<article>Može neko da voli ili ne voli opoziciju, to je potpuno legitimno, ali ovako skrojena većina ne može uvesti Crnu Goru u EU - ocijenio je predsjednik Kluba poslanika Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša.Kako navodi u objavi na mreži Iks (X), većina nakon godinu koriguje Zakon o Razvojnoj banci u onim segmentima na čiju problematičnost su još i prije njegovog donošenja ukazivali, "jer je istrajavala na nečemu što nije u skladu sa EU standardima".Kada im je i na odboru i na plenumu prije godinu ukazivao na sve nedostatnosti predloženog Zakona o Razvojnoj banci, sa fokusom na neadekvatna zakonska rješenja u dijelu poslova - depoziti, platni promet - kojima će se baviti Razvojna banka, "oni (većina)" su mu govorili da koči "razvoj i ostale besmislice".Isti stav su, kako dodaje, imali kada im je dao i konkretan prijedlog da se održi tematska sjednica na odboru za ekonomiju, finansije i budžet gdje bi bili pozvani svi relevantni akteri u ovoj problematici, nakon čega bi kroz ozbiljnu javnu raspravu do kraja godine dobili kvalitetan Zakon o Razvojnoj banci.- Kada sam im govorio da su predložili hibridni model bez javne rasprave i bez pozitivnog mišljenja Centralne banke, Evropske komisije i drugih institucija i da predloženom zakonu ima rješenja koja odstupaju od uporednih iskustava, EU standarda i slično, opet su mi govorili iste besmislice - rekao je Mugoša.Kad im je rekao da kod drugog glasanja za zakon, jer je, kako podsjeća, vraćen na ponovno odlučivanje, "poslanici pokažu dodatnu odgovornost i ne izglasaju veoma sporna zakonska i sistemska rješenja, kao i da nakon toga u jednoj transparentnoj i ozbiljnoj proceduri" se zajedno uključe i pripreme "adekvatan tekst Zakona o Razvojnoj banci koji bi usvojili do kraja godine", opet su mu "lijepili dnevno-političke etikete".- Kad sam im govorio da se zakon ne može u određenim djelovima primijeniti, da takva rješenja nemaju “prolaz” kod Evropske komisije (što je i potvrdjeno u mišljenju EK), te da bespotrebno komplikuju priču o dinamici odredjenih poglavlja, da se ne obračunavaju sa Centralnom bankom nakon što im je ona isto ukazala na manjkavosti Zakona, oni su i dalje istrajavali na svojoj demokratskoj nezrelosti i neodgovornosti i slično - rekao je Mugoša.</article>

Može neko da voli ili ne voli opoziciju, to je potpuno legitimno, ali ovako skrojena većina ne može uvesti Crnu Goru u EU - ocijenio je predsjednik Kluba poslanika Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša.
Kako navodi u objavi na mreži Iks (X), većina nakon godinu koriguje Zakon o Razvojnoj banci u onim segmentima na čiju problematičnost su još i prije njegovog donošenja ukazivali, "jer je istrajavala na nečemu što nije u skladu sa EU standardima".
Kada im je i na odboru i na plenumu prije godinu ukazivao na sve nedostatnosti predloženog Zakona o Razvojnoj banci, sa fokusom na neadekvatna zakonska rješenja u dijelu poslova - depoziti, platni promet - kojima će se baviti Razvojna banka, "oni (većina)" su mu govorili da koči "razvoj i ostale besmislice".
Isti stav su, kako dodaje, imali kada im je dao i konkretan prijedlog da se održi tematska sjednica na odboru za ekonomiju, finansije i budžet gdje bi bili pozvani svi relevantni akteri u ovoj problematici, nakon čega bi kroz ozbiljnu javnu raspravu do kraja godine dobili kvalitetan Zakon o Razvojnoj banci.
- Kada sam im govorio da su predložili hibridni model bez javne rasprave i bez pozitivnog mišljenja Centralne banke, Evropske komisije i drugih institucija i da predloženom zakonu ima rješenja koja odstupaju od uporednih iskustava, EU standarda i slično, opet su mi govorili iste besmislice - rekao je Mugoša.
Kad im je rekao da kod drugog glasanja za zakon, jer je, kako podsjeća, vraćen na ponovno odlučivanje, "poslanici pokažu dodatnu odgovornost i ne izglasaju veoma sporna zakonska i sistemska rješenja, kao i da nakon toga u jednoj transparentnoj i ozbiljnoj proceduri" se zajedno uključe i pripreme "adekvatan tekst Zakona o Razvojnoj banci koji bi usvojili do kraja godine", opet su mu "lijepili dnevno-političke etikete".
- Kad sam im govorio da se zakon ne može u određenim djelovima primijeniti, da takva rješenja nemaju “prolaz” kod Evropske komisije (što je i potvrdjeno u mišljenju EK), te da bespotrebno komplikuju priču o dinamici odredjenih poglavlja, da se ne obračunavaju sa Centralnom bankom nakon što im je ona isto ukazala na manjkavosti Zakona, oni su i dalje istrajavali na svojoj demokratskoj nezrelosti i neodgovornosti i slično - rekao je Mugoša.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Boris Mugoša

