuje još jednu fazu političkog cinizma u kojem su partije jedine koje profitiraju - zaključila je Milica Kovačević.

Kovačević: Povećanje novca za partije bez reforme je korak unazad

Umjesto da donesu suštinske i funkcionalne reforme koje jačaju vladavinu prava, vlasti u Crnoj Gori su tokom procesa dobijanja IBAR-a proizvele set zakona koji su u praksi neupotrebljivi. Jedan od najočitijih primjera takvog formalističkog i površnog pristupa jeste Zakon o sprečavanju korupcije, donesen u junu 2024. godine, kazala je Milica Kovačević, programska direktorica CDT-a.
Poseban problem, navodi Kovačević, predstavlja član zakona koji se odnosi na pristup računima javnih funkcionera.&nbsp;
- Upravo on je u vrijeme donošenja zakona istaknut kao rijedak pozitivan pomak u obilju kozmetičkih promjena, jer je trebalo da prevaziđe dugogodišnju praksu izbjegavanja kontrole imovine putem uskraćivanja saglasnosti funkcionera za pristup računima. Međutim, zbog lošeg normativnog rješenja i neusaglašenosti sa drugim zakonima, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) sada nema mogućnost da pristupi računima javnih funkcionera funkcionera – ni uz saglasnost, ni bez nje - istakla je Kovačević.&nbsp;
Ona dodaje da mišljenje Agencije za zaštitu podataka o ličnosti i slobodan pristup informacijama (AZLP) od 24. februara ove godine ukazuje na to da Zakon o sprečavanju korupcije ne pruža pravni osnov za obradu bankarskih podataka javnih funkcionera.&nbsp;
- Upućivanje na Zakon o kreditnim institucijama pokazalo se kao neusaglašeno i pravno neadekvatno rješenje, jer taj zakon ne prepoznaje ASK kao zakonskog korisnika ovih podataka. Uz to, važeći obrazac saglasnosti poziva se na članove zakona koji su prestali da važe, pa ASK, prema mišljenju AZLP, više nema mogućnost pristupa podacima ni na osnovu saglasnosti – jer se ona zasniva na odredbi koja više ne postoji u pravnom sistemu - kazala je Kovačević.&nbsp;
Ono što, dodaje, dodatno zabrinjava jeste činjenica da je Zakon o kreditnim institucijama mijenjan u februaru ove godine, a da je tada u skupštinsku proceduru bio upućen – pa naknadno povučen – amandman koji je trebalo da omogući pristup podacima koji predstavljaju bankarsku tajnu i Agenciji za sprečavanje korupcije, radi vršenja njenih zakonskih ovlašćenja.&nbsp;
Ostaje, ističe Kovačević, nejasno zašto je ta prilika propuštena, i zbog čega nije iskorišćen momenat da se ASK-u omogući pristup podacima funkcionera koji su ključni za kontrolu njihove imovine i prihoda.
- Rezultat je paradoksalan: zakon koji je trebalo da ojača nadzornu funkciju ASK-a onemogućio je osnovnu svrhu te institucije – efikasnu kontrolu izjava o imovini i prihodima. Zakon je, jednostavno rečeno, površno i loše napisan i nije prošao ni osnovnu provjeru usklađenosti sa ključnim zakonima iz oblasti zaštite podataka i finansijskog sistema. Takav rezultat je direktna posljedica pristupa u kome su se zakoni usvajali radi ispunjavanja političkog cilja – dobijanja IBAR-a – a ne reforme sistema - naglasila je Kovačević.&nbsp;
Kako Ministarstvo pravde već radi na izmjenama Zakona o sprečavanju korupcije, iz CDT-a smatraju ključnim da se ovoga puta pristupi poslu sa minimumom profesionalne odgovornosti.&nbsp;
- Neophodno je da izmjene budu zasnovane na ozbiljnoj analizi pravnog okvira, uz uključivanje eksperata i relevantnih aktera, kako bi se konačno obezbijedio efikasan i zakonit nadzor nad imovinom javnih funkcionera - navodi Kovačević.&nbsp;
Posebno je, ističe, važno da se u najhitnijem roku omogući pristup računima, jer ASK u ovom trenutku ne može da vrši jednu od svojih ključnih zakonskih nadležnosti.&nbsp;
Kovačević smatra da svaki dan odlaganja znači produžetak pravne praznine i nastavak perioda u kojem nema stvarne kontrole nad imovinom i prihodima javnih funkcionera.
- Takođe, krajnje je vrijeme da se iz ovog slučaja izvuče lekcija: reforme se ne mogu improvizovati, niti sprovoditi bez promišljenog pristupa i osnovnog razumijevanja sistema koji se mijenja. Dovođenje sistema u gore stanje nego što je bilo prije navodne reforme ozbiljno ugrožava borbu protiv korupcije i šalje poruku da institucije nijesu spremne da preuzmu stvarnu odgovornost za uspostavljanje integriteta u obavljanju javnih poslova - zaključuje Kovačević.&nbsp;

Kovačević: Pri izmjeni Zakona o sprečavanju korupcije omogućiti pristup računima funkcionera

Milica Kovačević, programska direktorica Centra za demokratsku tranziciju (CDT), smatra da su lokalni izbori zakazani za 13. april u Nikšiću i Herceg Novom ponovo su izmamili sve ono najgore iz političke prakse - zloupotrebu javnih resursa, funkcija i institucija radi partijskog interesa.&nbsp;
- Ovaj fenomen, već uobičajen i normalizovan, dobija na intenzitetu kako se približava dan glasanja, a ono što se inače ne može (ili neće) uraditi mjesecima i godinama - odjednom postaje moguće u nekoliko dana. Jer predizborna čuda nijesu rijetka kada ih finansira budžet - ističe Kovačević.&nbsp;
<h2>Nikšić: Reciklaža obećanja i betoniranje podrške</h2>
Kovačević je kazala da je u Nikšiću funkcionerska kampanja dostigla svoju punu formu.&nbsp;
- Dok opozicija šeta, sadi i čisti, vladajuće strukture – ZBCG, PES i Demokrate - šire se uzduž i poprijeko, trošeći javne resurse - ističe Kovačević.
Kako je navela, u posljednjih nekoliko nedjelja Nikšić je „procvjetao“: postavljeni su reciklomat i tri moderna kontejnera, lokalni funkcioneri i ujedno nosioci lista otvorili su dječije igralište, ali i parking ispred groblja – jer se, kako kaže, zna da gužva na groblju najbolje rješava pred izbore.
- Rekonstrukcija 14 km puta prema Plužinama nije mogla biti najavljena bez nosioca liste Za budućnost Nikšića i ministarke saobraćaja. Nedaleko, kod Slanog jezera, lokalna vlast i državna energetska kompanija ubrzano nasipaju puteve – jer glasačko tijelo voli kada mu se put utaba pred izbore - naglašava Kovačević.
Zdravstvo se, dodaje, ne smije zaboraviti: adaptacija kuhinje u bolnici dobila je ceremoniju kakvu inače imaju otvaranja klinika, a najavljene su i višemilionske investicije u prisustvu tri ministra i jednog direktora bolnice – svi, naravno, sa kapama vladajućih partija.
Isto važi, kako kaže, i za strane investitore – potpisan je ugovor o prodaji zemljišta za izgradnju tržnog centra Big Fashion, uz veliku pompu, baš sad.
- Vlada je odlučila da baš u kampanji ispravi i neke stare društvene nepravde: krenula je isplata zaostalih plata bivšim radnicima Rudnika boksita, a predsjednik opštine je krajem marta potpisao zaključke o naknadama za porodice sa troje i više djece za januar i februar – tačno kada efekat može najviše da vrijedi - kazala je Kovačević.&nbsp;
Poznato je, podsjeća Kovačević, da je ipak najljepši dar kad se „časti parom“, pa je tako predsjednik Skupštine opštine i nosilac liste Demokrata častio fudbalski klub Čelik 25 hiljada eura.&nbsp;
- Državne kompanije CEDIS i EPCG donirale Domu starih jer ništa ne kaže „kampanja“ kao državna ljubaznost - dodala je ona.&nbsp;
U funkcionersku kampanju se, kaže Kovačević, uključio i premijer.&nbsp;
- U okviru premijerskog sata govorio je o ulaganjima na Krupcu, šetalištima, školama, vrtićima i stanovima koje promoviše lista ZBCG. Ne zna se da li je više govorio kao predsjednik Vlade ili promoter lokalne liste - navela je ona.
<h2>Herceg Novi: Skromniji budžet, ali ista logika</h2>
U Herceg Novom se sprovodi blaža verzija istog scenarija. Kampanja se vodi skromnije, ali i dalje jasno prepoznatljivo, kazala je programska direktorica CDT-a.&nbsp;
- Rekonstrukcija centralne Njegoševe ulice počela je taman pred izbore – jer asfalt najviše miriše kada je politički svjež. Direktor javnog preduzeća Morsko dobro iz Nove srpske demokratije, i nosilac liste Za budućnost Herceg Novog iz iste partije najavljuju rekonstrukciju šetališta Pet Danica. Lokalni funkcioner i kandidat na listi Demokrata najavio je i sanaciju puta u naselju Gomila. Rekonstrukcija vodovoda kroz Gornje Đuriće i Bijelu je već u toku ili u planu - ističe ona.&nbsp;
I rekonstrukcija tvrđave Španjola, dodaje, vrijednog i međunarodno podržanog projekta, nije mogla da sačeka kraj kampanje – pa je početak radova ispraćen svečanostima uz ministarku kulture i lokalne funkcionere.
- Razlika između Nikšića i Herceg Novog je možda samo u uloženom novcu – ili u (ne)očekivanosti izbornog rezultata. Tamo gdje je izborna trka neizvjesnija, funkcionerska kampanja značajno je inventivnija. Tamo gdje je izborna trka manje neizvjesna, ostaje se pri osnovnim aktivnostima i radovima - podvlači Kovačević.&nbsp;
<h2>Šta je zapravo problem?</h2>
Problem, smatra Kovačević, sa svim ovim lijepim stvarima – od kontejnera do velikih investicija – nije što se rade, već kada i kako se rade.&nbsp;
- Ove aktivnosti predstavljaju klasične primjere zloupotrebe institucionalne i finansijske moći za političku promociju, čime se urušava povjerenje u izborni proces i podrivaju osnovna pravila demokratskog nadmetanja - kazala je Kovačević.&nbsp;
Ona dodaje i da funkcionerska kampanja ne znači da funkcioneri i institucije ne smiju da rade – već da se taj rad ne smije koristiti kao sredstvo za sticanje političke prednosti.&nbsp;
- Ona je demonstracija političke nejednakosti, gdje jedni trče trku sa rančevima punim javnog novca, dok drugi nose samo transparente i metle - naglašava Kovačević.&nbsp;
Kovačević ističe i da dok god institucije odobravaju ovakve prakse, i dok građani čekaju na predizborne poklone umjesto dosljednih politika, ni izbori ni demokratija neće moći da funkcionišu kako treba.&nbsp;
Kada se demokratija, kako kaže, gradi na nejednakosti, ni najmodernija infrastruktura neće moći da pokrije pukotine u povjerenju.
- Centar za demokratsku tranziciju (CDT) se nada da sve ovo registruju i poslanici i poslanice koji su zaduženi za pripremu sveobuhvatno reformisanog izbornog zakonodavstva i da će Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja koji očekujemo ovih dana konačno početi da donosi red i u ovoj oblasti - zaključuje Kovačević.&nbsp;

