Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša saopštio je da su njegovi predlozi zaključaka na budžet za 2026. godinu juče usvojeni tijesnom, odnosno kvalifikovanom većinom. 
Kako je naveo, zaključci se odnose na racionalizaciju i bolju alokaciju planiranih budžetskih izdataka, čime se obezbjeđuju dodatna sredstva za skrining programe za rano otkrivanje karcinoma, kontinuiranu medicinsku edukaciju zdravstvenih radnika, subvencije poslodavcima koji zapošljavaju lica sa invaliditetom, kao i za unapređenje socijalne zaštite na lokalnom nivou. 
Prijedlozima je, prema njegovim riječima, predviđeno i poboljšanje materijalnog položaja revizora u Državnoj revizorskoj instituciji (DRI).
- Nažalost, određeni poslanici koji su podržali navedene moje prijedloge na matičnom Odboru su drugačije glasali na plenumu i doveli u pitanje izglasavanje istih - naveo je Mugoša u objavi na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBorisMugosa%2Fstatus%2F2005182968805949861&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Mugoša: Neki poslanici podržali moje prijedlog na Odboru, ali ne i na plenumu

Treba na odgovorne pozicije birati ljude koji svojim iskustvom ispunjavaju uslove, kazao je poslanik SD-a Boris Mugoša, nakon konsultacija sa premijerom Milojkom Spajićem.
Podsjetimo, predsjednik Vlade pozvao je predstavnike svih parlamentarnih stranaka na konsultacije u vezi sa izborom sudija Ustavnog suda.
U dopisu Kabineta predsjednika Vlade se navodi da je „izbor sudija Ustavnog suda jedna od najvažnijih obaveza u sklopu utvrđene dinamike ispunjavanja obaveza na putu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji”.
- Nažalost u prethodnom periodu bilo je fingiranje dijaloga i vidio sam da su iz parlamentarne većine uvidjeli greške. Vrijeme treba to da pokaže. Insitucije treba da se popunjavaju sa kvalitetnim ljudima. Nadam se da ovaj sastanak treba to da promijeni - rekao je Mugoša novinarima ispred Vlade.&nbsp;

Mugoša: Parlamentarna većina uvidjela grešku

Predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet i poslanik SD-a, Boris Mugoša je ukazao da je prijedlog budžeta za sljedeću godinu nedovoljno razvojno orjentisan jer je manje od devet odsto budžeta izdvojeno za kapitalni budžet, dok su preko 80 odsto rashodne strane mandatorni troškovi.
Mugoša navodi da da finansijske projekcije podrazumijevaju nedovoljan rast crnogorske ekonomije (oko 3 odsto) ako želimo da što prije dostignemo prosječni standard EU zemalja.
Takođe, predloženi budžet ne doprinosi rješavanju problema strukturne ranjivosti naše ekonomije, jer se dominantno zasniva na potrošnji koja preko inflacije najviše pogađa one koji manje imaju. Mugoša u tom smislu navodi da bilježimo najveći spoljnotrgovinski deficit u poslednjih 15 godina, kao i godišnju inflaciju koja je dvostruko veća od inflacije u zemljama eurozone.
On dalje ističe da opredijeljena sredstva nisu dovoljna za poboljšanje kvaliteta socijalne i zdravstvene politike, kao i položaja OSI.
Ukazuje i da za unapređenje konkurentnosti izuzetno ranjive privrede se izdvaja samo 0,2% izvornih prihoda budžeta.
Navodi i da se ogromna sredstva planiraju za ugovore o djelu, dok sa druge strane nema odgovrnosti za milionska izdvajanja iz budžeta za izgubljene sudske sporove.
Takođe, ukazuje i na problematiku ogromnih predviđenih novih zaduživanja, gdje su projekcije javnog duga na kraju 2026. u iznosu od blizu 6 milijardi eura.
Mugoša ističe da su crnogorskoj ekonomiji nasušno potrebne strukturne reforme čija realizacija će doprinijeti diversifikaciji naše ekonomije, unapređenju njene likvidnosti, konkurentnosti i produktivnosti. Neophodno je, što je i potvrđeno u izvještaju Evropske komisije, ograničenje (smanjenje) budžetske potrošnje, održivo povećanje javnih prihoda, poštovanje fiskalnih pravila uz preispitivanje postojeće fiskalne politike i pripremu sveobuhvatne analize fiskalnih rizika.
- Insistiranje na ekonomskoj logici utemeljenoj na administrativnom i predizbornom rastu potrošnje, bez suštinske racionalizacije neproduktivnih rashoda, i ogromnom zaduživanju ne vodi ka stabilnosti i održivosti finansijskog sistema - zaključuje Mugoša.

