<article>Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović uputio je Skupštini Prijedlog za dopunu odredbe člana 64 Ustava Crne Gore na način da se utvrdi opšte pravilo prema kojem zaposleni u Crnoj Gori ne rade nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika koji su propisani zakonom, te da se istom dopunom predvidi mogućnost zakonskog propisivanja izuzetaka od opšteg pravila u onim djelatnostima u kojima je to neophodno radi zaštite javnog interesa.- Na osnovu člana 155 stav 1 Ustava Crne Gore podnosim Predlog za promjenu Ustava, kojim predlažem dopunu člana 64 Ustava, tako da se utvrdi opšte pravilo prema kojem zaposleni u Crnoj Gori ne rade nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika koji su propisani zakonom, uz mogućnost da se zakonom propišu izuzeci u djelatnostima u kojima je to neophodno radi zaštite javnog interesa- kazao je Milatović.   Razlog za ovu inicijativu je odluka Ustavnog suda od 28. januara 2026. godine, kojom je ukinut član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, jer je ocijenjeno da krši slobodu preduzetništva i princip jednakosti pred zakonom. - Time je još jednom pokazano da se pitanje neradne nedjelje ne može dugoročno i stabilno riješiti bez jasnog ustavnog uporišta. Drugim riječima, bilo kakva izmjena zakona je unaprijed osuđena na propast, jer je Ustavni sud već jednom donio presudu po ovom pitanju- istakao je predsjednik. Dopunom Ustava, dodaje on, obezbijedilo bi se jasno i nesporno ustavno uporište za ovo pravo i spriječila buduća pravna i socijalna neizvjesnost.   - Poštovani građani, Ovakvo rješenje utemeljeno je i na praksi pojedinih zemalja EU, poput Savezne Republike Njemačke, gdje su nedjelja i državni praznici ustavno prepoznati kao dani odmora, uz jasno propisane izuzetke u djelatnostima od javnog interesa. Ovo pitanje prevazilazi dnevnu politiku i predstavlja vrijednosno opredjeljenje Crne Gore – da li  želimo državu u kojoj su rad, porodica i dostojanstvo ustavne kategorije. Imajući u vidu najširi društveni značaj ovog pitanja, očekujem da će Skupština Crne Gore podržati izmjenu Ustava u dijelu člana 64 i jednom za svagda staviti tačku na ovo pitanje - poručio je predsjednik Milatović u izjavi.</article>

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović uputio je Skupštini Prijedlog za dopunu odredbe člana 64 Ustava Crne Gore na način da se utvrdi opšte pravilo prema kojem zaposleni u Crnoj Gori ne rade nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika koji su propisani zakonom, te da se istom dopunom predvidi mogućnost zakonskog propisivanja izuzetaka od opšteg pravila u onim djelatnostima u kojima je to neophodno radi zaštite javnog interesa.
- Na osnovu člana 155 stav 1 Ustava Crne Gore podnosim Predlog za promjenu Ustava, kojim predlažem dopunu člana 64 Ustava, tako da se utvrdi opšte pravilo prema kojem zaposleni u Crnoj Gori ne rade nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika koji su propisani zakonom, uz mogućnost da se zakonom propišu izuzeci u djelatnostima u kojima je to neophodno radi zaštite javnog interesa- kazao je Milatović.
&nbsp;&nbsp; 
Razlog za ovu inicijativu je odluka Ustavnog suda od 28. januara 2026. godine, kojom je ukinut član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, jer je ocijenjeno da krši slobodu preduzetništva i princip jednakosti pred zakonom.&nbsp;
- Time je još jednom pokazano da se pitanje neradne nedjelje ne može dugoročno i stabilno riješiti bez jasnog ustavnog uporišta. Drugim riječima, bilo kakva izmjena zakona je unaprijed osuđena na propast, jer je Ustavni sud već jednom donio presudu po ovom pitanju- istakao je predsjednik.
 
