U "Budilniku" na Televiziji E pitamo šta znači to što je fertilitet u Crnoj Gori iznad prosjeka Evropske unije, ali i dalje ispod nivoa zamjene generacija. 
Analiziramo percepciju trećine građana da žene „izmišljaju“ psihičko nasilje. 
Provjeravamo da li je potreban zakon koji bi štitio prava podstanara, a razgovaramo i o ustavnosti neradne nedelje i saznajemo da li isplaćivanje odšteta zbog ujeda pasa rješava problem lutalica u Danilovgradu.
Budite uz Televiziju E od sedam do devet sati!

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

U "Budilniku" o fertilitetu, percepciji građana o psihičkom nasilju, neradnoj nedjelji...

Poslanički klub Pokreta Evropa sad saopštio je da podržava zadržavanje neradne nedjelje u trgovini, jer je, kako kako su ocijenili u toj partiji, riječ o odluci koja je istovremeno pravedna, društveno odgovorna i ekonomski ispravna.
- Neradna nedjelja je simbol društva koje cijeni rad i poštuje čovjeka. Ukidanje ovog prava značilo bi vraćanje u vrijeme iscrpljivanja i nesigurnosti, kada su zaposleni bili bez glasa i bez odmora. Pokret Evropa sad neće dozvoliti da se to ponovi zbog čega smo u proceduru dali izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini koje su usaglašene sa ocjenama Ustavnog suda - navedeno je u saopštenju Poslaničkog kluba PES-a.
Ističu da su zaposleni u trgovini, prije 2019. godine, bili izloženi prekomjernom radu, niskim platama i nedostatku sindikalne zaštite, bez ijednog garantovanog dana odmora.
- Takav sistem je bio neodrživ i duboko nepravedan. Uvođenjem neradne nedjelje, hiljade radnika u Crnoj Gori prvi put su dobile siguran dan odmora – minimum koji svako civilizovano društvo duguje onima koji nose privredu na svojim leđima - navode iz PES-a.
Istovremeno, dodaju, praksa je pokazala da ekonomska aktivnost u sektoru trgovine nije oslabila, već da je porasla.
Promet u trgovinama je, kažu, stabilan, a najveći trgovački lanci, i pored neradne nedjelje, ostvaruju rekordne profite i šire poslovanje.
- To jasno pokazuje da zabrana rada nedjeljom nije prepreka privredi, već dokaz da je moguće graditi održiv model rasta u kojem su i radnik i poslodavac na dobitku - ističe se u saopštenju.
U Poslanikom klubu kažu da će Pokret Evropa sad uvijek stajati na strani radnika, porodice i održivog razvoja.
- Neradna nedjelja nije samo ekonomska mjera, već vrijednosni stav da ljudima treba obezbijediti vrijeme za odmor, porodicu i dostojanstven život - zaključeno je u saopštenju.

500x500

PES: Neradna nedjelja nije samo ekonomska mjera, već vrijednosni stav - simbol društva koje cijeni rad i poštuje čovjeka

Unija poslodavaca (UPCG) očekuje da će Ustavni sud ocjenom ustavnosti člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini staviti tačku na taj postupak i utvrditi da je riječ o neustavnom ograničavanju preduzetničke slobode, saopšteno je iz Unije poslodavaca.
- UPCG očekuje da će predmetna odluka Ustavnog suda po pitanju naše inicijative, podnijete još 2019. godine, staviti tačku na taj šestogodišnji postupak i utvrditi da je riječ o neustavnom ograničavanju preduzetničke slobode- navodi se u saopštenju.
&nbsp;Iz UPCG su poručili da pitanje (ne)radne nedjelje prevazilazi trgovinu i da je riječ o principima slobodnog tržišta, pravnoj sigurnosti i predvidivosti poslovnog ambijenta.
&nbsp;- Takođe, javnost je svjedočila da smo u proteklom periodu bili inicijator dogovora i pokušaja da zajedno sa socijalnim partnerima - Vladom i sindikatom, riješimo ovo i sva druga pitanja koja su značajna za poslodavce i zaposlene, a takav stav i odgovoran odnos neće izostati ni ovog puta- zaključuje se u saopštenju UPCG.

