Centar za demokratsku tranziciju (CDT) izrazio je ozbiljnu zabrinutost zbog dramatičnog pada transparentnosti rada Tužilačkog savjeta (TS), koji je kulminirao, kako su rekli u toj organizaciji, potpunom besmislenom anonimizacijom zapisnika sa sjednica ovog tijela.
U CDT-u podsjećaju da je Zakonom o državnom tužilaštvu propisano da je rad Tužilačkog savjeta javan, a poslovnikom da su njegove sjednice otvorene za javnost, osim u slučajevima propisanim zakonom i poslovnikom.
Međutim, izmjenama Poslovnika iz novembra prošle godine uvedena je nova odredba koja predviđa da se zapisnik objavljuje na internet stranici Tužilačkog savjeta i anonimizira u skladu sa aktom kojim se anonimiziraju odluke Tužilačkog savjeta. U decembru 2025. usvojen je i novi Pravilnik o anonimizaciji.
Programska direktorica CDT-a Milica Kovačević kazala je da rezultat primjene ovih izmjena danas možemo vidjeti na internet stranici Tužilačkog savjeta – u zapisnicima sa dvije decembarske sjednice u kojima su anonimizirana čak i imena predsjednika i članova Savjeta, oznake akata, kao i svi lični podaci, bez obzira na to da li je riječ o funkcionerima koji vrše javnu funkciju.
- Tako danas možemo pročitati da je donijeta odluka da “prestaje funkcija tužiteljki XY”, da se “utvrđuje naknada tužiocu XX”, ili da je razmatran predmet oznake “XZ”, ali ne možemo saznati ko je prisustvovao sjednici, ko je predlagao odluku, ko je glasao, da li je bilo suprotnih mišljenja ili rasprave, pa niti kome se i po kom osnovu dodjeljuju naknade iz javnih sredstava - navela je Kovačević u saopštenju za javnost.
Ovakva praksa je, napominje ona, suprotna elementarnoj logici i osnovnim principima javnosti rada, posebno imajući u vidu da su sjednice formalno - javne.&nbsp;
- To u praksi znači da samo onaj ko fizički prisustvuje sjednici može saznati šta se tamo dešava. U vremenu digitalne tehnologije, kada je standard da se sjednice javnih tijela prenose ili barem detaljno dokumentuju, građani, mediji i organizacije civilnog društva iz svojih domova, kancelarija i redakcija ne mogu saznati šta radi jedno od ključnih tijela pravosudnog sistema - istakla je Kovačević.
Prema njenim riječima, ovo predstavlja ozbiljan korak unazad u odnosu na praksu prethodnog saziva Tužilačkog savjeta, kada su njim predsjedavale dvije vršiteljke dužnosti Vrhovnog državnog tužioca.&nbsp;
Zapisnici iz tog perioda, podsjeća ona, sadržavali su detaljan tok rasprave, predloge, ocjene, konstatacije, inicijative i zamjerke pojedinih članova.
- Javnost je mogla pratiti kako se odluke formiraju, ko stoji iza kojih stavova i kako izgleda profesionalna debata unutar Savjeta. Mediji su redovno i opsežno izvještavali sa sjednica, a potezi TS su bili predmet javne analize i komentara - kazala je Kovačević.
Kako dodaje, čak i prije reformi u tužilačkoj organizaciji koje su sprovedene prije nekoliko godina, zapisnici su bili sadržajniji i informativniji nego danas. Danas, ističe Kovačević, svjedočimo potpunom formalizmu bez sadržaja - zapisnicima koji su svedeni na tehničku evidenciju odluka, bez konteksta, bez rasprave i bez odgovornosti.
- Tendencija smanjenja transparentnosti vidljiva je u prethodne dvije godine, ali posljednje izmjene predstavljaju kvalitativno novi nivo zatvaranja - sada se javnost praktično svodi na puku formalnost, bez stvarnog uvida u rad i odlučivanje ovog tijela. Poređenja radi, zapisnici sa sjednica Sudskog savjeta, za razliku od Tužilačkog savjeta, ne anonimiziraju se na ovakav način. Iako bi i njihov sadržaj mogao biti dodatno unaprijeđen, u poređenju sa novom praksom TS predstavljaju primjer višeg nivoa transparentnosti i odgovornosti - navela je Kovačević.
Normalan institucionalni razvoj, nakon izuzetno kvalitetnih zapisnika iz prethodnog mandata TS, podrazumijevao bi, ističe ona, dalji napredak – emitovanje sjednica, objavljivanje audio ili video zapisa, korišćenje savremene tehnologije za jačanje povjerenja javnosti. Umjesto toga, svjedočimo zatvaranju u kancelarije i zapisnicima prepunim oznaka XY, XX i XZ.
Podsjeća da u susjednoj Srbiji, koja je u procesu evropskih integracija značajno iza Crne Gore, zainteresovana javnost može pratiti sjednice tužilačkog savjeta putem online prenosa.&nbsp;
- Crna Gora, umjesto da bude primjer dobre prakse, bilježi pad u transparentnosti u odnosu na standarde koji su ranije već bili uspostavljeni - naglasila je Kovačević.
Ona je podsjetila da je u posljednjem izvještaju Evropske komisije ocijenjeno da su “javna komunikacija i transparentnost oba savjeta osigurane i da se nastavljaju unapređivati”, te da su sjednice javne, da im prisustvuju mediji i organizacije civilnog društva, kao i da se redovno objavljuju odluke, zapisnici i saopštenja. Međutim, napominje da je taj izvještaj je objavljen prije usvajanja posljednjih izmjena Poslovnika i Pravilnika o anonimizaciji.
U CDT-u smatraju da Evropska komisija treba da bude upoznata sa ovom regresijom, jer formalno objavljivanje zapisnika ne znači i suštinsku transparentnost.
- Objavljivanje dokumenta u kojem su izbrisani ključni podaci o akterima, raspravi i odgovornosti ne doprinosi jačanju povjerenja javnosti, već ga dodatno urušava. Pozivamo Tužilački savjet da hitno preispita novu praksu anonimizacije i vrati standarde javnosti rada na nivo koji je već bio dostignut, jer je sadašnja praksa jasan korak unazad u odnosu na ranije postignute standarde transparentnosti - poručila je Kovačević.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kovačević: TS poništio sopstvenu transparentnost, vratiti standarde javnosti rada na nivo koji je već bio dostignut