Dopunom Ustava, dodaje on, obezbijedilo bi se jasno i nesporno ustavno uporište za ovo pravo i spriječila buduća pravna i socijalna neizvjesnost. &nbsp; 

- Poštovani građani, Ovakvo rješenje utemeljeno je i na praksi pojedinih zemalja EU, poput Savezne Republike Njemačke, gdje su nedjelja i državni praznici ustavno prepoznati kao dani odmora, uz jasno propisane izuzetke u djelatnostima od javnog interesa. Ovo pitanje prevazilazi dnevnu politiku i predstavlja vrijednosno opredjeljenje Crne Gore – da li &nbsp;želimo državu u kojoj su rad, porodica i dostojanstvo ustavne kategorije. Imajući u vidu najširi društveni značaj ovog pitanja, očekujem da će Skupština Crne Gore podržati izmjenu Ustava u dijelu člana 64 i jednom za svagda staviti tačku na ovo pitanje - poručio je predsjednik Milatović u izjavi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Jakov Milatović

Neradna nedjelja

Predlog za promjenu Ustava Crne Gore

Politika

Milatović uputio Skupštini Predlog za promjenu Ustava: Pravo na neradnu nedjelju i za praznične dane

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović uputio je Skupštini Prijedlog za dopunu odredbe člana 64 Ustava Crne Gore na način da se utvrdi opšte pravilo prema kojem zaposleni u Crnoj Gori ne rade nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika koji su propisani zakonom, te da se istom dopunom predvidi mogućnost zakonskog propisivanja izuzetaka od opšteg pravila u onim djelatnostima u kojima je to neophodno radi zaštite javnog interesa.
- Na osnovu člana 155 stav 1 Ustava Crne Gore podnosim Predlog za promjenu Ustava, kojim predlažem dopunu člana 64 Ustava, tako da se utvrdi opšte pravilo prema kojem zaposleni u Crnoj Gori ne rade nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika koji su propisani zakonom, uz mogućnost da se zakonom propišu izuzeci u djelatnostima u kojima je to neophodno radi zaštite javnog interesa- kazao je Milatović.
   
Razlog za ovu inicijativu je odluka Ustavnog suda od 28. januara 2026. godine, kojom je ukinut član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, jer je ocijenjeno da krši slobodu preduzetništva i princip jednakosti pred zakonom. 
- Time je još jednom pokazano da se pitanje neradne nedjelje ne može dugoročno i stabilno riješiti bez jasnog ustavnog uporišta. Drugim riječima, bilo kakva izmjena zakona je unaprijed osuđena na propast, jer je Ustavni sud već jednom donio presudu po ovom pitanju- istakao je predsjednik.
 
Dopunom Ustava, dodaje on, obezbijedilo bi se jasno i nesporno ustavno uporište za ovo pravo i spriječila buduća pravna i socijalna neizvjesnost.   

- Poštovani građani, Ovakvo rješenje utemeljeno je i na praksi pojedinih zemalja EU, poput Savezne Republike Njemačke, gdje su nedjelja i državni praznici ustavno prepoznati kao dani odmora, uz jasno propisane izuzetke u djelatnostima od javnog interesa. Ovo pitanje prevazilazi dnevnu politiku i predstavlja vrijednosno opredjeljenje Crne Gore – da li  želimo državu u kojoj su rad, porodica i dostojanstvo ustavne kategorije. Imajući u vidu najširi društveni značaj ovog pitanja, očekujem da će Skupština Crne Gore podržati izmjenu Ustava u dijelu člana 64 i jednom za svagda staviti tačku na ovo pitanje - poručio je predsjednik Milatović u izjavi.