Mugoša: Budžet za 2026. potrošački, a ne razvojni

Predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet i poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša predložio je na jučerašnjoj sjednici tog skupštinskog tijela smanjenje PDV-a na usluge smještaja turizmu sa 15 na 11 odsto i da ta mjera važi godinu dana, kako bi se vidjeli njeni efekti na cijene smještaja, promet odnosno broj noćenja i sl.
Mugoša podsjeća da je krajem prošle godine, bez adekvatne analize, povećana stopa PDV-a na smještaj sa sedam na 15 odsto (povećanje 113 odsto) što je stvorilo dodatni finansijski pritisak na turističku privredu, smanjilo ionako ranjivu konkurentnost naše destinacije zbog niza infrastruktirnih problema i doprinijelo usporavanju rasta turizma. 
- Prema ocjenama relevantnih institucija navedeno povećanje stope PDV-a je uticalo na pogoršanje indeksa poslovnog ambijenta u sektoru turizma koji je na najnižem nivou od kad se vrše procjene uključujući čak i COVID 2020. godinu - podsjetio je Mugoša.
On ukazuje da je stopa PDV-a od 15 odsto treća najveća u Evropi a znatno veća od stope PDV-a na smještaj u destinacijama koje su konkurenti našoj državu.
Mugoša ističe da se smanjenjem stope očekuje korekcija cijena smještaja, a rezultat toga bi bio veći promet, odnosno više novca u budžetu države, smanjenje sive ekonomije i dr.
- Zbog toga sam i predložio da navedena korekcija stope PDV-a važi godinu dana, kako bi se realno sagledali efekti ove mjere - zaključuje Mugoša.

Mugoša predložio smanjenje PDV-a na smještaj u turizmu sa 15 na 11 odsto

Predsjednik Kluba poslanika Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša poručio je da je dobro što će Crna Gora zatvoriti pet pregovaračkih poglavlja, odnosno onoliko koliko je u prethodnom periodu i najavljivano, ali da za euforiju i dnevnopolitičke manipulacije nema mjesta.
– Nema prostora ni za radovanje, niti za spinove da je nekome krivo što će biti zatvorena i poglavlja iz oblasti poljoprivrede. Ovo nije trenutak za sitničarenje i nezrela hvalisanja. Pred Crnom Gorom je još 21 poglavlje, među kojima su i najzahtjevnija – 23, 24, 27, 12 i 8 – istakao je Mugoša.
On je podsjetio da proces evropskih integracija ne podrazumijeva puko usvajanje zakona, podzakonskih akata i strategija, niti formalno popunjavanje radnih mjesta u institucijama, bez obzira na kvalitet kandidata.
– Evropski proces znači dosljednu primjenu propisa, izgradnju snažnih institucija i stručnih kadrovskih kapaciteta, finansijsku stabilnost i održivost sistema, njegovu spremnost za zajedničko evropsko tržište, ali i jasnu političku volju država članica – naglasio je Mugoša.
Posebno zabrinjava, kako je naveo, olako shvatanje najkompleksnije faze pregovaračkog procesa.
– Papagajsko ponavljanje da smo „najuspješniji u regionu“ daleko je od dovoljnog da se uspješno završi posljednja faza evropskih integracija. Argumenti tipa „mi smo otvorili ovoliko poglavlja, a vi dok ste bili na vlasti onoliko“ su neozbiljni i namijenjeni „maloj djeci“, te pokazuju odsustvo odgovornosti i ozbiljnosti u funkcionisanju sistema – poručio je Mugoša.
On je upozorio da zatvaranje pregovaračkih poglavlja ne smije poslužiti kao paravan za guranje pod tepih brojnih problema sa kojima se suočava crnogorsko društvo, niti za izostanak suštinskih strukturnih reformi.
– Nije važno samo kada ćemo ući u Evropsku uniju, iako se nadam da će to biti 2028. godine, već i kakva ćemo država tada biti. Upravo zato 2026. mora biti godina dubinskih reformi i odlučnog prekida sa mnogim lošim praksama – zaključio je Mugoša.