Institucije mogu biti efikasne, transparentne i otporne na korupciju jedino ako građani aktivno učestvuju u javnom životu. Bez aktivnih građana, nijedna institucija ne može postići svoj puni potencijal, posebno u vremenu u kojem se suočavamo sa krizom demokratije, kakvo je ono kojem danas svjedočimo. To je zaključeno na panelu “Aktivno građanstvo: Demokratija između lokalnih izazova i globalnih promjena“ na kojem su predsjednik i izvršni direktor Fonda braće Rokfeler (RBF) Stiven Hajnc i predstavnici civilnog društva u Crnoj Gori govorili o demokratskim izazovima današnjice. Programska direktorica Centra za demokratsku tranziciju, Milica Kovačević, podsjetila je da je Crna Gora kao kandidat za članstvo u Evropskoj uniji propustila nekoliko važnih prilika, ali da je sada za zemlju ponovo otvoren prozor mogućnosti.&nbsp; - Počinjemo ovaj razgovor sa nadom da nećemo propustiti ovu priliku i da nećemo ponoviti iste greške iz prošlosti - ocijenila je Kovačević uvodeći u razgovor. Stiven Hajnc, predsjednik i izvršni direktor Fonda braće Rokfeler, kazao je da se svijet danas suočava sa krizom demokratije, koja se, kako je naveo, razlikuje po obimu i prirodi u različitim državama i društvima.&nbsp; - Kontekst, naravno, mnogo znači. Ipak, čak i u Sjedinjenim Američkim Državama vidimo demokratsko nazadovanje i ozbiljan gubitak povjerenja u demokratske procese. U mnogim zemljama postoji zajednička nit: sve veći broj građana ne osjeća da im demokratija obezbjeđuje bolji kvalitet života. U Sjedinjenim Državama svjedočimo snažnom rastu ekonomske nejednakosti, zbog čega milioni Amerikanaca imaju utisak da njihov glas i njihov trud ne znače mnogo, da nemaju stvarnu moć kao građani. Mnogi počinju da vjeruju i da nemaju perspektivu u ekonomiji koja se brzo mijenja - ocijenio je Hajnc.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112213118_68137507b0d6f22dca862f36ce6a760492279bdfe9c1687a9a0af47751264389.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025112213118_68137507b0d6f22dca862f36ce6a760492279bdfe9c1687a9a0af47751264389" data-rendition-name="original" width="3906" height="2932" loading="lazy" alt="Sa događaja u Podgorici"> </figure>  Na taj način se, prema njegovim riječima, stvara zatvoreni krug ljudi u kojem, kako kaže ljudi gube osjećaj da mogu uticati na društvo, a takvo raspoloženje se dalje produbljuje i reprodukuje.&nbsp; - Dodatni izazov predstavlja i medijsko okruženje: danas svako može da izabere medije koji potvrđuju njegovo postojeće mišljenje, što ljude zatvara u informacione bablove i uskraćuje im širu sliku. To dodatno obeshrabruje građane - smatra Hajnc. Ipak, navodi i pozitivne primjere iz regiona i svijeta, navodeći da ono što se dešava u pojedinim mjestima uliva novu nadu.&nbsp; - Ono što rade studenti u Srbiji izuzetno je inspirativno i važno. Vidimo i primjer iz Njujorka. Ljudi mogu imati različita mišljenja o tome da li će gospodin Mamdani biti dobar gradonačelnik, ali nesporno je da je uspio da inspiriše čitavu generaciju Njujorčana da se aktiviraju na kreativan način. I to me vraća na početnu tezu - demokratija mora da isporuči rezultate. Gradonačelnik Mamdani sada mora da pokaže uspjeh. Isto važi i za druge kontekste: ako studenti i građani u Srbiji uspiju da doprinesu promjeni, sljedeća velika odgovornost biće da ta promjena donese stvarna poboljšanja u kvalitetu života svih građana, bez izuzetka - naveo je Hajnc. Maja Raičević, izvršna direktorica Centra za ženska prava, istakla je da su iskustva žena kroz savremenu istoriju veoma slična i da se brojna kršenja njihovih prava ponavljaju i danas. - Iako želim da budem optimistična, moramo biti svjesne da su teško izborena prava uvijek ranjiva i da njihov napredak nije linearan. Istorija nas uči da se nazadovanja dešavaju čim institucije oslabe ili kada se tolerišu diskriminatorne prakse. Podsjetiću da su devedesetih godina, iako su mnoga prava žena bila formalno priznata, najprije bila dovedena u pitanje upravo reproduktivna prava, nakon čega su uslijedili i drugi oblici urušavanja njihovog položaja. Paralelno sa jačanjem narativa o tzv. tradicionalnim vrijednostima, jačale su i patrijarhalne norme koje opravdavaju nasilje, mušku dominaciju i isključivanje žena iz javnog života - navela je Raičević. Raičević upozorava da se demokratski standardi i dalje lako potkopavaju, posebno kada se šalju političke poruke koje dovode u pitanje već zagarantovana prava. - Vidimo da se i u Crnoj Gori promovišu ideje koje su već ojačale u drugim zemljama i koje direktno ciljaju reproduktivna prava žena. Čak smo svjedočile pozivima da se "vratimo Bogu", što je retorika koju smo nedavno mogli čuti i u američkom političkom diskursu od predsjednika Trampa. Takvi narativi pokušavaju da ograniče prava žena i nijesu nimalo bezazleni. Dodatni problem je što postoje dobro organizovane i finansijski snažne konzervativne strukture koje intenzivno šire ove poruke, a društvo je i dalje veoma ranjivo na njih - ocijenila je Raičević.&nbsp; Zenepa Lika, arhitektica i ekološka aktivistkinja, ocijenila je da borba za životnu sredinu predstavlja jedan od najvažnijih stubova demokratije, jer povezuje građane, jača njihovu svijest o zajedničkom dobru i podstiče odgovornost institucija. Govoreći o svom iskustvu, Lika je podsjetila da je godinama živjela u Njemačkoj, gdje je, kako kaže, rano usvojila razumijevanje da demokratija nije data unaprijed i da zahtijeva stalni rad, posvećenost i građanski angažman. Lika je naglasila da je u svoj aktivizam ušla iz državnog sistema, kroz funkciju koju je ranije obavljala, ali da su presudnu ulogu u njenom daljem angažmanu imali ekološki pokreti i civilno društvo. - Nisam mogla da napredujem u borbi za javni interes bez podrške nevladinih organizacija i ljudi koji su godinama stvarali temelje ekološkog društva. Oni su bili svjetlost koja me je vodila kroz sistem koji ne funkcioniše onako kako bi trebalo - poručila je Lika.&nbsp; Priroda nas, kaže spaja.&nbsp; - U njenoj ljepoti i raznolikosti nema nacionalnosti, jezika, boje kože. Svi smo jednaki pred njom i odgovorni da je štitimo. To je najdirektniji način da osjetimo šta demokratija zaista znači - rekla je Zenepa Lika. Darko Ivanović, direktor nevladine organizacije "35 mm", rekao je da su mediji često dio problema, a razlog je kaže to što su često pod snažnim uticajem politike.&nbsp; - To je naslijeđe koje vučemo još od vremena komunizma, a zadržalo se i kroz sve promjene koje su se u međuvremenu desile. Nažalost, ni ova, ni prethodne vlade nijesu učinile mnogo da tu praksu promijene - ocijenio je Ivanović. Ivanović smatra da ljudi danas demokratiju doživljavaju i „konzumiraju“ kroz medije, a posebno kroz nove medijske formate.&nbsp; - Kratki, brzi sadržaji sa društvenih mreža, postali su moćniji prenosnici informacija od tradicionalne televizije. Ipak, klasični mediji i dalje imaju snažan uticaj, jer mnogi građani i dalje svakodnevno gledaju vijesti i prate emisije u kojima dvoje ljudi pričaju jedni sa drugima - naglasio je on.&nbsp; Ivanović je ocijenio i da mlada publika, koja svoje stavove formira na društvenim mrežama, odlučuje o kvalitetu demokratije.&nbsp; - To su ujedno i građani koji najmanje izlaze na izbore. Ukoliko se ta grupa ne probudi, biće teško očekivati stvarne promjene - ocijenio je Ivanović.&nbsp; Hajnc, govoreći o podršci civilnom društvu koje radi na jačanju demokratskih procesa, ocjenjuje da suština demokratije ostaje nepromijenjena kroz vrijeme, te da ona postoji i funkcioniše samo zahvaljujući građanima. - Institucije mogu biti efikasne, transparentne i otporne na korupciju jedino ako građani aktivno učestvuju u javnom životu. Zato je za Fond braće Rokfeler građansko angažovanje podjednako važno kao i jačanje institucija. Bez aktivnih građana, nijedna institucija ne može postići svoj puni potencijal - ocijenio je Hajnc. Zato je, zaključuje Hajnc, za njihovu fondaciju, posebno zadovoljstvo što mogu podržati organizacije u Crnoj Gori koje rade na osnaživanju žena, zaštiti životne sredine, podsticanju mladih da se uključe u društvena dešavanja i razvoju građanskih inicijativa.&nbsp; - Demokratija nije samo dan izbora. Izbori jesu ključni, ali demokratija ne počiva samo na njima, niti samo na institucijama, podjeli vlasti ili ustavnim mehanizmima. Sve je to neophodno, ali nedovoljno bez građanskog angažmana. Demokratija je prije svega kultura i način zajedničkog života, koji se njeguje svakoga dana - zaključio je Hajnc.&nbsp;