Pozicija britanskog premijera Kira Starmera u ponedjeljak je visila o koncu dok je pokušavao uvjeriti zastupnike svoje Laburističke stranke da ga ne smijene nakon samo godinu i po na funkciji.
Starmer je u nedjelju ostao bez šefa svog kabineta i ubrzano gubi podršku laburističkih zastupnika nakon otkrića o odnosu bivšeg britanskog ambasadora u Vašingtonu Petera Mandelsona i pokojnog seksualnog prestupnika Džefrija Epsteina.
Starmer bi trebao iza zatvorenih vrata kasnije u ponedjeljak da se obrati laburističkim zastupnicima u pokušaju da povrati dio narušenog autoriteta.
Politička oluja proizlazi iz Starmerove odluke iz 2024. da imenuje Mandelsona na najvažniju diplomatsku funkciju u Ujedinjenom Kraljevstvu, iako je znao da on ima veze sa Epsteinom.
Starmer je otpustio Mandelsona u septembru nakon što su objavljeni e-mailovi koji pokazuju da je održavao prijateljski odnos sa Epsteinom, i nakon što je ovaj finansijer 2008. godine osuđen za seksualne delikte nad maloljetnom osobom. Kritičari kažu da je Starmer morao znati bolje nego imenovati Mandelsona, 72-godišnju kontroverznu ličnost čiju karijeru prate brojni skandali vezani za novac ili etiku.
Novi set Epsteinovih dokumenata objavljenih u Sjedinjenim Američkim Državama donio je dodatne detalje o tom odnosu i pojačao pritisak na Starmera.
Starmer se prošle sedmice izvinio što je, kako je rekao, „vjerovao Mandelsonovim lažima“.
Obećao je da će objaviti dokumentaciju vezanu za Mandelsonovo imenovanje, za koju vlada tvrdi da će pokazati kako je Mandelson doveo zvaničnike u zabludu u vezi sa svojim vezama sa Epsteinom.
Policija istražuje Mandelsona zbog mogućeg nesavjesnog rada u javnoj službi, na osnovu dokumenata koji sugerišu da je prije petnaestak godina prosljeđivao osjetljive vladine informacije Epsteinu. Za to krivično djelo zaprijećena je kazna do doživotnog zatvora. Mandelson nije uhapšen niti optužen i ne suočava se s bilo kakvim optužbama za seksualno zlostavljanje.
Starmerov šef kabineta Morgan MekSveni preuzeo je odgovornost za tu odluku i podnio ostavku u nedjelju, rekavši da je „savjetovao premijera da donese tu odluku o imenovanju i da preuzima punu odgovornost za taj savjet“.
MekSveni je najvažniji Starmerov saradnik otkako je ovaj 2020. godine preuzeo čelnu poziciju u Laburističkoj stranci i smatra se jednim od ključnih arhitekata ubjedljive pobjede Laburista na izborima u julu 2024. godine. No, dio stranke njega krivi za niz pogrešnih poteza nakon toga.
Neki laburistički zvaničnici nadaju se da će njegov odlazak kupiti premijeru vrijeme da obnovi povjerenje stranke i javnosti. Utjecajna zastupnica Ešli Tornberi kazala je da je MekSveni postao „djeljiva figura“ i da njegov odlazak otvara prostor za novi početak.
Navela je da je Starmer „dobar lider jer je snažan i jasan“ te dodala: „Mislim da treba da se još malo više izloži nego što je to do sada činio“.
Drugi, međutim, smatraju da je Starmerov položaj nakon MekSvenijevog odlaska oslabljen i da je premijer ostao izolovan.
Lider opozicione Konzervativne stranke Kemi Badenok izjavila je da je Starmer „donio lošu odluku za lošom odlukom“ i da je „njegova pozicija sada neodrživa“.
Otkako je preuzeo vlast, Starmer se muči da isporuči obećani ekonomski rast, popravi urušene javne usluge i olakša troškove života. Obećavao je povratak poštenoj vlasti nakon 14 godina vladavine Konzervativaca obilježenih skandalima, ali je i sam suočen s nizom pogrešnih procjena i zaokreta u politici socijalnih davanja i drugih nepopularnih mjera.
Laburisti u anketama konstantno zaostaju za radikalno desnom strankom Reform UK, a izostanak poboljšanja rejtinga potakao je špekulacije o izazivanju Starmerovog liderstva i prije najnovijih otkrića o Mandelsonu.
Prema britanskom parlamentarnom sistemu, premijeri se mogu mijenjati i bez održavanja općih izbora. Ukoliko bi Starmera neko izazvao ili bi on podnio ostavku, to bi automatski pokrenulo unutarstranačke izbore za lidera Laburističke stranke. Pobjednik tog procesa postao bi novi premijer.
Konzervativci su između općih izbora 2019. i 2024. godine promijenili tri premijera. Jedna od njih, Liz Tras, na funkciji je izdržala samo 49 dana.
Starmer je izabran uz obećanje da će okončati politički haos koji je obilježio posljednje godine vladavine Konzervativaca. Pokazalo se da je to lakše obećati nego ostvariti.
Laburistički zastupnik Klajv Eford poručio je Starmerovim kritičarima da „paze šta žele“.
- Ne mislim da su birači dobro reagovali na česte promjene premijera dok su Torijevci bili na vlasti - rekao je za BBC. „To im nije donijelo ništa dobro.“

Starmer se bori za politički opstanak: Zbog Epsteinovih spisa napustio ga i šef kabineta