1250x600

1084x550

UPCG: Očekujemo da Ustavni sud utvrdi da je uvođenje neradne nedjelje neustavno

Unija poslodavaca Crne Gore (UPCG) ponovo je pozvala Vladu i sve političke aktere da hitno razmotre izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojim je od 2019. zabranjen rad trgovina nedjeljom i tokom praznika.&nbsp;
U saopštenju dostavljenom medijima, UPCG ocjenjuje da bi ukidanje neradne nedjelje trebalo da se posmatra kao razumna i neophodna mjera za jačanje tržišta, turizma i poslovnog ambijenta, a ne kao prijetnja zaposlenima.
- Apelujemo da se ukidanje neradne nedjelje ne doživljava kao prijetnja radnicima, već kao nužna mjera koja bi doprinijela odgovornijem i realnijem funkcionisanju tržišta, razvoju turizma i unapređenju poslovnog ambijenta - poručuju iz UPCG.
Iz Unije podsjećaju da većina trgovina u Crnoj Gori ni prije zabrane nije radila nedjeljom, te da bi i u budućnosti odluka o radu tog dana ostala na volji poslodavaca.
- Važno je naglasiti da ni prije usvajanja ove zabrane većina trgovina u Crnoj Gori nije radila nedjeljom, niti bi u budućnosti bila obavezna da radi. Odluka bi bila prepuštena samim poslodavcima, koji bi u skladu sa svojim poslovnim procjenama mogli odlučiti da li se rad nedjeljom isplati. To se prvenstveno odnosi na butike, prodavnice prehrambenih proizvoda i druge sektore koji bilježe veći promet tokom vikenda, naročito u zimskim i ljetnjim turističkim sezonama - navodi se u saopštenju.
Kako naglašavaju, prijedlog za liberalizaciju rada nedjeljom nastao je kao rezultat dogovora unutar Socijalnog savjeta, između poslodavaca, sindikata i Vlade, te da su ga već podržala dva bivša ministra ekonomije. Predloženi model, tvrde, obezbjeđuje zaštitu prava zaposlenih, a istovremeno otvara prostor za poslovnu fleksibilnost.
Predloženi kompromisni model, kako je saopšteno, predviđa dodatnu naknadu za zaposlene koji rade nedjeljom i garanciju slobodnog dana.
- Model predviđa da se prava zaposlenih zaštite kroz povećanu dnevnicu od 80% za rad nedjeljom i obavezni slobodan dan u toku naredne sedmice, dok se istovremeno poslodavcima ostavlja mogućnost da, na osnovu realnih tržišnih potreba i poslovne računice, odluče da li će raditi nedjeljom, naročito u vrijeme pojačanih potrošačkih aktivnosti u ljetnjoj i zimskoj turističkoj sezoni - navode iz UPCG.
Ipak, i pored postignutog dogovora, nijedna parlamentarna partija nije podržala ovu inicijativu, navode iz UPCG iz koje ističu da se time ignorisao proces socijalnog dijaloga, što je, kako tvrde, presedan.
- Ipak, postignuti dogovor socijalnih partnera ignorisan je od strane poslanika svih parlamentarnih partija, koji nisu podržali interes ni privrede ni zaposlenih, koje zapravo i zastupaju. Ignorisanje dogovora postignutog na Socijalnom savjetu, samo po sebi predstavlja svojevrstan presedan i dokaz da političari imaju svoje ciljeve koji se ne moraju poklopiti sa ciljevima privrede i zaposlenih u njoj - upozoravaju iz Unije.
U saopštenju se takođe ukazuje na širi kontekst i izazove sa kojima se crnogorska privreda suočava, posebno u pogledu pristupačnosti i konkurencije u turističkom sektoru.
- Naša zemlja se već suočava sa ozbiljnim izazovima: ograničenom dostupnošću, slabom avio povezanošću, zastarjelom saobraćajnom infrastrukturom i nedovoljno efikasnim komunalnim uslugama. Zabrana rada nedjeljom samo doprinosi zatvaranju Crne Gore i u sopstvenim granicama, što dodatno narušava sliku Crne Gore kao otvorene i turistima pristupačne destinacije - navodi se u saopštenju.
Unija poslodavaca posebno ističe da trgovinama, uz zabranu rada nedjeljom i praznicima, ove godine neće biti omogućeno da posluju tokom najmanje 68 dana, što smatraju oblikom diskriminacije u odnosu na druge grane privrede.
- Uz 52 neradne nedjelje i najmanje 16 dana državnih i vjerskih praznika, trgovinama će u ovoj godini biti onemogućen rad najmanje 68 dana. To prema stavu Unije, predstavlja svojevrsno ograničenje poslovne aktivnosti poslovnim subjektima i ograničavanje slobode privređivanja ovih subjekata ali i diskriminaciju u odnosu na sve ostale privredne grane koje nemaju takvu vrstu ograničenja – ističu iz Unije.
Konačno, UPCG poziva sve relevantne institucije i aktere na dijalog u cilju postizanja održivog rješenja.
- Unija poslodavaca Crne Gore poziva na dijalog sve nadležne organe i institucije kako bi smo zajedno našli najbolje rješenje i postigli balans između zaštite prava zaposlenih i omogućavanja normalnog funkcionisanja tržišta, očuvanja radnih mjesta i jačanja konkurentnosti Crne Gore kao jedne od vodećih turističkih destinacija regiona - zaključuje se u saopštenju.