Kovačević: Lokalni izbori ponovo izmamili zloupotrebu javnih resursa, funkcija i institucija radi partijskog interesa

Stigao nam je još jedan Osmi mart, pun cvijeća, bombonjera, promotivnih akcija i ispraznih govora o ženskim pravima, ocijenila je Milica Kovačević, programska direktorica Centra za demokratsku tranziciju (CDT).
Ona dodaje da poruka u opštoj pozivnici za fini parti s besplatnom konzumacijom glasi: &nbsp;„Srećan 8. mart, drage dame, ljepše polovine!“,&nbsp;
Političari, navodi, objavljuju statuse podrške, kompanije nude popuste, a mediji plasiraju uobičajene priče o “snažnim ženama”. Ali, kad cvijeće uvene i reflektori se ugase – šta ostaje?&nbsp;
Podvlači da ostaju nejednake plate, ostaju žene koje i dalje nose dvostruki teret rada – i u kući i na poslu. Ostaje nevidljivi i neplaćeni rad koji pokreće društvo, ali nikad nije tema budžeta. Ostaju institucije koje redovno zakazuju u zaštiti žena od nasilja. Ostaje feminizam koji nije dovoljno “pitom” da bude u reklamama, jer se ne uklapa u poruku o lažnoj harmoniji.
- Ostaju političke elite kojima je ravnopravnost zgodna samo dok ne naruši postojeće odnose moći. Politički diskurs afirmiše “pripitomljeni” feminizam, koji služi za dekoraciju bez stvarnog izazivanja sistema. Političari ne viču na „drage dame“, već su taj zadatak dali svojim partijskim koleginicama – u njihovom svijetu rodna ravnopravnost znači da žene vode bitke jedne protiv drugih. U patrijarhalnom sistemu, politika ostaje sport u kojem žene igraju u nižim ligama, gdje im se rado prepušta uloga da međusobno odmjeravaju snage, dok pravi centri moći ostaju netaknuti - dodala je ona.&nbsp;
Dok nam, kako kaže, nude feminizam koji ne uzdrmava ništa suštinski, svijet se pomjera unazad.&nbsp;
U jeku globalnih napada na feminističke vrijednosti, Kovačević smatra da konzervativni populisti jačaju svoju moć, a prava žena se potiskuju u ime “tradicije” i “porodičnih vrijednosti”.&nbsp;
- Pripitomljeni feminizam – nije feminizam. Jer prava nijesu dobijena uz ljupki osmijeh i molbu, već kroz štrajkove, proteste i borbu koja nikad nije bila ni poželjna ni dobrodošla. Podsjetimo se da je i sam 8. mart nastao iz pobune, iz otpora, iz borbe žena koje su odbile da budu samo jeftina radna snaga i poslušne građanke - istakla je ona.&nbsp;
Danas, naglašava Kovačević, kada se feminističke parole recikliraju za političke govore i korporativne kampanje, važno je podsjetiti na ono što Osmi mart zaista znači.&nbsp;
- Ne slavimo postignuto – jer još uvijek nijesmo jednake. Ne prihvatamo prazna obećanja – jer smo ih čule previše. Ne zatvaramo oči pred napadima na naša prava – jer znamo da svaki korak unazad vodi ka novim zabranama, novim kontrolama i novim pokušajima da nas ućutkaju - ukazala je ona.&nbsp;
Ističe i da nam ne treba nam reklama. Trebaju nam prava. Trebaju nam sigurne institucije, zakon koji se sprovodi, ekonomska moć, politički prostor koji nije rezervisan samo za muškarce i nasmijane vlasnice partijskih knjižica. Treba nam društvo u kojem ravnopravnost nije ukrasna riječ, već realnost.
- Feminizam nije trend. Nije praznik. Nije status na društvenim mrežama. Feminizam je borba. Ne možemo stati dok je ne dobijemo. Živio 8. mart! - poručila je Kovačević.&nbsp;

Kovačević: Feminizam nije reklama, već borba – živio Osmi mart

Ustavni sud je 27. decembra konačno informisao javnost da je odlučio da pokrene postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Odluke o dopuni Statuta opštine Nikšić kojom se uvodi “slava grada”. Teško da iko može pohvaliti ažurnost Suda, budući da je CDT ovu inicijativu podnio prije više od godinu i po dana, uz više puta ponovljene apele da Sud odluči po našoj inicijativi, kazala je Milica Kovačević, programska direktorica Centra za demokratsku tranziciju (CDT).
Kovačević je rekla da je pasivnost Ustavnog suda ostavila prostor da i druge opštine donose slične diskriminatorne propise.
- Ohrabreni primjerom Nikšića, u Pljevljima su otišli i korak dalje, namjeravajući da ukinu antifašistički praznik – dan oslobođenja, i zamijene ga pravoslavnim vjerskim praznikom kao danom grada - istakla je Kovačević.
Odluke Ustavnog suda nijesu samo reakcija na već nastale probleme, već, kako je kazala, i alat za uspostavljanje pravnih i društvenih standarda koji sprečavaju donošenje sličnih akata u budućnosti. Njegova preventivna uloga, navodi Kovačević, od suštinskog je značaja za očuvanje ustavnih vrijednosti, zaštitu ljudskih prava i očuvanje sekularnog karaktera države.
- Zbog toga, izražavamo nadu da za donošenje odluke Ustavnom sudu neće biti potrebno još godinu dana, već da će se ovo pitanje riješiti u najkraćem roku - naglasila je ona.
Prema njenim riječima, ovaj zadatak ne bi trebalo da bude težak, budući da je Ustavni sud Republike Crne Gore još 2005. godine utvrdio da uvođenje “krsne slave” u Statut opštine Herceg Novi nije u saglasnosti sa Ustavom i zakonom.
- Tada je Sud ocijenio da je Skupština opštine Herceg Novi osporenim aktima uvela svetkovanje krsne slave, čime je povrijedila ustavni princip kojim se jamči sloboda ubjeđenja, savjesti i misli, te uvela vjerske običaje u državne i druge institucije na području opštine Herceg Novi i time povrijedila ustavni princip odvojenosti crkve od države - podsjeća Kovačević.
U saopštenju Suda, naglasak je stavljen na proceduralne propuste, na koje je i CDT ukazao – Skupština opštine Nikšić nije pribavila saglasnost Vlade prije donošenja odluke, što je suprotno Zakonu o lokalnoj samoupravi. Međutim, Kovačević napominje da je problem mnogo dublji od procedure.
Uloga Ustavnog suda, naglašava ona, ne može i ne smije biti ograničena samo na proceduralna pitanja – od njega očekuju da bude garant jednakosti i pravde za sve građane.
CDT je uvjeren da je Skupština opštine Nikšić uvođenjem “slave grada” pripadnike pravoslavne vjerske zajednice dovela u privilegovan položaj u odnosu na druge građane – pripadnike drugih vjerskih zajednica i ateiste, i time povrijedila princip jednakosti građana, njihovo pravo na slobodu vjeroispovijesti, kao i njihovo ustavno pravo da budu zaštićeni od bilo kojeg akta posredne ili neposredne diskriminacije
- Očekujemo da će Ustavni sud Crne Gore uspjeti da se odupre pritiscima i željama političkih aktera i da će donijeti odluku utemeljenu na ustavnim principima, pravnom znanju i nepristrasnom razumijevanju pravde. Time će poslati poruku svim opštinama koje razmatraju ili planiraju slične diskriminatorne mjere. Njegova nezavisnost i sposobnost da odlučuje isključivo u interesu zaštite vladavine prava i prava građana ključni su za očuvanje demokratskog poretka i povjerenja građana u institucionalni okvir države - poručila je Kovačević.

