U Crnoj Gori, koja je po Ustavu demokratska država, dio Vlade nastoji da otvori put antidemokratskim praksama i uguši kritičku misao civilnog sektora kroz najavu Zakona o agentima stranog uticaja - ocijenili su iz Centra za demokratsku tranziciju.
Zagovaranje ideje o donošenju ovakvog zakona predstavlja, kako su naveli iz ove nevladine organizacije, represivnu mjeru pod krinkom zaštite “interese birača i građana Crne Gore”, koja zapravo ima za cilj targetiranje nevladinih organizacija, označavanje “agenturama” i gušenje javne kritike.
- Umjesto da, kao što se čini u demokratskim državama, razmotre i uvaže kritike koje dolaze iz civilnog sektora, a koje imaju za cilj da unaprijede državne politike, vlasti se odlučuju za obračunavanje sa neistomišljenicima kao što to čini autoritarni režimi u Rusiji - kazali su iz CDT-a.
Inicijatori ovog prijedloga, koalicija “Za budućnost Crne Gore”, kako dodaju, pribjegli su zamjeni teza u pokušaju da opravdaju pomenuti zakon, pa su netačno tvrdili da je nastao po uzoru na američki zakon “Foreign agents registration act” (FARA).&nbsp;
- Prijedlog ZBCG je daleko od američkog FARA. Uslijedila je i kampanja etiketiranja NVO aktivista, uz obrazloženje predstavnika vladajuće koalicije da je najava zakona o stranim agentima “istjerala sve zečeve iz grmova”. Argumenti kojima su inicijatori branili prijedlog zakona su najjednostavnije rečeno netačni, tvrdeći da nevladine organizacije kriju finansije, da je njihov rad netransparentan, van zakona, te da ne plaćaju porez - rekli su iz CDT-a.
U javnom diskursu pojavio se i narativ kojim mediji, ali i pojedinci pokušavaju da u “u isti koš” strpaju zakon koji nevladine praktično proglašava špijunima sa inicijativom koju je Centar za demokratsku tranziciju (CDT) podnio još 2021. godine, a tiče se osnivanja Odbora za praćenje stranih uticaja u Skupštini Crne Gore.&nbsp;
- Primjer ovakvog izvještavanja su In4s i Borba, portali naklonjeni vlastima u Rusiji i Srbiji, između ostalog i koaliciji “Za budućnost Crne Gore”, koji u tekstovima manipulišu javnošću na način što iznose apsurdne argumente i targetiraju izvršnog direktora CDT-a, Dragana Koprivicu. In4s i Borba pokušavaju da delegitimišu ocjenu Zakona o agentima stranog uticaja, koji je Koprivica okarakterisao kao antievropsku i antizapadnu zamisao dijela vladajuće većine, predstavljajući njegov stav kao kontradiktoran u odnosu na ranije zahtjeve i apele CDT-a da se osnuje Odbor za praćenje stranih uticaja - ističu u CDT-a
<h2>Ideja o formiranju odbora</h2>
Inicijativa CDT-a o osnivanju Odbora za praćenje stranih uticaja pripremljena je, kako dodaju, po uzoru na Posebni komitet za strano miješanje u sve demokratske procese u Evropskoj uniji (INGE), koji djeluje u okviru Evropskog parlamenta (EP).&nbsp;
- U posljednjih nekoliko godina u Crnoj Gori su zabilježeni politički, medijski i ekonomski uticaji, manjeg ili većeg intenziteta, porast nasilja, radikalizacija javnog diskursa, sumnje u nedozvoljeno finansiranje iz inostranstva, nekontrolisani ekonomski upliv u ključne sektore, te korišćenje dezinformacionih kampanja za podsticanje polarizacije društva. Činjenica da država nema sistemski odgovor na sve evidentniju prisutnost različitih malignih uticaja, niti uspostavljen efikasan sistem institucija koje bi se u kontinuitetu bavile ovim pojavama ukazala je na potrebu osnivanja posebnog tijela koje bi se bavilo ovim pitanjima poput posebnog komiteta koji djeluje u okviru EP - rekli su iz CDT-a.
Ovlašćenja INGE odbora, kako su objasnili, odnosila su se na procjenu nivoa stranih prijetnji u različitim sferama: glavni nacionalni i evropski izbori širom EU; kampanje dezinformacija na tradicionalnim i društvenim medijima radi oblikovanja javnog mnijenja; sajber napadi koji ciljaju kritičnu infrastrukturu; direktna i indirektna finansijska podrška i ekonomska prinuda političkih aktera i subverzija civilnog društva.
- Značaj komiteta INGE ogleda se u sistemskom pristupu u borbi protiv stranih uticaja, pružajući preporuke i metode potrebne za zaštitu demokratskih vrijednosti unutar EU. Po uzoru na komitet EP-a, prijedlog CDT-a podrazumijevao je osnivanje radnog tijela u Skupštini koje bi se bavilo praćenjem eventualnih inostranih uplitanja u sve demokratske procese u Crnoj Gori i kontrolom učinaka Vlade na ovom polju - naveli su iz CDT-a.
Osnovna ideja osnivanja Odbora zasniva se na pružanju zajedničkog, cjelovitog i dugoročnog pristupa rješavanju pitanja stranog uplitanja u demokratske institucije i procese, direktnu i indirektnu političku, finansijsku podršku, te ekonomsku prinudu političkih aktera, dezinformacione kampanje iz inostranstva i druge aktivnosti.
- Komitet INGE, po čijem je uzoru nastala inicijativa CDT-a o osnivanju Odbora za praćenje stranih uticaja i &nbsp;inicijativa za usvajanje Zakona o agentima stranog uticaja su dijametralno različite. INGE se bavi izazovima koji proizlaze iz stranog uplitanja u demokratske procese, dok se zakoni o „stranim agentima”, nastali na ruskom modelu, usmjeravaju se na same aktere, često ciljajući organizacije civilnog društva i medije - rekli su iz CDT-a.&nbsp;
Komitet koji djeluje u okviru EP-a fokusira se na istraživanje i identifikaciju specifičnih problema kao što su dezinformacije, hibridne prijetnje i sigurnosni rizici od strane stranih aktera, s ciljem očuvanja integriteta demokratskog okruženja.&nbsp;
- Njegov rad ne podrazumijeva ograničavanje ili označavanje nevladinih organizacija i medija koji primaju sredstva iz inostranstva, već nastoji ojačati otpornost i sigurnost demokratskih procesa u EU. Nasuprot tome, zakoni o stranim agentima često koriste etiketu „strani agent” kao sredstvo za stigmatizaciju i suzbijanje nevladinih organizacija i medija koji mogu kritikovati vlasti. Takvi zakoni stvaraju neprijateljsko okruženje za aktere iz civilnog društva i medija, otežavajući im rad i participaciju - naglasili su iz CDT-a.&nbsp;
Sa druge strane, komitet INGE je usmjeren ka rješavanju problema sistemskog stranog uticaja, a ne ka suzbijanju slobode izražavanja ili udruživanja.
- Fokus komiteta je na očuvanju demokratskih vrijednosti i stvaranju otvorenog okruženja u kojem civilno društvo, mediji i građani mogu slobodno učestvovati u javnom životu, bez straha od cenzure ili diskriminacije. Lingvistička podudarnost u vidu sintagme “strani uticaj” u nazivima Odbora za praćenje stranih uticaja, nastalom po uzoru na INGE komitet, i Zakona o agentima stranog uticaja ne može prikriti suštinske razlike u ciljevima ovih prijedloga – jedan je vođen zaštitom i očuvanjem demokratskih procesa u zemlji, a drugi represivnim namjerama i obračunavanjem sa neistomišljenicima - naveli su iz CDT-a.
<h2>Evropske institucije oštro kritikovale ovakvu borbu protiv “stranih agenata”</h2>
Evropske institucije su, kako podsjećaju, podigle glas protiv zakonskih rješenja sličnih onome koji je ZBCG predložio, a koja su inicirana ili usvojena u pojedinim državama.&nbsp;
- Evropski sud za ljudska prava u predmetu Ecodefence i drugi protiv Rusije utvrdio je da je Rusija prekršila osnovna ljudska prava i slobode, a Sud pravde EU je u jednoj presudi koja se odnosila na mađarski Zakon o transparentnosti organizacija koje primaju podršku iz inostranstva, zaključio da je zakonodavstvo koje zahtijeva od određenih organizacija civilnog društva, koje primaju podršku iz inostranstva iznad određenog praga, da se registruju, prijave i objave svoje izvore finansiranja, i predviđa sankcije u slučaju nepoštovanja, diskriminatoran i neopravdan - kazali su iz CDT-a.
Kirgistanski parlament je 2014. odbacio prijedlog zakona o stranim agentima, koji se naziva kopijom ruskog, jer je ocijenjen nedemokratskim.&nbsp;
- Zakon je ipak na kraju usvojen u aprilu ove godine, zbog čega je uslijedila kritika međunarodnih organizacija, kao i SAD i EU. Međunarodna saradnja i podrška za ostvarivanje onoga što je prioritetni cilj države - učlanjenje u EU i kredibilno članstvo u NATO-u, ne mogu se poistovjetiti sa malignim stranim uticajem, jer je jasno da riječ o zamjeni teza, baš kao što je jasno i da bez slobodne kritike, demokratija postaje ranjiva na manipulacije - naveli su iz CDT-a.
O sličnost ova dva prijedloga možete cijeniti na osnovu činjenice da je EU obustavila pregovore Gruziji zbog zakonskog rješenja nalik onome koji zagovara ZBCG, a da slično tijelo koje je predložio CDT ima i sama EU u okviru svojih institucija.
- Svrha i cilj su ono što određuje normu. Uprkos argumentima o transparentnosti i borbi protiv stranih uticaja, retorika vladajuće koalicije ZBCG jasno pokazuje namjeru - da će se zakon koristiti za stigmatizaciju i kažnjavanje kritičkih glasova u društvu - zaključili su u CDT-u.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