Hajnc: Bez aktivnih građana nijedna institucija ne može postići puni potencijal

Izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori za 2025. godinu napisan je u prepoznatljivo optimističnom i diplomatski obazrivom tonu, koji je u skladu sa sadašnjim opredjeljenjem Evropske unije (EU) da podstakne napredak Crne Gore ka članstvu - ocijenila je programska direktorica Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Milica Kovačević.
Ona ukazuje da se, ispod tog pažljivo oblikovanog jezika i diplomatskih formulacija, jasno vidi da Brisel prepoznaje iste one hronične probleme na koje civilno društvo u Crnoj Gori godinama upozorava.
- Da su institucije ozbiljnije slušale civilno društvo, dio kritika koje sada dolaze iz Brisela mogao je biti izbjegnut. Nadamo se da će ovaj izvještaj napokon biti shvaćen ozbiljno - ne kao potvrda propagandnog optimizma, već kao poziv da se realno sagledaju dometi i ograničenja dosadašnjih reformi - poručila je Kovačević.
<h2>STRATEŠKI DOKUMENTI SE NE SPROVODE U PLANIRANOM OBIMU</h2>
Evropska komisija konstatuje, kako je rekla, da se strateški dokumenti, koji su usvojeni tokom pripreme za dobijanje IBAR-a, ne sprovode u planiranom obimu.
- U izvještaju se navodi da „neke od planiranih aktivnosti za 2024. nijesu u potpunosti sprovedene“ u okviru Strategije reforme pravosuđa. Slična ocjena odnosi se i na Strategiju za borbu protiv korupcije, čija je implementacija „i dalje izazov“, jer monitoring i izvještavanje nijesu dovoljno funkcionalni. CDT je, još prilikom usvajanja, upozoravao da su ovi dokumenti nedovoljno kvalitetni i nedovoljno ambiciozni, a sada vidimo da se, čak ni oni ne sprovode dosljedno i u predviđenim rokovima - navela je Kovačević.
<h2>TRAŽI SE SPROVOĐENJE PREPORUKA VK, UKAZANO NA RIZIKE PO AUTONOMIJU TUŽILAŠTVA</h2>
U oblasti pravosuđa, kako je ustvrdila, Evropska komisija zahtijeva da se preporuke Venecijanske komisije sprovedu bez odlaganja i ponavlja primjedbe koje su godinama poznate, ali se ne rješavaju - poput sastava Sudskog i Tužilačkog savjeta, prostornih i tehničkih kapaciteta pravosuđa, te i nezavisnosti, efikasnosti i profesionalnosti pravosuđa. 
- Evropska komisija upozorava da otvorene kritike i lični napadi na Vrhovnog državnog tužioca i članove Tužilačkog savjeta u Skupštini „izazivaju ozbiljnu zabrinutost zbog mogućih nedozvoljenih uticaja i rizika po autonomiju tužilaštva“ - naglasila je Kovačević.
CDT, kako je rekla, već duže vrijeme upozorava na težnju vlasti da zadrži političku kontrolu nad nezavisnim institucijama - pojavu koje je prepoznala i Evropska komisija.
<h2>POKUŠAJI UTICAJA NA AMU, USTAVNI SUD, TUŽILAŠTVO...</h2>
- U izvještaju se izričito ukazuje na pokušaje uticaja na Agenciju za audiovizuelne medijske usluge (AMU), Ustavni sud, državno tužilaštvo - dodala je Kovačević.
Navela je i da Komisija upozorava da pojedine reforme sprovedene radi dobijanja IBAR-a nijesu održive, te da problemi sa sprovođenjem zakona o medijima i imenovanjima u Savjetu AMU mogu imati implikacije na poglavlje 10.
- Dakle, ostvareni napredak dolazi u pitanje - parlament je višestruko probio zakonske rokove i tri puta nije uspio da imenuje članove Savjeta AMU, čime je onemogućena puna primjena zakona. Komisija podsjeća da sve buduće izmjene moraju biti sprovedene uz transparentne i inkluzivne konsultacije, kako bi se sačuvala nezavisnost AMU i javnog servisa - istakla je Kovačević.
<h2>IZBORNA REFORMA NETRANSPARENTNA</h2>
Kada je riječ o izbornoj reformi, Evropska komisija, prema njenim riječima, potvrđuje sve ono na šta je CDT javno upozoravao tokom cijelog procesa - da je reforma sprovedena netransparentno, bez stvarnih konsultacija i uz samo djelimično ispunjene preporuke VK, OSCE/ODIHR i GRECO.
- Iako je izborna reforma predstavljena kao važan korak ka ispunjavanju obaveza, u stvarnosti je sprovedena u žurbi i bez mišljenja stručnih tijela. Upravo zato danas Brisel konstatuje da izborno zakonodavstvo i dalje nije usklađeno sa evropskim standardima o inkluzivnim, transparentnim i otpornim izbornim procesima, da „nedostaju efikasne garancije protiv zloupotrebe državnih resursa“, kao i da okvir za finansiranje političkih partija i kampanja mora biti dodatno izmijenjen kako bi se obezbijedila stvarna kontrola partijskih troškova i uvele odvraćajuće sankcije - navela je Kovačević.
<h2>POLITIČKA I INSTITUCIONALNA NESTABILNOST</h2>
Izvještaj, cijeni ona, jasno ukazuje i na političku i institucionalnu nestabilnost koja usporava reforme.
- Iako Komisija konstatuje da Vlada „funkcioniše u stabilnom okruženju“, istovremeno primjećuje da ona ima neuobičajeno veliki broj ministarstava i da djeluje u okviru koalicije vrlo različitih partija, što otežava donošenje odluka i koordinaciju politika. Institucije su, kako se navodi, „krhke i podložne političkim krizama i potencijalnim institucionalnim blokadama“ - navela je Kovačević.
Iz izvještaja se, kaže Kovačević, jasno čita ocjena da reforma javne uprave napreduje sporo i sa nedovoljno rezultata.
- Iako se konstatuje da je novi Zakon o državnim službenicima i namještenicima korak naprijed, ističe se da ne postoje precizni podaci o broju zaposlenih, njihovom angažmanu i kompetencijama, zbog čega ni ne postoji jasna slika o kapacitetima državne službe - istakla je programska direktorica CDT-a.
<h2>PRAVO NA PRISTUP INFORMACIJAMA POSTOJI SAMO FORMALNO</h2>
Evropska komisija, kako je rekla, u izvještaju potvrđuje i kritike civilnog društva koje se odnose na smanjenu transparentnost rada Vlade i neefikasan sistem ostvarivanja prava na pristup informacijama, uključujući i praksu Vlade da donosi odluke putem telefonskih sjednica. Istovremeno, Zakon o slobodnom pristupu informacijama i dalje čeka na usvajanje, dok se predmeti po ćutanju administracije gomilaju pred Upravnim sudom. Ona poručuje da takva praksa, na koju civilno društvo neprestano upozorava, pokazuje da pravo na pristup informacijama u Crnoj Gori postoji samo formalno.
- Evropska komisija u izvještaju upozorava na širenje dezinformacija, govora mržnje i radikalnog sadržaja, uz ocjenu da institucionalni odgovor ostaje slab i nekoordiniran. Izvještaj jasno upućuje da Crna Gora još nema održiv sistem za prevenciju radikalizacije. Posebno se ukazuje na nedostatak strategije i institucionalnu nestabilnost, jer je u tri godine imenovan četvrti nacionalni koordinator za borbu protiv ekstremizma i terorizma - naglasila je Kovačević.
Komisija, kako je rekla, poručuje i da Crna Gora mora znatno ojačati reakciju na dezinformacije i govor mržnje, ubrzati usklađivanje s evropskim digitalnim i medijskim zakonima, te „zatvoriti prostor za strane uticaje i informacione manipulacije“.
- Ove ocjene potvrđuju višegodišnja upozorenja CDT-a o nepostojanju održivog odgovora na dezinformacije, ekstremizam i maligni strani uticaj - podvukla je Kovačević.
<h2>I VIZNA POLITIKA BEZ ANALIZE I JAVNE RASPRAVE</h2>
Ukazuje se, kako je dodala, i da Crna Gora još nije uskladila svoju viznu politiku sa politikom Evropske unije, i podsjeća da je puno usklađivanje završno mjerilo u okviru poglavlja 24.
- Komisija traži da se to uradi „bez odlaganja“, da se ukinu izuzeća od viznog režima, koja nijesu u skladu sa EU politikama. I ovaj segment reformi Vlada sprovodi po ustaljenom obrascu – bez analize, javne rasprave i konsultacija sa stručnom i međunarodnom zajednicom. Nedavni događaji u vezi sa viznim režimom prema Turskoj najbolje pokazuju takav pristup, odluke koje direktno utiču na spoljnopolitičke odnose i bezbjednost donose se ad hoc, pod pritiskom političkih okolnosti - navela je programska direktorica CDT-a.
Ona je zaključila da Evropska komisija konstatuje da se saradnja s civilnim društvom u Crnoj Gori uglavnom svodi na formalne konsultacije bez stvarnog dijaloga, te upozorava na primjere izjava javnih funkcionera kojima se diskredituje rad i reputacija ljudskopravaških aktivista.

Kovačević: EK vidi napredak, ali i hronične probleme Crne Gore

Centar za demokratsku tranziciju (CDT) poziva tužilaštvo da sprovede temeljnu reviziju svoje politike (ne)pokretanja postupaka za govor mržnje i veličanje saradnika fašista i nacista i ratnih zločinaca koje javno propagiraju osobe koje djeluju sa pozicija moći: političari, predsjednici opština, poslanici, predstavnici vjerskih zajednica ili druge javne figure, kazala je programska direktorica Milica Kovačević.&nbsp;
Prema njenim riječima, pravosudne statistike i praksa koju svakodnevno gledamo nam jasno otkrivaju modalitet po kome tužilaštva rade: za govor mržnje i veličanje zločinaca zakon se primjenjuje samo kada to izgovori anonimni građanin na društvenim mrežama.&nbsp;
- Na malim primjerima zakon se strogo primjenjuje, na velikim – nikako. Sistem se hrabro obračunava sa pojedincima bez uticaja, ali dosljedno štiti političke i vjerske moćnike koji raspiruju nacionalnu i vjersku mržnju - dodaje Kovačević.&nbsp;
Kako je naglasila, primjer gradonačelnika Nikšića, Marka Kovačevića, koji je na Grahovcu javno poručio da će se prema građanima koji mu nijesu “braća” postupati kao prema “Turcima”, najbolje ilustruje nemoć institucija da odgovore na govor mržnje.&nbsp;
Podsjeća, riječ je o političaru koji je već ranije oslobađan u postupku za negiranje genocida u Srebrenici. Umjesto da se procesuira za krivično djelo, situacija je svedena na prekršajni postupak – kao da je u pitanju nepropisno parkiranje, a ne javna prijetnja zasnovana na etničkoj mržnji.
- Još upečatljiviji je slučaj crkvenih velikodostojnika koji Pavla Đurišića – Hitlerovog odlikovanog saveznika i komandanta četničkih jedinica koje su počinile masovne zločine nad civilima – nazivaju “junakom nepobjedivog karaktera”. Da se neko usudio da u Crnoj Gori javno podigne spomenik Adolfu Hitleru, pravosuđe bi, nema sumnje, ekspresno reagovalo. Ali veličanje njegovog saveznika, dodatno odgovornog za etničko čišćenje muslimanskih sela, za naše tužioce ostaje „sloboda izražavanja“. Kada je spomenik Đurišiću zaista i podignut, tužilaštvo je našlo za shodno da vodi postupak ne zbog izazivanja mržnje, nego zbog nedozvoljenog postavljanja spomen-obilježja – i to isključivo protiv vlasnika parcele na kojoj je spomenik postavljen - navodi Kovačević.&nbsp;
Tužilaštvo, prema njenim riječima, oslobađajući javne ličnosti od odgovornosti, stvara opasan presedan – da je govor mržnje prihvatljiva praksa ako dolazi sa pozicija moći.&nbsp;
Posljedice su vidljive: umjesto suzbijanja, mržnja se normalizuje, a nasilje postaje realna opasnost – što je najbolje pokazao napad na novinare prilikom podizanja spomenika Đurišiću. Ako tužilaštvo s pravom procesuira kriminalne strukture koji svojim tajnim i subverzivnim aktivnostima pokušavaju dodatno podgrijati mržnju i tenzije, ostaje zaista veliko pitanje zašto na isti način ne postupa i sa moćnicima koji to javno rade, bez ikakvog zazora. Ovakva praksa nije samo unutrašnje pitanje Crne Gore. To je poruka međunarodnoj zajednici da naša država nije spremna da primjenjuje osnovne standarde ljudskih prava i da pravosuđe radije štiti nosioce mržnje nego građane i građanke. U trenutku kada Crna Gora tvrdi da je lider u evropskim integracijama, ovakvo ponašanje institucija urušava i naš međunarodni kredibilitet - ističe Kovačević.&nbsp;
Iz CDT-a podsjećaju da Evropski sud za ljudska prava jasno kaže: veličanje Hitlera, negiranje ili relativizacija zločina nijesu sloboda govora, već govor mržnje.
Isti standard, poručuje Kovačević, mora važiti i za njegove balkanske saveznike, te da ignorisanje toga znači da Crna Gora ne brani ni svoje pravne obaveze, ni sopstveni antifašistički identitet.
- Zato je krajnje vrijeme da tužilaštvo konačno smogne hrabrosti, prestane da se krije iza formalnih izgovora, i da počne da radi posao zbog kojeg postoji – da brani vladavinu prava i prava građana. Ne postoji pravedan sistem koji štiti moćnike, a kažnjava anonimne komentatore. Rezultat takve prakse nije pravna država, već opasna selektivnost koja će se ovom društvu obiti od glavu - zakljućila je Kovačević.&nbsp;