Mugoša: 2026. mora biti godina suštinskih reformi i prekida loših praksi

Dobro je da ćemo zatvoriti pet, odnosno onoliko poglavlja koliko je u posljednje vrijeme i najavljivano, ističe poslanik Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša.
No, kako dodaje, nema prostora niti za radovanje, niti za manipulacije da je nekome krivo što će biti zatvorena i dva poglavlja iz poljoprivrede.&nbsp;
- Nije ovo vrijeme za dnevnopolitička sitničarenja i nezrela hvalisanja. Ostalo je jos 21 poglavlje medju kojima su i najkompleksnija. Kao što sam više puta ukazivao, proces proširenja nije samo donošenje zakona, podzakonskih akata, strategija, popunjavanje upražnjenih mjesta u raznim institucijama, bez obzira na kvalitet kandidata- dodaje on.
Proces evropskih integracija, kaže Mugoša, podrazumijeva adekvatnu primjenu propisa, izgradnju institucija odnosno stručnih kadrovskih kapaciteta, finansijsku stabilnost i održivost sistema i njegovu pripremljenost za zajedničko evropsko tržište, kao i jasnu političku volju zemalja članica.
- Ono što posebno zabrinjava je olako shvatanje nakompleksnije faze u procesu pregovaranja. To papagajisanje kako smo mi najuspješniji u regionu je daleko od dovoljnog da kompletiramo i ovu poslednju fazu EU integracionog procesa. Teza mi smo otvorili toliko a vi kad ste bili na vlasti toliko poglavlja je argument za “malu djecu” i pokazatelj odsustva odgovornosti i ozbiljnosti u mnogim segmentima sistema. Zatvaranje poglavlja ne smije da bude maska za stavljanje pod tepih brojnih izazova sa kojima se suočava naše društvo i nesprovođenje suštinskih strukturnih reformi- naveo je on.
Veoma je bitno kada ćemo, ali i kao kakva ćemo država ući u EU, smatra Mugoša.
- Zato 2026. mora biti godina suštinskih reformi i promjene mnogih loših praksi- zaključio je on. 
&nbsp;

Mugoša: Nema prostora za nezrela hvalisanja i olako shvatanje najkompleksnije faze pregovora

Čega se pametan stidi to je osnov za busanje u prsa junačka nominalnom ministru finansija i utunjenom Ministarstvu finansija u vezi sa javnim dugom - kazala je ekonomska analitičarka Mila Kasalica za Televiziju E.
Javni dug Crne Gore manji od grčkog, italijanskog, francuskog, španskog. Ovako se Ministarstvo finansija pohvalilo podacima da je ukupan javni dug Crne Gore na kraju septembra iznosio 4,76 milijardi eura, odnosno 58,59 odsto bruto domaćeg proizvoda, odnosno da je bio u granicama mastrihtskih kriterijuma, prema kojima ne smije da bude veći od 60 odsto BDP-a.
Kasalica za našu informativnu emisiju "24 sata" kaže da nije Crna Gora bolja ni u formi ni u suštini oko podataka u vezi sa javnim dugom ni od Grčke, ni od Italije, ni od Francuske, ni od Španije.&nbsp;
- Nedavna inormacija Ministarstva finansija ne dobacuje do manipulacije, već predstavlja neki nedostojni instagramski tviter ili tviteraški post na Instagramu - rekla je Kasalica.
Takva vrsta informacije je, prema njenim riječima, u službi je prikrivanja upozorenja na račun javnog duga koje crnogorske vlasti dobijaju sa domaćih i stranih adresa.
- Treba da se sakrije činjenica da su zadnjih tri do pet mjeseci i Državna revizorska institucija i Međunarodni monetarni fond i sve evaluacije Evropske komisije tražile da se poštuje Zakon o fiskalnom budžetu i fiskalnoj odgovornosti, da se poštuju limiti koji su setovani i da se u vezi sa javnim finansijama ponašamo odgovorno. To, nažalost, 44. Vlada ne umije čak ni na nivou tviteraškog posta - ističe Kasalica.
Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša smatra da je informacija Ministarstva Vladino PR skretanje pažnje.
- U nedjelji kad se Vlada zadužila 450 miliona eura + 50 miliona eura od državnih obveznica namijenjenih građanima afirmiše se informacija o stanju duga na kraju septembra. U 2025. godini Vlada se zadužila preko 1,3 milijarde eura. U sljedećoj godini planirano potencijalno zaduženje do 3,2 milijarde eura. Podsjećam da će prema projekcijama Vlade javni dug na kraju 2028. biti šest milijardi eura (50 odsto veći nego prije pet i po godina). Da ne pričamo o strukturi BDP-a (njegovoj razvojnoj komponenti) i manipulativnom poredjenju dug/BDP sa zemljama EU - naveo je Mugoša na mreži Iks (X).
Evropska komisija je u posljednjem Izvještaju ocijenila da je budžet Crne Gore pod teretom javnog duga, te da će biti potrebne dodatne mjere kako bi se javni dug stabilizovao ispod 60 odsto BDP-a, imajući u vidu visoke mandatorne troškove te fiskalnu dinamiku koja je dodatno oslabljena smanjenjem doprinosa za PIO.&nbsp;
Za unapređenje tržišne ekonomije potrebno je, kako su ukazali, ograničiti javnu potrošnju i uz poštovanje fiskalnih pravila, povećati prihode.
Prilog novinarke TV E Marine Ilić.

