Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković izbjegao je da u Skupštini Crne Gore odgovori na pitanja poslanika o katastrofalnom stanju crnogorskih šuma, ali i o obračunu čelnih ljudi u ovom sektoru, koji jedni druge optužuju za poharu šuma, nemušto se pravdajući kako je loša situacija i u drugim državama. - ...zamislite, u dvije velike evropske zemlje, članice EU, je neuporedivio veća nelegalna šumska sječa nego što je u Crnoj Gori – kazao je on prije dva dana u Skupštini. KO SU KRIMINALCI? Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša konstatovao je da ne postoji „demokratskiji ministar u istoriji svjetske politike“ od Jokovića. - Moram priznati, jer kad sam gledao određene emisije, a tiču se resora šumarstva, ono što govore Vaši saradnici jedan o drugome, ono ne postoji na ovom bijelom svijetu – upozorio je Mugoša ministra. Jokovića, međutim, to mnogo ne brine, pa se požalio kako se u parlamentu najviše priča o uništavanju šuma. - Pozivam svakoga da odgovaraju, od ministra, ako je kriv, do posljednjeg lugara, ali, po izvještaju Evropske komisije, zamislite, u dvije velike evropske zemlje, članice EU, osnivače EU, je neuporedivio veća nelegalna šumska sječa nego što je u Crnoj Gori. Sa svim ministrima razgovaram na ovu temu kad se sretnem i otprilike svi imaju određene probleme u toj oblasti – konstatovao je ministar, ne osvrćuči se na brutalne verbalne obračune i uzajamne opasne optužbe svojih prvih saradnika.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260212060248_110b0fca163362cdcdd4efeecc5d46ef0208f072a5ef6d950ddc8b06d83f533c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260212060248_110b0fca163362cdcdd4efeecc5d46ef0208f072a5ef6d950ddc8b06d83f533c" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="mugoša"><figcaption>POZIV MINISTRU NA HITNU REAKCIJU: Boris Mugoša (Foto: Skupština Crne Gore)</figcaption></figure>  Poslanik Mugoša pokušao je, ali bez uspjeha, da mu objasni da ministrovi saradnici jedni druge optužuju za teški kriminal. - Vama jedan direktor Uprave za šume, čini mi se, kaže Vašem pomoćniku ili nekome iz Ministarstva: „Vi ste kriminalac, a ovaj njemu kaže - ti si kriminalac“. I cijelu emisiju gledamo gdje jedan drugome govore da su kriminalci i pokazuju slike i jedan i drugi. Opustošiše šumski resur. Vi ste najdemokratskiji ministar, ali ja to ne podržavam jer neko od njih dvojice je izgleda kriminalac, po njihovim nalazima. A ako ni jedan, ni drugi ne pričaju istinu ne zaslužuju da budu na tim odgovornim funkcijama. Te funkcije finansiraju građani Crne Gore koji ne mogu da slušaju najteže optužbe i s jedne i s druge strane. Tako da ministre Vi presijecite. Ne zbog njih, nego zbog integriteta Vlade, jer ste Vi ministar. To u ozbiljnoj i odgovornoj vladi ne smije da se dešava. Koliko god da bude bolno, možda Vam je neki prijatelj ili ne, bliskiji Vam je ili ne, nebitno je. Oni su tu državni službenici, nijesu se rodili sa tim funkcijama – pokušavao je Mugoša uzaludno da objasni Jokoviću. POHARA ŠUMA Podsjetio ga je i na zabrinjavajući izvještaj Državne revizorske institucije. - U tom izvještaju je rečeno da postoji ogromna nesrazmjera između zvaničnih podataka o stanju šumskog resursa i onoga što su pokazale teresnke provjere. Taj izvještaj DRI je vrlo zabrinjavajući, to je jedna od najpohvaljenijih institucija u izvještajima Evropspke komisije – istakao je Mugoša. Na stanje u šumama upozorila je i poslanica Demokratske partije socijalista prof. dr Aleksandra Despotović, konstatujući da Zakon o šumama suštinski ne postoji. - ...imamo poharu u državnim šumama... Nijeste opovrgli podatak – da li je tačno da je nestalo 587 kvadratnih kilometara šume, da je to gubitak od 9,4 miliona kubnih metara drvne mase. Tokom 2024, samo jedne godine, ogoljeno je 220 kvadratnih kilometara ili više od četiri procenta teritorije Crne Gore – naglasila je ona.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260212060252_e1e62927036b7de1b47d38611452bfd996c3f476d35038b4dbb0262d77de5895.