Nalaz Ministarstva javne uprave koji ukazuje na to da su se stekli uslovi za skraćenje mandata Skupštini opštine Kotor, potvrdio je opravdanost inicijative za raspuštanje parlamenta koju su odbornici DPS-a podnijeli zajedno sa odbornicima Evropskog saveza i Hrvatske građanske inicijative, kazali su iz Demokratske partije socijalkista u Kotoru.&nbsp;
Kako su naveli, a podsjećanja radi, Klub odbornika DPS-a u SO Kotor je pokrenuo inicijativu za raspuštanje lokalnog parlamenta zbog grubog kršenja Zakona o lokalnoj samoupravi, koje se ogleda u tome što Vladimir Jokić nije u propisanom roku izabran za predsjednika Opštine.&nbsp;
- Uprkos njegovim glasnim pokušajima da obmane javnost u nastojanju da silu na sramotu, pa i otvorenim kršenjem zakona, sačuva fotelju prvog čovjeka Kotora, jasno je kao dan da Jokić uzurpira funkciju predsjednika Opštine, pa su samim tim upitne i sve odluke koje je donosio - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Iako, kako kažu iz kotorskog DPS-a ostaje misterija kako to da je nalaz tek danas dostavljen klubovima odbornika, a da se predsjednik Skupštine Vojin Batuta već 6. februara kroz dopis upućen MJU izjasnio o istom, pozivaju lokalne vlastodršce da prestanu s igrarijama i da se vrate poštovanju zakona.&nbsp;
- Na kraju, zahtijevamo zakazivanje sjednice Skupštine na kojoj će se, shodno uputstvu MJU, raspravljati o predlogu za raspuštanje kotorskog parlamenta. Ukoliko vlastodršci odbiju da je zakažu, opozicija će sprovesti svu potrebnu proceduru za zakazivanje sjednice, jer im ni pod koju cijenu nećemo dozvoliti da otvoreno krše Ustav i zakone, da obesmišljavaju izbornu volju građana i urušavaju sistem lokalne samouprave - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

DPS Kotor: Ministarstvo javne uprave potvrdilo da je potrebno raspuštiti kotorski parlament i da Jokić uzurpira funkciju predsjednika Opštine

The Ministry of Public Administration has determined that the conditions have been met for the Municipal Assembly of Kotor to adopt a decision to shorten its mandate. This issue had been at the center of a dispute between the government and the opposition over whether the current Mayor of Kotor Vladimir Jokić is lawfully holding office, given that he was elected to the position on March 6, 2025, by the previous assembly convocation, the newspaper Pobjeda reports.
The findings of the Ministry of Public Administration, signed by Minister Maraš Dukaj, were delivered today to the councilor groups in the Kotor municipal parliament.
The initiative to shorten the mandate of the Municipal Assembly (MA) of Kotor, submitted by the opposition Democratic Party of Socialist and signed by 11 councilors from that party, the European Alliance and the Croatian Civic Initiative, was not adopted on Friday as it failed to secure the required majority. Twelve opposition councilors, the signatories of the initiative, voted in favor, while 19 councilors from the current ruling majority voted against it.
The DPS councilor group in the MA of Kotor launched an initiative to dissolve the local parliament due to what they described as a gross and obvious violation of the Law on Local Self-Government, reflected in the failure to elect a mayor within the legally prescribed deadline. At the same time, a request was submitted to the Ministry of Public Administration for the urgent conduct of an inspection to review the legality of the work of local self-government bodies, in order to unequivocally determine whether the election of the mayor was carried out in accordance with the applicable legal framework.
According to the findings, which Pobjeda had access to, it is stated, among other things, that the mayor’s term of office, although time-defined as a four-year period, must be viewed as functionally linked to the specific assembly convocation that elected him. Each newly elected assembly has a constitutional and legal obligation to elect a mayor, thereby confirming or establishing executive authority in line with its own democratic legitimacy.
- Accepting an opposite interpretation would open space for serious and systemic abuses that would lead to the erosion of the constitutional concept of local self-government. It would enable the same assembly, by using formal expirations or interruptions of mandates, to effectively control executive authority for a period significantly longer than four years, depriving the newly elected assembly of its essential right to elect the mayor and exercise political oversight over him. Such an outcome would mean recognizing authority that does not derive from the current electoral will of the citizens, thereby directly violating Article 2 of the Constitution of Montenegro. The application of the principle of proportionality further confirms the justification of this interpretation. The obligation for a newly elected assembly to elect the mayor has a legitimate aim - the preservation of democratic legitimacy and accountability of the executive authority - represents a suitable and necessary measure for achieving that aim, and does not result in disproportionate interference with individual rights, but rather serves to protect the constitutional order and fundamental democratic principles. Taking all of the above into account, the conclusion is unequivocal that a newly elected municipal assembly has a constitutional and legal obligation to elect a mayor within 30 days of its constitution, regardless of the fact that the previous assembly, whose mandate expired or which acted outside its regular four-year term, elected a mayor for a four-year period. Any contrary interpretation constitutes a violation of the Constitution, undermines the electoral will of citizens, and erodes the system of local self-government based on democratic accountability - the Ministry of Public Administration’s report states.
The report also points to earlier practice by municipal assemblies which, in identical legal situations, applied the provisions of Article 56 of the Law on Local Self-Government.
- Taking all of the above into account, the Ministry of Public Administration informs the Municipal Assembly of Kotor that the conditions have been met for the application of Article 56, paragraph 4, of the Law on Local Self-Government, that is, for the adoption of a Decision to shorten the mandate of the Municipal Assembly of Kotor - the Ministry’s findings conclude.
Jokić was elected to the position by the previous convocation of the MA of Kotor on March 6, 2025, due to blockages in local self-government that followed the unresolved electoral process in Kotor. After the proclamation of the local election results, the new convocation of the Kotor parliament was constituted on December 23, 2025. However, Jokić has a different interpretation. As he previously told Pobjeda, the relevant provision of the law states that the mayor is elected within 30 days of the constitution of the assembly, but only if there is no mayor in office. He said that regardless of the fact that he was elected by the previous convocation of the Kotor parliament, the Law on Local Self-Government clearly and precisely provides that the mayor is elected for a four-year term.