Evropski savez

Politika

Mugoša: Ovako skrojena većina ne može uvesti Crnu Goru u EU

Podgorica će od 1. do 6. decembra biti centar regionalnog teatra, kada se održava prvo izdanje Međunarodnog festivala pozorišne režije "Jagoš Marković".
Kako se navodi u saopštenju, Festival, u organizaciji Gradskog pozorišta Podgorica, posvećen je očuvanju sjećanja i umjetničkog nasljeđa jednog od najznačajnijih reditelja našeg prostora – Jagoša Markovića.
Direktorica Gradskog pozorišta, Sandra Vujović, istakla je da festival predstavlja "jedan od najznačajnijih kulturnih događaja godine" koji Podgoricu pozicionira među važne pozorišne destinacije.
<h2>Revijalni program okuplja šest predstava</h2>
Prvo izdanje festivala je revijalnog karaktera i publici će pružiti priliku da vidi šest Markovićevih predstava iz regionalnih teatara, koje na jedinstven način oslikavaju snagu i širinu njegovog stvaralačkog duha.
Na programu su sljedeće predstave:
Ćelava pjevačica (Centar za kulturu Tivat)
Filomena Marturano (CZK Tivat i Gradsko pozorište Podgorica)
Hasanaginica (Narodno pozorište Beograd)
Sumrak bogova (Beogradsko dramsko pozorište)
Sumnjivo lice (Narodno pozorište Sombor)
Čarobnjak iz Oza (Gradsko pozorište Podgorica)
Osim izvođenja, festival će služiti i kao edukativna platforma. Kroz panel-diskusije, razgovore s umjetnicima i tribine, fokus će biti na analizi pozorišne režije, njene uloge i uticaja na savremenu estetiku.
Već od narednog izdanja, festival će poprimiti takmičarski karakter, čime će dodatno učvrstiti svoj status regionalne platforme za afirmaciju rediteljskog izraza, navode iz CNP-a.