Ne može se graditi evropska budućnost na nekažnjivosti mržnje

Centar za demokratsku tranziciju (CDT) poziva članove i članice Odbora da sveobuhvatnu izbornu reformu da u najkraćem roku počnu rad na preostalom dijelu izborne reforme - poručila je programska direktorica u ovoj nevladinoj organizaciji Milica Kovačević.
- Iskustvo koje smo imali u pripremi izmjena Zakona o izboru odbornika i poslanika (ZIOP) nalaže da se u hitnom roku počne sa pripremom izmjena koje su nam kopresjedavajući Odborom i drugi članovi i članice u više navrata javno obećali. Nedostatak vremena za finalizaciju rješenja, neodržavanje ozbiljnije javne rasprave o predloženim rješenjima, te izbjegavanje pribavljanja mišljenja relevantnih međunarodnih institucija koji su se dešavali u julu, ne smiju biti modus za nastavak ove reforme - ocijenila je Kovačević.
Zato, kako dodaje, u okviru Odbora, odmah moraju početi sa radom preostale tri radne grupe.
- Jedna koja će nastaviti rad na izmjenama ZIOP, druga koja će se dominantno baviti biračkim spiskom i treća koja bi pripremala izmjene Zakona o izboru predsjednika, Zakon o političkim partijama i etički kodeks - navela je Kovačević.
Napominju da postoji dvadesetak veoma važnih segmenata izbornog procesa koji su preskočeni u prvom krugu reforme, bez čijeg usvajanja ono što je urađeno u julu ne bi imalo previše smisla.&nbsp;
- Vjerujemo da je svima sa elementarnim znanjem o ovoj temi jasno da dio izborne reforme koji je usvojen u julu može predstavljati preduslov boljeg izbornog procesa, samo ukoliko se reforma nastavi, riješe važna preostala pitanja, a onda ona dosljedno sprovedu u praksi - rekla je Kovačević.
Imajući u vidu da je za značajan broj rješenja koja je potrebno pripremiti ostalo samo četiri mjeseca, smatraju da nema prostora za čekanje, opuštenost ili neke partijske kalkulacije, već se sa ovim poslom mora početi odmah.&nbsp;
- Potrebno je raditi istom dinamikom kako je radna grupa koja je pripremala izmjene ZIOP radila u toku jula. Ponašanje poslanika i poslanica koji čine Odbor, ali i njihovih političkih subjekata oko nastavka izborne reforme će nam dati odgovor na važnu dilemu: da li će se sveobuhvatna i stvarna reforma zaista dogoditi ili je priča političara u ovom procesu još jedna u nizu obmana građana/ki kojima u Crnoj Gori svjedočimo gotovo svakodnevno - zaključila je Kovačević.

Kovačević: Hitno nastaviti sa izbornom reformom

Ustavni sud Crne Gore odbio je da CDT-u dostavi kopije inicijativa i predloga za ocjenu ustavnosti zakona i drugih propisa koji se nalaze u njegovom radu, a o kojima do kraja 2024. godine nije odlučeno, čime je još jednom potvrdio duboku institucionalnu zatvorenost i ignorisanje obaveza prema javnosti, saopštila je programska direktorica CDT-a Milica Kovačević.
Kako je pojasnila, riječ je o dokumentima od nesporne važnosti za demokratski nadzor nad radom institucija, koji su godinama zatrpani u fiokama – bez obrazloženja, roka ili plana rješavanja.
- Ovaj zahtjev smo podnijeli u namjeri da doprinesemo transparentnosti rada institucije i omogućimo javnosti uvid u inicijative koje, nerijetko godinama, čekaju na odlučivanje - navela je Kovačević.
Ustavni sud je, dodaje ona, prvobitno donio rješenje kojim formalno usvaja zahtjev CDT-a, ali je umjesto traženih dokumenata dostavio spisak iz kog se mogu vidjeti jedino poslovna oznaka predmeta i naziv akta koji se osporava.
- Prema podacima koje smo dobili, na odluku Ustavnog suda na kraju 2024. godine čekalo je čak 345 predmeta iz oblasti apstraktne pravne kontrole – 165 zakona i 180 propisa i drugih opštih akata. Najstariji od ovih predmeta su iz davne 2016. godine, a čak 155 predmeta je starije od tri godine - saopštila je Kovačević.
Ona navodi da iz dostavljenog spiska – koji, uzgred, nijesu ni tražili – ne može se razaznati kakva to “složena” pravna pitanja Ustavni sud nije uspio da riješi za devet dugih godina.
- Ne može se sagledati koliko je inicijativa i predloga obesmišljeno višegodišnjim čekanjem. Niti se može utvrditi da li je i koliko puta javni interes bio ozbiljno povrijeđen upornim ćutanjem i institucionalnom pasivnošću suda - kazala je Kovačević.
CDT se na ovakvu odluku Ustavnog suda žalio Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP), koja je usvojila našu žalbu i naložila Sudu da odluči u skladu sa zakonom.
- U ponovljenom postupku, Ustavni sud je naš zahtjev odbio, pozivajući se na sprovedeni test štetnosti i navodeći da bi objavljivanje inicijativa moglo ugroziti vršenje službene dužnosti i rad kolegijalnog organa - dodaje Kovačević.
Ovakva argumentacija nema uporište u zakonu, ističe ona. Riječ je o inicijativama koje se odnose isključivo na ocjenu opštih pravnih akata, bez osjetljivih podataka iz konkretnih postupaka, i koje sadrže pravnu argumentaciju od značaja za demokratsku kontrolu zakonodavne i izvršne vlasti.
- Ustavni sud, koji u postupcima apstraktne kontrole ima ulogu tzv. „negativnog zakonodavca“, pokušava da javnosti uskrati pristup inicijativama na osnovu kojih odlučuje o propisima koji važe za sve građane. Takva praksa je suprotna demokratskim standardima transparentnosti i odgovornosti u vršenju javne vlasti, a nema uporište ni u važećem pravnom okviru - navodi ona.
Kovačević pojašnjava da kao što su predlozi zakona i amandmani javno dostupni na sajtu Skupštine – koja je takođe kolegijalni organ – tako mora biti i sa inicijativama za ocjenu ustavnosti.
- Jer ako bismo slijedili logiku Ustavnog suda, ni Skupština više ne bi smjela da objavljuje obrazloženja zakona kako „građani ne bi uticali na njen rad i odlučivanje“. Zabrinjava nas poruka koju Sud šalje: da bi znanje javnosti o sadržaju inicijativa moglo da ugrozi nezavisnost i pravno rasuđivanje ustavnih sudija - saopštila je Kovačević.
Kako dodaje, ako se mišljenja i argumenti građana i stručne javnosti percipiraju kao prijetnja, a ne kao doprinos javnom dijalogu – onda se ozbiljno postavlja pitanje smisla i uloge Ustavnog suda u demokratskom poretku.
- Jer ako sudije strijepe od pravnog mišljenja javnosti, kako se uopšte nose sa političkim pritiscima i interesima moćnih aktera u konkretnim predmetima - upitala je Kovačević.
Ocjenjuje da posebno zabrinjava činjenica da je Ustavni sud u brojnim prethodnim slučajevima, po istovjetnim zahtjevima, omogućio pristup istim vrstama dokumenata. Odbijanjem da postupi na isti način u ovom predmetu, Sud odstupa od sopstvene prakse i dodatno urušava pravnu sigurnost, dodaje ona.
CDT je i ranije upozoravao da je nedostatak transparentnosti u radu Ustavnog suda jedan od ozbiljnih sistemskih problema.
- Institucija koja bi trebalo da bude garant ustavnosti i zakonitosti djeluje poput “crne rupe” – inicijative nestaju bez traga, a građani ostaju uskraćeni za informacije o njihovoj sudbini, obrazloženjima ili vremenskom okviru odlučivanja. Zatvorenost Ustavnog suda je već godinama predmet kritika međunarodnih organizacija, naročito u kontekstu postupanja po izbornim žalbama. OSCE/ODIHR u više izvještaja insistira na potrebi da Sud objavljuje sve izborne žalbe i odluke na svojoj internet stranici, da omogući javne rasprave i uspostavi javno dostupnu evidenciju predmeta - poručila je Kovačević.
U tom kontekstu, kako ističe, dodatno zabrinjava što Ustavni sud ne dozvoljava ni uvid u inicijative za ocjenu ustavnosti i zakonitosti.
- Umjesto da sam proaktivno objavljuje ove informacije, redovno ažurira spisak predmeta i predstavi plan rješavanja višegodišnjih zaostataka u apstraktnoj normativnoj kontroli, Sud bira pristup potpune zatvorenosti, bez jasnog pravnog ili demokratskog uporišta. Zbog svega navedenog, CDT je Agenciji za zaštitu podataka i slobodan pristup informacijama podnio novu žalbu, u cilju zaštite prava javnosti da zna. Nastavićemo da tražimo da se javnosti omogući uvid u dokumenta koja otkrivaju šta Ustavni sud ignoriše i zašto ćuti - zaključuje Kovačević u saopštenju.