Ministry of Public Administration report submitted to Kotor Parliament, shortening of mandate requested

Uoči večerašnjeg susreta završnog kola prve faze ABA lige protiv Crvene zvezde, oglasili su se iz Budućnost Volija, i to apelom na publiku.
Meč u "M:tel dvorani Morača" počeće u 18:00 časova, a iz podgoričkog kluba ističu kako će kapije biti otvorene dva sata ranije.
- Apelujemo sve navijače da dođu što ranije kako bi se izbjegle gužve na ulazima, s obzirom na detaljne bezbjednosne provjere prilikom ulaska. Podsjećamo da je strogo zabranjeno unošenje sitnih predmeta, upaljača, ambalaže, pića i pirotehnike u dvoranu - naglasili su oni.
Mole posjetioce i da poštuju numeraciju sjedišta kako bi se izbjegle gužve u sektorima.
- Utakmica će biti snimana, a svako izazivanje incidenata biće procesuirano u skladu sa Zakonom o sprečavanju nasilja i nedoličnog ponašanja na sportskim priredbama. Budućnost Voli poziva svoje vjerne navijače da u meču sa Crvenom zvezdom ne bude vrijeđanja gostujuće ekipe niti članova njihovih porodica. Apelujemo da se uzdrže od bilo kakvog vrijeđanja po nacionalnoj, vjerskoj, rasnoj ili polnoj osnovi, te da navijanje bude fer, sportsko i korektno, kako bismo zajedno stvorili atmosferu dostojnu našeg kluba i došli do pobjede - zaključili su iz podgoričkog kluba.

Budućnost Voli uoči večerašnjeg susreta protiv Crvene zvezde: Navijači da dođu što ranije kako bi se izbjegle gužve na ulazima zbog detaljne bezbjednosne provjere prilikom ulaska

Milatović uputio Skupštini Predlog za promjenu Ustava: Pravo na neradnu nedjelju i za praznične dane

Tagovi

Starmer se bori za politički opstanak: Zbog Epsteinovih spisa napustio ga i šef kabineta

DPS Kotor: Ministarstvo javne uprave potvrdilo da je potrebno raspuštiti kotorski parlament i da Jokić uzurpira funkciju predsjednika Opštine

Ministry of Public Administration report submitted to Kotor Parliament, shortening of mandate requested

Budućnost Voli uoči večerašnjeg susreta protiv Crvene zvezde: Navijači da dođu što ranije kako bi se izbjegle gužve na ulazima zbog detaljne bezbjednosne provjere prilikom ulaska

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO