Mekalister: Podjele među članicama EU mogu usporiti odluke o proširenju

Predsjednik Odbora Evropskog parlamenta za vanjske poslove (AFET) Dejvid Mekalister kazao je u intervjuu za Pobjedu da je najnoviji izvještaj Evropske komisije o proširenju pokazao da je prijem novih članica strateški interes za EU, ali i za Zapadni Balkan.

Ipak, naglašava da među 27 zemalja članica Unije postoje podjele koje, kako navodi, mogu usporiti donošenje odluka.

Odgovarajući na pitanje kako će, u kontekstu pridruživanja Crne Gore, biti prevaziđene prepreke koje se tiču skepticizma nekih članica prema proširenju, Mekalister ističe da „neke vlade brinu o institucionalnim kapacitetima, druge o javnoj podršci pitanju prijema novih članica“.

- Da bi se prevazišao skepticizam, EU mora istovremeno da uradi dvije stvari: da unaprijedi komunikaciju o koristima proširenja i da se interno pripremi za veći broj članica - navodi sagovornik Pobjede.

Mekalister napominje da je pred Crnom Gorom još mnogo zadataka do zatvaranja svih poglavlja, a kao posebno važnu ističe činjenicu da je država nazadovala po pitanju usklađivanja vizne politike sa EU, te da je momenat da se odmah preduzme konkretna akcija u vezi sa tim pitanjem.

POBJEDA: Crna Gora nastavlja svoj put ka članstvu u Evropskoj uniji, zadržavajući poziciju predvodnika. Ipak, jasno je i u Podgorici i u Briselu da stvari neće teći glatko, te da postoji mnogo izazova. Po Vašem mišljenju, što trenutno predstavlja najveću prepreku na putu Crne Gore ka EU?

MEKALISTER: Novi zamah politike proširenja stvorio je stvarnu priliku da zemlje Zapadnog Balkana budu bliže Evropskoj uniji. Evropski parlament već dugo naglašava da budućnost Crne Gore kao i čitavog regiona leži u Evropi. Crna Gora jeste predvodnik, ali napredak na kraju zavisi od sposobnosti političkih aktera da očuvaju stabilnost, ojačaju demokratske institucije i ostvare opipljive rezultate u ključnim reformama.

Izvještaj Evropske komisije za 2025. godinu jasno navodi da je Crna Gora ostvarila dobar napredak na putu ka EU integracijama, naročito u usklađivanju spoljne politike i saradnji sa EU i NATO. Međutim, u izvještaju se takođe ističe da politička polarizacija i česte institucionalne blokade i dalje usporavaju reformski proces. Ono što je sada presudno jeste istinska politička volja i sposobnost da se gradi konsenzus preko partijskih linija i da se obezbijedi da reforme ne budu samo usvojene, već i sprovedene u praksi.

Sljedeći koraci Crne Gore moraju biti usmjereni na tzv. „osnove“ - vladavinu prava, nezavisnost pravosuđa, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, zaštitu manjina, kao i profesionalnu i depolitizovanu javnu upravu. Samo vidljiv i nepovratan napredak u ovim oblastima približiće zemlju članstvu u EU i obezbijediti trajne koristi za građane.

POBJEDA: Nakon usvajanja Paketa proširenja potvrđeno je da je Crna Gora država koja je prva u redu za članstvo, međutim što Izvještaj još poručuje na što bi vlast posebno trebalo da obrati pažnju?

MEKALISTER: Paket o proširenju Evropske komisije za 2025. godinu, objavljen ove sedmice, potvrđuje vodeću poziciju Crne Gore u procesu pristupanja. Pozdravljam ponovljenu ocjenu Komisije o solidnom napretku zemlje u reformama povezanim sa EU i njenom dosljedno visokom usklađenošću sa Zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU.

U izvještaju se navodi da je Crna Gora otvorila sva 33 pregovaračka poglavlja i privremeno zatvorila njih sedam, uključujući četiri u protekloj godini što je jasan znak obnovljenog zamaha. Posebno pozdravljam i činjenicu da su ispunjena privremena mjerila za poglavlja 23 i 24, što su najvažnija poglavlja koja obuhvataju pravosuđe, temeljna prava te pravdu, slobodu i bezbjednost, a čime se otvara put ka daljem napretku. Komisija takođe pohvaljuje konstruktivnu regionalnu ulogu Crne Gore i njeno učešće u inicijativama poput Jedinstvenog područja za plaćanja u eurima (SEPA), koje će ojačati trgovinske i investicione veze sa EU.

Naravno, izvještaj ukazuje i na oblasti koje zahtijevaju kontinuirani napor, posebno u pravosuđu, slobodi medija i borbi protiv organizovanog kriminala.

Ali sveukupno, ovo je pozitivna i ohrabrujuća procjena, koja potvrđuje da evropska perspektiva Crne Gore nije samo živa, već napreduje.

POBJEDA: Jedna od aktuelnih tema u Crnoj Gori u posljednje vrijeme jeste uvođenje viznog režima za turske državljane. Što Crna Gora, kao potencijalna nova članica EU, treba da uradi u oblasti migracione politike kako bi izbjegla scenario sa kojim se suočavaju postojeće članice a to je masovan priliv migranata koji je teško kontrolisati?