Međunarodni festival režije "Jagoš Marković" od 1. do 6. decembra u Podgorici

Paradoksno je to što Mađarska i dalje mora formalno sprovoditi odluke ICC-a, ali postoji pravna praznina pa će se Donald Tramp i Vladimir Putin sastati u Mađarskoj. Ovo je najavio američki predsjednik nakon što su on i njegov ruski kolega večeras telefonski razgovarali dva sata. Tramp je ovaj razgovor okarakterisao kao “vrlo produktivnim”. Rekao je kako će se sljedeće nedjelje sastati visokopozicionirani zvaničnici dvije države, predvođeni američkim državnim sekretarom Markom Rubiom. Nakon ovog sastanka trebao bi uslijediti privatni susret Trumpa i Putina u Budimpešti. Međutim, postavlja se pitanje može li uopšte Vladimir Putin doći u neku evropsku zemlju s obzirom da Međunarodni kazneni sud (ICC) ima raspisanu potjernicu protiv njega. Naime, ovaj sud je 2023. godine izdao potjernicu za ruskim predsjednikom zbog ratnih zločina povezanih s nezakonitom deportacijom ukrajinske djece, navodi The Guardian.&nbsp;
Odgovor na ovo pitanje krije se u promijenjenom statusu Mađarske prema Međunarodnom kaznenom sudu. Viktor Orban je u aprilu ove godine, tokom posjete izraelskog predsjednika Benjamina Netanjahua, najavio kako se Mađarska namjerava povući iz ICC-a. Rekao je kako je ICC “postao političko oruđe” te je dodao kako Mađarska ne želi biti dio toga, piše About Hungary. Krajem maja mađarski parlament je usvojio Zakon o povlačenju, s rezultatom 134 za i 37 protiv. Iako su istupili iz ICC-a, prema članku 127. Rimskog statuta, povlačenje stupa na snagu godinu dana nakon notifikacije glavnom sekretaru UN-a. Mađarska vlada je službenu notifikaciju podnijela 2. jula, što znači da će povlačenje stupiti na snagu 2. jula 2026. godine, prenosi Justice.info. Ovim potezom Mađarska je postala prva zemlja Evropske unije koja se povukla iz ICC-a.
Paradoksno je to što Mađarska i dalje mora formalno sprovoditi odluke ICC-a, ali postoji pravna praznina. Iako je mađarski parlament ratifikovao Rimski statut 2001. godine, domaće zakonodavstvo nikada nije do kraja implementirao Zakon. - Ratifikovali smo međunarodni sporazum, ali nikada nismo poduzeli sve potrebne mjere da ga učinimo primjenjivim u Mađarskoj- rekao je šef kabineta premijera Orbana Gergeljija Gulas, piše Hungary Today.&nbsp;
To znači da Mađarska nema razvijen domaći pravni okvir koji je potreban za hapšenje i izručenje osoba za koje je Međunarodni kazneni sud izdao potjernicu. Profesor Péter Szitás objasnio je da “mađarski parlament nikada nije prilagodio Rimski statut u domaće pravo, što znači da trenutno nedostaje nacionalni pravni okvir potreban za hapšenje i izručenje pojedinaca koje traži Međunarodni kazneni sud”. Dodao je kako mađarsko povlačenje iz toga razloga neće rezultovati praktičnim promjenama, piše Justice info.
Osim ovog mehanizma, postoje i dodatni diplomatski potezi koji bi mogli omogućiti Putinu da dođe u Budimpeštu. Švajcarska i Austrija, obje članice ICC-a, najavile su da bi mogle pružiti Putinu imunitet, ako bi dolazio na mirovne pregovore, navodi The Kyiv Independent. &nbsp;Švajcarski ministar vanjskih poslova Ignacio Casis izjavio je da je “vlada prošle godine definisala pravila za davanje imuniteta osobi pod međunarodnom potjernicom. Ako ta osoba dolazi na mirovnu konferenciju - ne ako dolazi iz privatnih razloga".
Pošto Međunarodni kazneni sud nema vlastitu politiku, on zavisi od saradnje zemalja članica pri izvršenju potjernica, a njih je ukupno 125. Time je Putinova mogućnost putovanja značajno ograničena, ali mu zemlje koje nisu implementirale Rimski statut u domaće pravo ili se povlače iz sistema pružaju “sigurno utočište” za diplomatske susrete.

Za Putinom raspisana potjernica, ali on svejedno dolazi u Mađarsku na sastanak s Trampom