CDT: Manipulacijama brane antievropske i autoritarne ideje

Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za demokratsku tranziciju (CDT) upozoravaju da Ustavni sud koji obilježava već 60 godina postojanja nije transparentna institucija, koja drži do svog integriteta.
U pismu predsjednici Ustavnog suda Snežani Armenko, HRA i CDT su predložili da se šest decenija postojanja suda proslavi i objavom o tome kada je i kojim redosljedom planirano rješavanje zaostalih, preko 2000 ustavnih žalbi i preko 300 inicijativa za ocjenu ustavnosti. HRA i CDT posebno naglašavaju i problem urušavanja integriteta Ustavnog suda činjenicom da dvoje od šest sudija uzurpiraju funkcije suprotno Ustavu Crne Gore, a da ni Skupština ni predsjednik države o tome nijesu zvanično obaviješteni, suprotno zakonu.
- Netransparentnost i zatvorenost Ustavnog suda je godinama predmet kritika i međunarodnih i domaćih organizacija, posebno u kontekstu postupanja po izbornim žalbama, ali te kritike nisu donijele nikakve promjene. Ustavni sud ne objavljuje termine sjednica ni redosled odlučivanja o predmetima iz svoje nadležnosti, niti ističe koje predmete odlučuje da rješava prioritetno i iz kojih razloga - ukazali su oni.
ODIHR iz godine u godinu, kako su istakli, ponavlja da je za veću transparentnost u rješavanju izbornih sporova potrebno uspostaviti javni registar žalbi i održavati javne rasprave, uz prisustvo i izlaganje stranaka.&nbsp;
- Takođe, naglašavaju da Ustavni sud treba obavezno da objavljuje sve izborne žalbe i odluke na svojoj internet stranici i blagovremeno ih dostavlja strankama. Međutim, umjesto ispunjavanja ovih preporuka, Ustavni sud je uveo još jednu negativnu praksu. Umjesto hitnog prosljeđivanja izbornih žalbi Državnoj izbornoj komisiji (DIK) radi izjašnjenja, što je bila ranija praksa, postupak se odlaže danima, čak i sedmicama, i formalističkim tumačenjem postupa suprotno cilju zakona. Kratki rokovi za odlučivanje o izbornim žalbama nijesu slučajni – oni su utemeljeni u standardu hitnosti u zaštiti izbornih prava. Iz duha i smisla Zakona sasvim je jasno da dostavljanje žalbi DIK mora biti izvršeno bez odlaganja da bi se omogućila pravovremena reakcija, uz poštovanje rokova od 24 časa za dostavu odgovora i 48 časova za donošenje odluke Ustavnog suda - naveli su u CDT i HRA.
Za sve to vrijeme javnost, kako su ukazali, nema zvaničnu informaciju ni o broju primljenih žalbi.&nbsp;
- Ovakvo odugovlačenje predstavlja ozbiljnu prijetnju zaštiti izbornih prava. Postavlja se i ozbiljno pitanje je li Ustavni sud u Ustavu i zakonu utemeljena institucija? Dvoje od šest sudija je uveliko ispunilo uslove za starosnu penziju na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (ZPIO), pa im je funkcija morala prestati na osnovu Ustava (član 154, stav 1), dok treća sutkinja ispunjava te uslove u decembru. Međutim, uprkos tome, obje sudije i dalje sude, a ovlašćeni predlagači novih kandidata o tome nijesu obaviješteni - smatraju u CDT i HRA.
Iako nadležni predlagači o datumu prestanka funkcija sudijama moraju biti obaviješteni šest mjeseci unaprijed, Ustavni sud o tome, kako su kazali, nije obavijestio ni Skupštinu ni predsjednika države, jer su, na sjednici u junu mjesecu, sve njegove sudije „glasale” o tome kada funkcija treba da im prestaje.
- &nbsp;Pa je većina (4:2) zaključila da na funkciji treba da ostaju duže, dok ne nastupi obavezni prekid radnog odnosa iz Zakona o radu, umjesto da napuste funkciju u skladu s Ustavom Crne Gore, „kad ispune uslove za starosnu penziju”, koje propisuje Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju (ZPIO). Poseban skandal predstavlja činjenica da dvoje neposredno zainteresovanih sudija nije izuzeto od odlučivanja, nego im je dopušteno da odlučuju „u svojoj stvari”, tj. u očiglednom sukobu interesa o tome kada funkcija mora da im prestane, što je suprotno načelu nemo iudex in causa sua koje obavezuje čak i Ustavni sud Crne Gore, prema &nbsp;važećem Zakonu o Ustavnom sudu - naveli su u ove dvije NVO.
U međuvremenu, svim ostalim sudijama redovnih sudova u Crnoj Gori funkcije, kako su ukazali, prestaju u skladu s identično propisanom ustavnom normom „kad ispune uslove za starosnu penziju”, koji su propisani ZPIO, dok jedino sudije Ustavnog suda, mada, kako su kazali, ne sve, insistiraju na tome da im funkcija traje duže i koriste situaciju da sopstvenu odluku nameću kao pravilo.
- Drugim riječima, da su sudija Budimir Šćepanović, koji je u maju mjesecu navršio 65 godina života, i Desanka Lopičić, koja je stekla uslov za penziju sa 40 godina radnog staža, sudije npr. Vrhovnog suda Crne Gore, funkcija bi im davno prestala i ovih dana sigurno ne bi mogli da sude i primaju goste kao domaćini na proslavi Ustavnog suda - naveli su CDT i HRA.
Oni podsjećaju da je osnovni uslov ulaska Crne Gore u Evropsku Uniju da ima institucije sposobne da obezbijede vladavinu prava.
- Ustavni sud u ovakvom stanju nije takva institucija - zaključili su u saopštenju.