Ustavni sud pred testom: Odluka o „slavi grada“ kao ispit nezavisnosti i zaštite ustavnih vrijednosti

Iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT) najoštrije su osudili talas govora mržnje koji je uslijedio nakon tragičnih događaja na Cetinju.&nbsp;
- Dehumanizacija, manipulacije i lažni narativi koji su preplavili tabloidne i desničarske medije i društvene mreže predstavljaju ozbiljan udar na osnovne vrijednosti društva. Umjesto solidarnosti i saosjećanja, svjedočimo bezočnom iskorišćavanju tragedije za raspirivanje mržnje i dodatnu destabilizaciju zajednice- kazala je programska direktorica CDT-a, Milica Kovačević.
I kako s jedne strane treba pohvaliti ono malo medija koji drže do profesionalnih standarda za veoma korektno izvještavanje o ovom slučaju, tako su sa druge strane ekstremni političari, tabloidni komentatori i organizovane botovske mreže upustili u beskrupulozno raspirivanje nacionalne i vjerske netrpeljivosti, koristeći tragediju kao sredstvo za širenje mržnje. Svjedočimo kolektivnom okrivljavanju građana Cetinja, koji su targetirani diskriminatornim, mrzilačkim, dehumanizujućim narativima, koji cijelu jednu zajednicu označavaju dijagnozama i kletvama iz nacionalističkih mitova, upozorili su iz CDT-a.
Iz ove organizacije kritikovali su reakcije političara, kao selektivne, stranački obojene i lišene istinskog poziva na smirivanje tenzija. Dok su osuđivali protivničke strane, istovremeno su prećutno podržavali ili ignorisali govor mržnje iz redova svojih pristalica.
Oni su kazali i da su Uprava policije i Tužilaštvo dodatno doprinijeli ovom problemu nedjelovanjem i zakašnjelim saopštenjima o “preduzimanju mjera i radnji”, bez dovoljno informacija o konkretno preduzetim aktivnostima. Ako svi vide govor mržnje prije i bolje od onih koji su najpozvaniji da ga sankcionišu, onda to ukazuje na ozbiljne propuste u funkcionisanju sistema.
Kako su pojasnili iz CDT-a, godine nekažnjivosti za govor mržnje u Crnoj Gori stvorile su okruženje u kojem su ovakvi ispadi postali svakodnevni i društveno prihvatljivi.
Ustav Crne Gore, podsjećaju iz CDT-a, u članu 7 jasno zabranjuje izazivanje ili podsticanje mržnje po bilo kom osnovu. Međutim, njegova dosljedna neprimjena dovela je do toga da smo kao društvo izdali vlastiti Ustav. Zakonski okvir predviđa sankcije za javno podsticanje nasilja ili mržnje, ali nesprovođenje ovih odredbi ukazuje na institucionalnu paralizu ili, još gore, politički motivisano ignorisanje. Ovakvo stanje vodi ka daljoj radikalizaciji društva.
- Pozivamo sve nadležne institucije – policiju, tužilaštvo i sudstvo – da konačno preuzmu odgovornost i pokažu da zakon vrijedi za sve. Izazivanje vjerske i nacionalne mržnje mora izaći iz zone nekažnjivosti. Svaki incident mora biti dokumentovan, istražen i procesuiran u skladu sa zakonom. Takođe, apelujemo na političke lidere, medije i građansko društvo da prepoznaju svoju ulogu u smirivanju tenzija i promovisanju dijaloga- kazala je Kovačević.
CDT će ovo pitanje pokrenuti u okviru Nacionalnog operativnog tima za suzbijanje nasilnog ekstremizma, i pokušati da usmjeri rad državnih organa ka odlučnijem, hrabrijem i stručnijem suprotstavljanju ovim pojavama. Nažalost, naši državni organi sve češće oportuno žmure na činjenicu da sloboda govora nije apsolutna – ona prestaje tamo gdje počinje širenje mržnje i ugrožavanje drugih, navodi se u saopštenju programske direktorice CDT-a.

CDT: Izazivanje vjerske i nacionalne mržnje mora izaći iz zone nekažnjivosti

Odluka predstavnika država članica EU, da ne podrže najavljeno zatvaranje četiri poglavlja u pregovorima Crne Gore i EU, posljednja je opomena za vlasti da ozbiljna politika mora imati za cilj razvoj sopstvene države i društva, a ne dodvoravanje vlastima drugih zemalja čije su agende nedobronamjerne prema našem EU putu, ocijenila je programska direktorica Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Milica Kovačević.
Kovačević ističe da su rezultati ovakvog pristupa od danas svima jasni: umjesto isprva najavljenih 10, a potom snižavanje naše EU ambicije na četiri poglavlja, te na kraju otvaranjem samo tri, Vladi je, navodi ona, poslata nedvosmislena politička poruka iz Brisela – da se ovakva politika više neće tolerisati. 
- Sada komično izgledaju pokušaji relativizacije štete za koju su predstavnici “građanskih opcija” znali da je čine Crnoj Gori donošenjem bespotrebne Rezolucije o Jasenovcu, a kojom se navodno baštini kultura sjećanja u zemlji u kojoj niti jedan pojedinac ili pojedinka, nijesu nikad negirali genocid i zločine koje je NDH učinila nad Srbima, Jevrejima, Romima i Hrvatima antifašistima i čiji su se građani i građanke puškom borili protiv ustaškog režima u ovoj nacističkoj tvorevini - napomenula je Kovačević.
Ako je do sada i bilo ljudi koji su vjerovali u ovakvu “kulturu sjećanja” od danas ih, smatra ona, sigurno više nema. 
- Od danas je potpuno jasno da je ova Rezolucija odradila svoj posao – usporila naš EU put koji, prema relevantnim istraživanjima, podržava skoro 80 odsto građanki i građana ove zemlje - navela je ona.
Prema njenom mišljenju, ishod jučerašnje sjednice u Briselu predstavlja razlog za ozbiljnu zabrinutost da ova Vlada, našu državu ne može uvesti u EU. 
- Posljednje otkazivanja sastanka predsjednika Skupštine i predsjednice Evropskog parlamenta samo je još jedna potvrda ovog stava - kazala je Kovačević.
Ipak, činjenica da je Crna Gora prvi put nakon 2017. godine uspjela zatvoriti neko poglavlje u pregovorima s EU, pokazuje, navodi ona, da postoji kapacitet i potencijal za napredak, ali i da je evropska perspektiva dostižna, ako se izvuče pouka i iskoristi šansa, a energija se odlučno i strateški usmjeri na reforme i razvoj. 
- Predsjednik Vlade Milojko Spajić i njegov pokret Evropa sad! se nalaze na važnoj raskrsnici – da li će nastaviti da tolerišu sprovođenje agendi režima u okruženju, a da javnosti nudi ujedinjenja i barometre kao izgovor za nikad sprovedene reforme, ili će zaista biti spremni da se uhvate u koštac sa nimalo lakim izazovima koji predstoje do članstvu u EU - zaključila je Kovačević.

Kovačević: Spajić na raskrsnici - ili će nastaviti da toleriše sprovođenje agendi režima u okruženju ili će se uhvatiti u koštac sa izazovima na putu ka EU

Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za demokratsku tranziciju (CDT) upozoravaju da Ustavni sud koji obilježava već 60 godina postojanja nije transparentna institucija, koja drži do svog integriteta.
U pismu predsjednici Ustavnog suda Snežani Armenko, HRA i CDT su predložili da se šest decenija postojanja suda proslavi i objavom o tome kada je i kojim redosljedom planirano rješavanje zaostalih, preko 2000 ustavnih žalbi i preko 300 inicijativa za ocjenu ustavnosti. HRA i CDT posebno naglašavaju i problem urušavanja integriteta Ustavnog suda činjenicom da dvoje od šest sudija uzurpiraju funkcije suprotno Ustavu Crne Gore, a da ni Skupština ni predsjednik države o tome nijesu zvanično obaviješteni, suprotno zakonu.
- Netransparentnost i zatvorenost Ustavnog suda je godinama predmet kritika i međunarodnih i domaćih organizacija, posebno u kontekstu postupanja po izbornim žalbama, ali te kritike nisu donijele nikakve promjene. Ustavni sud ne objavljuje termine sjednica ni redosled odlučivanja o predmetima iz svoje nadležnosti, niti ističe koje predmete odlučuje da rješava prioritetno i iz kojih razloga - ukazali su oni.
ODIHR iz godine u godinu, kako su istakli, ponavlja da je za veću transparentnost u rješavanju izbornih sporova potrebno uspostaviti javni registar žalbi i održavati javne rasprave, uz prisustvo i izlaganje stranaka.&nbsp;
- Takođe, naglašavaju da Ustavni sud treba obavezno da objavljuje sve izborne žalbe i odluke na svojoj internet stranici i blagovremeno ih dostavlja strankama. Međutim, umjesto ispunjavanja ovih preporuka, Ustavni sud je uveo još jednu negativnu praksu. Umjesto hitnog prosljeđivanja izbornih žalbi Državnoj izbornoj komisiji (DIK) radi izjašnjenja, što je bila ranija praksa, postupak se odlaže danima, čak i sedmicama, i formalističkim tumačenjem postupa suprotno cilju zakona. Kratki rokovi za odlučivanje o izbornim žalbama nijesu slučajni – oni su utemeljeni u standardu hitnosti u zaštiti izbornih prava. Iz duha i smisla Zakona sasvim je jasno da dostavljanje žalbi DIK mora biti izvršeno bez odlaganja da bi se omogućila pravovremena reakcija, uz poštovanje rokova od 24 časa za dostavu odgovora i 48 časova za donošenje odluke Ustavnog suda - naveli su u CDT i HRA.
Za sve to vrijeme javnost, kako su ukazali, nema zvaničnu informaciju ni o broju primljenih žalbi.&nbsp;
- Ovakvo odugovlačenje predstavlja ozbiljnu prijetnju zaštiti izbornih prava. Postavlja se i ozbiljno pitanje je li Ustavni sud u Ustavu i zakonu utemeljena institucija? Dvoje od šest sudija je uveliko ispunilo uslove za starosnu penziju na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (ZPIO), pa im je funkcija morala prestati na osnovu Ustava (član 154, stav 1), dok treća sutkinja ispunjava te uslove u decembru. Međutim, uprkos tome, obje sudije i dalje sude, a ovlašćeni predlagači novih kandidata o tome nijesu obaviješteni - smatraju u CDT i HRA.
Iako nadležni predlagači o datumu prestanka funkcija sudijama moraju biti obaviješteni šest mjeseci unaprijed, Ustavni sud o tome, kako su kazali, nije obavijestio ni Skupštinu ni predsjednika države, jer su, na sjednici u junu mjesecu, sve njegove sudije „glasale” o tome kada funkcija treba da im prestaje.
- &nbsp;Pa je većina (4:2) zaključila da na funkciji treba da ostaju duže, dok ne nastupi obavezni prekid radnog odnosa iz Zakona o radu, umjesto da napuste funkciju u skladu s Ustavom Crne Gore, „kad ispune uslove za starosnu penziju”, koje propisuje Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju (ZPIO). Poseban skandal predstavlja činjenica da dvoje neposredno zainteresovanih sudija nije izuzeto od odlučivanja, nego im je dopušteno da odlučuju „u svojoj stvari”, tj. u očiglednom sukobu interesa o tome kada funkcija mora da im prestane, što je suprotno načelu nemo iudex in causa sua koje obavezuje čak i Ustavni sud Crne Gore, prema &nbsp;važećem Zakonu o Ustavnom sudu - naveli su u ove dvije NVO.
U međuvremenu, svim ostalim sudijama redovnih sudova u Crnoj Gori funkcije, kako su ukazali, prestaju u skladu s identično propisanom ustavnom normom „kad ispune uslove za starosnu penziju”, koji su propisani ZPIO, dok jedino sudije Ustavnog suda, mada, kako su kazali, ne sve, insistiraju na tome da im funkcija traje duže i koriste situaciju da sopstvenu odluku nameću kao pravilo.
- Drugim riječima, da su sudija Budimir Šćepanović, koji je u maju mjesecu navršio 65 godina života, i Desanka Lopičić, koja je stekla uslov za penziju sa 40 godina radnog staža, sudije npr. Vrhovnog suda Crne Gore, funkcija bi im davno prestala i ovih dana sigurno ne bi mogli da sude i primaju goste kao domaćini na proslavi Ustavnog suda - naveli su CDT i HRA.
Oni podsjećaju da je osnovni uslov ulaska Crne Gore u Evropsku Uniju da ima institucije sposobne da obezbijede vladavinu prava.
- Ustavni sud u ovakvom stanju nije takva institucija - zaključili su u saopštenju.

HRA i CDT: Ugroženi integritet, transparentnost i efikasnost Ustavnog suda

Ustavni sud Crne Gore i dalje ignoriše davno podnijete inicijative koje se tiču ocjene ustavnosti i zakonitosti, čime ozbiljno narušava povjerenje građana u pravnu sigurnost i transparentnost institucija, kazali su iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT).&nbsp;
Inicijative CDT-a, podnijete tokom 2022. i 2023. godine, nijesu jedine koje čekaju odgovor. Kako je rekla programska direktorica CDT-a Milica Kovačević, prema dostupnim podacima, na kraju 2023. godine u radu Ustavnog suda bilo je 318 predmeta u postupcima za ocjenu saglasnosti s Ustavom i zakonom, od kojih je 258 preneseno iz prethodnih godina.&nbsp;
- Javnost nema informacije o tome ko je podnio ove inicijative, koliko su važne, niti koliko dugo čekaju na rješavanje - naglasila je ona.
Podsjeća da CDT već skoro godinu i po dana čeka odluku Ustavnog suda o inicijativi za ocjenu ustavnosti Odluke o dopuni Statuta opštine Nikšić, kojom je uvedena "krsna slava" grada.&nbsp;
- Ovom odlukom opština Nikšić je stavila pravoslavnu vjersku zajednicu u privilegovan položaj, što je u suprotnosti s principom jednakosti i pravom na slobodu vjeroispovijesti. Zadatak Ustavnog suda je da spriječi moguću diskriminaciju, a ne da je ignoriše. Njihova pasivnost ohrabrila je i druge opštine da donose slične diskriminatorne propise - kazala je Kovačević.
Takođe, ona napominje da inicijativa za ocjenu izmjena Zakona o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore, kojim je tokom raspisanog izbornog procesa formirana opština Zeta, čeka već više od dvije godine.
- Iako greške napravljene u odavno završenom izbornom procesu više ne mogu biti ispravljene, neophodno je da Ustavni sud iznese svoj stav kako se pasivnost ne bi shvatila kao podrška izmjenama izbornih granica tokom samog izbornog procesa. Ovo pitanje je posebno važno u kontekstu predstojeće izborne reforme, kojom treba spriječiti buduća kršenja standarda za fer izbore - naglasila je Kovačević.
Prema njenim riječima, nedostatak transparentnosti u radu Ustavnog suda predstavlja ozbiljan problem.&nbsp;
- Ova institucija, koja bi trebala biti garant ustavnosti i zakonitosti, djeluje kao "crna rupa" u kojoj inicijative nestaju, a građani ostaju bez ikakve informacije o ishodu ili vremenskom okviru donošenja odluka. Netransparentnost i zatvorenost Ustavnog suda je godinama predmet kritika međunarodnih organizacija, posebno u kontekstu postupanju po izbornim žalbama, ali te kritike nisu donijele nikakve promjene - napomenula je Kovačević.
Dok se druge institucije pravosudnog i upravnog sistema, kroz decenije reformi, polako kreću ka većoj otvorenosti prema javnosti, Ustavni sud, ističe Kovačević, ostaje zatvoren, bez mehanizama koji bi osigurali odgovornost i transparentnost.&nbsp;
- Ovakva praksa ugrožava pravnu sigurnost i otežava praćenje i kontrolu rada ključne institucije koja bi trebala biti stub pravde i ustavnog poretka u Crnoj Gori. Zahtijevamo hitno rješavanje ovih pitanja, kako bi Ustavni sud počeo odgovarati na brojne inicijative – ne samo naše, već i mnoge druge koje već godinama čekaju na odgovor - zaključila je Kovačević.

Kovačević: Ustavni sud mora prestati da ignoriše inicijative, odgovornost javnosti ne smije biti izuzetak