Kovačević: Ako Ustavni sud strijepi od javnosti, kako se onda nosi s političkim pritiscima?

Povećanje budžetskih izdvajanja za političke partije predviđeno Nacrtom zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja izaziva ozbiljnu zabrinutost i predstavlja korak unazad u odnosu na preporuke Evropske unije, saopštila je Milica Kovačević, programska direktorica Centra za demokratsku tranziciju (CDT).
Ona je istakla da „iako ovaj zakon sadrži određena poboljšanja, njegova suštinska slabost leži u tome što dolazi izvan konteksta sveobuhvatne izborne i antikorupcijske reforme, pa će ostati bez stvarnog efekta dok god se ona ne dogodi“.
Kovačević navodi da „građani/ke neće nakon usvajanja ovog zakona osjetiti poboljšanje u izbornom integritetu, kontroli finansiranja partija ili sankcionisanju zloupotreba – jer sistem koji bi trebalo da nadgleda primjenu zakona ostaje netaknut“.
CDT podsjeća da je još na početku rada Odbora upozoravao da se zakon ne može izdvajati iz šireg paketa propisa koji uređuju izborni proces, ali da „za takav pristup nije bilo političke volje“.
- Bez njihove ozbiljne reforme, novi zakon je samo spisak lijepih želja - poručila je Kovačević, ukazujući na to da ključni zakoni – poput onih koji se odnose na Agenciju za sprečavanje korupcije, političke partije, preporuke DRI, krivičnu odgovornost i medije – ostaju nepromijenjeni.
Povećanje budžetskih sredstava za partije, kaže, donosi korist isključivo političkim subjektima.
- Jedini koji će osjetiti direktne koristi su političke partije – jer povećanje budžetskih sredstava za njihov rad proizvodi efekte odmah - navela je.
CDT ističe i problem načina na koji je povećanje predloženo.
- Za više od godinu dana koliko je trajao rad radne grupe za izradu Nacrta zakona, čiji smo bili aktivni članovi, pitanje povećanja novca za partije nije se pojavilo nijednom – barem ne pred nama. Onda se, u samom foto-finišu, iznenada pojavila očito dogovorena brojka od 0,8 odsto. Ovakav način donošenja odluka razotkriva duboku netransparentnost procesa, i obesmišljava učešće organizacija civilnog društva, eksperata i javnosti - kazala je Kovačević.&nbsp;
Prema njenim riječima, poslanici „nijesu ovu temu otvorili pred radnom grupom, ni pred ekspertima, ni pred javnošću“, već su odlučili da je „provuku na kraju – diskretno, baš onako kako to rade oni koji znaju da rade nešto pogrešno“.
- Jer kada je riječ o novcu za sebe, poslanici su pokazali onu vrstu političkog jedinstva koju građani rijetko imaju priliku da vide - ocijenila je.
Kovačević je naglasila i da „ne postoji uporedni primjer u savremenim evropskim demokratijama da se ovako visok procenat budžeta izdvaja za finansiranje partija“, jer se „u većini zemalja taj iznos kreće između 0,1 odsto i 0,2 odsto.
Podsjeća da su izdvajanja za partije u Crnoj Gori već sada visoko iznad evropskog prosjeka: u 2025. godini ona iznose 11,2 miliona eura, dok će po novom modelu ukupno premašiti 15 miliona. U isto vrijeme, institucije koje treba da nadgledaju finansiranje i izborni integritet imaju višestruko manje budžete.
- Cjelokupna tužilačka organizacija, koju čine 13 osnovnih, dva viša, specijalno i vrhovno tužilaštvo, ima budžet 15,4 miliona – taman koliko su naše partije odredile sebi, i odličan je pokazatelj koliko partije vrednuju vladavinu prava - navela je Kovačević.
CDT je pozvao domaće i međunarodne aktere da ne prihvate „ograničene promjene kao dovoljno utemeljenu reformu“.
- Nacrt ovog zakona, koji ne prate sistemske promjene povezanih zakona, ne adresira ključne sistemske nedostatke, niti donosi promjene koje bi imale stvaran pozitivan uticaj na javni interes. On samo formalno zaokružuje još jednu fazu političkog cinizma u kojem su partije jedine koje profitiraju - zaključila je Milica Kovačević.

Kovačević: Povećanje novca za partije bez reforme je korak unazad

Umjesto da donesu suštinske i funkcionalne reforme koje jačaju vladavinu prava, vlasti u Crnoj Gori su tokom procesa dobijanja IBAR-a proizvele set zakona koji su u praksi neupotrebljivi. Jedan od najočitijih primjera takvog formalističkog i površnog pristupa jeste Zakon o sprečavanju korupcije, donesen u junu 2024. godine, kazala je Milica Kovačević, programska direktorica CDT-a.
Poseban problem, navodi Kovačević, predstavlja član zakona koji se odnosi na pristup računima javnih funkcionera.&nbsp;
- Upravo on je u vrijeme donošenja zakona istaknut kao rijedak pozitivan pomak u obilju kozmetičkih promjena, jer je trebalo da prevaziđe dugogodišnju praksu izbjegavanja kontrole imovine putem uskraćivanja saglasnosti funkcionera za pristup računima. Međutim, zbog lošeg normativnog rješenja i neusaglašenosti sa drugim zakonima, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) sada nema mogućnost da pristupi računima javnih funkcionera funkcionera – ni uz saglasnost, ni bez nje - istakla je Kovačević.&nbsp;
Ona dodaje da mišljenje Agencije za zaštitu podataka o ličnosti i slobodan pristup informacijama (AZLP) od 24. februara ove godine ukazuje na to da Zakon o sprečavanju korupcije ne pruža pravni osnov za obradu bankarskih podataka javnih funkcionera.&nbsp;
- Upućivanje na Zakon o kreditnim institucijama pokazalo se kao neusaglašeno i pravno neadekvatno rješenje, jer taj zakon ne prepoznaje ASK kao zakonskog korisnika ovih podataka. Uz to, važeći obrazac saglasnosti poziva se na članove zakona koji su prestali da važe, pa ASK, prema mišljenju AZLP, više nema mogućnost pristupa podacima ni na osnovu saglasnosti – jer se ona zasniva na odredbi koja više ne postoji u pravnom sistemu - kazala je Kovačević.&nbsp;
Ono što, dodaje, dodatno zabrinjava jeste činjenica da je Zakon o kreditnim institucijama mijenjan u februaru ove godine, a da je tada u skupštinsku proceduru bio upućen – pa naknadno povučen – amandman koji je trebalo da omogući pristup podacima koji predstavljaju bankarsku tajnu i Agenciji za sprečavanje korupcije, radi vršenja njenih zakonskih ovlašćenja.&nbsp;
Ostaje, ističe Kovačević, nejasno zašto je ta prilika propuštena, i zbog čega nije iskorišćen momenat da se ASK-u omogući pristup podacima funkcionera koji su ključni za kontrolu njihove imovine i prihoda.
- Rezultat je paradoksalan: zakon koji je trebalo da ojača nadzornu funkciju ASK-a onemogućio je osnovnu svrhu te institucije – efikasnu kontrolu izjava o imovini i prihodima. Zakon je, jednostavno rečeno, površno i loše napisan i nije prošao ni osnovnu provjeru usklađenosti sa ključnim zakonima iz oblasti zaštite podataka i finansijskog sistema. Takav rezultat je direktna posljedica pristupa u kome su se zakoni usvajali radi ispunjavanja političkog cilja – dobijanja IBAR-a – a ne reforme sistema - naglasila je Kovačević.&nbsp;
Kako Ministarstvo pravde već radi na izmjenama Zakona o sprečavanju korupcije, iz CDT-a smatraju ključnim da se ovoga puta pristupi poslu sa minimumom profesionalne odgovornosti.&nbsp;
- Neophodno je da izmjene budu zasnovane na ozbiljnoj analizi pravnog okvira, uz uključivanje eksperata i relevantnih aktera, kako bi se konačno obezbijedio efikasan i zakonit nadzor nad imovinom javnih funkcionera - navodi Kovačević.&nbsp;
Posebno je, ističe, važno da se u najhitnijem roku omogući pristup računima, jer ASK u ovom trenutku ne može da vrši jednu od svojih ključnih zakonskih nadležnosti.&nbsp;
Kovačević smatra da svaki dan odlaganja znači produžetak pravne praznine i nastavak perioda u kojem nema stvarne kontrole nad imovinom i prihodima javnih funkcionera.
- Takođe, krajnje je vrijeme da se iz ovog slučaja izvuče lekcija: reforme se ne mogu improvizovati, niti sprovoditi bez promišljenog pristupa i osnovnog razumijevanja sistema koji se mijenja. Dovođenje sistema u gore stanje nego što je bilo prije navodne reforme ozbiljno ugrožava borbu protiv korupcije i šalje poruku da institucije nijesu spremne da preuzmu stvarnu odgovornost za uspostavljanje integriteta u obavljanju javnih poslova - zaključuje Kovačević.&nbsp;