UPCG apeluje na ukidanje zabrane rada nedjeljom

Prvi maj simbolizuje zajedničku borbu radnika za pravednije uslove rada i dostojanstven život, kao i izražavanje solidarnosti sa svim radnicima, kako u zemlji, tako i širom svijeta - poručila je potpredsjednica Skupštine Zdenka Popović čestitajući Međunarodni praznik rada.
Obilježavanjem ovog datuma odajemo, kaže ona, dužno poštovanje istorijskim dostignućima radničkog pokreta, ali i žrtvama koje su podnijete u borbi za osnovna radna i socijalna prava.
- Savremeni izazovi zahtijevaju jasno prepoznavanje i odlučno djelovanje protiv deformiteta u ekonomskim politikama koje su kroz decenije narušile temeljna prava zaposlenih - istakla je Popović.
Poseban značaj, kako je kazala, ima očuvanje prava na neradnu nedjelju i obezbjeđivanje adekvatnog nedjeljnog odmora za sve zaposlene i njihove porodice što, ističe Popović, predstavlja minimum društvene odgovornosti.
- U to ime još jednom svim radnicima i radnicama želim srećan Međunarodni praznik rada, uz uvjerenje da zajedničkim naporima možemo doprinositi stvaranju pravičnijeg i solidarnijeg društva - zaključila je Popović.

Popović: Posebno značajno je očuvanje prava na neradnu nedjelju i adekvatnog odmora za sve zaposlene