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260212060252_e1e62927036b7de1b47d38611452bfd996c3f476d35038b4dbb0262d77de5895" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="despotović"><figcaption>ZA GODINU OGOLJENO 220 KILOMETARA ŠUME: Aleksandra Despotović</figcaption></figure>  Joković je negirao njene tvrdnje. - ...da je devet miliona kubnih metara posječeno za posljednjih pet godina šuma u Crnoj Gori, pa ukupno kad se raspiše tender za sve što se posiječe, Uprava za šume ne prelazi 200.000 – 250.000... ...pa devet miliona ne znam da li može bivši Sovjetski Savez ili ne znam koja država toliko, a ne mala Crna Gora koja godišnje siječe 200 do 250.000 hiljada kubika. Da li je bilo štete – da, da li ima nelegalne sječe – ima, da li se treba protiv toga boriti – treba, ali treba pričati potpunu istinu, a to je, znam da će vam to smetati, da nikad u poljoprivredi nije bilo bolje, to kaže svaki pravi domaćin – ustvrdio je ministar Joković. I poslanik DPS-a, potpredsjednik Skupštine Crne Gore Nikola Rakočević upozorio je na enormnu krađu šume. - Siguran sam da Vi ne učeestvujete u krađi šume, ali ste na čelu Ministarstva i treba i Vi da se udubite u taj problem, da ga zajednički riješimo, da stanemo na kraj tome. Vjerujte, problem je narastao do obima koji je nezabilježen u Crnoj Gori – istakao je Rakočević. AKCIJA DELIĆA I KANKARAŠA Državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Andrija Delić i načelnik Direkcije za šumarstvo Ranko Kankaraš podnijeli su, sa grupom građana Rožaja, 30. januara Osnovnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu zbog bespravne sječe šume na teritoriji ovoga grada u više odjeljenja u Gazdinskoj jedinici Paučinske šume i jednom odjeljenju u Lovničkim šumama. Delić i Kankaraš, nakon podnošenja prijave, pozvali su nadležne organe, uključujući i Vijeće za nacionalnu bezbjednost, za hitno djelovanje i dužnu pažnju, jer, naglasili su, već postoji dovoljno dokaza i upozorenja da šume u Crnoj Gori kontinuirano nestaju usljed bespravnih sječa. Krivična prijava je podnešena protiv direktora Uprave za šume Miloša Rajkovića, njegovog pomoćnika Danka Popovića, bivšeg direktora rožajske jedinice Uprave za šume Alena Kalača i glavnog inžinjera za zaštitu šuma u Rožajama Rifata Kalača.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260212060252_78bcfd3fc61ed4eb8b4d5de66d9c425721044dafd6f96bfecef5a3e3bc0fe594.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260212060252_78bcfd3fc61ed4eb8b4d5de66d9c425721044dafd6f96bfecef5a3e3bc0fe594" data-rendition-name="original" width="1920" height="864" loading="lazy" alt="šume"><figcaption>ŠUME SE NEMILICE UNIŠTAVAJU: U Rožajama situacija katastrofalna</figcaption></figure>  Krivičnom prijavom oni se terete „zbog bespravnih sječa koje imaju karakter pustošenja i krčenja šuma, u vidu sječa velikog intenziteta koje nijesu planirane kao redovan vid obnavljanja šuma i doznake stabala za sječu koja nije u skladu sa osnovom gazdovanja šumama“. Rajković i Alen Kalač u izjavama za Televiziju E kategorično su odbacili bilo kakvu povezanost sa nezakonitim radnjama, optužujući da se nezakonitim poslovima bave oni koji njih optužuju, te da su i žrtve političkog progona. Delić i Kankaraš su kadrovi Pokreta Evropa sad, partije na čijem je čelu premijer Milojko Spajić, dok je Rajković kadar Jokovićeve Socijalističke narodne partije. Iako su šume jedan od najvrjednijih resursa Crne Gore premijer Spajić, za sada, se ne miješa u sukob čelnih ljudi u sektoru šumarstva. Milioni kubika drvne mase, saopštio je nedavno Andrija Delić, i stotine miliona eura (280 miliona) završili su u nečijim džepovima – vertikalno i horizontalno. Podsjetio je i da su sateliti Evropske svemirske agencije zabilježili da je za četiri godine posječeno oko 600 km² šume. Više malih drvoprerađivača koji su se javili Portalu ETV kazali su da vjeruju u akcije koje su pokrenuli Delić i Kankaraš i poručuju da je jedini spas za crnogorske šume državno preduzeće koje će upravljati ovim resursom. Vlada je 3. oktobra prošle godine, u skladu sa Zakonom o šumama, donijela Odluku o osnivanju Društva sa ograničenom odgovornošću „Crna Gora Šume“, sa sjedištem u Pljevljima, ali preduzeće do danas nije registrovano, jer su „zaboravili“ da imenuju izvršnog direktora i odbor direktora, zbog čega, kako je u januaru objavio Portal Standard nije bila moguća registracija u Centralnom registru privrednih društava.

Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Mugoša: Ono što govore Vaši saradnici jedan o drugome, ne postoji na ovom bijelom svijetu

Klub odbornika Evropskog saveza predao je Skupštini Glavnog grada inicijativu za skraćenje mandata, ocjenjujući da aktuelna vlast više nema legitimitet i da je povratak mandata građanima jedino demokratsko rješenje za izlazak iz političke krize u Podgorici.
Odbornik Evropskog saveza i Socijaldemokrata Miloš Mašković saopštio je na konferenciji za medije da su inicijativu uputili svim odborničkim klubovima, navodeći da je legitimitet gradske vlasti bio sporan od samog početka, a da su narušeni međupartijski odnosi dodatno onemogućili njen dalji opstanak.
– Narušeni međupartijski odnosi u glavnom gradu onemogućili su dalji opstanak koalicije i dalji razvoj grada, koji je ionako usporen. Ako se ovako nastavi, posljedice će se osjetiti kasnije – upozorio je Mašković.
On je ocijenio da je skraćenje mandata jedini način da se izađe iz trenutne situacije, dodajući da bi alternativa mogla biti prinudna uprava ili uskraćivanje građanima prava da se izjasne o novonastaloj političkoj situaciji.
Šef poslaničkog kluba SD-a i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša kazao je da inicijativom nastoje da „unormale situaciju“ i vrate politički proces u institucionalne okvire.
– Nakon formiranja vlasti kazali smo da će biti krize i ovo što se desilo samo je potvrdilo naša predviđanja. Iz nečistih političkih modela ne može proizaći ništa dobro – ocijenio je Mugoša.
On je naglasio da inicijativa nije usmjerena protiv bilo koje političke partije, već u korist građana Podgorice.
– Ne želimo da budemo nikome bajpas. Inicijativa je usmjerena u pravcu koristi građanima, a ne protiv neke političke partije. Ako ne postoji većina, mandat treba vratiti građanima. Prekompozicije su moguće, ali ne neprincipijelne, one koje ne odražavaju volju građana – poručio je Mugoša.
Odgovarajući na pitanje šta ukoliko pojedine partije, poput Demokratske narodne partije ili Slobodne Crne Gore, ne podrže inicijativu, Mugoša je naveo da je na svakom odborniku da procijeni kako će glasati, ali i na građanima da na osnovu toga formiraju svoj politički sud.
Za pokretanje postupka skraćenja mandata potrebno je 20 potpisa odbornika, a Evropski savez očekuje izjašnjavanje ostalih političkih subjekata u narednom periodu.

Portal ETV

Mašković: Vlast izgubila legitimitet; Mugoša: Iz „nečistih političkih modela“ ne može proizaći ništa dobro

Poslanik Socijaldemokrata (SD) i funkcioner Evropskog saveza (ES) Boris Mugoša vjeruje da niko iz opozicije neće davati "bajpas" Novoj srpskoj demokratiji (NSD), Demokratama i Pokretu evropa sad u Podgorici.
- Mi iz Evropskog saveza to sigurno nećemo biti jer se to kosi sa našim izbornim principima - poručio je Mugoša za A plus TV.
Na pitanje da li tu misli i na DPS, Mugoša je kazao da u politici ne isključuje ništa.
- Ne znam kako će DPS odlučiti, svako ima pravo da vrši političke procjene, a birači će dati odgovor na svako ponašanje političkih partija. Mislim da ako u jednom političkom sistemu vlast izgubi većinu, nelogično je da je opozicija spašava - poručio je Mugoša.
On je ponovio da vlast u Podgorici nije stvaorena na bazi volje nego njenom prevarom.
- Mada, kako su se ponašali apsolutno zaslužuju jedni druge. I što se desilo - većina ne postoji, nema više izbornog legitimiteta i onda mora da se ide na opcije koje su najčistije. Skraćenje mandata je najrealnija opcija - poručio je Mugoša.
T.K.