HRA i CDT: Ugroženi integritet, transparentnost i efikasnost Ustavnog suda

Dio Vlade Crne Gore oličen u koaliciji Demokratske narodne partije (DNP) i Nove srpske demokratije (NSD) najavio je pokušaj represije nad organizacijama civilnog društva u Crnoj Gori a većina argumenata koje su iznosili u medijskim nastupima ne odgovara istini. Preciznije rečeno – dio Vlade Crne Gore je dezinformisao i obmanuo građane/ke, kazali su u Centru za demokratsku tranziciju (CDT).
- Osnovna dezinformacija, na koju su onda nakalemili druge neistine, je da nevladine organizacije kriju finansije i ne plaćaju porez, koju je iznijelo više funkcionera koalicije Za budućnost Crne Gore, prije svih predsjednik DNP-a <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/knezevic-direktori-nvo-treba-da-budu-izjednaceni-sa-javnim-funkcionerima-i-da-javnost-vidi-njihove-imovinske-kartone-i-finansiranja">Milan Knežević</a>. Knežević je u seriji dezinformacija rekao da se nakon najave Zakona o agentima stranog uticaja od 7.000 nevladinih organizacija oglasilo samo osam jer su se, kako tvrdi, tih osam prepoznale, i da su tih osam dobile 100 miliona dolara od raznih organizacija i da to “uopšte nije transparentno” - navedeno je u saopštenju CDT-a.
Ističu da nije potrebno nabrajati koje su se nevladine organizacije oglasile do gostovanja Kneževića u emisiji "Načisto" gdje je iznio ove tvrdnje za koje niko nije vidio nikakav dokaz već ih je izgovorio u maniru njemu svojstvenih “političkih rasprava”. 
- Ko su NVO koje su se, prema njegovim riječima, prepoznale objasnili su proruski portali bliski tom dijelu Vlade koji su u narednim danima otvoreno <a href="https://borba.me/dragan-zaratio-sa-koprivicom-prosle-godine-trazio-od-poslanika-da-se-izjasne-da-li-su-protiv-stranog-uticaja-a-sada-je-zakukao-kada-je-dio-njih-podrzao-cdt-ovu-namjeru-foto/">napadali civilni sektor</a> uz pomoć <a href="https://borba.me/trifkovic-za-borbu-o-pobuni-nvo-sektora-protiv-zakona-o-stranom-uticaju-to-su-agenti-apsurda-i-antidemokrate-koji-ne-rade-u-interesu-crne-gore-i-njenih-zitelja/">saradnika</a> i <a href="https://borba.me/dobrosavljevic-za-borbu-sve-nvo-koje-su-reagovale-na-najavu-zakona-zive-od-grantova-zapadnih-fondacija-ne-praviti-razliku-izmedju-zapadnih-kineskih-i-ruskih-organizacija-prioritet-da-bude-suveren/">savjetnika</a> iz susjedstva koji su, opet, iznosili dezinformacije. Kneževićeva tvrdnja da su nevladine organizacije netransparentne apsolutno je netačna jer sve vodeće organizacije u Crnoj Gori na svojim sajtovima uredno i redovno objavljuju svoje finansijske račune - napominje se u saopštenju.
<h2>NVO netransparentne? Objavljuju donatore, prihode i troškove...</h2>
Tako se na sajtu <a href="https://www.cdtmn.org/nasa-transparentnost/">Centra za demokratsku tranziciju (CDT)</a> mogu naći svi izvještaji o radu i svi završni računi o trošku sredstava, kao i izvještaji o revizijama poslovanja organizacije. Izvještaje o troškovima objavljuju i <a href="https://www.mans.co.me/izvjestaji-2/">Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS)</a>, <a href="https://cgo-cce.org/o-nama/finansijski-izvjestaji/">Centar za građansko obrazovanje (CGO)</a>, <a href="https://www.hraction.org/projekti-projects-2/">Akcija za ljudska prava (HRA)</a>, <a href="https://institut-alternativa.org/o-nama/izvjestaji/">Institut alternativa (IA)</a>, <a href="https://gamn.org/izvjestaji-o-radu/">Građanska alijansa (GA)</a>, <a href="https://czip.me/o-nama/izvjestaji/">Centar za zaštitu i izučavanje ptica (CZIP)</a>, <a href="https://www.greenhome.co.me/godisnji-finansijski-izvjestaji/">Green home</a>, <a href="https://www.cedem.me/zavrsni-racuni/">Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM)</a> kao i veliki broj drugih nevladinih organizacija.
- Dakle, transparentnost finansija nevladinih organizacija je na visokom nivou i nevladine organizacije daju uvid u donacije koje dobijaju, listu donatora, trošenje novca kroz projekte - naglašavaju u CDT-u.
Finansijski izvještaji nevladinih organizacija su, kako kažu, predmet analize Poreske uprave Crne Gore tako da ne ostaju skriveni ni od očiju javnosti niti od očiju nadležnih institucija. 
- Takođe, ne stoji ni tvrdnja Kneževića o neplaćanju poreza iz prostog razloga koji je dobro poznat svima – nevladine organizacije su neprofitne i ne mogu plaćati porez na profit, a što se tiče ostalog – nevladine organizacije plaćaju sve pripadajuće poreze koji uključuju i one na zaposlene kojih samo u nabrojanima ima minimum 70 - tvrde u CDT-u.
<h2>NVO rade van zakona? Još jedna neistina</h2>
Jedna od tvrdnji koja se uporno ponavlja od zagovornika zakona kakav je na snazi Rusiji i u državama sa sličnim represivnim režimima je i da nevladine organizacije rade van zakona. 
Ovu tvrdnju, napominju u CDT-z, kao ni druge, nijesu potkrijepili ničim. 
- Ono što je jasno je da u Crnoj Gori postoji <a href="https://crnvo.me/wp-content/uploads/2021/02/Zakon-o-nevladinim-organizacijama.doc.pdf">Zakon o nevladinim organizacijama</a> koji uređuje način osnivanja, upisa i brisanja iz registra, status, organi, finansiranje i druga pitanja od značaja za rad i djelovanje nevladinih organizacija. Taj Zakon propisuje da su NVO dobrovoljna neprofitna organizacija sa članstvom, koju osnivaju domaća i/ili strana fizička i/ili pravna lica, radi ostvarivanja određenih zajedničkih ili opštih ciljeva i interesa. Štaviše, propisano je i da strane nevladine organizacija mogu djelovati na teritoriji Crne Gore radi ostvarivanja ciljeva i interesa koji nijesu zabranjeni Ustavom i zakonom - naglašeno je u saopštenju.
Dodatno, kako kažu u CDT-u, Zakon propisuje da inspekcijski nadzor nad sprovođenjem ovog zakona vrše inspekcijski organi, u skladu sa zakonom, odnosno da i nevladine organizacije podliježu inspekcijama i da nijesu izuzete ni od čega.
<h2>NVO ne plaćaju porez? Netačno, samo u prethodne dvije godine uplatile su više od osam miliona</h2>
U svom narativu o civilnom sektoru iz koalicije ZBCG često optužuju nevladine organizacije da ne plaćaju porez.
- Koliko nevladine organizacije uplaćuju u državni budžet mogli su da saznaju prostim upitom Poreskoj upravi Crne Gore. Mi smo to učinili umjesto njih i pitali Poresku upravu koliko su nevladine organizacije platile poreza u 2023. i proteklom periodu 2024. godine a odgovor je – više od osam miliona eura. Preciznije NVO su u 2023. godini uplatile poreza 4.297.491,78 eura, do 24.10 ove godine - 3.708.997,53 eura - kažu u CDT-u.
Tvrdnju da nevladine organizacije posluju netransparentno, napominju u CDT-u, demantuje i pisanje medija o imovini, i budžetima. <a href="https://rtcg.me/vijesti/drustvo/485832/istrazivanje-portala-rtcg-snaga-moc-i-uticaj-nvo-.html">RTCG je u svojoj analizi</a> nabrojao budžete, zaposlene i donatore iz 13 organizacija a išlo se dotle da su se brojali i pratioci nevladinih organizacija na društvenim mrežama. 
<h2>Ko je sljedeći? Gušenje kritike po uvoznom, uvježbanom modelu</h2>
Iako, kako ističu u CDT-u, ZBCG i proruski mediji netačno tvrde da je uzor za represiju američki zakon FARA, očigledno je, kažu, da je uzor autoritarni režim u Rusiji koji je nakon nevladinih organizacija na spiskove stranih agenata <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/rusija-strani-agent-mediji/31426334.html">upisuje imena</a> istraživačkih novinara koji se bave korupcijom.
- Kako smo objasnili u <a href="https://www.cdtmn.org/2024/10/22/faraway-od-sustine/">prethodnoj analizi</a>, inicijatori ove represivne ideje pokušavaju da zamaskiraju svoje namjere pozivajući se na FARA, kao što je to činila i Rusija iako taj zakon ne izdvaja posebno posebno NVO, druge grupe civilnog društva ili novinare. “Propustili” su i da javnosti saopšte da FARA strane agente definiše kao pojedince koji rade po direktivama stranih država, da ne zabranjuje lobiranje u SAD i da ne zahtijeva registraciju stranih agenata samo na bazi finansiranja sa strane - naglašavaju u CDT-u.
Kako državni funkcioneri doživljavaju civilno društvo <a href="https://www.cdtmn.org/2024/10/28/zecevi-placenici-spijuni-kako-vlasti-targetiraju-nvo-aktiviste/">objasnili su u drugoj analizi</a> gdje su dokumentovane uvrede i crtanje mete kroz nazivanje aktivista “zečevima”, “špijunima”, “plaćenicima”...
- Ono što je očigledno nakon svega nabrojanog, svih podijeljenih finansijskih izvještaja, podataka o plaćanju poreza jeste to da dio Vlade ima autoritarne namjere i namjerno dezinformiše javnost kako bi naštetila dobrom javnom imidžu NVO sektora i time stvarala preduslove za uvođenje jednoumlja, predstavljanje civilnog društva kao špijuna, stranih agenata i neprijatelja i gušila svaku konstruktivnu kritiku negativnih pojava u našem društvu - zaključeno je u saopštenju CDT-a.

CDT: Dio Vlade dezinformiše javnost - NVO ne kriju finansije

Centar za demokratsku tranziciju (CDT) već 40 dana ne može da dobije od Ministarstva kulture informacije relevantne dokumente o procesu donošenja odluke o zahtjevu za davanje saglasnosti za podizanje spomen-obilježja ranijem mitropolitu SPC Amfilohiju Radoviću u Beranama.
Zato iz ove nevladine organizacije pozivaju Agenciju za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP) da hitno reaguje na ćutanje administracije koje ometa njihovo pravo i pravo javnosti da dobije pristup informacijama od javnog značaja.
- Ministarstvo kulture i medija nije u zakonskom roku od 15 dana odgovorilo na naš zahtjev za slobodan pristup informacijama podnijet 20. septembra. Upravo zbog toga, CDT je 8. oktobra AZLP podnio žalbu. Međutim, AZLP nam do danas nije dostavila rješenje, iako je zakonom propisano da je AZLP dužna da po žalbi donese rješenje i dostavi ga podnosiocu žalbe u roku od 15 dana od dana podnošenja žalbe - ističu iz CDT-a.
Od Ministarstva kulture i medija su, kako su precizirali, tražili vjerodostojne kopije prvobitnog rješenja o zahtjevu za davanje saglasnosti od 21. avgusta koje je poništeno, zahtjeva i dopune zahtjeva Opštine Berane za podizanje spomen obilježja, kopije zapisnika sa sjednica i eventualnih pojedinačnih izjašnjenja članova Komisije za spomen-obilježja Ministarstva kulture i medija, koja je razmatrala ovaj zahtjev,, kao i akte o obrazovanju te komisije i imenovanju njenih članova.
- Ovakvo ponašanje institucija predstavlja grubo kršenje Zakona o slobodnom pristupu informacijama i urušava povjerenje građana/ki u rad uprave. Iako smo više puta apelovali na Ministarstvo da poštuje zakonom utvrđene rokove, oni uporno ignorišu naše zahtjeve, čime dodatno potvrđuju praksu netransparentnosti i opstruiranja prava na pristup informacijama - ističu iz CDT-a.
Pozivaju Agenciju da bez odlaganja odluči po njihovoj žalbi, jer odgađanje rješavanja ovako važnog pitanja, kako su ocijenili, šalje jasnu poruku da prava građana/ki na informacije nije u fokusu institucija.
- Ukoliko se ovakvo ponašanje nastavi, CDT će iskoristiti sva zakonska sredstva, uključujući i mogućnost pokretanja spora pred Upravnim sudom. Transparentnost nije samo obaveza prema zakonima, već i prema građanima/kama koji finansiraju rad ovih institucija i koji imaju pravo na istinite i blagovremene informacije - poručili su iz CDT-a.