Poslanik SD i predstavnik Evropskog saveza Nikola Zirojević saopštio je da je Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo krivičnu prijavu koju je protiv njega podnijela potpredsjednica Skupštine Crne Gore Zdenka Popović.
- Kako sam informisan, tužba je odbačena, i to za nešto za šta, ubijeđen sam, ni ona sama ne zna šta je - naveo je Zirojević u saopštenju dostavljenom medijima.
On je podsjetio da je još nakon davanja izjave u policiji kazao da se radilo o „potpuno besmislenim optužbama za koje je i najvećim laicima iz oblasti prava bilo jasno da ne stoje“.
- Pokušaj da, na ovaj način, ovom vrstom pritisaka budem ućutkan, propao je. Sada ostaje da Zdenka Petrol javnosti da sve informacije u vezi sa potrošnjom goriva (što je, u konačnom, i obećala), kao i da odgovori kako je jednog sina zaposlila u CBCG za vrijeme mrskog joj DPS-a, a drugog u CEDIS-u nakon “oslobodenja”. Moglo bi se tu ponešto naći i za snahe i za još neke članove porodice i njenog bližeg okruženja, ali polako, vremena za sve imamo- kazao je Zirojević.
On je dodao da se, kako tvrdi, „progon koji Zdenka Petrol sprovodi prema njemu nastavio i u Skupštini Crne Gore“, kada mu je, bez osnova, oduzeta riječ i izrečene dvije opomene.
- Za očekivati je da će Zdenka Petrol nastaviti da zloupotrebljava svoju funkciju kako bi me onemogućila da govorim. U tome neće uspjeti, jer ću svaki put pružiti otpor i izboriti se za pravo na riječ koje mi garantuju Ustav i Poslovnik o radu Skupštine Crne Gore - &nbsp;naveo je Žirojević.
Kako je dodao, na primjerima još dvojice opozicionih poslanika – Danijela Živkovića i Nikole Rakočevića – „jasno se vidi da potpredsjednica Skupštine u nedostatku argumenata zloupotrebljava ženska prava i pokazuje netrpeljivost prema mlađim muškim poslanicima“.
- Ukoliko se ovakvo ponašanje nastavi, zatražiću reakciju predsjednice Odbora za rodnu ravnopravnost, a ne isključujem ni obraćanje Delegaciji EU u Crnoj Gori i Ombudsmanu, kako bi se zaustavio politički i rodno zasnovan progon koji Zdenka Petrol pokušava sprovoditi prema meni - zaključio je Zirojević.

Zirojević: Propao pokušaj Zdenke Petrol da me ućutka

Uloga sudskog vještaka je kompleksna i odgovorna. Vaš zadatak je da budete nepristrasni, precizni i objektivni. Zato ste most između prava i struke. Vi ste čuvari nauke i struke i savjesni čuvari pravde - poručila je predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić.
Ona je kazala je da ovo nije samo jubilej, već i vrijednosti koje su vještaci utkali u ovaj jubilej.&nbsp;
- Ovo je svjedočanstvo o istrajnosti i profesionalizmu. Sud i struka moraju hodati zajedno u određenim okolnostima. Predstavljate neizostavan stub pravosuđa Crne Gore - poručila je Pavličić.&nbsp;
Svaka riječ i rečenica u ekspertizi vještaka, kakoo dodaje, može imati dalekosežne posljedice.&nbsp;
- Čuvajte dignitet struke. Hrabrite istinu - navela je Pavličić.
Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Boris Pejović rekao je da rad vještaka zahtijeva izuzetan nivo preciznosti i integriteta.&nbsp;
- Vaša stručnost je kamen temeljac našeg pravosudnog sistema - kazao je on.&nbsp;
Ministar pravde Bojan Božović rekao je da bez sudskih vještaka ne možemo imati adekvatan sudski proces.&nbsp;
Predsjednik Udruženja sudskih vještaka Marko Lakić naveo je da je novi zakon neophodan jer aktuelni ima dosta manjkavosti.&nbsp;
- Radna grupa radi na izradi novog zakona i vjerujem da će se on u Skupštini naći početkom naredne godine - najavio je Lakić.