Mugoša: Opozicija neće davati "bajpas" vlasti u Podgorici, skraćenje mandata najrealnija opcija

Aktuelna vlast nije bazirana na vrijednosnom sistemu i ovo nije Vlada pomirenja, već podmirenja, smatra šef poslaničkog kluba Socijaldemokrata i funkcioner Evropskog saveza Boris Mugoša.
- Ovako formirana vlast je nestabilna, opstaje na ovakav način i može suštinski da se održava. Ali, ovako se ne vodi politika - kazao je Mugoša u emisiji “Minula neđelja” na Aplus televiziji.
Komentarišući današnju sjednicu Nove srpske demokratije (NSD) na kojoj su odlučili da ostanu dio vlasti, Mugoša je rekao da ne zna da li je iko očekivao da NSD izađe iz iste.
- Ipak, biće zanimljiv fenomen u politici da je jedan dio koalicije u vlasti, a drugi opozicija. To ne može da ugrozi parlamentarnu većinu sa aspekta brojeva, ali promijeniće dinamiku procesa u parlamentu - &nbsp;primijetio je Mugoša.
Gost Aplus televizije smatra da Demokratska narodna partija (DNP) na čelu sa Milanom Kneževićem iz opozicionih klupa neće moći baš toliko da balansira zbog, kako je rečeno danas na sjednici, “bratskih i prijateljskih odnosa”.
“Ovo je sve priprema za naredne izbore. DNP će morati da izoštri programsku politiku pred izbore, a koliko znam oni imaju veću podršku birača u okviru koalicije od NSD-a”, obrazložio je Mugoša.
Šef poslaničkog kluba SD-a je takođe naglasio da su sada na testu i NSD, SNP i Demokrate oko osjetljivih pitanja.
- Pokretu Evropa sad ne odgovaraju u ovom trenutku otvaranje tih osjetljivih pitanja. Godina i nešto je do izbora, a ja sam čovjek koji voli čistu političku situaciju. Prekombozicije i neprincipijalne kompromise ne podržavam - poručio je Mugoša.
<h2>“Nelogično je da neko iz opozicije bude bajpas PES-u, NSD-u i Demokratama u Podgorici”</h2>
Osvrnuvši se na situaciju u Glavnom gradu, Mugoša je predočio da većina ne postoji i da nema izbornog legitimiteta.
- I ranije sam rekao da je vlast u Podgorici formirana na prevari građana”, podsjetio je funkcioner Evropskog saveza.
Stoga, smatra da je skraćenje mandata u lokalnom parlamentu u Podgorici narealnija opcija.
- Ne mogu da razumijem da neko iz opozicije očekuje da bude bajpas NSD-u, Demokratama i Pokretu Evropa sad. Mi iz Evropskog saveza to sigurno nećemo biti, jer se to kosi sa mnogim našim principima - kategoričan je Mugoša.
Na pitanje da li u tom slučaju isključuje DPS, Mugoša je odgovorio da se bavi svojim dvorištem.
- Ne znam kako će DPS odlučiti. Svako ima pravo da vrši svoje političke procjene. Nelogično mi je da ako u jednom političkom sistemu vlast izgubi većinu, da je opozicija spašava - zaključio je Mugoša.

Mugoša: DNP neće moći da toliko balansira zbog bratskih odnosa sa NSD; Skraćenje mandata u PG narealnija opcija

Poslanik Evropskog saveza i predsjednik skupštinskog odbora za ekonomiju, finansije i budžet Boris Mugoša istakao je da je, bez obzira na najnovije akrobacije Vlade sa zakonima koji se odnose na koncesiju i njenu želju nakon ostavke ministake Maje Vukićević da što prije da Aerodrome na koncesiju, suština da se mora odrediti vrijednost kompanije.
- Jer ako je njegova vrijednost preko 150 miliona (a velika vjerovatnoća je da jeste) odluka o koncesiji se donosi u Parlamentu (Zakon o državnoj imovini). Sve ostalo bi bilo veoma upitno sa aspekta zakonitosti - navodi Mugoša.
Mugoša ističe da je zbog važnosti teme kao što je koncesioni model za Aerodrome predložio inicijativu na navedenom skupštinskom odboru, koja je prihvaćena, da se održi sjednica skupštinskog odbora sa predstavnicima Vlade i Aerodroma na kojoj bi se razmotrile aktivnosti koje se odnose na problematiku davanja koncesije.
On ističe da je aktuelni tenderski postupak diskreditovan iz mnogo razloga jer traje preko šest godina i prate ga mnoge kontroverze, zbog čega ga treba prekinuti, ukazujući da koncesioni akt ima ekonomske i pravne manjkavosti.&nbsp;
- Stav Evropskog saveza je jasan i dosljedan. Mi smo protiv davanja oba aerodroma pod koncesiju na 30 godina. Smatramo da treba ozbiljno razmotriti i druge modele valorizacije (davanje jednog od dva aerodroma pod koncesiju, dokapitalizaciju od strane stranog investitora, strani menadžment i dr). Aerodromima je svakako neophodno unapređenje infrastrukturnih, odnosno poslovnih performansi - zaključuje Mugoša.