CDT: Već 40 dana bez odgovora o zahtjevu za davanje saglasnosti za podizanje spomenika ranijem mitropolitu SPC Amfilohiju Radoviću

Sjedica Skupštine Crne Gore, tokom koje je premijer odgovarao na pitanja poslanika pokazuje kakav je položaj Milojka Spajića, kada predsjednik parlamenta odluči da on treba da bude šef parade, pa, mimo poslovnika, uzima riječ, dok premijer čeka, kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Dragan Koprivica.
- Pa razgovor između njega i gospodina Danijela Živkovića iz Demokratske partije socijaliista traje skoro sat vremena, na taj način demonstrira silu “ja mogu da kršim poslovnik, baš me briga, ti ćeš premijeru da čekaš dok ja ne završim - ocijenio je Koprivica.
Izvještaj Evropske komisije za Crnu Goru je, kaže on, očekivan, i to je dobra prilika za crnogorsko društvo i državu.
- Mislim da je Evropska komisija ovim otvorila maksimum koji može da otvori, a da ja onda sad na nama da te sve različite stvari koje treba da ispunimo, kako bismo potencijalno došli do tog nekog cilja koji jeste ambiciozan I u ovom trenutku izgleda nedostižan, a to je učlanjenje 2028.godine. Pored svih manjkavosti, proces IBAR jeste velika stvar, i pored svih nekakvih neinkluzivnih i netransparentnih momenata, i raznih problema u tom prvom djelovanju Vlade do rekonstrukcije, možemo reći da to zaista jeste jedan ozbiljan uspjeh koji treba pozdraviti, ali su se počele dešavati neke stvari koje su taj proces, čini mi se, vukle unazad. Zato mi kažemo da je IBAR umjesto da bude pozitivna prekretnica, da da još veću energiju, da još veću snagu tim evropskim snagama u Crnoj Gori, došlo je do toga da su se počele događati greška po greška - rekao je Koprivica.
Vidjeli smo da je objavljeno kako će u Izvještaju stajati da će Evropska unija početi pripremu pristupnog ugovora, podsjeća Koprivica, onda je to najavio premijer i portal RTCG- a.
- Ispostavilo se, po onome što je komesar Oliver Varhelji rekao, da se to neće desiti sad. Ovdje mogu biti dvije stvari. Jedna je, u šta ja manje vjerujem, da su namjerno htjeli da premijer Spajić, ili neko drugi obmane javnost, mislim da im to ne bi išlo u prilog u ovom trenutku. Druga stvar je, koja možda jeste moguća i o kojoj treba razmisliti, istažiti, jeste, da je možda neka država, koja nije zadovoljna odnosom sa Crnom Gorom, u posljednjem trenutku, neposredno prije izlaska izvještaja, potegnula to pitanje i tražila da se to izbaci. Ovo ne govorim kao informaciju koju znam, nego kao nešto što mogu da pretpostavim, zašto takve stvari mogu da budu dan ili dva prije objavljivanja Izvještaja maknute iz njega - naglasio je Koprivica.
CDT je objavio Izvještaj o radu Vlade, u prethodnoj godini, a Koprivica kaže, d mu je drago što je izvještaj te organizacije objavljen prije evropskog.
- Dva su perioda, jedan je prije rekonstrukcije Vlade, ili možda bolje reći, prije Rezolucije o Jasenovcu… Uz sve vrline i mane možemo prihvatiti taj dio, mislim da ga je prihvatila i kritička crnogorska javnost. Ti kritički tonovi nijesu bili tako jaki kao što su danas, zbog toga što smo svi razumjeli da je ovo zaista istorijska prilika, i da treba da na neki način damo neki kredit Vladi. A ovaj drugi period, od Rezolucije o Jasenovcu, i onda redom, karakteriše da su se probudili kritički tonovi, da su organizacije, opozicija, pojedinci i tako dalje, počeli mnogo aktivnije da djeluju, jer su razumjeli da je sad ta korekcija Vlade neophodna. Više se ne može dati nikakav kredit, jer ti potezi postaju opasni. Nakon Rezolucije o Jasenovcu imali smo rekonstrukciju Vlade netransparentno, onu koja je srušila ekspoze premijera, čija je ključna riječ meritokratija. Nakon toga imamo dvojno državljanstvo, jezik, strani agenti, jasno pogoršani odnosi sa Hrvatskom, pogoršani odnosi sa Bosnom i čitav niz događaja za koje su jasne svakom dobronamjernom da ne karakteriše jednu evropsku Vladu i da nijesu prihvatljivi za nekoga ko se osjeća građankom ili građaninom Crne Gore - istakao je Koprivica.
Premijer Spajić, kako kaže, dobro vidi koliko su pogoršani odnosi sa Hrvatskom, a stvar je njegove političke hrabrosti da li će to i da kaže.
- Svi naši međunarodni kontakti, a oni nijesu mali koje smo za ovih 25 godina rada stekli, su nam rekli da je to vrlo ozbiljna stvar, da to nije nešto preko čega se može lako preći, i da će od Hrvatske i njenog stava, ja ne prejudiciram kakav će biti stav, zavisiti, između ostalog, ovo zatvaranje poglavlja. Tako da, ne vjerujem da to premijer Spajić potcjenjuje, on je i sam rekao negdje, čini mi se, da je Rezolucija o Jasenovcu štetna, ali je očigledno priklješten od svojih koalicionih partnera i pokušava da tu nađe neki svoj prostor - rekao je Koprivica.
Priča počinje i simbolički se može završiti time da imamo najveću Vladu u Evropi, podsjeća on, jer u Vladi postoje resori za koje niko ne zna na šta se odnose i to je, kako kaže, prvi pokazatelj da meritokratija ne postoji u sistemu.
- Rerekordan broj, od 53 hiljade zaposlenih u državnoj upravi i lokalnoj samoupravi, taj broj ne sadrži državna preduzeća gdje su ti partijski vojnici ubjedljivo najmasovniji. Kad krenemo da uradimo ono što nam Evropska unija kaže, a to znači da napravimo optimizaciju javne uprave, koju moramo uraditi pošteno, pripremljeno, korektno, ne smijemo dozvoliti da ljudi ostanu bez posla, ostanu bez egzistencije, to se mora uraditi sa posebnom senzibilnošću, zapravo to će koštati nove milione, desetine i stotine miliona. Mislim da će ovaj problem biti, možda, i najteže riješiti - poručio je Koprivica.
Izvještaj Evropske komisije za Crnu Goru, kako vjeruje, bavi se i suštinom, ali on bi volio, kaže, da se više bavi demokratskim funkcionisanjem države.
- Trebalo bi da se bavi izbornom reformom, netransparentnošću parlamenta, netransparentnošću zakonodavnog postupka, da budem precizan, netransparentnošću Vlade, ovoga što se sad dešava nepostojanje kontrolne uloge parlamenta, sad smo vidjeli da ponovo Odbor za antikorupciju nema kvorum, promijenjen je Poslovnik da se smanji broj kontrolnih saslušanja koje može opozicija da inicira i tako dalje. Volio bih da se više bave ovim stvarima, ali vjerovatno je sad fokus za ove stvari koje će omogućiti odblokiranje procesa - naglasio je Koprivica.
Informacije o radu Vlade teško dolaze do javnosti, kaže on i dodaje da premijer nema osjećaja za demokratske procedure i vrijednosti. To je, kako kaže, dio slike koja se vidi svaki dan, a to nije demokratsko i evropsko društvo.