Kovačević: Pri izmjeni Zakona o sprečavanju korupcije omogućiti pristup računima funkcionera

Milica Kovačević, programska direktorica Centra za demokratsku tranziciju (CDT), smatra da su lokalni izbori zakazani za 13. april u Nikšiću i Herceg Novom ponovo su izmamili sve ono najgore iz političke prakse - zloupotrebu javnih resursa, funkcija i institucija radi partijskog interesa.&nbsp;
- Ovaj fenomen, već uobičajen i normalizovan, dobija na intenzitetu kako se približava dan glasanja, a ono što se inače ne može (ili neće) uraditi mjesecima i godinama - odjednom postaje moguće u nekoliko dana. Jer predizborna čuda nijesu rijetka kada ih finansira budžet - ističe Kovačević.&nbsp;
<h2>Nikšić: Reciklaža obećanja i betoniranje podrške</h2>
Kovačević je kazala da je u Nikšiću funkcionerska kampanja dostigla svoju punu formu.&nbsp;
- Dok opozicija šeta, sadi i čisti, vladajuće strukture – ZBCG, PES i Demokrate - šire se uzduž i poprijeko, trošeći javne resurse - ističe Kovačević.
Kako je navela, u posljednjih nekoliko nedjelja Nikšić je „procvjetao“: postavljeni su reciklomat i tri moderna kontejnera, lokalni funkcioneri i ujedno nosioci lista otvorili su dječije igralište, ali i parking ispred groblja – jer se, kako kaže, zna da gužva na groblju najbolje rješava pred izbore.
- Rekonstrukcija 14 km puta prema Plužinama nije mogla biti najavljena bez nosioca liste Za budućnost Nikšića i ministarke saobraćaja. Nedaleko, kod Slanog jezera, lokalna vlast i državna energetska kompanija ubrzano nasipaju puteve – jer glasačko tijelo voli kada mu se put utaba pred izbore - naglašava Kovačević.
Zdravstvo se, dodaje, ne smije zaboraviti: adaptacija kuhinje u bolnici dobila je ceremoniju kakvu inače imaju otvaranja klinika, a najavljene su i višemilionske investicije u prisustvu tri ministra i jednog direktora bolnice – svi, naravno, sa kapama vladajućih partija.
Isto važi, kako kaže, i za strane investitore – potpisan je ugovor o prodaji zemljišta za izgradnju tržnog centra Big Fashion, uz veliku pompu, baš sad.
- Vlada je odlučila da baš u kampanji ispravi i neke stare društvene nepravde: krenula je isplata zaostalih plata bivšim radnicima Rudnika boksita, a predsjednik opštine je krajem marta potpisao zaključke o naknadama za porodice sa troje i više djece za januar i februar – tačno kada efekat može najviše da vrijedi - kazala je Kovačević.&nbsp;
Poznato je, podsjeća Kovačević, da je ipak najljepši dar kad se „časti parom“, pa je tako predsjednik Skupštine opštine i nosilac liste Demokrata častio fudbalski klub Čelik 25 hiljada eura.&nbsp;
- Državne kompanije CEDIS i EPCG donirale Domu starih jer ništa ne kaže „kampanja“ kao državna ljubaznost - dodala je ona.&nbsp;
U funkcionersku kampanju se, kaže Kovačević, uključio i premijer.&nbsp;
- U okviru premijerskog sata govorio je o ulaganjima na Krupcu, šetalištima, školama, vrtićima i stanovima koje promoviše lista ZBCG. Ne zna se da li je više govorio kao predsjednik Vlade ili promoter lokalne liste - navela je ona.
<h2>Herceg Novi: Skromniji budžet, ali ista logika</h2>
U Herceg Novom se sprovodi blaža verzija istog scenarija. Kampanja se vodi skromnije, ali i dalje jasno prepoznatljivo, kazala je programska direktorica CDT-a.&nbsp;
- Rekonstrukcija centralne Njegoševe ulice počela je taman pred izbore – jer asfalt najviše miriše kada je politički svjež. Direktor javnog preduzeća Morsko dobro iz Nove srpske demokratije, i nosilac liste Za budućnost Herceg Novog iz iste partije najavljuju rekonstrukciju šetališta Pet Danica. Lokalni funkcioner i kandidat na listi Demokrata najavio je i sanaciju puta u naselju Gomila. Rekonstrukcija vodovoda kroz Gornje Đuriće i Bijelu je već u toku ili u planu - ističe ona.&nbsp;
I rekonstrukcija tvrđave Španjola, dodaje, vrijednog i međunarodno podržanog projekta, nije mogla da sačeka kraj kampanje – pa je početak radova ispraćen svečanostima uz ministarku kulture i lokalne funkcionere.
- Razlika između Nikšića i Herceg Novog je možda samo u uloženom novcu – ili u (ne)očekivanosti izbornog rezultata. Tamo gdje je izborna trka neizvjesnija, funkcionerska kampanja značajno je inventivnija. Tamo gdje je izborna trka manje neizvjesna, ostaje se pri osnovnim aktivnostima i radovima - podvlači Kovačević.&nbsp;
<h2>Šta je zapravo problem?</h2>
Problem, smatra Kovačević, sa svim ovim lijepim stvarima – od kontejnera do velikih investicija – nije što se rade, već kada i kako se rade.&nbsp;
- Ove aktivnosti predstavljaju klasične primjere zloupotrebe institucionalne i finansijske moći za političku promociju, čime se urušava povjerenje u izborni proces i podrivaju osnovna pravila demokratskog nadmetanja - kazala je Kovačević.&nbsp;
Ona dodaje i da funkcionerska kampanja ne znači da funkcioneri i institucije ne smiju da rade – već da se taj rad ne smije koristiti kao sredstvo za sticanje političke prednosti.&nbsp;
- Ona je demonstracija političke nejednakosti, gdje jedni trče trku sa rančevima punim javnog novca, dok drugi nose samo transparente i metle - naglašava Kovačević.&nbsp;
Kovačević ističe i da dok god institucije odobravaju ovakve prakse, i dok građani čekaju na predizborne poklone umjesto dosljednih politika, ni izbori ni demokratija neće moći da funkcionišu kako treba.&nbsp;
Kada se demokratija, kako kaže, gradi na nejednakosti, ni najmodernija infrastruktura neće moći da pokrije pukotine u povjerenju.
- Centar za demokratsku tranziciju (CDT) se nada da sve ovo registruju i poslanici i poslanice koji su zaduženi za pripremu sveobuhvatno reformisanog izbornog zakonodavstva i da će Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja koji očekujemo ovih dana konačno početi da donosi red i u ovoj oblasti - zaključuje Kovačević.&nbsp;

Kovačević: Lokalni izbori ponovo izmamili zloupotrebu javnih resursa, funkcija i institucija radi partijskog interesa