MEKALISTER: Upravljanje migracijama biće suštinski dio budućih obaveza Crne Gore kao potencijalne članice EU. Kredibilna migraciona politika treba da bude čvrsta, pravedna i usmjerena ka budućnosti da štiti granice, obezbijedi poštovanje zakona i očuva sposobnost Evrope da integriše one koji imaju pravo da ostanu.

Izvještaj Komisije naglašava konstruktivnu saradnju Crne Gore sa agencijama EU za upravljanje granicama i sprovođenje zakona - Frontexom, Europolom, Eurojustom i CEPOL-om u borbi protiv prekograničnog kriminala i unapređenju upravljanja granicama. Stupanjem na snagu ažuriranog sporazuma sa Frontexom 2023. godine već je ojačana operativna saradnja, a potrebno ju je dalje proširiti.

Istovremeno, Crna Gora treba da teži potpunom usklađivanju svoje vizne politike sa politikom EU i da izgradi kapacitete za efikasno sprovođenje procedura povratka. Dobro upravljanje migracionim sistemom mora da kombinuje humanitarne standarde azila sa strogom primjenom pravila protiv neregularnih ulazaka. To znači jačanje spoljnjih granica, borbu protiv krijumčarenja migranata i unapređenje saradnje sa susjednim i partnerskim zemljama radi otklanjanja uzroka migracija i efikasnog sprovođenja odluka o povratku.

Ukratko, odgovorno upravljanje granicama i regionalna saradnja, a ne reaktivne, ad hoc odluke, ključ su za očuvanje bezbjednosti i stabilnosti.

POBJEDA: Kada govorimo o viznom režimu i obavezama Crne Gore da svoju politiku u toj oblasti uskladi sa evropskom, ne možemo ignorisati činjenicu da je zemlja nazadovala, umjesto da je napredovala. Da li je krajnje vrijeme da Crna Gora u potpunosti uskladi svoju viznu politiku sa EU, bez daljih izgovora?

MEKALISTER: Da. Ovo je trenutak za odlučnu akciju. Izvještaj Komisije za 2025. godinu jasno navodi da je Crna Gora ostvarila samo ograničen napredak u usklađivanju svoje vizne politike sa politikom EU, a u nekim slučajevima čak i nazadovala. To se mora promijeniti.

Usklađivanje vizne politike nije formalnost, već suštinski dio Poglavlja 24 pravne tekovine i ukupnog okvira migracione i bezbjednosne politike. Takođe je izričito uključeno u Reformsku agendu Crne Gore u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan i Instrumenta za reforme i rast. Stoga ohrabrujem vladu da završi ovaj proces bez daljih odlaganja, posebno u pogledu zemalja koje predstavljaju rizik od neregularnih migracija ili bezbjednosnih prijetnji za EU.

Potpuno usklađivanje dodatno bi pokazalo da Crna Gora ozbiljno shvata svoje buduće obaveze u EU i da je spremna da dijeli odgovornost za bezbjednost spoljnjih granica Unije.

POBJEDA: Često govorimo o preprekama na putu Crne Gore ka EU, fokusirajući se na unutrašnje probleme. Ali unutar same EU, neke države članice i dalje su skeptične prema proširenju. Kako se ta prepreka može prevazići?

MEKALISTER: Proširenje je proces zasnovan na zaslugama. Svaka zemlja kandidat treba da bude ocijenjena prema ispunjenosti Kopenhaških kriterijuma. Kada kandidati ispune obaveze, EU mora takođe da ispuni svoja obećanja. To je ono što proces čini kredibilnim i za građane Zapadnog Balkana i za one unutar Unije.

Izvještaj Komisije za 2025. godinu ponovo ističe da je proširenje u strateškom interesu same EU. Stabilan, demokratski i prosperitetan region Zapadnog Balkana jača Uniju u cjelini, naročito u današnjem geopolitičkom kontekstu. Ipak, tačno je da unutrašnje podjele među državama članicama mogu usporiti donošenje odluka. Neke vlade brinu o institucionalnim kapacitetima, druge o javnoj podršci proširenju. Te zabrinutosti treba rješavati otvoreno, a ne izbjegavati ih.

Da bi se prevazišao skepticizam, EU mora istovremeno da uradi dvije stvari: da unaprijedi komunikaciju o koristima proširenja i da se interno pripremi za veći broj članica. Institucionalne reforme biće ključne da bi Evropska unija ostala efikasna i kohezivna kada joj se pridruže nove članice.

Nedavni izvještaj Evropskog parlamenta o institucionalnim posljedicama proširenja s pravom ističe da nam je potrebna EU koja može da djeluje brzo i odlučno, bez ugrožavanja demokratskog legitimiteta. To znači - šira primjena donošenja odluka putem kvalifikovane većine i to na više oblasti, posebno u spoljnoj politici, uz uvođenje zaštitnih klauzula za vitalne nacionalne interese umjesto veta.