Koprivica: Nema pristupnog ugovora u Izvještaju EK, iako je juče najavljen

Vlada Crne Gore i koaliciona vlast su napravili značajan uspjeh dobijanjem IBAR-a i to predstavlja nesumnjivo njen najznačajniji rezultat i prvoj godini rada. Međutim, umjesto da joj to bude podstrek za sprovođenje suštinskih reformi vlast je taj otvoreni prostor počela koristiti za različite nedemokratske i nereformske prakse, ocijenio je izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Dragan Koprivica.
Koprivica je istakao da je Vlada donijela pogrešnu procjenu da će joj zbog IBAR-a biti sve dozvoljeno.
Nakon analize ekspozea mandatara, učinaka Vlade u prvih 100 dana, te presjeka njenog rada u prvih devet mjeseci, Centar za demokratsku tranziciju (CDT) danas objavljuje dokument “<a href="https://www.cdtmn.org/analize/prva-godina-vlade-crne-gore-pod-lupom-od-reformskog-zamaha-do-politickog-skretanja/">Prva godina Vlade Crne Gore pod lupom: Od reformskog zamaha do političkog skretanja</a>” u koji sublimira njen rad u prvoj godini iz vizure djelokruga naše organizacije.
- I pored manjkavosti nekih zakonskih rješenja i netransparentnosti procesa nesumnjivo najznačajniji rezultat koalicione vlasti u ovom periodu jesu zaključci međuvladine konferencije na kojoj su zemlje Evropske unije (EU) odobrile dobijanje završnih mjerila u poglavljima 23 i 24, što Crnoj Gori omogućava prelazak u sljedeću fazu procesa pristupanja i zatvaranje pregovaračkih poglavlja - naveo je Koprivica.
Vrijedan je pomena, navodi on, i politički uspjeh Vlade, kroz uspostavljanje dogovora vezanog za spro­vođenje popisa 2023. godine koji je zadovoljio sve strane i bio ključni uzrok smanjivanja tenzija koje su prijetile da pređu u ozbiljnije društvene nesporazume.
- Nakon dobrog starta, u djelovanju Vlade i koalicione vlasti povučeni su potezi koji se ne mogu okarakterisati ni kao demokratski, a ni evropski i vrlo vjerovatno će imati negativan uticaj na dalju dinamiku našeg evropskog puta - naglasio je Koprivica.
On je istakao da je rekonstrukcija Vlade sprovedena netransparentno, uz nepoštovanje demokratskih pravila i standarda, nepoštovanje procedura u Skupštini, što, kako kaže, predstavlja jasan izraz neprincipijelne političke trgovine i partitokratije.
- Dobili smo Vladu sa najvećim brojem članova u Evropi (32). Politički koncept na kome počiva rekonstruisana izvršna vlast više podsjeća na postdejtonsku Bosnu i Hercegovinu skrojenu po etničko-preduzetničkim šavovima, a značajno manje na Vladu građanske države - naglasio je Koprivica.
Budući da nije zvanično mijenjan program nakon rekonstrukcije, način na koji je Vlada formirana, broj njenih članova i njihove kvalifikacije, podjela resora i način njihovog formiranja jasno govore, navodi Koprivica, da je ovim pristupom obesmišljeno jedno od ključnih obećanja iz ekspozea mandatara – uspostavljanje sistema meritokratije.
Prema njegovim riječima, umjesto da IBAR i značajna podrška u Skupštini nakon rekonstrukcije novoj većini bude pozitivna, ispostavilo se da su oni postali negativna prekretnica u funkcionisanju vlasti.
- Na lovorikama slave zbog dobijanja IBAR-a uslijedilo je nekoliko veoma problematičnih poteza koalicione vlasti i Vlade. Zakonodavni proces i u Vladi i u Skupštini izrazito je netransparentan i jasno je da vlast ne želi inkluzivno društvo. Čak su se u nedovoljno transparentnoj proceduri donijeli i ključni zakoni koji tretiraju program Evropa sad 2 - kazao je koprivica.
Izborna reforma, napominje on, do sada nije dala opipljiv rezultat.
- U kampanji za lokalne izbore u Podgorici svjedočili smo zloupotrebi javnih resursa i funkcija i besprizornoj zloupotrebi svih institucionalnih kapaciteta za promociju izbornih lista - saopštio je izvršni direktor CDT-a.
Napominje da je otvoren i proces udara na NVO sektor i kampanja pritiska na sve koji su se suprotstavili donošenju zakona o stranim agentima, akta koji su osudili svi relevantni domaći i međunarodni demokratski akteri. 
- Iako se dio vlasti izjasnio protiv ovog akta, ostaje činjenica da u ovoj kampanji aktivno učestvuje i jedan potpredsjednik Vlade - rekao je Koprivica.
Pokretanje postupka usvajanja zakona o dvojnom državljanstvu, o kome je opet, svoje rezerve javno iskazala EU, može biti, smatra Koprivica, razlog za političku destabilizaciju društva, a time i procesa evropske integracije.
I pored napretka u EU integraciji i korektnog ispunjavanja NATO obaveza, Koprivica ocjenjuje da je ova vlast dovela do pogoršanja odnosa sa susjedima, a njen potpredsjednik je proglašen nepoželjnom osobom u Hrvatskoj.
- Ovi i drugi politički potezi Vlade nas pozivaju na oprez i potrebu pojačanog monitoringa aktivnosti vlasti. Vidjećemo koji put će Vlada Crne Gore izabrati - poručio je Koprivica.

Koprivica: Vlada donijela pogrešnu procjenu da će joj zbog IBAR-a biti sve dozvoljeno

Regionalni indeks otvorenosti pokazuje da institucije izvršne vlasti u regionu objavljuju najosnovnije informacije o radu, međutim javnost je uglavnom uskraćena za pristup ključnim informacijama - zaključeno je na trećem panelu regionalne konferencije „Proces kreiranja javnih politika: učešće, transparentnost, odgovornost“ koju je organizovao Centar za demokratsku tranziciju (CDT).
Govoreći o transparentnosti institucija u Srbiji, predstavnica Partneri Srbija, Kristina Obrenović, navela je da istraživanja, izvještaji međunarodnih organizacija i stvarnost građana pokazuju da su institucije sve zatvorenije.
- Ove godine se u Srbiji obilježava 20 godina primjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, a čini nam se da ne možemo da istaknemo te šampione otvorenosti. Godinama unazad imamo listu pitanja na koja nemamo odgovore, a koja svakog dana postaje sve veća. Iako Regionalni indeks otvorenosti pokazuje da institucije objavljuju najosnovnije informacije, ipak izostaje pristup ključnim informacijama - rekla je Obrenović.
Ona je kazala da se u Srbiji sprovode javne rasprave, ali da, kako je ocijenila, imaju jako mali efekat.
- Izostaje momenat koji je mnogo važniji, a to su rane javne konsultacije. U fazi kada imamo nacrt zakona i javnu raspravu, to je već oblikovan zakon, oblikovan predlog. Tu javna rasprava može da doprinese samo nekim tehničkim izmjenama ili ako se javnost baš jako usprotivi nekom rješenju, moguće je da se nešto izmijeni. Zanemarivane ranih javnih konsultacija znači da zainteresovana javnost gubi priliku da utiče na strukturu, sadržaj i kvalitet zakona - istakla je Obrenović.
Ona je problematizovala lex specialis zakone koji se donose bez učešća javnosti, ukazujući da je donošenje tih zakona rasterećeno obaveznih aktivnosti koje prethode usvajanju regularnih zakona.
Ni u Bosni i Hercegovini se nije desio veći, vidljiviji napredak u pogledu transparentnosti rada institucija, ocijenila je predstavnica U.G. Zašto ne? iz Bosne i Hercegovine, Amina Izmirlić Ćatović.
- Dio institucija, jako mali broj, uspio je da prepozna značaj otvorenosti i transparentnosti i unaprijedi rezultate, ali nikakva promjena na širem nivou se nije desila. I dalje imamo brojne institucije koje stagniraju, uz neke minimalne napretke ili je sve ostalo na niskom nivou otvorenosti - kazala je Izmirlić Ćatović.
Ona je pojasnila da institucije na državnom nivou odlikuje veća transparentnost, koja najčešće, kako je navela, zavisi od rukovodioca tih institucija.
- Institucije su otvorenije ako se krećemo ka višim organizacionim nivoima vlasti, ali neujednačenosti postoji unutar samih tih grupa institucija i možemo zaključiti da otvorenost zavisi samo od dobre volje osobe koja je na njihovomčelu. Ujedno, institucije na državnom nivou postigle su malo bolji napredak u odnosu na institucije sa entitetskog nivoa, pri čemu mislim na oba entiteta - rekla je Izmirlić Ćatović.
Kod određenih državnih institucija, navela je Izmirlić Ćatović, izostaju osnovne organizacione informacije, prepoznajući da bi se segmet budžetske transparentnosti i javnih nabavki mogao značajno unaprijediti.
Komentarišući proces javnih rasprava u Bosni i Hercegovini, Izmirlić Ćatović je kazala da, ukoliko je riječ o zakonima koji su političke prirode i za koje je već unaprijed odlučeno da će se usvojiti, navodeći kao primjer Zakon o agentima stranog uticaja u Republici Srpskoj, javne rasprave se samo formalno sprovode.
- U suštini, javne rasprave ne predstavljaju nikakvo sredstvo da se utiče na izmjenu zakona koji se obično usvajaju po hitnom postupku - ocijenila je Izmirlić Ćatović.
Prestavnica fondacije Metamorforzis iz Sjeverne Makedonije, Mila Josifovska Danilovska, navela je da je, u odnosu početak realizacije Regionalnog indeksa otvorenosti, zabilježen progres u stepenu transparentnosti izvršne i zakonodavne vlasti.
- Kada smo im prvi put ukazali na to koji su njihovi nedostaci u oblasti dobrog vladanja, usvojili su jedan strateški pristup rješavanja svih ovih problema. Naravno, nisu dospjeli neki najsjajniji nivo, ali na početku je Vlada obavezala sve institucije da objavljuju set od 21. informacije o njihovom radu. Zatim su uveli jednu alatku odgovornosti nosilaca javnih funkcija, gdje je za svakog funkcionera moguće vidjeti na koji način je potrošio novac. Ovo je funkcinisalo sve do 2021. godine - pojasnila je Josifovska Danilovska.
Komentarišući ostvarene rezultate ministarstava u Sjevernoj Makedoniji koji su bolji u odnosu na rezultate resora iz regiona, Josifovska Danilovska istakla je Strategiju transparentnosti kao djelimični razlog tog uspjeha, koja je, kako je objasnila, kreirana u konsultativnom procesu sa civilnim društvom i insituacijama.
- Ova Strategija se uglavnom temelji na principima Regionalnog indeksa otvorenosti, zato što je Metamorforzis to i finansijski i ekspertski podržao. Institucije su prepoznale vrijednost Indeksa. Cilj Strategije je unaprjeđenje ka aktivnoj transparentnosti, fiskalne transparnentnosti, pristupa informacija, digitalnih sposobnosti institucija kako bi se mogli neki procesi i automatizovati - objasnila je ona.