Kasalica: Čega se pametan stidi to je osnov za busanje u prsa junačka nominalnom ministru finansija

Partijsko piljarenje oko članova Savjeta &nbsp;Centralne banke. Biće zanimljivo na plenumu da javnosti predstavimo “kompetencije” pojedinih kandidata, kao i trgovinu funkcijama koja je bila u pozadini svega ovoga, poručio je poslanik SD-a Boris Mugoša na mreži X povodom današnjeg izbora članova Savjeta CBCG.
- Meritokratija sahranjena po ko zna koji put. Nažalost, svjesno se ignorišu i preporuke Evropske komisije- kazao je Mugoša.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBorisMugosa%2Fstatus%2F1996177982335918285%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996177982335918285%7Ctwgr%5E2cf6eb68bf7fa3ecaa7970307a3451070066dbda%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mugoša: Meritokratija ponovo sahranjena, trgovina funkcijama u pozadini svega

Poslanik Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza, Boris Mugoša, istakao je u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E da postoji velika razlika između zvaničnih tvrdnji o stanju u zdravstvu i stvarnog iskustva građana.
- Kažu da je dobro da ima ljekova, da građani ne moraju da kupuju osnovna medicinska sredstva kad dođu u ustanove zdravstvenog sistema, dok sa druge strane građani pričaju potpuno drugačiju priču i negdje po logici stvari realnije je ono što govore pacijenti, jer se oni susreću sa tim - rekao je Mugoša.
Kako je naglasio, tužna realnost crnogorske političke scene, posebno kada je riječ o parlamentarnoj većini, ogleda se u današnjem skupštinskom zasijedanju, gdje neki poslanici koriste pitanja premijeru da bi se obračunavali sa opozicijom.
- Vidjeli ste i neke poslanike koji pričaju da je sve sjajno i bajno. Čovjek se zapita da li da potroši par sati kad je u pitanju premijerski sat, ali mislim, sa druge strane, da je bilo suvislih pitanja iz opozicije koja se tiču ekonomsko-socijalne situacije. Moj kolega Nenezić je otvorio jedno osjetljivo pitanje i vidjećemo kako će se stvari dešavati u narednom periodu - naveo je Mugoša.
Poslanik je podsjetio na situaciju sa Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje, te dogovor o saslušanju po pitanju finansiranja zdravstvenog sistema.
- Parlamentarna većina se na sve načine trudila i na kraju, nažalost, uspjela da toj sjednici ne prisustvuje neko ko je na čelu Fonda zdravstva prethodne tri godine, ko je ukazivao na iste te izazove. Nijesmo ga mi kao Odbor pozvali, nego je on u skladu sa poslovnikom sam iskazao interesovanje i urađen je jedan presedan – prvo da mu se odbije prisustvo, a onda da se čak i o tome glasa. Ja sam prosto zamolio kolege iz vlasti da ne rade to, jer se uvode loše prakse. Govorio sam da će i oni možda nekad biti opozicija ili će neko doći poslije njih. Imam osjećaj da se političari ponašaju na način da dok su oni tu to je važno i to će da kontrolišu, a sve što se kasnije bude dešavalo ih apsolutno ne interesuje. Mislim da to nije dobro - naglasio je Mugoša.
On je dodao da je teško nešto sakriti u zdravstvu jer je to javan sistem kroz koji svakodnevno prolaze pacijenti, pa je nerazumljivo zbog čega poslanici parlamentarne većine rade ovakve stvari.