Dragoslav Šćekić, sad već bivši ministar za sport i mlade, potpisao je tokom 2024. i 2025. godine više ugovora o djelu sa nekim zaposlenim u medijskim kućama. &nbsp; Iako su ugovori o djelu sa ljudima iz crnogorske medijske zajednice sklopljeni - formalno u interesu propagiranja Ministarstva za sport i mlade - suštinski je tim ugovorima Šćekić gradio i vlastitu poziciju kod onih koji utiču na rad medija. &nbsp; POLITIČKA I LIČNA MOTIVACIJA Naročito je Šćekiću to bilo značajno nakon političkog razlaza sa Vladimirom Jokovićem, predsjednikom Socijalističke narodne partije i stvaranja novog političkog subjekta – Pokreta narodnog povjerenja. &nbsp; Televizija E raspolaže ugovorom koji su potpisali ministar Dragoslav Šćekić i predsjendik Savjeta Radio televizije Crne Gore Veselin Drljević. Shodno članovima ugovora o djelu, za svoje usluge je Drljević u 2024. godini dobio ukupni honorar od 2.340 eura. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026010819018_3be35ec9699b879bb6bd96bd60178125b27b16cd07aecb9daf11f95121362776.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026010819018_3be35ec9699b879bb6bd96bd60178125b27b16cd07aecb9daf11f95121362776" data-rendition-name="original" width="1080" height="765" loading="lazy" alt="DOKAZ: Potpisi Drljevića i Šćekića"> <figcaption>DOKAZ: Potpisi Drljevića i Šćekića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  U potrazi za informacijom o broju ugovora o djelu koje je ministar Šćekić potpisao, Televizija E je još 23. decembra uputila pitanja Ministarstvu sporta i mladih. &nbsp; -Molimo Vas da za potrebe informativne emisije 24 sata odgovorite na sljedeća pitanja: 1. Koliko je konsultantskih ugovora i ugovora o djelu trenutno aktivno i na koji vremenski period? 3. Koliko novca se izdvaja iz Ministarstva? 4. Na koje se poslove odnose? 5. Da li su ugovori sa Veselinom Drljevićem... u periodu 01.10.2024. do 31. 12.2024. obnovljeni i da li se njime ,,kupovala” medijska naklonost – piše, između ostalog, u pitanjima &nbsp;Televizije E za Ministarstvo sporta i mladih. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026010819018_45999bc8e03773557378fc6ddd2db150a85a699e7759f27f87e3a4fc0751eb83.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2026010819018_45999bc8e03773557378fc6ddd2db150a85a699e7759f27f87e3a4fc0751eb83" data-rendition-name="original" width="883" height="348" loading="lazy" alt="UZALUDNI UPITI: Pitanja Televiziji E upućena Ministarstvu sporta i mladih "> <figcaption>UZALUDNI UPITI: Pitanja Televiziji E upućena Ministarstvu sporta i mladih(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  ,,ĆUTANJE ADMINISTRACIJE" Iako je proteklo 15 dana, nije bilo odgovora iz Ministarstva sporta i mladih. Nije poznato i da li je ugovor sa Drljevićem obnovljen i tokom 2025. godine. Na upit naše Televizije, Drljević je samo lakonski odgovorio: ,,Pitajte Ministarstvo!” &nbsp; Moguće da je premor uzrok Drljevićevog odbijanje da govori za Televiziju E, jer je ugovorom predviđeno baš puno poslova za predesjednika Savjeta RTCG. &nbsp;&nbsp; Između ostalog: poslovi podizanja svijesti o značaju bavljenja sportom u školskom uzrastu kao značajnom segmentu za zdravlje djece... poslovi koji se odnose na utvrđivanje statusa, prava, obaveza sportista iz mlađih kategorija...sprovođenje postupka sufinansiranja programa za bavljenje djece sportskim aktivnostima u okviru sportskih klubova... podizanje i promocija sporta kod djece, studenata i lica sa invaliditetom, unapređenje sportske rekreacije... Sudeći prema planovima iz ugovora, ministar Dragoslav Šćekić je bezrezervno vjerovao u sposobnosti Veselina Drljevića kao sportskog radnika. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026010819018_034738fb48aa021c29fd58b32df8822bbe603e005a7b8fa3ac62e2bedfb872ce.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2026010819018_034738fb48aa021c29fd58b32df8822bbe603e005a7b8fa3ac62e2bedfb872ce" data-rendition-name="original" width="1205" height="1600" loading="lazy" alt='KAD NADLEŽNI ĆUTE: urgencija zaposlenih radnika RTCG u ,,slučaju Drljević"'> <figcaption>KAD NADLEŽNI ĆUTE: urgencija zaposlenih radnika RTCG u ,,slučaju Drljević"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  OPTUŽBE ZA PLAGIJAT Međutim, dostupni podaci bacaju sjenku na Drljevićevu stručnost. &nbsp; Naročito nakon objave da je više zaposlenih u Javnom servisu februara prošle godine podnijelo Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu protiv predsjednika Savjeta Javnog servisa Veselina Drljevića, zbog krivičnog djela protiv intelektualne svojine, odnosno povrede prava autora i interpretatora. &nbsp; - Veselin Drljević se crnogorskoj javnosti predstavlja kao doktor i docent. Prostim uvidom u doktorat „PERSPEKTIVE RAZVOJA SPORTSKOG TURIZMA U CRNOJ GORI“ koji je branio na Alfa Univerzitetu u Beogradu vidi se da je prepisao 36 strana Master plana crnogorskog turizma koje je objavilo Ministarstvo turizma Crne Gore 2008. godine – piše, između ostalog u prijavi koju su podnijeli Srđan Čović, Snežana Rakonjac, Tanja Šuković, Mladen Vukčević, Vesna Banović, Slaven Knezović, Časlav Vujotić, Vesna Terić, Nataša Baranin i Žarko Božović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260108190112_2d0f046537ee29a5fe2d3acf7740791e3c405329eb936a19b04ddf13ceb38bcc.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260108190112_2d0f046537ee29a5fe2d3acf7740791e3c405329eb936a19b04ddf13ceb38bcc" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="KOGA BRIGA ZA ZAKONITOST: Drljević i Raonić"> <figcaption>KOGA BRIGA ZA ZAKONITOST: Drljević i Raonić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  U krivičnoj prijavi se precizira da je Drljević u tobožnjem „doktoratu“’ od 103-e do 138-e strane u cjelosti prenio tekst od 33 do 64 strane Master plana crnogorskog turizma. &nbsp; -Plagijator Veselin Drljević predstavio je sebe kao zaslužnog doktora nauka i sportskog radnika Administrativnom odboru Skupštine Crne Gore koji ga je birao za člana, a potom predsjednika Savjeta RTCG – zapisano je u prijavi dugogodišnjih novinara i radnika Javnog servisa. &nbsp; Iako je prijava podnijeta još u februaru prošle godine Osnovno državno tužilaštvo nije reagovalo. Nije se oglašavao ni Etički odbor Univerziteta Crne Gore, niti izvršni deirektor Javnog servisa Boris Raonić. &nbsp; A kakvi su rezultati Drljevićevog rada sa mladim sportistima Crne Gore tokom oktobra, novembra i decembra 2024. godine – i to javnosti nije dostupno. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Od ministra Dragoljuba Šćekića, s ljubavlju: ugovor o djelu za predsjednika Savjeta RTCG Veselina Drljevića