U regionu izostaju ključne informacije o radu vlada

I u Evropskoj uniji (EU) ima političke trgovine lobiranja, određenih praksi koje se nama spočitavaju da treba da korigiramo, ali je tamo nivo institucija takav da štiti sistem i daje građanima pravo da očekuju da će kroz taj sistem njihovi problemi biti rješavani i to je ono što nama nedostaje, poručio je nekadašnji premijer Igor Lukšić.&nbsp;
Lukšić je na CDT-ovoj konferenciji “Proces kreiranja javnih politika: Učešće, transparentnost, odgovornost“ rekao da se o EU integracijama mnogo više govori nego što se sprovodi.&nbsp;
- To puno zavisi od ljudi koji su na čelu Vlade, ministarstva, da li oni zaista razumiju svoju ulogu ili se ona svodi na jedan ili dva tvita, ili da pošaljete poruke na nekom sastanku u tri fraze a onda sljedećeg dana neće živjeti taj impuls da se to sprovede - rekao je Lukšić.
Za ubrzano otvaranje pregovora o članstvu sa EU koji su započeti u njegovom mandatu, kaže, da je zaslužan tadašnji entuzijazam za integracijama.&nbsp;
- Pregovore smo dobili jer je bilo mnogo entuzijazma, i u administraciji i javnosti. Mi nismo zemlja razvijene vladavine prava i to je proces koji traje dugo, jako je bitno to upravljanje i davanje primjera, a tada je postojala sinergija i entuzijazam sa obje strane, radili smo da podstaknemo taj proces evropskih integracija i zato smo dobili pregovore - rekao je Lukšić.
Govoreći o inkluzivnosti Vlade u tom periodu on je istakao da tada kao premijer nije bježao od pregovora sa opozicijom koja je, kako je rekao, takođe doprinijela otvaranju pregovora o članstvu.
- Što je tada bilo jeretičnije nego sada, lideri opozicije su dolazili kod mene da izvijeste o svojim utiscima o razgovorima koje su imali na važni međunarodnim adresama, to nije bio politički razgovor o koaliciji već na temu kako mi ovu zemlju da zadržimo na dobrom kursu - kazao je nekadašnji predsjednik Vlade.&nbsp;
Kazao je da je za Crnu Goru i štetno podizanje zidova od vlasti i opozicije, te da DPS kao predvodnik vlasti nije u svim periodima dominirao u inkluzivnosti.&nbsp;
- Mogla je praksa da bude drugačija, kroz drugačije ponašanje da se istraje na inkluzivnosti, kada vi podižete zidove i druga strana podiže zidove - rekao je Lukšić i dodao da je Crna Gora nakon otvaranja pregovora sa EU imala veći nivo partitokratije nego prije.&nbsp;
- To podizanje političkih zidova je bilo izraženo da je otežalo proces integracija - kazao je on.&nbsp;
Komentarišući to što Crna Gora i dalje nema zakone o Vladi i Skupštini on je rekao da je kultura vladavine prava bitnija od represije.&nbsp;
- Zakon o Vladi je, koliko znam, pripremljen još ranije. Imate zemlje koje nemaju pisani Ustav pa funkcionišu na osnovu ustaljenih praksi. Kultura vladavine prava je važnije od represije, ne mora neko da vas podsjeća na vašu odgovornost da biste se u nekoj situaciji izvinili javnosti. To u političkoj gradaciji nekada podrazumijeva ostavku, pad vlade, promjenu parlamentarne većine. Taj stadijum nećemo ostvariti ako imamo zakon o Vladi i Skupštini - ocijenio je Lukšić.
Dodao je i da ne smatra da je prenošenje sjednica Vlade standard transparentnosti.&nbsp;
- Sjednice u Njemačkoj nisu otvorene ali ne znači da je tamo nizak stepen integriteta - istakao je Lukšić.&nbsp;
Upitan da li očekuje da Hrvatska blokira Crnu Goru na putu ka EU, odnosno da li će problem eskalirati, on je istakao da je situacija već eskalirala.
- Već je eskaliralo u ozbiljan problem. Mi živimo u vremenu informacione polucije, sve teže razaznajemo šta je bitno od nebitnog. Mi već imamo ozbiljan problem u odnosima, okolnost da su lideri institucija persone non grate bi trebalo da bude alarm na uzbunu. Ne ulazeći u istorijsku genezu problema, mislim da je prvi korak ka izgradnji razumnog društva šansi da prihvatimo da nije krivica stalno kod nekog drugog, da nije kritika stalno za nekog drugog, hajde da pokušamo da prihvatimo da je krivica nekad i kod nas, da mi nismo spoznali šta su standardi evropskog političkog djelovanja umjesto što se po inerciji držimo kruto našeg stava i plota. Da bismo mi dobili šansu da uđemo u EU potrebna je temeljna promjena u društvu u ovome - dodao je Lukšić.&nbsp;
<h2>Politički dogovori ruše ustavni balans vlasti</h2>
Izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica kazao je, otvarajući konferenciju, da vlast radi ad hoc, po zastarjelim pravilima, bez Zakona o Vladi, bez strategije otvorenost i da imamo zabrinjavajući fenomen da imamo više telefonskih sjednica Vlade od redovnih.
- Danas Vlada ispunjava šezdesetak odsto prilično bazičnih kriterijuma otvorenosti i treća je u regionu, proces javnih konsultacija je prilično zamro, nismo imali uopšte ili nismo imali kvalitetne rasprave za IBAR zakone, ni o zakonima koji su se ticali programa Evropa sad - ukazao je Koprivica.&nbsp;
Podsjetio je da je Vlada obećala da će nakon svake sjednice imati konferencije za medije i da nije ispunila obećanje . “A nije ni mogla jer je imala više telefonskih (62) nego &nbsp;redovnih sjednica (53) &nbsp;i to je jedan vrlo komplikovan i zabrinjavajući fenomen, da se odluke donose telefonskim putem”, naveo je Koprivica i dodao da predsjednik Vlade bira medije koji mu odgovaraju za intervjue i da je malo otvoreniji u toku izbornih kampanja.&nbsp;
- Izmjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama po treći put nijesu prošle skupštinsku proceduru. Na sceni je svojevrsni ping-pong između izvršne i zakonodavne vlasti o proceduralnim stvarima jer očigledno nikom baš ne odgovara poboljšanje ovog akta. Kratko rečeno 44. Vlada ima problem sa otvorenošću - istakao je Koprivica.
Kada je u pitanju Skupština, Koprivica je rekao da je Regionalni indeks otvorenosti koji CDT radi sa regionalnim partnerima pokazao da je parlament standardno dobar u administrativnoj transparentnosti, odnosno da objavljuje sve važne informacije.&nbsp;
Ipak, podsjeća, da i dalje nemamo Zakon o Skupštini i da se u u parlamentu u posljednje vrijeme dešavaju gotovo nezamislive pojave.&nbsp;
- One simbolično počinju sa nečitanjem ekspozea premijera , imamo otkazivanje ili odlaganje premijerskih satova, informisanje poslanika SMS-om o plenarnim zasjedanjima… - rekao je Koprivica.
Istakao je i netransparentne promjene dnevnog reda, odnosno zloupotrebe u cilju stavljanja opozicije u podređni položaj koji treba da ishoduje izostankom skupštinskih debata.&nbsp;
- Loša je kontrolna funkcija parlamenta, predstavnici izvršne vlasti se ne pojavljuju na saslušanjima, izostaje kvalitetan rad odbora a Poslovnik se mijenja kako bi umanjio mogućnosti pokretanja inicijativa iz opozicije - rekao je Koprivica.
- Politički dogovori ruše ustavni balans vlasti - dodao je on i istakao da se sve ovo zaokružuje simbolički - sa novim logom Skupštine koji je usvojen netransparentno i bez međunarodnog konkursa.&nbsp;
&nbsp;