Stigao nam je još jedan Osmi mart, pun cvijeća, bombonjera, promotivnih akcija i ispraznih govora o ženskim pravima, ocijenila je Milica Kovačević, programska direktorica Centra za demokratsku tranziciju (CDT).
Ona dodaje da poruka u opštoj pozivnici za fini parti s besplatnom konzumacijom glasi: &nbsp;„Srećan 8. mart, drage dame, ljepše polovine!“,&nbsp;
Političari, navodi, objavljuju statuse podrške, kompanije nude popuste, a mediji plasiraju uobičajene priče o “snažnim ženama”. Ali, kad cvijeće uvene i reflektori se ugase – šta ostaje?&nbsp;
Podvlači da ostaju nejednake plate, ostaju žene koje i dalje nose dvostruki teret rada – i u kući i na poslu. Ostaje nevidljivi i neplaćeni rad koji pokreće društvo, ali nikad nije tema budžeta. Ostaju institucije koje redovno zakazuju u zaštiti žena od nasilja. Ostaje feminizam koji nije dovoljno “pitom” da bude u reklamama, jer se ne uklapa u poruku o lažnoj harmoniji.
- Ostaju političke elite kojima je ravnopravnost zgodna samo dok ne naruši postojeće odnose moći. Politički diskurs afirmiše “pripitomljeni” feminizam, koji služi za dekoraciju bez stvarnog izazivanja sistema. Političari ne viču na „drage dame“, već su taj zadatak dali svojim partijskim koleginicama – u njihovom svijetu rodna ravnopravnost znači da žene vode bitke jedne protiv drugih. U patrijarhalnom sistemu, politika ostaje sport u kojem žene igraju u nižim ligama, gdje im se rado prepušta uloga da međusobno odmjeravaju snage, dok pravi centri moći ostaju netaknuti - dodala je ona.&nbsp;
Dok nam, kako kaže, nude feminizam koji ne uzdrmava ništa suštinski, svijet se pomjera unazad.&nbsp;
U jeku globalnih napada na feminističke vrijednosti, Kovačević smatra da konzervativni populisti jačaju svoju moć, a prava žena se potiskuju u ime “tradicije” i “porodičnih vrijednosti”.&nbsp;
- Pripitomljeni feminizam – nije feminizam. Jer prava nijesu dobijena uz ljupki osmijeh i molbu, već kroz štrajkove, proteste i borbu koja nikad nije bila ni poželjna ni dobrodošla. Podsjetimo se da je i sam 8. mart nastao iz pobune, iz otpora, iz borbe žena koje su odbile da budu samo jeftina radna snaga i poslušne građanke - istakla je ona.&nbsp;
Danas, naglašava Kovačević, kada se feminističke parole recikliraju za političke govore i korporativne kampanje, važno je podsjetiti na ono što Osmi mart zaista znači.&nbsp;
- Ne slavimo postignuto – jer još uvijek nijesmo jednake. Ne prihvatamo prazna obećanja – jer smo ih čule previše. Ne zatvaramo oči pred napadima na naša prava – jer znamo da svaki korak unazad vodi ka novim zabranama, novim kontrolama i novim pokušajima da nas ućutkaju - ukazala je ona.&nbsp;
Ističe i da nam ne treba nam reklama. Trebaju nam prava. Trebaju nam sigurne institucije, zakon koji se sprovodi, ekonomska moć, politički prostor koji nije rezervisan samo za muškarce i nasmijane vlasnice partijskih knjižica. Treba nam društvo u kojem ravnopravnost nije ukrasna riječ, već realnost.
- Feminizam nije trend. Nije praznik. Nije status na društvenim mrežama. Feminizam je borba. Ne možemo stati dok je ne dobijemo. Živio 8. mart! - poručila je Kovačević.&nbsp;

Kovačević: Feminizam nije reklama, već borba – živio Osmi mart

Vlada je predala u skupštinsku proceduru Prijedlog za promjenu Ustava Crne Gore kojim se mijenja sastav i način izbora članova Sudskog savjeta i Tužilačkog savjeta.
Izmjenama je predviđeno da ministar pravde ne može biti član Sudskog savjeta, a da treba da ga čine sudije koje bira i razrješava Konferencija sudija.
- Sudski savjet ima predsjednika i devet članova, među kojima su predsjednik Vrhovnog suda; pet sudija koje bira i razrješava Konferencija sudija, vodeći računa o ravnomjernoj zastupljenosti sudova i sudija; četiri ugledna pravnika koje bira i razrješava Skupština, na prijedlog nadležnog radnog tijela Skupštine po raspisanom javnom pozivu. Predsjednika Sudskog savjeta bira Sudski savjet iz reda svojih članova, koji nijesu nosioci sudijske funkcije, dvotrećinskom većinom članova Sudskog savjeta. Predsjednik Sudskog savjeta ima odlučujući glas u slučaju jednakog broja glasova. Sastav Sudskog savjeta proglašava predsjednik Crne Gore. Mandat Sudskog savjeta je četiri godine - navedeno je u dokumentu dostavljenom Skupštini.
Članovi Sudskog savjeta koji nijesu sudije treba da budu izabrani na osnovu njihovih profesionalnih referenci i integriteta, na osnovu objektivnih i mjerljivih kriterijuma kako bi dali puni doprinost radu i ostvarivanju ustavnih i zakonskih nadležnosti Sudskog savjeta.
Predviđeno je i da izbor članova Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika treba da bude izvršen kvalifikovanom većinom, kao i da zaštitne garancije za sastav i način izbor TS treba da bude na nivou ustavnih odredaba u skladu sa važećim zakonodavstvom.
- Tužilački savjet ima predsjednika i deset članova. Članovi Tužilačkog savjeta su: pet državnih tužilaca bira i razrješava Konferencija državnih tužilaca, vodeći računa o ravnomjernoj zastupljenosti državnih tužilaštava i državnih tužilaca; dva ugledna pravnika koji nijesu advokati, a koje bira i razrješava Skupština, na prijedlog nadležnog radnog tijela; jedan ugledni pravnik kao predstavnik nevladinih organizacija, a kojeg bira i razrješava Skupština, na prijedlog nadležnog radnog tijela; jedan ugledni pravnik iz reda advokata, kojeg bira i razrješava Skupština, na prijedlog Advokatske komore Crne Gore; jedan predstavnik organa državne uprave nadležnog za poslove pravosuđa, kojeg imenuje ministar pravde iz reda zaposlenih u Ministarstvu pravde. Sastav Tužilačkog savjeta proglašava predsjednik Skupštine. Mandat Tužilačkog savjeta je četiri godine - navedeno je u dijelu koji se odnosi na TS.
<h2>Doprinos zatvaranju Poglavlja 23</h2>
U Vladi su ocijenili da će predložene izmjene, u okviru pregovora o pristupanju Evropskoj uniji, direktno adresirati ključne kriterijume za zatvaranje Poglavlja 23 i doprinijeti njihovom ispunjavanju.
Izmjene Ustava su, kako je navedeno u vladinom Prijedlogu, u skladu sa pravnom tekovinom EU i evropskim standardima o nezavisnosti, odgovornosti, integritetu, nepristrasnosti i profesionalnosti sudstva i tužilaštva, ukijučujući adresiranje već postojećih preporuka Evropske komisije, mišljenja Venecijanske komisije i preporuka Grupe država za borbu protiv korupcije savjeta Evrope (GRECO).
Kako je navedeo u Prijedlogu izmjena, ustavnim zakonom za sprovođenje Amandmana na Ustav potrebno je razriještiti pitanje daljeg statusa članova Sudskog i Tužilačkog savjeta, tako da oni nastavijaju sa radom do isteka mandata, u skladu sa preporukama Venecijanske komisije i Evropske komisije. 
- Kako je Tužilački savjet u skladu sa Zakonom o državnom tužilaštvu izabran u 2025. godini i kako predloženim Amandmanima na Ustav nije previđena promjena u sastavu Tužilačkog savjeta, a imajući u vidu nadležnosti Tužilačkog savjeta i njegov značaj za funkcionisanje Državnog tužilaštva, a posebno u pogledu postupaka izbora i disciplinske odgovornosti, smatramo da Tužilački savjet treba da nastavi sa radom do isteka mandata, čime se jača pravna sigurnost institucija i nosilaca funkcija u institucijama što je i međunarodni standard - navedeno je u predloženim izmjenama.
<h2>Božović i Sekulović brane izmjene pred poslanicima</h2>
S obzirom na to da predloženi amandmani na Ustav ne predviđaju izmjene relevantnih odredaba Zakona o Državnom tužilaštvu u pogledu sastava Tužilačkog savjeta i izbora njegovih članova, već samo njihov sadržaj podižu na ustavni nivo, oni nastavljaju da obavijaju svoju funkciju do isteka mandata, bez prekida mandata i nedozvoljenih uticaja na njegov rad.
- Takođe, neophodno je u Ustavnom zakonu za sprovođenje ovih Amandmana na Ustav propisati rokove za usaglašavanje Zakona o Sudskom savjetu i sudijama i Zakona o Državnom tužilaštvu i da je realan rok za to usaglašavanje 30 dana - zaključeno je u Prijedlogu izmjena.
U radu Skupštine i njenih radnih tijela prilikom razmatranja Prijedloga za promjenu Ustava Crne Gore ispred Vlade će učestvovati ministar pravde Bojan Božović i državni sekretar u tom resoru Sergej Sekulović.