Pavličić: Sudski vještaci savjesni čuvari pravde

Demokrate Alekse Bečića, koje upravljaju ključnim sektorima bezbjednosti i odbrane, kao i brojnim drugim važnim resorima u državi, iz godine u godinu bilježe strmoglav pad podrške. To potvrđuje i najnovije istraživanje CEDEM-a, prema kojem ovu partiju trenutno podržava svega 8,2% građana. Ovo je ozbiljan pad u odnosu na prošlu godinu, kada je prema istom istraživanju, podrška iznosila 10%. Podrška Demokratama, prema istraživanju CEDEM-a objavljenom u maju 2023. iznosila je 11,1 %.&nbsp; U tom kontekstu, ne iznenađuje što se Demokrate obračunavaju sa svakim ko se usudi da uputi i najmanju kritiku na njihov račun — posebno kada je riječ o sistemima kojima upravljaju, a koji su, po svemu sudeći, pred pucanjem. Čini se da partija Bečića i Borisa Bogdanovića, suočena s padom rejtinga, pokušava da upotrebom mehanizama sistema kojim upravlja zaustavi kritičko medijsko izvještavanje, pokušavajući time da spasi brod koji očigledno tone.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101616104_ed0c58c73d43e50016337e18ef93a4a463f7092ec4a8db8d2e16033d9566cdd4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025101616104_ed0c58c73d43e50016337e18ef93a4a463f7092ec4a8db8d2e16033d9566cdd4" data-rendition-name="original" width="1179" height="679" loading="lazy" alt="gradikon"> </figure>  Crna Gora se ponovo nalazi u političkom haosu, u situaciji gdje najvažnije državne sisteme kontrolišu oni sa najmanjom podrškom građana. Demokrate, koje imaju presudnu ulogu u sektorima bezbjednosti, uživaju podršku znatno manju od Pokreta Evropa sad i koalicije Za budućnost Crne Gore. <h2>CEDEM-ovo istraživanje: Ko ima najveću podršku?</h2> Prema istraživanju Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), koje je sprovedeno od 25. septembra do 6. oktobra 2025. godine, da su naredne sedmice izbori, Demokratsku partiju socijalista (DPS) bi podržalo 25,8% birača, dok bi za koaliciju Za budućnost Crne Gore (ZBCG) glasalo 23,5%. Pokret Evropa sad (PES), koji je prošle godine bio u vrhu sa 26,3%, sada ima podršku od 20,3%, što predstavlja značajan pad od čak šest procentnih poena. S druge strane, DPS je zadržao stabilnu podršku – oko 26%, potvrđujući konstantu u glasačkom tijelu. <h2>Uporedni podaci iz prethodnih godina: DPS stabilno, Milojko u padu</h2> U istraživanju objavljenom u martu 2024. godine, PES je imao podršku od 26,3%, a DPS 26%. Ovi rezultati ukazuju na trend opadanja podrške PES-u, dok je DPS uspio da stabilizuje, pa i blago poveća, svoju poziciju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101616104_4ea8e07fa9382aa4d08d7ee6880d1701e6f929a1cd5a65f57eabacce5d36badd.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025101616104_4ea8e07fa9382aa4d08d7ee6880d1701e6f929a1cd5a65f57eabacce5d36badd" data-rendition-name="original" width="1179" height="652" loading="lazy" alt="grafikon"> </figure>  Rezultati parlamentarnih izbora iz 2023. godine: “Zajedno” (DPS, SD, LP, DUA) – 70.228 glasova (23,22%) – 21 mandat Pokret Evropa sad – 77.203 glasa (25,53%) – 24 mandata “Hrabro se broji” (Demokrate i URA) – 37.730 glasova (12,48%) – 11 mandata “Za budućnost Crne Gore” (NSD, DNP, RP) – 44.565 glasova (14,74%) – 13 mandata Ovi rezultati dodatno potvrđuju da su Demokrate, uprkos upravljanju ključnim državnim sektorima, u ozbiljnom padu i bez značajnije podrške javnosti. U isto vrijeme, DPS bilježi stabilan rejting, a PES ozbiljan pad, što nagovještava moguću rekonstrukciju političke scene u bliskoj budućnosti.

Demokrate u slobodnom padu: Sad je jasno zašto Bečić i Bogdanović koriste državne institucije da uguše kritiku