Mugoša: Prije odluke o koncesiji neophodno uraditi procjenu vrijednosti Aerodroma

Poslanici u Skupštini Crne Gore večeras su, bez rasprave, za 28 minuta izglasali 23 zakonska akta.
Riječ je o zakonima koji su bitni zbog procesa pristupanja Evropskoj uniji.
Međutim, uoči glasanja, više poslanika opozicije je negodovalo, a neki su i napustili salu. Oni su smatrali kako nije korektno da toliki broj zakonskih akata bude predat u proceduru u posljednji čas, tako da ni poslanici nijesu uspjeli da ih pročitaju.
<h2>Eraković: Džaba podmetanje svih klipova na evropskom putu Crne Gore</h2>
Džaba podmetanje svih klipova na evropskom putu Crne Gore. Postoji jedna zastava i himna, postoje identitetska pitanja koja se ne smiju dirati dok Crna Gora ne uđe u EU. Nakon toga, izađite na izbore, neka vaš program bude da se zalažete za promjenu simbola – ako vas birači podrže i dobijete većinu u skladu sa Ustavom, učinite to, rekao je poslanik Demokratske partije socijalista Jevto Eraković, osvrnuvši se na inicijative o identitetskim pitanjima.&nbsp;
On je u Skupštini Crne Gore vladajućoj većini poručio i da neće proći skrivanja da su za Evropu, a da izglasavaju zakone koji koče evropski put.
<h2>Konatar: Građani, je li vama normalno ovo?</h2>
Poslanik Građanskog pokreta URA Miloš Konatar pitao je da li je normalno na šta država danas liči.
- Je li vam normalno da jedna osoba pobjegne državi na ovakav način i da niko nije za to odgovoran - upitao je on povodom slučaja Miloša Medenice.
Upitao je i da li je normalno povećanje penzija za 0,38 odsto, te da premijer putem Twittera odluči da uvede vize za građane Turske zbog incidenta u kojem nije bilo državljana te zemlje.
- Je li vam normalno obećanje o useljenjima na Velje brdo u 2026. godini, ili to da će istovremeno biti građeno 10 auto-puteva - dodao je on.
Na kraju je upitao i da li je normalno da se večeras, bez rasprave, izglasa gotovo 30 zakona.
<h2>Mugoša: Ovo je obesmišljavanje institucije</h2>
Ovo je obesmišljavanje Skupštine kao institucije, poručio je poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša.
- Što nijeste zakazali sjednicu za 15. ili 20. januar, nego za drugi februar, kako bi sve moralo da se izglasa odmah. Jesu li vam ovo evropske integracije - upitao je on.
Pitao je da li je iko od poslanika imao vremena da pročita sve predložene zakone.
- A danas ćete svi da dignete ruke. A znaju li građani išta o ovim zakonima, koje treba da usvojimo bez rasprave? Ne radite ovo od ove institucije - dodao je.
On je istakao kako ne želi da učestvuje u glasanju na takav način.
Uskoro opširnije...&nbsp;