Nezakonito pripajanje Krimskog poluostrva od strane Rusije, prije gotovo 11 i po godina – 18. marta 2014. – bilo je brzo i bez krvi, ali je odnose Moskve i Zapada bacilo u spiralu kakva nije viđena još od Hladnog rata. Taj potez otvorio je i put ka sveopštoj invaziji na Ukrajinu 2022. godine, tokom koje je Moskva prisvojila još teritorije iz ratom razorene zemlje. Pogled na dijamantsko poluostrvo u Crnom moru, koje žele i Rusija i Ukrajina zbog svojih vojnih baza i plaža: <h2>Zašto je Krim važan?</h2> Jedinstveni položaj Krima čini ga strateški važnim, i Rusija se vijekovima borila za njega. Krim je bio dom turkijskih Tatara kada ga je Rusko carstvo prvi put pripojilo u 18. vijeku. Dva vijeka kasnije nakratko je povratio nezavisnost, prije nego što ga je progutao Sovjetski Savez. Godine 1944, sovjetski diktator Josif Staljin deportovao je skoro 200.000 Tatara – otprilike trećinu stanovništva Krima – u Centralnu Aziju, 3.200 kilometara istočno. Optužio ih je za saradnju s nacističkom Njemačkom – tvrdnju koju istoričari široko odbacuju. Procjenjuje se da je polovina njih umrla u narednih 18 mjeseci zbog gladi i surovih uslova. Sovjetski lider Nikita Hruščov prebacio je poluostrvo iz Rusije u Ukrajinu 1954. godine, dok su obje bile dio SSSR-a, u znak obilježavanja 300. godišnjice ujedinjenja Moskve i Kijeva. Kada se 1991. SSSR raspao, poluostrvo je postalo dio nezavisne Ukrajine. Ipak, Rusija je zadržala uporište: njena Crnomorska flota imala je bazu u Sevastopolju, a Krim – iako u sastavu Ukrajine – nastavio je da je udomljava. Sevastopolj je bio i omiljena destinacija za odmor posljednjeg ruskog cara Nikolaja II. Južni grad Jalta bio je prestižna destinacija u sovjetsko doba, sa brojnim lječilištima. Svjetsku slavu stekla je 1945, kada su se tamo sastali Staljin, američki predsjednik Frenklin D. Ruzvelt i britanski premijer Vinston Čerčil kako bi odlučivali o sudbini Njemačke i Evrope poslije Drugog svjetskog rata.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818120840_60dbb96a132302c855514439ff78b3320bd9801bbdfdc29cab65a091d5929d06.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250818120840_60dbb96a132302c855514439ff78b3320bd9801bbdfdc29cab65a091d5929d06" data-rendition-name="original" width="1600" height="1214" loading="lazy" alt="Britanski premijer Vinston Čerčil, američki predsjednik Frenklin Ruzvelt i sovjetski lider Josif Staljin sjede na terasi palate Livadija, u Jalti, na Krimu, 4. februara 1945."> <figcaption>Britanski premijer Vinston Čerčil, američki predsjednik Frenklin Ruzvelt i sovjetski lider Josif Staljin sjede na terasi palate Livadija, u Jalti, na Krimu, 4. februara 1945. (Photo: AP foto, arhiva)</figcaption> </figure>  Za Kijev, Krim je takođe bio strateški resurs. Kada ga je Rusija anektirala 2014, bio je u sastavu Ukrajine 60 godina i postao dio identiteta zemlje. Prvi predsjednik nezavisne Ukrajine, Leonid Kravčuk, kazao je da je Kijev uložio oko 100 milijardi dolara u poluostrvo između 1991. i 2014. Sa bezbjednosne tačke gledišta, Ukrajini je Krim potreban da bi imala kontrolu nad aktivnostima u Crnom moru. <h2>Kako je Rusija zauzela Krim?</h2> Godine 2014. masovni narodni ustanak u Ukrajini svrgnuo je s vlasti proruskog predsjednika Viktora Janukoviča. Vladimir Putin je odgovorio tako što je poslao trupe na Krim – pojavili su se u uniformama bez oznaka – i organizovao referendum o pripajanju Rusiji, koji su Ukrajina i Zapad odbacili kao nezakonit. Nezakonitu aneksiju Krima priznale su samo zemlje poput Sjeverne Koreje i Sudana. U Rusiji je to izazvalo talas patriotizma i parola „Krim naš!“ postala je okupljajuća parola. Putinova popularnost je tada naglo skočila. Prema podacima nezavisnog ruskog istraživačkog centra „Levada“, njegova podrška, koja je u januaru 2014. bila 65%, porasla je na 86% u junu iste godine. <h2>Šta se desilo nakon aneksije?</h2> Putin je Krim nazvao „svetim mjestom“ i krivično gonio one koji su javno tvrdili da je dio Ukrajine. Reprsesije nad krimskim Tatarima nastavile su se i pod Putinom, uprkos negiranju Moskve da postoji diskriminacija. Oni su snažno odbijali aneksiju, a procjenjuje se da je oko 30.000 njih napustilo poluostrvo između 2014. i 2021. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obećao je da će ga vratiti, naglasivši da Rusija „neće moći da ukrade“ poluostrvo. Odnosi Rusije i Zapada pali su na novo dno. Sjedinjene Američke Države, Evropska unija i druge zemlje uvele su sankcije Moskvi i njenim zvaničnicima. Samo nekoliko nedjelja nakon aneksije, izbili su sukobi na istoku Ukrajine između proruskih milicija i snaga Kijeva. Moskva je stala iza pobunjenika, iako je Kremlj poricao da ih snabdijeva vojskom i oružjem. Dokazi su, međutim, bili obilni – uključujući i nalaz holandskog suda da je ruski protivvazdušni sistem oborio avion „Malezija erlajnsa“ iznad istočne Ukrajine u julu 2014, kada je poginulo svih 298 putnika i članova posade. Ruski tvrdi nacionalisti kasnije su kritikovali Putina što nije zauzeo čitavu Ukrajinu te godine, tvrdeći da je to bilo lako moguće dok je vlada u Kijevu bila u rasulu, a vojska u haosu. Borbe na istoku Ukrajine trajale su, s prekidima, sve do februara 2022, kada je Putin priznao dvije ratom razrušene ukrajinske oblasti – Donjeck i Lugansk – kao nezavisne države, i nekoliko dana kasnije pokrenuo sveopštu invaziju na Ukrajinu. <h2>Kakvu ulogu Krim ima u ratu Rusije protiv Ukrajine?</h2> U napadu na Ukrajinu, Moskva je rasporedila trupe i oružje na Krim, što je omogućilo ruskim snagama da u prvim nedjeljama rata brzo zauzmu velike dijelove juga Ukrajine. Kasnije je visoki ruski vojni zvaničnik rekao da je obezbjeđivanje kopnenog koridora ka Krimu, preko okupiranih dijelova Donjecke, Luganske, Zaporoške i Hersonske oblasti, bilo jedan od ključnih ciljeva onoga što je Kremlj insistirao da se naziva „specijalna vojna operacija“ u Ukrajini. Prije invazije, Zelenski se fokusirao na diplomatske napore da vrati Krim, ali nakon što su ruske trupe prešle granicu, Kijev je počeo javno razmatrati i opciju povratka poluostrva silom. Krim je ubrzo postao bojno polje: Ukrajina je pokretala napade dronovima i bombardovanja, pokušavajući da potkopa rusku kontrolu nad teritorijom. Na meti su bile ruska Crnomorska flota, skladišta municije, aerodromi, kao i Putinov „dragulj“ – Kerčki most koji povezuje Krim s Rusijom, pogođen u oktobru 2022. i ponovo u julu 2023. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.0708%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fevropski-politicki-teskasi-danas-sa-zelenskim-kod-trampa&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Krim je bio i bojno polje i igralište: Zašto ga žele i Rusija i Ukrajina

Predsjednik Vlade bh. entiteta Republika Srpska Radovan Višković podnio je ostavku, prenose Nezavisne.
- Nikada se nisam bolje osjećao i da je ovo dan koji je očekivao od trenutka kada je postao premijer - rekao je Višković.
Ostavku je kaže podnio u konsultacijama sa Miloradom Dodikom, predsjednikom Republike Srpske i liderom SNSD-a.
- Biraće se nova vlada. Ostajem da radim, ja sam dijete SNSD-a. Tačno šest godina i osam mjeseci sam bio premijer i na to sam ponosan - naveo je on.
Višković je jutros rekao za Nezavisne novine da su njegova ostavka medijski natpisi, da bi samo dva sata kasnije podnio ostavku.
Višković je na čelu Vlade Republike Srpske bio od 2018. godine, a njegov mandat često je kritikovala opozicija zbog načina upravljanja entitetskim resursima i odnosa prema institucijama Bosne i Hercegovine.
Takođe, od jula 2023. godine, Višković se nalazi na listi sankcionisanih osoba Sjedinjenih Američkih Država zbog prijetnji Dejtonskom mirovnom sporazumu i ugrožavanja suvereniteta Bosne i Hercegovine.
Višković je, kako je tada saopšteno iz Ministarstva finansija SAD, jedan od lidera u RS, odgovoran "za podsticanje na donošenje zakona u Narodnoj skupštini Republike Srpske kojim se odluke Ustavnog suda BiH proglašavaju neprimjenjivim u RS, čime se opstruiše i ugrožava provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma".
Ove sankcije uključuju zabranu ulaska u SAD i zamrzavanje imovine pod njihovom jurisdikcijom.
Višković je i jedan od osumnjičenih u istrazi Tužilaštva Bosne i Hercegovine zbog krivičnog djela napad na ustavni poredak.
Osim Viškovića, za isto djelo se tereti i Milorad Dodik, predsjednik RS, te Nenad Stevandić, predsjednik entiteteskog parlamenta.

U konsultacijama sa Dodikom: Predsjednik bh. entiteta RS podnio ostavku

Na procurelom audio snimku, čuje se bivši šef izraelske vojne obavještajne službe kako kaže da su smrti desetina hiljada Palestinaca u Gazi „neophodne i potrebne za buduće generacije“.
- Za sve što se dogodilo 7. oktobra, za svaku osobu 7. oktobra, 50 Palestinaca mora da umre - rekao je general-major Izraelskih odbrambenih snaga (IDF) Aaron Haliva na snimcima koje je u petak objavio izraelski Kanal 12, prenosi CNN.
Dodao je da "sada nije važno da li su to djeca".&nbsp;
- Činjenica da u Gazi već ima 50.000 mrtvih je neophodna i potrebna za buduće generacije - rekao je Haliva na snimcima.
Nije jasno kada je on ovo izgovorio, ali broj ubijenih u Gazi je premašio 50.000 u martu.
- Nema izbora — s vremena na vrijeme im je potrebna Nakba da bi osjetili cijenu - rekao je Haliva.
Nakba, ili „katastrofa“ na arapskom, presudni je događaj u palestinskoj istoriji kada je oko 700.000 Palestinaca pobjeglo ili su bili protjerani iz svojih domova od strane naoružanih jevrejskih grupa 1948. godine, tokom osnivanja države Izrael.
Haliva je bio šef izraelske vojne obavještajne službe 7. oktobra 2023. godine, kada je Hamas pokrenuo napade na južni Izrael u kojima je ubijeno 1.200 ljudi, a 250 oteto.
Podnio je ostavku na svoju poziciju u aprilu 2024. godine zbog svoje „odgovornosti kao lidera“, postavši prvi visoki oficir IDF-a koji je to učinio.
Snimci su izgleda dio dugih razgovora između Halive i druge osobe, koju Kanal 12 nije identifikovao.
Haliva stalno ponavlja je da izraelska vojska nije jedina organizacija odgovorna za neuspjehe koji su doveli do napada 7. oktobra.
On krivi izraelsko političko rukovodstvo i Šin Bet, službu unutrašnje bezbjednosti, zbog vjerovanja da Hamas neće izvršiti napad.
U izjavi za izraelski Kanal 12, Haliva je rekao da su snimci napravljeni na „zatvorenom forumu i da može samo da žali zbog toga“.
Nazvao je snimke „fragmentima , koji ne mogu da odražavaju potpunu sliku — svakako kada je riječ o složenim, detaljnim pitanjima, od kojih je većina strogo povjerljiva“.
Izrael se suočava sa sve većim kritikama zbog rata u Gazi i svojih novih planova za okupaciju grada Gaze. Prošle nedjelje, novozelandski premijer Kristofer Lukson rekao je da je izraelski premijer Benjamin Netanjahu „izgubio kontrolu“ i da bi preuzimanje grada Gaze bilo „potpuno, potpuno neprihvatljivo“.
U petak je danska premijerka Mete Frederiksen u intervjuu za list Jilands-Posten rekla da je „Netanjahu sada sam po sebi problem“.
U saopštenju, Hamas je osudio Halivine komentare i rekao da audio snimak „potvrđuje da su zločini protiv našeg naroda odluke na visokom nivou i zvanična politika neprijateljskog političkog i bezbjednosnog rukovodstva“.
Izvještaj Specijalnog komiteta Ujedinjenih nacija objavljen prošlog novembra utvrdio je da je ponašanje Izraela u Gazi „u skladu sa karakteristikama genocida“.
Prošlog mjeseca, dve izraelske grupe za ljudska prava takođe su optužile Izrael da je počinio genocid u Gazi. Izraelska vojska je saopštila da je zaključak „potpuno neosnovan“.
Izrael je više puta negirao optužbe za genocid, rekavši da postupa u skladu sa međunarodnim pravom.