Demokratsku partiju socijalista (DPS) bi, ukoliko bi naredne sedmice bili održani parlamentarni izbori, glasalo 25,8 odsto birača, a Za budućnost Crne Gore (ZBCG) 23,5 odsto, pokazalo je istraživanje Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM).
Istraživanje, koje je CEDEM realizovao od 25. septembra do 6. oktobra, pokazuje da Pokret Evropa sad (PES) ima podršku 20,3 odsto ispitanika, Demokrate 8,2 odsto, Bošnjačka stranka i Evropski savez po pet odsto.&nbsp;
Prema istraživanju, Građanski pokret URA podržava 3,6 odsto birača, Pokret narodnog povjerenja 2,1 odsto, Albanski forum 1,8 odsto, Socijalističku narodnu partiju 1,4 odsto, Preokret 0,9 odsto, DUA 0,8 odsto, dok FORCA i Hrvatska građanska inicijativa imaju po 0,7 odsto podrške.
&nbsp;Direktorica CEDEM-a Nevenka Vuksanović je, na konferenciji za novinare povodom predstavljanja rezultata istraživanja „Političko javno mnjenje u Crnoj Gori“, kazala da je DPS u blagom padu u odnosu na prošlogodišnje istraživanje, a ZBCG u znatno većem porastu, dok pad bilježi i PES.&nbsp;
Ona je navela da je u istraživanju učestvovalo 1.006 ispitanika.&nbsp;
&nbsp;Vuksanović je rekla da 36 odsto građana smatra da se Crna Gora kreće pravim putem, 38 odsto da se kreće pogrešnim, dok je njih 25,9 odsto odgovorilo da ne zna ili ne može da procijeni. &nbsp;
&nbsp;Ona je kazala da je 9,2 odsto ispitanika veoma zadovoljno učinkom Vlade Milojka Spajića, 29,7 odsto uglavnom zadovoljno, 23,1 odsto uglavnom nezadovoljno, 21,3 odsto veoma nezadovoljno, a 16 7 odsto nema stav.
&nbsp;Vuksanović je navela da su najveći stepen povjerenja zavrijedile institucije zdravstvenog i sistema obrazovanja, pri čemu su brojne druge institucije doživjele pad povjerenja.
Porast povjerenja u odnosu na prošlo mjerenje, kako je dodala, ima &nbsp;i &nbsp;Vojska Crne Gore, dok Srpska pravoslavna crkva (SPC) bilježi pad.
&nbsp;- Vidimo veliki pad povjerenja u sudstvo, tužilaštvo, nevladin sektor i nešto manji pad povjerenja u političke partije- navela je Vuksanović.
&nbsp;Govoreći o rejtingu ministarstava, ona je kazala da je najbolje ocijenjeno Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, dok je na drugom mjestu resor poljoprivrede.
&nbsp;Vuksanović je kazala da, od političara, najveću prosječnu ocjenu ima Milojko Spajić - 2,56, Jakov Milatović 2,49, Milan Knežević 2,39, Milo Đukanović 2,37, Danijel Živković 2,26, Andrija Mandić 2,18.

CEDEM: DPS bi podržalo 25,8 odsto birača, ZBCG 23,5 odsto, PES 20,3 odsto

Kakvo je to pomirenje, u kom jedna strana treba da se liši istine, da bi druga strana svoje laži i zablude mogla da proglasi za istinu?
Kakvo je to pomirenje, kada se očekuje da se jedna strana odrekne antifašizma, da bi biološki ili ideološki naslednici fašizma mogli da uživaju u paralelnoj realnosti samoobmane i aboliciji svojih predaka i njihovih zločina?
Kakvo je to pomirenje, po čijim se “pravilima” ima zaboraviti izdaja i prodaja države i nacije, zarad konvalidiranja zločina, izdaje, pravnog nasilja i gubljenja državno-pravne samostalnosti, o čemu su i stvarnost i istorija odavno dali ocenu?
Kakvo je to pomirenje, u kom jedna strana mora da pristane da bude sluga, da bi druga strana mogla da i dalje bude sluga? I kada je podaništvo postalo vrlina, da bi uopšte moglo da bude tema pomirenja?
Kakvo je to pomirenje, koje od prvih traži da se svaki junak, vojskovođa, pisac, pesnik, slikar, pevač, sportista, novinar… zaboravi ili zanemari, da bi ustupio mesto u pamćenju nekim opskurnim likovima bez ikakvih ličnih i profesionalnih kvaliteta i dostignuća, s jedinim “kvalitetom” – da su drugi?
Kakvo je to pomirenje, dođavola, kad jedna strana mora da prihvati stalno poništavanje i unižavanje države, a druga ne želi i ne prihvata da se odrekne ničega destruktivnog, antievropskog, podaničkog?
Kakvo je to pomirenje, da se ljudskost, saosećanje, kajanje, realnost, dobronamernost, humanost, dobrosusedstvo… jedne strane mora poništiti, da bi kompleksi, mitomanija, frustracije, integrisano zlo ili genetska izopačenost druge strane mogli da budu spokojni?
Kakvo je to pomirenje, kada jedna strana mora da prihvati uništavanje spomenika onih koji su državu gradili, razvijali i spašavali, i svih uspomena na njih, da bi druga strana mogla nesmetano da diže spomenike zločincima, ubicama, uništiteljima države i drugih Naroda i izmišlja njihovu slavu i “svetost”?
Kakvo je to pomirenje, zaboga, ako prva strana mora da bespogovorno prihvati da joj druga otme sve šta želi, a ono šta ne želi, da uništi, opogani ili denuncira?
Kakvo je to pomirenje, po čijim pravilima jedna strana treba da ćuti i trpi bahate, nedozrele, frustracijama gonjene poteze druge strane, koja, opet, može da divlja bez kontrole, uništava državu, privredu, resurse, poredak i čini sve da država bude pripojena drugoj ili bar pod njenim starateljstvom?
Kakvo je to pomirenje, kad jedna strana mora da prihvati da su moralni i fizički patuljci u stvari visokoetični i prečasni dvometraši, kako svoje istaknute “prvake” vidi ili predstavlja zaslepljena druga strana?
Kakvo je to pomirenje, u kome jedna strana ne sme ni da kritikuje drugu, dok druga i može i treba da proganja i kinji prvu, bez obzira na zakon i pravdu?
Kakvo je to pomirenje, u kome ubica postaje jednak ubijenom, u kome silovatelj biva izjednačen sa humanistom, u kome se jednako slave zločinac i heroj, u kome moral, plemenitost, čast, principijelnost, vrlina… dolaze na istu ravan sa moralnim nihilizmom i etičkim relativizmom?
Kakvo je to pomirenje, kada jedna strana treba da prihvati da je verske vođe druge strane negiraju, vređaju, ponižavaju, odbacuju, a državu koja im je zajednička tretiraju tek kao privremeno otuđeni deo druge države – čemu sve druga strana tercira?
Kakvo je to pomirenje, gde laž, izdaja, zabluda, frizirana istorija, nasilje, bezobrazluk, bahatost, primitivizam… moraju da budu prihvaćeni, jer to onda drugoj strani otvara mogućnost za ostvarenje njenih (u najvećem broju nečasnih) ciljeva?
Kakvo je to pomirenje, koje od pobednika traži da priznaju poraz, da bi poraženi mogli da se proglase za pobednika?