Bez rasprave: U Skupštini za 28 minuta usvojili 23 zakona

Crnogorskoj ekonomiji je nasušno potrebna ozbiljna strategija razvoja koja će u narednoj deceniji jasno definisati strukturne reforme neophodne za njenu diversifikaciju, jačanje likvidnosti, konkurentnosti i produktivnosti, saopštio je poslanik SD-a i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša.
Ukazujući na strukturnu ranjivost crnogorske privrede i izostanak adekvatne sistemske podrške, Mugoša je naveo niz zabrinjavajućih pokazatelja:
– Pokrivenost uvoza izvozom je najmanja u posljednjih 16 godina, uz najveći spoljnotrgovinski deficit u istom periodu – oko 3,5 milijardi eura u 2024. i čak 3,9 milijardi eura u 2025. godini;
– Pokrivenost uvoza izvozom iznosi svega 12,8 odsto, što je pad u odnosu na isti period prethodne godine kada je iznosila 15,1 odsto;
– Mikro preduzeća, koja čine okosnicu crnogorske privrede jer predstavljaju 93 odsto ukupnog broja firmi i zapošljavaju oko 39 odsto radne snage, već šest godina posluju sa gubicima, dok je njihov kapital danas za oko 25 odsto manji nego 2019. godine;
– U odnosu na period od prije nekoliko godina, više od 2.500 preduzeća dodatno je ušlo u blokadu;
– Istovremeno, budžetska sredstva namijenjena unapređenju konkurentnosti privrede smanjena su sa gotovo šest miliona eura na manje od četiri miliona.
Mugoša je poručio da bez jasne razvojne vizije i snažne institucionalne podrške nema održivog ekonomskog rasta, upozoravajući da se postojeći trendovi moraju hitno zaustaviti kroz planske i odgovorne politike.

Mugoša: Crnogorska ekonomija na ivici – rekordni deficit, slabljenje privrede i izostanak strateškog razvoja

Desilo se ono na što sam dugo vremena ukazivao i upozoravao, poručuje poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša, komentarišući ukidanje neradne nedjelje.
- Zbog pasivnosti većine, njihovih kalkulacija oko osjetljivih pitanja, međukoalicionih konstantnih ucjena i trgovina koje često u drugi plan stavljaju brojne realne društveno-političke izazove, došli smo u situaciju da Ustavni sud ukine neradnu nedjelju, a da nisu većina u Skupštini i Vlada izašli sa konkretnim alternativnim rješenjem - kazao je poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša.
On je, nakon odluke Ustavnog suda da neradnu nedjelju proglasi neustavnom, kazao da se desilo ono na šta je dugo vremena ukazivao i na šta je upozoravao.
Iako je Ustavni sud još u novembru podsjetio Vladu i Skupštinu da im ističe vrijeme da reaguju, prije nego sudije tog suda ocijene "(ne)ustavnost neradne nedjelje", Mugoša upozorava nisu preduzeli neophodne aktivnosti.
- Zato sam i predložio sjednicu Odbora za ekonomiju sa temom neradne nedjelje, gdje ćemo razgovarati sa nadležnim o svim bitnim aspektima ove problematike i gdje ću izmedju ostalog još jednom ukazati na neophodnost što hitnijeg predlaganja i usvajanja rješenja u pravcu omogućavanja neradne nedjelje. Naravno, neprihvatljivo je i da je Ustavnom sudu trebalo šest godina da odluči o inicijativi oko (ne)ustavnosti neradne nedjelje i želim da vjerujem da se takva praksa više neće dešavati - navodi Mugoša.

Mugoša: Zbog kalkulacija većine došli smo u situaciju da se ukine neradna nedjelja

Na današnjoj sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet prihvaćene su tri inicijative predsjednika tog skupštinskog tijela, poslanika Borisa Mugoše.
Kako je rekao Mugoša, prva inicijativa se odnosi na organizovanje sjednice Odbora u vezi sa temom neradne nedjelje, budući da je iz Ustavnog suda najavljena odluka po tom pitanju. Na sjednicu će biti pozvani potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Ðeljošaj, ministarka rada Naida Nišić, udruženja poslodavaca, sindikati.
Druga prihvaćena inicijativa odnosi se na jačanje nadzorne uloge Odbora koja bi se odnosila na praćenje realizacije projekta auto-puta, dionica Mateševo-Andrijevica. 
- To bi podrazumijevalo da Odbor dva puta u toku godine, sa nadležnim institucijama, na sjednicama razmatra dinamiku aktivnosti na ovom projektu - kazao je Mugoša.
Treći prihvaćeni prijedlog se odnosi na održavanje sjednice sa predstavnicima Vlade i Aerodroma, na kojoj bi se razmotrile aktivnosti koje se odnose na problematiku davanja koncesije za Aerodrome Crne Gore.
- Veoma je važno da se u Skupštini o svim važnim ekonomskim pitanjima vodi javna diskusija - zaključuje Mugoša.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fborismugosa%2Fstatus%2F2016188684723171361%3Fs%3D46&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Odbor će se baviti neradnom nedjeljom, realizacijom projekta auto-puta, koncesijom za Aerodrome...