Lukšić: Podizanje zidova između vlasti i opozicije otežava integracije

Ustavni sud Crne Gore i dalje ignoriše davno podnijete inicijative koje se tiču ocjene ustavnosti i zakonitosti, čime ozbiljno narušava povjerenje građana u pravnu sigurnost i transparentnost institucija, kazali su iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT).&nbsp;
Inicijative CDT-a, podnijete tokom 2022. i 2023. godine, nijesu jedine koje čekaju odgovor. Kako je rekla programska direktorica CDT-a Milica Kovačević, prema dostupnim podacima, na kraju 2023. godine u radu Ustavnog suda bilo je 318 predmeta u postupcima za ocjenu saglasnosti s Ustavom i zakonom, od kojih je 258 preneseno iz prethodnih godina.&nbsp;
- Javnost nema informacije o tome ko je podnio ove inicijative, koliko su važne, niti koliko dugo čekaju na rješavanje - naglasila je ona.
Podsjeća da CDT već skoro godinu i po dana čeka odluku Ustavnog suda o inicijativi za ocjenu ustavnosti Odluke o dopuni Statuta opštine Nikšić, kojom je uvedena "krsna slava" grada.&nbsp;
- Ovom odlukom opština Nikšić je stavila pravoslavnu vjersku zajednicu u privilegovan položaj, što je u suprotnosti s principom jednakosti i pravom na slobodu vjeroispovijesti. Zadatak Ustavnog suda je da spriječi moguću diskriminaciju, a ne da je ignoriše. Njihova pasivnost ohrabrila je i druge opštine da donose slične diskriminatorne propise - kazala je Kovačević.
Takođe, ona napominje da inicijativa za ocjenu izmjena Zakona o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore, kojim je tokom raspisanog izbornog procesa formirana opština Zeta, čeka već više od dvije godine.
- Iako greške napravljene u odavno završenom izbornom procesu više ne mogu biti ispravljene, neophodno je da Ustavni sud iznese svoj stav kako se pasivnost ne bi shvatila kao podrška izmjenama izbornih granica tokom samog izbornog procesa. Ovo pitanje je posebno važno u kontekstu predstojeće izborne reforme, kojom treba spriječiti buduća kršenja standarda za fer izbore - naglasila je Kovačević.
Prema njenim riječima, nedostatak transparentnosti u radu Ustavnog suda predstavlja ozbiljan problem.&nbsp;
- Ova institucija, koja bi trebala biti garant ustavnosti i zakonitosti, djeluje kao "crna rupa" u kojoj inicijative nestaju, a građani ostaju bez ikakve informacije o ishodu ili vremenskom okviru donošenja odluka. Netransparentnost i zatvorenost Ustavnog suda je godinama predmet kritika međunarodnih organizacija, posebno u kontekstu postupanju po izbornim žalbama, ali te kritike nisu donijele nikakve promjene - napomenula je Kovačević.
Dok se druge institucije pravosudnog i upravnog sistema, kroz decenije reformi, polako kreću ka većoj otvorenosti prema javnosti, Ustavni sud, ističe Kovačević, ostaje zatvoren, bez mehanizama koji bi osigurali odgovornost i transparentnost.&nbsp;
- Ovakva praksa ugrožava pravnu sigurnost i otežava praćenje i kontrolu rada ključne institucije koja bi trebala biti stub pravde i ustavnog poretka u Crnoj Gori. Zahtijevamo hitno rješavanje ovih pitanja, kako bi Ustavni sud počeo odgovarati na brojne inicijative – ne samo naše, već i mnoge druge koje već godinama čekaju na odgovor - zaključila je Kovačević.

Kovačević: Ustavni sud mora prestati da ignoriše inicijative, odgovornost javnosti ne smije biti izuzetak

Individualni podaci sa popisa stanovništva se ne mogu koristiti. Zainteresovana javnost, u koju spada i ministar unutrašnjih poslova (Danilo Šaranović), može dobiti zbirne podatke, koji mogu poslužiti za neku zbirnu analizu.&nbsp;
To je, u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E, kazala programska direktorica u Centru za demokratsku tranziciju Milica Kovačević komentarišući najavu ministra Danila Šaranovića da će formirati specijalizovani tim koji će analizirati rezultate popisa i na osnovu njih provjeriti birački spisak.
- Mislila da smo mi ovu temu raspravili 2011. godine, nakon popisa. I tada smo imali jednu dugotrajnu raspravu o tome da se upoređuju popis i birački spisak. Mislila sam da je stručna javnost do kraja objasnila da to jednostavno nijesu podaci koji se mogu direktno upoređivati. Imali smo i tada intencije i pritisak na Monstat da se individualni podaci, suprotno međunarodnim standardima statistike i suprotno našem Zakonu, ustupe uz različite namjene. Monstat je tad uspio da se odupre, mislim da je to čak prošlo jednu sudsku kontrolu i na to je stavljena tačka - rekla je Kovačević.
Druge vrste analiza, podsjeća Kovačević, koje isključuju individualne podatke, može da koristi Ministarstvo unutrašnjih poslova. Postavlja se, kaže ona, pitanje čemu inicijativa ministra Šaranovića nakon popisa.
- Popis nije otkrio ništa novo u vezi sa biračkim spiskom. Mi smo ovih problema svjesni decenijama. Problem nije u biračkom spisku, problem je u registrima državljana, u registrima prebivališta i boravišta, koji su u nadležnosti Ministarstva. Taj Zakon treba da se mijenja. Specijalni tim je potreban i on je mogao prvog dana njegovog (Šaranovićevog) mandata da bude osnovan, nije morao popis da se čeka za to saznanje - naglasila je Kovačević.
CDT je u Izbornoj reformi iz 2014. godine, podsjeća Kovačević, zagovarao da se krene sa unaprjeđenjima Zakona o registrima boravišta i prebivališta crnogorskih građana, po uzoru na Hrvatsku.
- Ne znam da li bi danas problem bio kompletno riješen, jer je veliki, ali bismo imali prilično sređene registre. To se nije uradilo. Posljednja velika reforma je bila centralizacija biračkog spiska. Danas kad govorimo o problemima sa biračkim spiskom, on je samo izvedena baza koja se puni drugim bazama - navela je ona.
Kovačević smatra da je problem u našim osnovnim registrima.
- Problem je u tome što u našem registru državljana imamo i ljudi, koji nezakonito imaju i neko drugo državljanstvo, a nijesu izgubili posljedično crnogorsko, i nemamo mogućnost to da provjerimo kao država. Problem sa registrima prebivališta je i u tome što imamo ljude koji su se trajno odselili iz Crne Gore, i tamo gdje su se odselili uživaju druga građanska prava, a drže fiktivno prebivalište koje zloupotrebljavaju, pored ostalog, i za ostvarivanje prava glasa - istakla je Kovačević.
Promblema ima i sa drugim registima, poput registra umrlih, ističe Kovačević, i dodaje da uprkos tome što se deset godina zna kako problem treba da se riješi, ne postoji politička volja. Zakasnili smo za mnoge prethodne
<h2>Izborna reforma</h2>
Mnogo toga potrebno je za izbornu reformu, napominje Kovačević. Smatra da djelokrug Odbora za izbornu reformu treba proširiti zato što su to, kako kaže, sistemske stvari koje treba rješavati kroz različite dijelove zakonodavstva, a najneophodnija je profesionalizacija izborne administracije.
- Mi imamo politizovanu, politički kontrolisanu izbornu administraciju, gdje oni koji učestvuju na izborima o njima odlučuju. Nama treba ozbiljna reforma sistema finansiranja političkih partija, izbornih kampanja, nadzor nad tim finansiranjem. Nama treba ozbiljna reforma i medijskog zakonodavstva i zakona o finansiranju u skladu sa novim trendovima, novim kanalima komunikacije, tehnologija, malignim stranim uticajima, dezinformacijama. Nama treba oslobađenje političkog procesa od diktata partija, nama treba mogućnost individualnih kandidatura, nama trebaju otvorene liste, više uticaja građana na izbore, odrobljavanje tog procesa od uskih partijskih interesa - poručila je Kovačević.
<h2>Jezik</h2>
Komentarišući to što se od objave rezultata popisa najviše reakcija vlasti odnosilo na podatke o jeziku, kao i to da je, navodno, učinjena velika nepravda što srpski nije postao službeni onda kada je pisan Ustav, Kovačević objašnjava da bi izmjene najvišeg pravnog akt bile prilično izazovne.
- To je složen proces, posebno za jedan manji broj članova Ustava, među kojima je član 13 kojim je definisan jezik. Promjenu je potrebno da na referendumu podrže tri petine svih birača u Crnoj Gori - navela je ona.
Najvažnije stvari u Ustavu mogu, kaže Kovačević, da se mijenjaju tek ako postoji jedno prevladavajuće, apsolutno dominantno mišljenje u društvu da nešto treba da se mijenja.
- Prvo, tako nešto ne može da se promijeni u ovim političkim okolnostima, bez kršenja Ustava. Drugo, imam potrebu da podsjetim građane kako je tretiran srpski jezik. Srpski jezik jeste službeni jezik u Crnoj Gori. Taj član Ustava kaže: službeni jezik je crnogorski, u službenoj upotrebi su i srpski, bosanski, hrvatski, albanski. Između službenog jezika i službene, suštinske, upotrebne razlike u svakodnevnom životu nema. Mi, inače, govorimo istim jezikom, koga zovemo različitim nazivima, ali lingvistički govorimo istim jezikom. Vi nemate nikakvu prepreku, nigdje, da komunicirate na jeziku kojeg zovete srpski. Dakle, ta cijela nepravda, i njeno otklanjanje, nema nikakve praktične konsekvence, jer se ništa neće promijeniti. Samo je pitanje te male prednosti, koju je ustavopisac dao jeziku koji nosi ime države, onda kad je pisan Ustav za tu državu - rekla je Kovačević.
<h2>Bič za vaspitanje nevladinog sektora</h2>
Sve je, kaže progrmaska direktorica u CDT-u, sporno u vezi sa inicijativom o Zakonu o agentima stranog uticaja, od same namjere, do komunikacije.
- Pojavila se ta inicijativa, istina da Zakon još nije napisan, ali smo u samoj najavi čuli šta bi trebalo da donese nevladinom sektoru, koji se označava kao agentura, kao strani plaćenici, kao ljudi koji kriju finansije, kao ljudi koji ne plaćaju poreze, kao ljudi koji su zauzeli neku ulogu koja im ne pripada - istakla je Kovačević.
To je, ukazuje, saopšteno jednom izuzetno agresivnom retorikom.
- Koja nama saopštava da je to bič za vaspitanje nevladinog sektora. Jedan autokratski potez, anti demokratski, anti evropski, koji bi trebalo da ućutka NVO i to naročito one NVO koje se bave stvarima koje su neprijatne vladajućim političarima, koje se bave javnim politikama, analiziraju i kritikuju. Čuli smo i od potpredsjednika Vlade da smo zečevi, da su svi zečevi istjerani iz grmova. U toj kampanji se pojavilo bezbroj netačnih informacija, dezinformacija, kojima ćemo se mi baviti u narednom periodu. Mi vjerujemo da ovdje nije pitanje samo toga da se Zakon ne usvoji, drago nam je što se većina većine izjasnila eksplicitno protiv tog zakona, nego da ova kampanja ne smije da posluži kao kampanja za ućutkivanje i targetiranje civilnog društva - zaključila je Kovačević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DgNjBpG931VQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kovačević: Popis i birački spisak se ne mogu upoređivati