Pomirenje, i po babu i po stričevima

Službenici policije sinoć su uhapsili Petra Ivanovića (60) bivšeg ministra poljoprivrede, zbog počinjenog prekršaja iz člana 11 Zakona o javnom redu i miru, na štetu dva policijska službenika koja je ometao i omalovažavao tokom vršenja službene dužnosti, saopšteno je iz Uprave policije,
- Naime, &nbsp;Ivanović se sumnjiči da je 15.oktobra, oko 15 časova, upravljajući vozilom marke Toyota, podgoričkih registarskih oznaka, ometao kretanje službene kolone Uprave policije, tokom realizacije zadatka obezbjeđenja i pratnje predsjednika Vlade Crne Gore- navodi se u saopštenju.
On je tokom vožnje bulevarom Svetog Petra Cetinjskog, presjekao kolonu vozila iz pratnje, a nije postupio po jasno istaknutim svjetlosnim i zvučnim signalima službenih vozila, čime je ugrozio bezbjedno kretanje štićene ličnosti i službenih lica u pratnji.
Ivanović je, ističu iz policije, odbio da pruži dokumenta na uvid policijskim službenicima i u dva navrata uputio niz uvredljivih i prijetećih riječi policijskim službenicima iz pratnje premijera.
Službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su nakon prikupljenog obavještenja od P.I. sa događajem upoznali državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici koji se izjasnio da u navedenom događaju nema elemenata bića krivičnog djela.
Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su cijeneći postojanje prekršaja, lišili slobode P.I. zbog počinjenog prekršaja iz člana 11 Zakona o javnom redu i miru – ometanje i omalovažavanje službenog lica.
- Osumnjičeni P.I. će u zakonskom roku biti sproveden na dalju nadležnost Sudu za prekršaje u Podgorici- zaključuje se u saopštenju.

Mugoša: Ovako skrojena većina ne može uvesti Crnu Goru u EU

Tagovi

Međunarodni festival režije "Jagoš Marković" od 1. do 6. decembra u Podgorici

Za Putinom raspisana potjernica, ali on svejedno dolazi u Mađarsku na sastanak s Trampom

Zirojević: Propao pokušaj Zdenke Petrol da me ućutka

Pavličić: Sudski vještaci savjesni čuvari pravde

PRATITE TVe UŽIVO