Poslanik i funkcioner Evropskog saveza, Boris Mugoša, pružio je javnu podršku bivšoj generalnoj direktorici Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava, Mirjani Pajković.
Mugoša je, u objavi na društvenoj mreži Instagram, poručio da je Pajković, sa kojom je, kako je naveo, imao izuzetno kvalitetnu profesionalnu saradnju, izložena ozbiljnim pokušajima diskreditacije i gruboj zloupotrebi prava na privatnost.
– Pozivam nadležne institucije da hitno reaguju, kako bi se poslala jasna poruka da je kršenje privatnosti nedopustivo i zakonom kažnjivo – naveo je Mugoša.
On je istakao da je zaštita privatnosti i dostojanstva pojedinca, posebno u situacijama javnog linča i targetiranja, osnovna obaveza države i institucija sistema.

Mugoša: Pajković izložena ozbiljnoj diskreditaciji i zloupotrebi privatnosti

Protiv M.B. (37) iz Šavnika podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je počinio teško djelo protiv bezbjednosti javnog saobraćaja i ugrožavanja javnog saobraćaja u Nikšiću
Policiji u Nikšiću je 20. februara, u 7:40 sati, prijavljeno da se u Ulici Vuka Karadžića u tom gradu dogodila saobraćajna nezgoda u kojoj je povrijeđen pješak, a da je osoba, koja je vozilom udarila žensku osobu, pobjegla.
- Preduzimajući niz aktivnosti iz svoje nadležnosti u cilju rasvjetljavanja ovoga događaja policija je došla do sumnje da je vozilo koje je učestovalo u saobraćajnoj nezgodi teretno motorno vozilo marke „Mercedes“ šavničkih registarskih oznaka kojim je u trenutku nezgode upravljao M.B. (37) iz Šavnika, nastanjen u Nikšiću - navedeno je u saopštenju Uprave policije.
Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću koji se izjasnio da se u radnjama M.B. stiču elementi krivičnog djela teška djela protiv bezbjednosti javnog saobraćaja u sticaju sa krivičnim djelom ugrožavanje javnog saobraćaja, te će protiv njega, po nalogu tužioca, krivična prijava biti podnijeta u redovnom postupku.

Nikšić: Oborio pješaka, pa pobjegao

Zemlje u regionu imaju manji broj dana za očeve nakon rođenja djeteta, osim Hrvatske koja je tu normu već uskladila sa EU zakonodavstvom, dok se pretpostavlja da će u skorijoj budućnosti to uraditi i ostale zemlje iz okruženja poštujući EU direktivu o ravnoteži između privatnog i poslovnog života - rekao je predstavnik Unije poslodavaca Crne Gore Filip Lazović.
On je, gostujući u jutarnjem programu na Televiziji E, ukazao da se izmjenama Zakona o radu uvodi obaveznih deset dana očinskog odsustva nakon rođenja djeteta, što je dio usklađivanja nacionalnog zakonodavstva sa direktivama EU. Zbog zatvaranja poglavlja 19, kaže Lazović, utvrđen je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o radu i sa setom sličnih normi biće, dodaje on, usvojen u Skupštini Crne Gore do kraja marta.
Podsjeća da trenutno u Crnoj Gori shodno Opštem kolektivnom ugovoru &nbsp;svaki zaposleni ima pravo na tri dana odsustva kada dobije prinovu, dok je nekima kolektivnim ugovorima taj broj dana povećan.
- Ova izmjena koja se predviđa drastično uvećava broj dana, tri puta uvećava taj minimalni broj i vidjećemo kako će se to odraziti. Ne očekujemo da će izazvati neke stašne potrese u smislu otežavanja poslovanja poslodavcima. Moglo se polemisati da li je postojao neki drugi model, međutim, svjesni smo da je ovo jedno od pravila koje nam donosi naša želja da postanemo kao država članica Evropske unije. Ovo je nešto što je na neki način prepisano odnosno implementirano iz odgovarajuće direktive o ravnoteži privatnog i poslovnog života. Jeste, tačno je da zemlje u regionu imaju manji broj dana, Hrvatska nema, ona je kao članica EU morala da uvede ovo pravilo, a ostale države regiona, pretpostavlja se, u narednih godinu, dvije, pet, će isto morati da uvedu to pravilo - istakao je Lazović.
To je, kaže, jedna od novina novog Zakona o radu.
- I tiče se te ravnoteže između poslovnog i privatnog života, a osim toga imamo i ovo obavezno odsustvo roditeljsko od strane oca djeteta, odnosno zaposlenog muškarca i to će biti jedna novina, malo je u suprotnosti sa našim mentalitetom, sa nekim običajima u Crnoj Gori - rekao je Lazović.
Podsjeća da je izmjenama i dopunama Zakona o radu iz 2020. godine uvedena izmjena da i muškarac može koristiti roditeljsko odsustvo, što se nije, kako kaže, previše primjenjivalo u praksi.
Kaže da u Zakonu o radu postoji norma kojom se propisuje da za rad iste vrijednosti zaposleni mora biti jednako plaćeni i ne samo u kontekstu rodne komponente, već se to odnosi na sve zaposlene.
- U praksi to vrlo često izaziva neke dileme i sporove. Kao neko ko dolazi iz Unije poslodavaca moram kazati da su ta pravila nedovljno tržišna, dakle svaki funkcionište na nekom tržištu, a tržište rada je takođe tržište i tim pravilima da za rad iste vrijednosti vi morate nekoga jednako da platite na papiru zvuči u redu. Međutim u praksi vrlo teško da ćete pronaći dva zaposlena čiji rad ima istu vrijednost za poslodavca, jer dva čovjeka nijesu ista pa ni dva zaposlena ne mogu biti ista i zbog toga su uvedeni neki kriterijumi koji će &nbsp;razlikovati nekoga zaposlenoga koji ima određenu radnu performansu i nekoga ko ima bolju ili lošiju - zaključio je Lazović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E