Bivši šef izraelskih obavještajaca u audio snimku: "Neophodno 50.000 mrtvih u Gazi, nije važno da li su to djeca

Odluka o besplatnom prevozu u gradskom i prigradskom linijskom saobraćaju za učenike osnovnih i srednjih škola na teritoriji Podgorice stupa na snagu 1. septembra 2025. godine, kada učenici ostvaruju pravo na besplatan prevoz, saopšteno je iz Glavnog grada.
Zahtjevi za izdavanje kartica mogu se podnositi od 15. avgusta, a svi učenici koji imaju prebivalište na teritoriji Podgorice i pohađaju verifikovanu osnovnu ili srednju školu u Podgorici ostvaruju pravo na besplatan prevoz.
Potrebna dokumentacija za punoljetne korisnike je fotokopija lične karte (original na uvid), ua maloljetna lica fotokopija lične karte, pasoša, zdrastvene knjižice ili izvoda iz matične knjige rođenih (original na uvid), originalna potvrda o pohađanju verifikovane osnovne škole na teritoriji Podgorice, originalna potvrda o pohađanju verifikovane srednje škole na teritoriji Podgorice i uvjerenje o prebivalištu se pribavlja po službenoj dužnosti.
Novi korisnici popunjavaju zahtjev na šalteru u zgradi Skupštine Glavnog grada (ulaz sa Trga nezavisnosti), prilažu potrebnu dokumentaciju i fotografišu se na licu mjesta, nakon čega im se odmah izdaje kartica.
Već postojeći korisnici su dužni da donesu svoju postojeću karticu, popune novi zahtjev i prilože potrebnu dokumentaciju.
Zahtjevi se mogu podnositi radnim danima i subotom od osam do 15 sati.
- Kartica je obavezna prilikom svakog korišćenja linijskog prevoza - napominju iz Glavnog grada.

U toku podnošenje zahtjeva za besplatan prevoz za osnovce i srednjoškolce

Zaposleni u IT sektoru u Opštini Tivat Đuro Grubišić, inače sestrić poslanika Vladimira Dobričanina, prijavljen je nadležnima pod sumnjom da je hakovao čitav opštinski sistem izrevoltiran procedurom za provjeru njegovog dugotrajnog bolovanja, saznaje Portal ETV.
Izvori Portala ETV kažu da je Grubišić na bolovanju bio duže od godinu, te da je razočaran činjenicom da predsjednik Opštine Željko Komnenović nije zaustavio proceduru koja je protiv njega pokrenuta, hakovao čitav opštinski IT sistem koji je, inače, vodio sa bolovanja.
Prema našim informacijama, sve je uništeno - trezor ruiniran, u arhivi nema jednog dokumenta za posljednjih godinu i po.
Komnenović nije htio da komentariše ovaj slučaj, a jedino što nam je rekao je da je tužilačko-policijska istraga u toku.
To nam je potvrđeno i u kotorskom ODT-u.
- O navedenom događaju je obaviješten dežurni tužilac ovog tužilaštva od strane UP OB Tivat koji je naložio preduzimanje određenih radnji, kako bi se utvrdilo da li u postupanju bilo kog lica ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti - naveli su u kotorskom ODT-u odgovarajući na pitanja Portala ETV.
Ipak, više detalja o istrazi zvanično nijesu mogli da saopšte.
- Radi zaštite od objelodanjivanja podataka koji se odnose na sadržinu preduzetih radnji u pretkrivičnom postupku i dokaza prikupljenih izviđajem, nijesmo u mogućnosti da Vam odgovorimo koje su radnje preduzete, koje ćemo eventualno preduzeti, te o sadržini prikupljenih dokaza - dodali su u kotorskom ODT-u.
Uprava policije do objave ovog teksta nije odgovarala na pitanja Portala ETV povodom ovog slučaja.

Odmazda za provjeru bolovanja: Grubišić navodno hakovao opštinski IT sistem jer Komnenović nije spriječio pokretanje procedure protiv njega

Dok Crna Gora gori, dok vatrena stihija proždire imanja i kuće, Demokrate tihuju. Nema Alekse, ni Borisa, ni Momčila... Danilo se javio tek kad ga je Spajki podsjetio da bi trebalo da pozove pomoć. Isti onaj Danilo koji je u maju na Momčilov forhend - kako smo se spremili za požarnu sezonu, odgovorio bekhendom - da smo šampioni u regionu. U nespremnosti - definitivno.
Kancer koji proždire sistem bezbjednosti očito požare ne svrstava u domen svojih nadležnosti. Njegove su neke ozbiljnije situacije... Kao recimo ranjavanje Marka Ljubiše u Pržnu. A sve što su mogli su učinili da se ne desi - &nbsp;jasno su koju sedmicu ranije upozorili bezbjednosno interesantne ličnosti da se čuvaju... I to bi, po njima, bilo to. Zamalo pa nevolja bilo je to što se na istoj lokaciji u Pržnom nalazila i štićena ličnost koja je - a šta je drugo preostalo, evakuisana sa lica mjesta.
Vjerovatno će u nekom od sljedećih saopštenja biti preporuka da na plažu štićene ličnosti idu naoružane. Ili da ne izlaze, kao što je preporučeno bezbjednosno interesantnim licima. Tako bi, kako zna da kaže VD direktora policije - građani imali još više sreće potrebne da ne postanu slučajne mete mafijaških obračuna. Na kraju, kako je uopšte došlo do toga da u neposrednoj blizini borave štićena i bezbjednosno interesantne osobe???
Taći u proces koji je od imena pa dalje naopak, Demokrate doživljavju kao prst u oko. U crnogorskoj legislativi još uvijek nije uspostavljen proces vetinga, dakle to je nešto što postoji taman koliko i funkcija pomoćnika (ili zamjenika, ko će ga znati) premijera, koju je sebi dodijelio Alekse Bečića, sveta je stvar za Demokrate. U veting se kunu, zbog njega se pada u trans, čine razne gluposti... I nezakonitosti... I mnogo paniče u posljednje vrijeme.
Posljednji je svoju ličnu i partijsku frustraciju u javni prostor istresao, a ko drugi do glasnogovornik, siva eminencija, stranački ideolog, pravnik sa Megatrenda i čovjek bez supruge - Boris Bogdanović.
Panika. Sllična onoj u nastupu Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića onomad u skupštini. Očigledno, manjak argumenata neumoljivo tuče u glavu. Pa je tako na listu navodnih protivnika vetinga, odnosno formiranja partijske vojske poslušnika od bezbjednosnog sektora dodao i advokata Veselina Radulovića. Koji se, vjerovali ili ne, drznuo da najavi krivične prijave protiv Danila i Lazara, zbog protivpravnog progona njegovih kijenata, biših visokih policijskih funkcionera Darka Mađarića i Tihomira Goranovića.
Nećemo ulaziti u sadržaj Bogdanovićevog saopštenja, znate već - sluge, gazde, tanjiri supe, „šef“ iz noćnih mora, policajci s knjižicama, mafija sa značkama, mediji, cigare, supruga koje nema, lične karte iz prošlog vijeka...
Najava krivičnih prijava protiv Šaranovića i Šćepanovića po Borisu je napad na tekovine likove i djela njegove partijske bratije koju izjednačava sa državom. Kao da je to svršen čin. Kao da nema razmatranja prijave, odlučivanja o osnovanosti, pa tek onda proces, ako za to ima razloga. Vjerovatno su uvjereni u to jer „na trupicu“ procesuiraju profesionalce iz policije, pa mislie da to tako treba. Pravnik sa Megatrenda po ko zna koji put sa pozicije moći, spinuje i vrši pritisak na tužilaštvo ili pravosuđe, čak i prije nego su prijave predate. I dodaje da neće biti ni predate jer advokat Radulović nema hrabrosti za to.
Ali zato se, kaže, oni ne plaše, nikoga... Ne klimaju glavom pred moćnicima, ne povlače se kad neko digne glas, ne boje se prijetnji... Ma nikoga.
Osim izgleda – poštara. Jer kako objasniti da hrabri Boris Bogdanović od februara nije imao petlju da primi tužbu koju je protiv njega podnijela kompanija Bemax zbog kleveta i uvreda, i na koju treba da dostavi odgovor. Kakav je to junak koji nema hrabrosti da se suoči sa sopstvenim tvrdnjama, javno izrečenim.&nbsp;
I iskoristiti priliku da ih javno potvrdi pred sudom. Kako objasniti da javna ličnost ne može biti pronađena, barem na poslu za koji zna vascijela zemlja. Možda ga nije strah poštara, možda je to isti onaj koji evo godinu i više ne može da nađe Vesnu Bratić. Ili tužbu u fioci hrabro čuva Bogdanovićev partijski kolega, prvi poštar Crne Gore, Josip Đurašković. Ko će ga znati.

Čega se plaši Boris Bogdanović

Vatrogasci Crne Gore uputili su otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću, direktoru Direktorata zaštite i spašavanja Miodragu Bešoviću i ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću ukazujući da, između ostalog, za izgaranje na požarištima svih ovih dana i rizikovanje sopstvenih života, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava. Jasno su poručili da će znati da se izbore za svoja prava i status koji im pripada, te da su na tu borbu spremni.
Konstatujući da je Bešović šest godina na poziciji direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje pitali su ga osjeća li bar malo odgovornosti za stanje u tom sistemu.
- Šest godina je problem 50000 eura da se osposobe helikopteri kako bi bili operativni za gašenje požara. Nijeste bili u stanju šest godina da servisirate i registrujete avione za gašenje požara. Sa budžeta napaćene Crne Gore se daje preko 200 plata zaposlenima u direktoratu na čijem ste čelu. Od svih zaposlenih je samo 10-15 operativaca, a ostalo službenici po kancelarijama, koji ne znaju što im je posao - naveli su vatrogasci u otvorenom pismu u koji je dostavljen Portalu ETV.
Upravo ti, kako su kazali, stručnjaci iz kancelarija se usuđuju da prave zakon koji tretira prava vatrogasaca - ljudi koji ginu na terenu i spašavaju imovinu i živote građana.
- Kaži, Bešoviću, kao jako stručno lice ko su oficiri za vezu sa stranim timovima trenutno u Crnoj Gori. Naravno da i to rade vatrogasci, kako ne bi vaši zaposleni iz kancelarija izlazili na ove visoke temperature i bili izloženi bilo kakvom riziku – dodali su oni.
Pitali su ga smatra li i on da je kompetentan i kadar da zajedno sa ljudima iz kancelarija napravi dobro zakonsko rješenje za vatrogasce.
- Smatrate li da sa sigurnošću znate šta pogađa tu ranjivu kategoriju zaposlenih, kojima je startna zarada 678 eura? Naravno da vas to suštinski ne interesuje, ili vas interesuje isto koliko opremljenost i uniformisanost tih ljudi... Ili vas sve to interesuje koliko i helikopteri i protivpožarni avioni – dodali su oni.
Ocijenili su da je samo nastavio po starom.
- Umjesto da se konačno status crnogorskih vatrogasaca riješi na najbolji mogući način za njih, i njihove porodice, vi nastavite po starom da sistem zaštite i spašavanja tumara i nazaduje, a Vama i vašim službenicima iz kancelarija preporučujemo da nastavite da obilazite najskuplje svjetske destinacije, i želimo vam da se što lakše prilagođavate različitim vremenskim zonama. Nemojte ni slučajno ni Vi ni ministar (Danilo) Šaranović pomisliti da sneste odgovornost zato što sistem ne funkcioniše, i što je veliki broj naših građana ostao bez krova nad glavom – poručili su oni ironično.
Uputili su i otvorenu molbu svim poslaničkim klubovima da se u što kraćem roku pristupi izmjenama zakonskog rješenja o zaštiti i spašavanju i da se konačno vatrogascima-spasiocima da status kakav zaslužuju.
- Da ti ljudi mogu da sa svojim porodicama žive normalno od svog rada, da im se stvori zakonska mogućnost za uvećanje koeficijenata za obračun zarada, jer njihova žrtva to zaslužuje – navelis u oni.
Cijela crnogorska javnost, kako su podvukli, bi trebalo da zna da vatrogasci koji izgaraju na požarištima sve ove dane rizikujući svoje živote, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava.
- Uprkos činjenici da gotovo nedelju dana ne miču mlaznice iz ruku, a spavaju na zgarištima – ukazali su vatrogasci.
U konačnom bi, cijene oni, i premijer Milojko Spajić trebalo da bez odlaganja učini sve iz svoje nadležnosti da preispita rad Direktorata za zaštitu i spašavanje i pomogne da vatrogasci dobiju status kakav zaslužuju.
- Status kakav vatrogasci imaju u cijelom svijetu, sem kod nas – dodali su oni.
Biti vatrogasac je, poručuju oni, čast.
- Pomagati drugim ljudima rižikujući svoj život je hrabrost i nešto što društvo ne smije da zanemari. To su ljudi koji za svoj radni vijek nemaju mogućnost da sa svojim porodicama idu na ljetovanje, koji nikada nijesu mirni, i izloženi su stresu 24 sata dnevno - jer nikada se ne zna kakav poziv za pomoć može da uslijedi. Oni moraju biti tu, spremni da odgovore svim izazovima – ukazali su u otvorenom pismu.
Vrlo često, kažu, lokalne uprave čine sve, ali su zbog birokratije i monopola koji drži Direktorat za zaštitu i spašavanje, nemoćne da poboljšaju status vatrogasaca.
- Zvanje vatrogasac spasilac je definisano zakonom kao posebno zvanje, kao takvo postoji i u zakonu o zaradama u javnom sektoru, pa je u odnosu na zarade vazrogasaca spasilaca, kao posebno zvanje lako zakonski djelovati na uvećanje koeficijenata, upravo onako kako se uvećavaju zarade javnim funkcionerima i poslanicima – naveli su oni.
Izguraće, decidni su, sve što se postavi kao izazov - pa i ovu požarnu sezonu.
- Ali isto tako obećavamo da ćemo znati da se izborimo za naša prava i status koji nam pripada. Svi vatrogasci u Crnoj Gori kao i naš komandni sastav smo spremni i na tu borbu. Očekujemo hitnu reakciju svih političkih aktera, uz uvažavanje mišljenja vatrogasaca, a ne nikako ljudi iz kancelarija – zaključili su vatrogasci.

Vatrogasci pisali Spajiću, Bešoviću i Šaranoviću: Za izgaranje na požarištima nemamo plaćen prekovremeni rad, spremni smo na borbu za svoja prava i status