U Crnoj Gori sjutra će biti umjereno do potpuno oblačno, u drugom dijelu dana mjestimično uglavnom slab snijeg i susnježica, a u nižim predjelima na jugu kiša. 
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, krajem dana i tokom noći u južnim i centralnim predjelima očekuju se intenzivnije padavine, mjestimično pljuskovi i grmljavina. 
Na sjeveru će u nižim predjelima padati kiša i susnježica, a u višim snijeg. 
Vjetar mjestimično umjeren do jak, ponegdje na udare moguće veoma jak, južnih smjerova. 
Jutro će biti hladno, na sjeveru veoma hladno. 
Jutarnja temperatura vazduha od minus 15 do dva, najviša dnevna od minus jedan do 11 stepeni.

Sjutra oblačno, krajem dana intenzivnije padavine

Na graničnim prelazima u Herceg Novom tokom prazničnih dana u periodu od 20. decembra do 5. januara zabilježen je oko 20 odsto manji promet nego prošle godine.
Načelnik stanice Granične policije Herceg Novi Dejan Janković kazao je da je u ovom periodu kontrolisano 181,94 hiljade putnika i 60,04 hiljade vozila, a najprometniji je bio Granični prelaz Debeli brijeg.
- Na graničnom prelazu Debeli brijeg kontrolisali smo 111,45 hiljada putnika, što je oko 23 odsto manje u odnosu na isti period prošle godine. Ovi podaci govore da je nastavljen trend iz prethodne turističke sezone, kada je dio tranzita putnika iz zemalja Evropske unije, koji tradicionalno provode praznike u zemljama regiona, preusmjeren na neke druge granične prelaze - rekao je Janković, prenosi portal RTHN. 
To je, kako je ocijenio, doprinijelo i smanjenju gužvi i nije bilo višečasovnih zadržavanja kao prethodne godine. 
- Najveći broj putnika, oko deset hiljada, zabilježeno je na ulazu u Crnu Goru 21. decembra prošle godine - kazao je Janković.
Na zajedničkom prelazu Sitnica – Zupci zabilježen je pad od oko 17 odsto u odnosu na prošlu godinu.
- U novogodišnjoj noći 31. decembra na ulazu u Crnu Goru kontrolisano je oko 3,6 hiljada putnika. Tokom Praznika mimoze očekujemo veći promet na ovom graničnom prelazu. Povećaćemo broj službenika, kao što je bilo i tokom novogodišnjih praznika - najavio je Janković.

Herceg Novi: Znatno manji promet na graničnim prelazima tokom praznika

Obilne padavine prouzrokovale su poplave u nekoliko gradova u Albaniji, poplavljene su kuće, poslovni objekti i poljoprivredno zemljište, a desetine porodica su evakuisane. Stradala je jedna osoba u Draču, a u nekoliko područja države proglašena je vanredna situacija.
Najproblematičnija situacija sa padavinama i poplavama zabilježena je u regionima Drač, Lež, Đirokastra, Valona i Skadar.
Albanske oružane snage angažovane su u regionu Drača i drugim područjima kako bi uklonile vodu iz kuća i pomogle u evakuaciji stanovnika.
Vlasti ulažu napore na terenu kako bi pomogle stanovnicima u područjima pogođenim poplavama.

Tag: neradna-nedjelja