Lazović: Obavezno roditeljsko odsustvo od 10 dana za muškarce je malo u suprotnosti sa našim mentalitetom

Danas su u Budvi v. d. direktorice JU ,,Grad teatar" Ivana Lazović i direktor Kraljevskog pozorišta ,,Zetski dom" Luka Radović potpisali sporazum o saradnji, potvrđujući partnerstvo dvije značajne kulturne institucije, saopšteno je iz Teskog doma, a kako ističu, saradnja podrazumijeva koprodukcionu realizaciju predstave ,,Kjara Zorzi" po tekstu Ljubomira Đurkovića, a u režiji Ane Vukotić.
&nbsp;,,Kjara Zorzi" je drama o pretpostavljenim počecima pozorišnog života u Budvi koju je Ljubomir Đurković pisao sa idejom da bude izvedena na sceni između crkava u Starom gradu.
. Ovim projektom potvrđuje se zajednička opredijeljenost i JU ,,Grad teatar" i Kralįevskog pozorišta ,,Zetski dom" ka afirmaciji domaćeg dramskog stvaralaštva i njegovo snažnijoj institucionalnoj podršci- navodi se u saopštenju.
Premijerno izvođenje predstave ,,Kjara Zorzi" planirano je za 23. jul, na Četrdesetom jubilarnom festivalu ,,Grad teatar", dok će na sceni ,,Zetskog doma" predstava biti premijerno izvedena krajem septembra ove godine.

Zetski dom: Potpisan sporazum o koprodukciji predstave ,,Kjara Zorzi" sa ,,Grad teatrom" Budva

STEGA, neformalna asocijacija građana, dostavila je Sudu za prekršaje u Podgorici više podneska 13.02.2026. godine koja su potpisali preko 20 građana, sa zahtjevom da im se omogući, prisustvo na zakazanim ročištima i postupcima protiv 35 građana koji su iskazali nezadovoljstvo postupkom i načinom dodjele Trinaestojulske nagrade, saopšteno je iz ove organizacije.
Oni to traže saglasno procesnom zakonu kojim se uređuje vođenje sudskog postupka i članu 120 Ustava Crne Gore koji jamči javnost rasprava pred sudom, da prisustvuju zakazanim ročištima i postupcima protiv 35 građana koji su iskazali nezadovoljstvo postupkom i načinom dodjele Trinaestojulske nagrade.
- Pravo javnosti da bude informisana o toku i sadržaju sudskog postupaka je pored činjenice da ju ustavno zagarantovano i od izuzetnog društvenog značaja jer čini temelj demokratskog poretka i pravne sigurnosti- poručili su iz STEGE.
I pored činjenice da transparentnost sudskih procesa doprinosi jačanju povjerenja građana u institucije, prevashodno sudsku vlast i vladavinu prava, iz STEGE ističu da do danas nijesu obavješteni da li je dozvoljen pristup javnosti naznačenim ročištima.
- Takođe, želimo da obavijestimo javnost da je prvi sledeći postupak zakazan za srijedu u 11:30. pred sudom za prekršaje i zbog toga će STEGA podnijeti nove zahtjeve za obezbjeđenje javnosti naznačenih postupaka- poručili su iz ove organizacije.

Tag: boris-mugosa