„Zato svaki pojedinac, ko god bio, počevši od mene do svakog ministra, ne smije biti iznad potrebe očuvanja volje naroda, očuvanja odnosa unutar Vlade i parlamentarne većine. Ostavka nije znak slabosti. Ostavka je znak mudrosti i spremnosti na žrtvu zarad opšteg dobra – zborio je lider Demokrata Aleksa Bečić 7. aprila 2021, tada predsjednik Skupštine Crne Gore, u pokušaju da pomogne tadašnjem premijeru Zdravku Krivokapiću da odobrovolje ministra pravde Vladimira Leposavića da podnese ostavku. Uzalud. Na kraju je Leposavić smijenjen u Skupštini, a Bečićeve Demokrate bile su uzdržane. Leposavić je platio cijenu negiranja genocida u Srebrenici. <h2>KO KONTROLIŠE KONTROLORE</h2> Bečić je danas potpredsjednik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti, a njegovi partijski puleni Danilo Šaranović i Dragan Krapović rukovode resorima unutrašnjih poslova i odbrane. Policijom i vojskom. Oba sistema su u rasulu. Premijer Milojko Spajić uspio je nekako da otme Demokratama tajnu službu i stavi pod svoju kontrolu Agenciju za nacionalnu bezbjednost, iznenadnim imenovanjem Ivice Janovića za direktora. Toliko su mu dozvolili. Ali tek pošto su ovu Agenciju - koja je u posljednjih pet godina postala ispostava ruskih i srpskih službi, opskrbili svojim ljudima – da mogu u svakom trenutku da nadziru njen rad. Nemoć ili nezainteresovanost premijera da se pozabavi sektorom bezbjednosti jasno se pokazala i nakon što je Bečić prošle godine završio na „crnoj listi“ Hrvatske kao persona non grata, zajedno sa liderima nekadašanjeg proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta Andrijom Mandićem, aktuelnim predsjednikom Skupštine Crne Gore i Milanom Kneževićem, poslanikom. Istovjetan status sada prijeti i Krapoviću, jer je izazvao bijes Hrvatske izradom znački za školski brod „Jadran“ koji je pod sporom. Hrvati polažu pravo na njega, ali ga Crna Gora smatra svojim... Hrvatska je prošle godine blokirala Crnoj Gori zatvaranje poglavlja 31 - Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika, zbog usvajanja u parlamentu takozvane Rezolucije o Jasenovcu. I opet prijeti istovjetna opasnost.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="krapović"> <figcaption>OPASNA PROVOKACIJA: Dragan Krapovićetv</figcaption> </figure>  <h2>,,SLUČAJ KRAPOVIĆ“</h2> Protestna nota upućena Crnoj Gori nakon niza Krapovićevih poteza, od kojih su značke bile „kap koja je prelila čašu“, sumorno upozorava da opet možemo biti zaustavljeni na evropskom putu. Zahvaljujući sebi. Prema dostupnim informacijama, premijer Spajić spreman je da se riješi Krapovića, a „otvorio je front“ i sa Šaranovićem. No, persona non grata – Bečić - još će neko vrijeme ostati u Vladi, svjestan da će njegove Demokrate na najprljaviji mogući način braniti svoga lidera. Ali i svoj dio ovlasti u Vladi Milojka Spajića: Demokrate su od sektora bezbjednosti u Spajićevoj vladi napravile svoj „zabran“ i ne dozvoljavaju bilo kakvo uplitanje u politike resora kojima upravljaju?! Nakon što je Krapović uspio da Crnu Goru opet „posvađa“ sa Hrvatskom, Spajić se osnažio da u krugovima Vlade najavi njegovu smjenu. Demokrate su, za sada, bez reakcije. Međutim, smetnja evropskom putu naše zemlje je i kontinuirano onesposobljavanje resora unutrašnjih poslova. Šaranović je sa svojim timom organizovao nezapamćenu političku čistku, a na meti su listom iskusni službenici. Uklanjaju svakog nepodobnog. Na što Spajića upozoravaju i međunarodne adrese. <h2>POLICIJSKA NESPOSOBNOST 1. JANUARA</h2> Do danas, međutim, Spajić nije tražio Šaranovićevu ostavku, iako Crna Gora sve više postaje zemlja nebezbjedna za život. Na Cetinju se u januaru dogodio novi masovni zločin, kada je ubijeno 13 osoba, među kojima i dva dječaka, rođena braća. Policija je te kobne noći čitavih šest sati Prijestonicom jurila ubicu, koji se čak jedno vrijeme kretao centrom Cetinja, nesmetano prolazeći pored punktova policajaca?! Nijesu ga uhvatili. Ubio se pred njima. Ovaj masakr uslijedio je nepunih dvije i po godine poslije zločina u cetinjskom naselju Medovina, đe je u avgustu 2022. godine ubijeno 10 ljudi, među kojima i dvojica dječaka, isto rođena braća. Ostao je premijer gluv na zahtjeve građanki i građana Crne Gore i opozicije, poslije drugog cetinjskog masakra, da smijeni Šaranovića, kad već on nije razmišljao o ostavci.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="šaranović"> <figcaption> „ŠAPA“ NA POLICIJU: Šaranović, Bečić i Šćepanovićetv</figcaption> </figure>  <h2>KAD VLAST NE ŽELI DA ČUJE I VIDI</h2> Nije Spajić od Šaranovića zatražio da se povuče sa funkcije ni poslije niza mafijaških obračuna u zemlji, iako nas Demokrate ubjeđuju kako su baš oni „stali na kraj“ mafiji i kako sada, zahvaljujući njima, svi u Crnoj Gori mogu da se osjećaju sigurno?! A ta ,,sigurnost“ jasno se očitovala kada je mafijaško ubistvo organizovano na jednoj od najprometnijih saobraćajnica u Podgorici, u saobraćajnom špicu i kada samo pukom srećom nije bilo slučajnih žrtava. Ili kada je u julu, u Staroj Varoši, ubijena još jedna, prema operativnim informacijama policije, bezbjednosno interesantna osoba, čovjek koji je samo dva mjeseca ranije preživio pokušaj ubistva. Ispostavilo se da ga je ubio isti mladić koji je na njega pucao i u maju i za kojim je policija Danila Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića navodno intenzivno tragala. Kakva je stvarna sigurnost pokazalo se i četiri dana kasnije kada je u mafijaškom ubistvu, u bašti jednog podgoričkog kafića, koja je bila puna gostiju, likvidiran još jedan Podgoričanin. Jedan od ispaljenih metaka je, srećom, samo okrznuo ženu koja je šetala ulicom. Nije to sve: u junu prošle godine, u ubistvu izvedenom aktiviranjem snažne eksplozivne naprave na Cetinju, na prometnom mjestu, u jutarnjim satima u blizini škole, isto tako samo zahvaljujući srećnim oklnostima nije stradao neko od prolaznika. Pa ubistvo bezbjednosno interesantne osobe snajperskim hicem, u dvorištu svoje kuće na Cetinju, pa likvidacija pomorca u ovom gradu... A koliko smo bezbjedni bjelodano je pokazalo i ubistvo brata i sestre, u njihovom porodičnom domu u selu Sokolac nadomak Bijelog Polja... Ubio ih je čovjek za kojim je policija prethodno mjesecima bezuspješno tragala. I nijesu ga ni nakon ovog zločina pronašli naši policajci, već je uhvaćen u Srbiji... Samo je sreća zaslužna i što niko nije poginuo u nedavnom pokušaju ubistva bezbjednosno interesantne osobe na otvorenom bazenu jednog hotela u Budvi, koji je bio pun gostiju... U kojoj mjeri se građanke i građani Crne Gore mogu osjećati sigurno pokazalo je i brutalno prebijanje predsjednika Opštine Budva Nikole Jovanovića iza čega, prema njegovim tvrdnjama, stoji mafija povezana sa državnim vlastima?! I on je napadnut i pretučen pred brojnim svjedocima... <h2>ISTINSKA NEMOĆ MOĆNIKA</h2> U, po standardima Demokrata, bezbjednoj Crnoj Gori nedavno se odigrao i zastrašujući napad na novinarske ekipe Pobjede i Vijesti, u Gornjem Zaostru kod Berana, kada je rulja od nekoliko desetina muškaraca umalo linčovala fotoreportera Pobjede Steva Vasiljevića. Prijećeno mu je i klanjem?! I sve to naočigled dvojice inspektora u civilu?! Pristalice četničke ideologije okupile su se toga dana u Gornjem Zaostru povodom otkrivanja spomenika jednom od četničkih vođa Pavlu Đurišiću, ratnom zločincu, saradniku nacista. Novinari, pogotovo Vasiljević, iz nekoga razloga im nijesu bili po volji. Pa su se odlučili na smovlašće, da se na svoj način obračunaju s njima, a inspektori se nijesu miješali?! Spajić ni poslije ovakvog nezapamćenog skandala nije pozvao Šaranovića na odgovornost. Plaši li se premijer otrovnog jezika Demokrata čiji poslanici u pralamentu demonizuju svakog kritičara, odvratno se obračunavajući s neistomišljenicima. Njihova konstantna meta su i kritički mediji, čak i personalno novinarke i novinari na čiji račun iznose ogavne neistine. <h2>ČOVJEK ZADUŽEN ZA BLAĆENJA</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142" data-rendition-name="original" width="1200" height="838" loading="lazy" alt="bogdanović"> <figcaption>TROVAČ: Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Glavnu ulogu za blaćenje nepodobnih ima, poslaničkim imuniteto zaštićeni, generalni sekretar i šef Kluba poslanika Boris Bogdanović koji bez odgovornosti, zazora i stida truje crnogorsku javnost neistinama, bolesnim konstrukcijama, poluistinama. Tako mu se juče na meti našao advokat Veselin Radulović, a nakon što je za Portal ETV najavio krivične prijave protiv Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića zbog teže zloupotrebe službenog položaja, jer, kako je, pored ostalog, ocijenio, rukovodstvo bezbjednosnog sektora, pod izgovorom vetinga, sprovodi obračun sa svima koji im ne odgovaraju i od policije prave „partijski odbor Demokrata kojim će rukovoditi osobe bez ličnog i profesionalnog integriteta i časti“. Ekspresno je reagovao Bogdanović i salvom uvreda zasuo Radulovića, a kada mu je ovaj odgovorio, podsjećajući ga na pravničku diplomu sa sumnjivog Univerziteta „Megatrend“, do koje je došao tek u četrdesetim godinama života, i zbog čega sa njim ne može polemisati o ozbiljnim pravničkim temama Bogdanović se razgoropadio i zasuo advokata odvratnim uvredama, nedostojnim javnoga prostora. Naravno, povezujući ga s mafijom. Kao što je s mafijom povezao i studente i studentkinje iz pokreta „Kamo śutra“ koji su nakon masovnog zločina na Cetinju u januaru, na protestima koje su organizovali, tražili ostavke Šaranovića i Bečića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9" data-rendition-name="original" width="1442" height="894" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>STRAH: Milojko Spajićetv</figcaption> </figure>  <h2>SPAJIĆ NA POTEZU</h2> Ako bi Spajić odlučio da se riješi nesposobnih, ali opasnih štetočina u svojoj vladi koji dolaze iz Demokrata, jasno je da bi se žestok otrov iz njihovih usta izlio na njega. Možda premijer i lider Pokreta Evropa sad još nije spreman na takav udar? Pogotovo u svjetlu činjenice da i u svome PES-u, listom sastavljenom od prebjega iz drugih partija, ima nevolja, jer raznolika ideološko-politička skupina ne dijeli iste vrijednosti. A Crna Gora, jasno je, nema još mnogo vremena za čekanje na svom evropskom putu. Kao što je 2022. godine ulazak Crne Gore u EU bio „na dlanu“ tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću, koji je odbio ničim zasluženu ponudu Brisela, tako i Spajić ima priliku da, bez obzira na brojne probleme s kojima se suočava naša zemlja, on bude taj koji će je uvesti u EU. Da bi se to i dogodilo moraće da napravi snažniji otklon od politika koje nas uvlače u velikodržavne projekte, poput „ruskog“ ili „srpskog svijeta“ čiji je cilj slabljenje Evrope i brisanje prava utemeljenih na zapadnim vrijednostima – od demokratije i ljudskih prava, do prava na život. I jasno je da Bečić i njegove Demokrate neće pristati na ostavke, kao što nije ni onaj kojeg je Bečić prozivao te 2021. i pozivao ga na ostavku, zarad očuvanja Vlade i parlamentarne većine, kao čin žrtve zarad opšteg dobra i apelujući da nijedan pojedinac, počevši od njega samoga, ne smije biti iznad tih interesa. Samo nekoliko mjeseci kasnije i sam Bečić je tada ušao u grčevitu borbu za fotelju predsjednika Skupštine Crme Gore. Bezuspješnu. Poslije kratkog opoziciong staža opet je dio vlasti. I, jasno je, nije namjeran da se tako lako odrekne funkcije. Ni za interes Crne Gore u Evropskoj uniji. Smjena ministra Krapovića je izvjesna, smjena ministra Šaranovića sve izvjesnija, ali hoće li se premijer Spajić usuditi da se riješi i Bečića? Balast persone non grata, uz stalne opstrukcije bivših „deefovaca“ u vlasti, zlokobno prijeti Crnoj Gori da je ostavi bez nade za skori ulazak u EU.

Tag: milica-kovacevic