Antiraketna baza Sjedinjenih Američkih Država u naselju Redžikovo u Poljskoj je ''prioritetna meta za potencijalnu neutralizaciju'', izjavila je portparolka ruskog Minsitarstva spoljnih poslova Marija Zaharova. 
- S obzirom na nivo prijetnji koje predstavljaju takvi zapadni vojni objekti, baza protivraketne odbrane u Poljskoj je odavno uključena među prioritetne ciljeve potencijalne neutralizacije. Ako je potrebno, to se može postići korišćenjem širokog spektra naprednog naoružanja - rekla je Zaharova, objavio je TASS, a prenosi Tanjug.
Zaharova je ranije danas ocijenila da intenziviranje konfrontacije Zapada sa Rusijom neće poboljšati život u Evropi.

Zaharova: Antiraketna baza SAD u Poljskoj prioritetna meta

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski reagovao je danas na izjavu ruskog predsjednika Vladimira Putina o upotrebi nove ruske balističke rakete, rekavši da je time ekslairana situacija u ratu u Ukrajini i prekršena Povelja UN.
- 'Putin je danas priznao da je napravio već drugi korak ove godine ka eskalaciji, ka širenju ovog rata. Korišćena je nova balistička raketa. Putin je pogodio naš grad Dnjepar, jedan od najvećih gradova Ukrajine. Ovo je očigledno i ozbiljno povećanje obima i brutalnosti ovog rata, cinično kršenje Povelje UN od strane Rusije - rekao je Zelenski tokom svog večernjeg obraćanja, prenosi Ukrinform.
On je dodao da je prvi korak Rusije ka eskalaciji bilo &nbsp;uključivanje Sjeverne Koreje u rat protiv Ukrajine, "i to kontingenta od najmanje 11.000 vojnika''.

Zelenski: Ispaljivanjem nove ruske rakete eksalirana situacija i prekršena Povelja UN

Ministar vanjskih poslova i lider Bošnjačke stranke (BS) Ervin Ibrahimović kazao je da nije zadovoljan brojem resora koje ta partija ima u Vladi, navodeći da imaju kadrova koji mogu da popune jača mjesta u izvršnoj vlasti. 
 
Ibrahimović je u emisiji Načisto na Televiziji Vijesti, upitan kako su sa šest poslanika dobili pet resora u Vladi i da li je to dokaz da su i dalje "dobri politički trgovci", rekao da BS-u niko ništa nije poklonio i da nijesu trgovali. 
 
Kako je rekao, BS može pomoći da Crna Gora u što kraćem periodu postane punopravna članica Evropske unije (EU). 
 
- Da li sam zadovoljan sa brojem ministarstava - mogu vam reći i da nijesam. BS ima kadrova koji mogu da popune još jača mjesta u Vladi -naveo je Ibrahimović. 
 
On je kazao da su u 44. Vladu ušli samostalno, odnosno da pomognu Crnoj Gori da uđe u EU. 
 
- Niko nas nije natjerao da uđemo u ovu Vladu, svjesno smo ušli - dodao je Ibrahimović. 
 
Kako je naveo, kada osjete da 44. Vlada "nema kiseonika" za evropski put, napustiće Vladu. 
 
- Važno je da 44. Vlada ima jasnu poruku - 100 posto za EU - naglasio je Ibrahimović. 
 
On je istakao da Crna Gora ide prema EU i prosperitetu. 
 
- Svi izvještaji koje dobijamo sa međunarodnih adresa pokazuju da smo na pravom putu - rekao je Ibrahimović. 
 
On je kazao da ne bi komentarisao izjavu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koji je Aliju Balijagića osumnjičenog za dvostruko ubistvo povezao sa vjerskim fundamentalizmom. 
 
- Imam mišljenje, ali kao ministar vanjskih poslova ne bih ga iznosio - naveo je Ibrahimović. 
 
On je podsjetio da će 2. decembra predsjednik Crne Gore Jakov Milatović otputovati u zvaničnu posjetu Turskoj i najavio da će uskoro u Ankaru u zvaničnu posjetu putovati i premijer Milojko Spajić. 
 
Upitan o inicijativi da srpski jezik postane službeni, Ibrahimović je kazao da se zna kako se mijenja Ustav. 
 
On je pojasnio da taj nacrt treba da glasa dvije trećine poslanika i isto toliko predlog, pa nakon toga tri petine upisanih birača na referendumu da glasa za promjenu u Ustavu. 
 
- Radi se o populističkoj politici - rekao je Ibrahimović. 
 
On je kazao da su njegovi odnosi sa bivšim predsjednikom Crne Gore Milom Đukanovićem "skoro kao ranije". 
 
Ibrahimović je naveo i da nema nikakav spor sa predsjednikom Opštine Rožaje Rahmanom Husovićem. 
 
Kako je rekao, žao mu je što su neki ljudi napustili BS, ali da svako ide gdje mu je bolje. 
 
- Vidjećete na izborima 2027. kakav će biti rezultat BS. Zahvalan sam na svemu što su pomogli BS i želim da nađu sreću u drugim partijama -kazao je Ibrahimović.

Ibrahimović: Nijesam zadovoljan brojem ministarstava

Budilnik na Televiziji E bavi se zabrinjavajućim podacima o porastu slučajeva femicida u Crnoj Gori - koje mjere institucije i društvo moraju preduzeti kako bi se spriječilo nasilje nad ženama.&nbsp;
Dio progama posvetićemo mladima – da li u Crnoj Gori imaju dovoljno dobrih uslova za obrazovanje, zapošljavanje i stvaranje porodica, što im nedostaje za sigurniju budućnost. Mladi sve češće koriste nikotinske vrećice ili snus, provjerićemo koji su štetni efekti po zdravlje. Donosimo priču o prvoj mobilnoj logopedskoj igrici za djecu, koja na inovativan način, kroz zabavu, pomaže u razvoju govora.
Novo izdanje emisije Srećan dan u znaku je umjetnosti. O izložbi "Igračke bez naziva” govoriće Nikola Marković, slikar, vajar, arhitekta i dizajner. Premijera predstave "Bilo jednom (i) u Crnoj Gori" povod je da razgovaramo sa glumcem Đorđijem Tatićem. U susret premijeri filma u Podgorici „Pontonovo srce” ugostićemo reditelja Senada Šahmanovića.&nbsp;
Naša gošća biće i kustoskinja Milica Bezmarević sa kojom ćemo razgovarati o američkoj umjetnici Kiki Smit, čija će izloba „Kiki Smit. Utkani svjetovi” biti otvorena u utorak, 26. novembra u 19 sati u Dvorcu Petrovića.

Jutro na Televiziji E

Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, Sveto Baković, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.
On i predsjednik MZ Štitarice Radovan Rakočević govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.
- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza Nikole Petrovića Njegoša, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.
<h2>Razdor</h2>
Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.
- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.
Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.
- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.
Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.
- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.
Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

&nbsp;U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.
Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.
Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.
Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.
Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.
No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;
Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.
U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;
&nbsp;

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.
To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.
U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!
Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.
Zoran Ćoćo Bećirović, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.
Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.
Ana Raičković, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede Draška Đuranovića.
Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.
Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.
A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.
Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.
Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.
To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.
Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.
Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana
u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.
Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.
Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.
To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.
A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...
Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.
Jer, kako reče veliki crnogorski glumac Veljko Mandić u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Selo je blokirano jakim policijskim snagama. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili. Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu. Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom. Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.

Tag: centar-za-demokratsku-tranziciju