Takođe to znači efikasniju Evropsku komisiju i pravedniji, fiksni sastav Evropskog parlamenta, zasnovan na transparentnoj matematičkoj raspodjeli mjesta. U Savjetu, sistem višedržavnog timskog predsjedavanja mogao bi obezbijediti veći kontinuitet i ravnotežu među regionima.

Podjednako je važno jačanje sprovođenja vladavine prava i unapređenje demokratske odgovornosti u svim institucijama EU.

Na kraju, sam proces proširenja mogao bi slijediti fazni i uslovni model: postepenu integraciju u jedinstveno tržište i institucije EU, kroz reverzibilne faze povezane sa pokazateljima vladavine prava i upravljanja. Takav pristup bio bi realan i pravedan i nijedna zemlja ne bi bila ostavljena po strani, ali bi obaveze morale biti praćene konkretnim rezultatima.

Proširenje nije milostinja, već geopolitička investicija u stabilnost i zajednički prosperitet. Kada Crna Gora nastavi da isporučuje reforme, EU mora odgovoriti istom odlučnošću, kredibilnim, predvidivim odlukama i institucionalnom spremnošću da proširenje učini uspješnim za sve.

POBJEDA: U posljednje vrijeme govori se o izmjeni pravila pristupanja, konkretno o prijedlogu da se ukine pravo veta za nove članice. Smatrate li da bi to moglo biti rješenje?

MEKALISTER: Institucionalne reforme i proširenje su dvije strane iste medalje. Ako EU želi da bude snažnija i ujedinjenija, mora postati i efikasnija u donošenju odluka. Cilj nije eliminisanje nacionalnih glasova, već sprečavanje situacije u kojoj jedna zemlja može blokirati napredak u pitanjima za koja postoji jasna većina.

Evropski parlament više puta je pozivao na širu upotrebu kvalifikovane većine glasova (QMV) u pojedinim fazama procesa proširenja. Član 49 Ugovora o Evropskoj uniji već pruža pravni osnov za to i nije potrebna izmjena Ugovora, već politički dogovor. To bi se, na primjer, moglo primjenjivati na srednje faze kao što su otvaranje ili zatvaranje poglavlja, dok bi jednoglasnost ostala za ključne odluke.

Izvještaj Komisije za 2025. godinu takođe naglašava potrebu da se i EU i zemlje kandidati pripreme za Uniju sa više od 30 članica. To znači institucionalnu reformu, fleksibilnije donošenje odluka i snažniju ulogu Evropskog parlamenta radi većeg stepena transparentnosti i odgovornosti.

Strukturne reforme treba da idu ruku pod ruku sa postepenom integracijom. Omogućavanje zemljama kandidatima da ranije učestvuju u odabranim politikama EU može pokazati da proširenje nije apstraktno obećanje, već opipljiv proces koji donosi rezultate prije i poslije pristupanja.

POBJEDA: Da bi Crna Gora zatvorila sva pregovaračka poglavlja naredne godine i postala punopravna članica EU 2028. godine, moraće da prevaziđe brojne izazove. Smatrate li da je to realno u tako kratkom roku?

MEKALISTER: Fokus ne bi trebalo da bude na postavljanju ili debatovanju o datumima, već na ostvarivanju stvarnog i mjerljivog napretka. Proširenje nije trka s vremenom, to je proces zasnovan na zaslugama, kredibilitetu i trajnoj transformaciji institucija i društva. Na kraju, nije presudno kada zemlja postane članica EU, već koliko dobro ispunjava sve uslove za održivo članstvo.

Izvještaj Komisije za 2025. godinu potvrđuje da je Crna Gora ostvarila opipljiv napredak, uključujući privremeno zatvaranje četiri poglavlja u protekloj godini i visok stepen usklađenosti sa pravnom tekovinom EU. To su važna dostignuća koja pokazuju obnovljeni zamah u Podgorici nakon perioda stagnacije. Međutim, isti izvještaj ističe da su administrativni kapaciteti i dalje skromni, da politička polarizacija otežava kontinuitet reformi i da vladavinu prava treba dodatno ojačati prije nego što se mogu zatvoriti završni kriterijumi.

Presudan faktor sada biće implementacija. Crna Gora mora nastaviti da gradi profesionalnu i politički neutralnu javnu upravu, obezbijedi nezavisnost i integritet pravosuđa i postigne ubjedljive rezultate u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Svaka reforma mora biti institucionalno ukorijenjena a ne vođena kratkoročnim političkim ciklusima.

Evropski parlament ostaje spreman da pruži podršku. Kroz programe podrške demokratiji i strukturisani međuparlamentarni dijalog, pomažemo jačanje uloge Skupštine Crne Gore, civilnog društva i nezavisnih medija u praćenju reformi.

Ako Crna Gora nastavi da stavlja suštinu ispred simbolike, kvalitet ispred brzine, njena evropska budućnost je jasna. Sa svoje strane, EU mora djelovati dosljedno, zadržati proširenje na vrhu političke agende i nagraditi one koji isporučuju stvarne reforme.