Novi model izbora i sastav Sudskog i Tužilačkog savjeta u skupštinskoj proceduri

Strateško planiranje predstavlja temelj kvalitetnog donošenja odluka i ključni alat za dugoročno djelovanje institucija u procesu evropskih integracija, poručila je zamjenica generalnog sekretara Vlade Crne Gore, Irena Vućić Popović na obuci o strateškom planiranju, organizovanoj u okviru Programa stručnog usavršavanja državnih službenica i službenika. U obraćanju učesnicima, Vućić Popović je istakla da se strateško planiranje često pogrešno tumači kao formalni dokument ili plan koji se usvaja i arhivira, naglasivši da je njegova suština u jasnom izboru pravca, postavljanju prioriteta i preuzimanju odgovornosti za donesene odluke. - Strategija nije lista aktivnosti, niti garancija sigurnosti. Ona podrazumijeva fokus, sposobnost da u složenom sistemu prepoznamo šta je zaista važno, ali i spremnost da svjesno odlučimo šta nećemo raditi - poručila je Vućić Popović. Posebno je naglasila da je strateška jasnoća danas od izuzetne važnosti u kontekstu evropskih integracija, jer članstvo u Evropskoj uniji zahtijeva institucije koje znaju da planiraju, koordiniraju i djeluju dugoročno.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260223150212_fef3618c1aa93006ee5150723cf24dfa57ab24893c5d26abfdfbebb06a805615.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260223150212_fef3618c1aa93006ee5150723cf24dfa57ab24893c5d26abfdfbebb06a805615" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="sa obuke"></figure>  Govoreći o značaju Programa obuke o strateškom planiranju, Vućić Popović je podsjetila da se Program već sedmu godinu uspješno realizuje u organizaciji Generalnog sekretarijata Vlade, u saradnji sa Upravom za ljudske resurse. - Veliko interesovanje državnih službenica i službenika potvrđuje posvećenost državne uprave izgradnji kredibilnog, uvezanog i koherentnog sistema planiranja javnih politika. Kroz ovakve programe dodatno jačamo kapacitete državne uprave za donošenje promišljenih odluka, efikasnije korišćenje resursa i adekvatan odgovor na složene izazove procesa evropskih integracija - kazala je Vućić Popović. Na kraju obraćanja, čestitala je učesnicima Šestog ciklusa Programa na postignutim rezultatima, dok je novim učesnicima i predavačima poželjela uspješan rad, uz poruku da upravo strateško promišljanje pravi razliku u kvalitetu javnih politika.

Vućić Popović: Strateško planiranje ključ odgovorne i evropske javne uprave

Centra za demokratsku tranziciju (CDT) apelovao je na Skupštinu Crne Gore da značajno koriguje predloženi Zakon o Vladi i ne propusti priliku da utiče na povećanje transparentnosti i odgovornosti i kvaliteta rada izvršne vlasti. 
- Ukoliko ovoga puta propuste da donesu zaista reformski zakon o vladi, poslanici će biti saučesnici pokušaja održavanja statusa quo - kazala je Milena Gvozdenović, zamjenica izvršnog direktora CDT-a.
Gvozdenović je rekla da Prijedlog zakona o Vladi, koji je danas ušao u skupštinsku proceduru, predstavlja znatno lošiju verziju u odnosu na ranije tekstove koji su izrađivani tokom procesa njegove pripreme.
- Jedna od značajnih izmjena u odnosu na ranije verzije odnosi se na odustajanje od definisanja gornje granice broja resora u Vladi, rješenja koje dogovoreno i sa Venecijanskom komisijom. U prethodno dostupnoj verziji nacrta zakona bilo je predviđeno da Vlada može imati najviše četiri potpredsjednika i 20 ministara, od čega dva ministra bez portfelja. U aktuelnom predlogu zadržano je samo ograničenje u odnosu na broj ministara bez portfelja - kazala je ona.
Iako samo ograničavanje broja resora ne predstavlja mjeru optimizacije i racionalizacije izvršne vlasti, definisanje gornje granice predstavljalo bi, smatra ona, makar minimalnu branu praksi koja je u pojedinim periodima poprimala razmjere bez presedana – gdje su resori formirani i dijeljeni po direktnom diktatu partija. Upravo je, ističe ona, takva praksa u aktuelnom mandatu dovela do povremenog usitnjavanja pojedinih oblasti i formiranja resora koji su, umjesto funkcionalnog unapređenja sistema, bili rezultat političkih kompromisa. 
Prijedlog zakona definiše sedam obaveznih upravnih oblasti, ali ostaje nejasno, kaže Gvozdenović, zbog čega među njima nijesu prepoznati resori poput obrazovanja ili planiranja i uređenja prostora – oblasti od strateškog značaja za razvoj države.
- Zakon uvodi i političku odgovornost ministara, bez razrade šta se pod tim podrazumijeva, odnosno kako će se to sprovesti. Ovako predložena odredba predstavlja nejasnu i potencijalno veoma problematičnu definiciju političke odgovornosti. U parlamentarnom sistemu politička odgovornost ministra podrazumijeva odgovornost prema parlamentu i javnosti za vođenje politike i rezultate rada resora, a ne odgovornost za izvršavanje naloga predsjednika Vlade - navela je Gvozdenović.
Korak unazad bilježi se, dodaje ona, i u domenu transparentnosti rada Vlade. Zakon predviđa mogućnost održavanja telefonskih sjednica, s tim da, kaže Gvozdenović, nije precizirano šta se smatra „hitnim slučajem“ koji opravdava takav način odlučivanja.
- Umjesto toga, propisane su samo pojedine oblasti o kojima se ne može odlučivati telefonskim putem. Međutim, za razliku od ranijih rješenja, više ne postoji zabrana odlučivanja o imenovanjima, postavljenjima i razrješenjima na telefonskim sjednicama - ističe ona.
Ovim se, smatra, omogućava da ovakve odluke koje jesu od suštinskog značaja za funkcionisanje institucija donose telefonski, bez rasprave, po potrebi, što, napominje Gvozdenović, nije u skladu sa standardima transparentnosti i odgovornosti izvršne vlasti.
Takođe, u Prijedlogu zakona se navodi da se na telefonskim sjednicama ne može odlučivati o predlozima zakona koji zahtijevaju dvotrećinsku većinu u Skupštini. Međutim, Gvozdenović napominje da nije jasno zašto u izutetke nijesu uvršteni i zakoni koji se donose većinom ukupnog broja poslanika, među kojima su zakoni kojima se uređuju način ostvarivanja sloboda i prava građana, crnogorsko državljanstvo, referendum, materijalne obaveze građana, državni simboli i upotreba i korišćenje državnih simbola, odbrana i bezbjednost, vojska, osnivanje, spajanje i ukidanje opština, proglašavanje ratnog i vanrednog stanja, donošenje prostornog plana… 
- Izmjene su primjetne i u odnosu Vlade prema Skupštini. Iako je zadržana odredba da predsjednik Vlade, odnosno član Vlade prisustvuje sjednici Skupštine na kojoj mu se postavlja poslaničko pitanje, iz teksta je uklonjena ranija obaveza da se predsjednik i članovi Vlade odazovu pozivu radnog tijela Skupštine i prisustvuju kontrolnom saslušanju - naglasila je Gvozdenović.
Iako Prijedlog zakona propisuje brojne obaveze za članove Vlade, Gvozdenović navodi da on ne predviđa nikakve mjere ili posljedice u slučaju njegovog nepoštovanja. Prema njenim riječima, norme koje propisuju dužnosti i obaveze bez jasno definisanih mehanizama odgovornosti i posljedica ostaju deklarativne i pravno slabe, jer ne obezbjeđuju stvarnu primjenu zakona u praksi. 
- Konačno, nameće se kao ključno pitanje: zašto Vlada, imajući u vidu značajne izmjene u odnosu na ranije verzije teksta, nije sprovela novu javnu raspravu i omogućila domaćoj stručnoj i zainteresovanoj javnosti da se izjasni o finalnoj verziji zakona? Jednako je važno pitanje zašto zakon o Vladi nije pripreman paralelno sa zakonom o Skupštini, kako bi se kroz koordinisan pristup sistemski uredila otvorena pitanja i unaprijedio odnos između dvije grane vlasti. A posebno zabrinjava činjenica da su još krajem prošle godine postojale informacije da je već pripremljen nacrt Zakona o Skupštini, što otvara ozbiljna pitanja o transparentnosti i inkluzivnosti procesa izrade temeljnih akata našeg pravnog poretka - zaključila je Gvozdenović.

Gvozdenović: Prijedlog zakona o Vladi neće obezbijediti odgovornost izvršne vlasti, Skupština da ga koriguje

U ruskom napadu na područje Odese, na jugu Ukrajine, poginule su dvije osobe, dok su tri ranjene, saopštile su danas ukrajinske vlasti.
Dvije osobe su izgubile život kada je ruska bespilotna letjelica pala na parkiralište kamiona i izazvala požar.
Ministar za infrastrukturu Oleksij Kuleba je naveo da su napadnuti infrastrukturni objekti u luci u Odesi, javlja Rojters.
Rusija sistematski napada objekte koji nemaju vojnu namjenu, pokušavajući da ugrozi ekonomiju regiona i cijele zemlje, poručio je Kuleba.
Moskva je pojačala napade na ukrajinske crnomorske luke pošto je predsjednik Rusije Vladimir Putin krajem prošle godine poručio da će “Ukrajinu odsjeći od mora”.

Tag: milica-kovacevic