<h2>Finansijski problemi i nedostatak razvoja</h2>
Mugoša je ukazao i na konkretne probleme u zdravstvu, između ostalog i na to što je za testove za onkološke pacijente izdvojeno 300.000 eura umjesto neophodnih 500.000 eura za kontrolu i preventivu, da se ne liječe samo posljedice.
- Uvijek treba dati svakome priliku i onda argumentima pokušati da opovrgnete njegove tvrdnje, a ne na način da mu ne dozvoljavate da prisustvuje. Samo to nedozvoljavanje prisustva govori da se pokušalo da se ne čuje ta druga 'strana', neko ko je bio u tom sistemu duboko involviran. Na kraju krajeva, Vuka Kadića nije birao bivši režim nego je izabran 2022. godine. Ja sam tada rekao da meni Vuk Kadić ne treba da bi o politici pričao i ideološkim razlikama koje su potpuno legitimne, nego ta osoba treba da bude kao neko ko je tri godine bio na čelu Fonda za zdravstvo i kao neko ko je decenijama u zdravstvenom sistemu. Ali prosto vidite ono nevjerovatno glasanje gdje je devet članova Odbora bilo protiv da on dođe. Mislim da se to neće više dešavati u Skupštini. Možda je ovo jedan trenutak slabosti, ali ja, kako analiziram događaje, prosto, ova vlast ne dozvoljava da postoje kritičari te vlasti - rekao je Mugoša.
<h2>Ekonomski model i inflacija</h2>
On smatra da je ekonomski model vladajuće većine u početku izazvao pozitivne reakcije, ali da su građani razuvjereni onim na šta je opozicija ukazivala – da će vještačko povećanje zarada izazvati inflaciju.
Mugoša je ukazao da budžet nema razvojnu komponentu, jer je kapitalni budžet ispod 10 odsto izvornih prihoda budžeta, odnosno samo 3,5 odsto BDP-a, a ulaganje u konkurentnost privrede iznosi 0,12 odsto izvornih prihoda budžeta.
- Ta čuvena krilatica da je inflacija dobra za budžet i državu, loša za građane, koliko god da kritikujemo, ogolila je logiku vlasti i ne postoji rečenica koja je više ogolila tu realnost, a to je da mi u stvari imamo inflatorni budžet, da nama akcize i PDV čine više od 60 odsto prihoda. Akcize i PDV su porez na potrošnju i on najviše pogađa one koji imaju manje - istakao je Mugoša.
<h2>EU, NATO i spoljnopolitički prioriteti</h2>
Komentarišući nedavno glasanje za sudije Ustavnog suda, Mugoša je rekao da je javni interes bio da se pokuša doći do kandidata koji bi imali veći legitimitet uz podršku vlasti i opozicije.
On je naveo da je odluka EU da Crna Gora bude prva sljedeća članica Evropske unije dobra za zemlju.
- Meni su dva ključna spoljno-politička prioriteta nakon nezavisnosti bili NATO i članstvo u EU, jer to nema alternativu za Crnu Goru. Nadam se da ćemo uspjeti do kraja sljedeće godine da zatvorimo sva poglavlja, ali sa ovakvim pristupom parlamentarne većine, uz ovakvu dinamiku biće znatno teže - zaključio je Mugoša.

Mugoša: Političari iz kancelarija ne znaju šta se dešava u javnom zdravstvenom sistemu

U Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, u 19 sati, pogledajte: 
 
Tema dana: Kozački trag u Crnoj Gori
- Više državno tužilaštvo odredilo zadržavanje Danku Saviću, osumnjičenom za učešće u ruskim oružanim formacijama i protivzakonito sticanje velike imovinske koristi. Akcija „Lugansk“ otkrila kod njega značajne količine oružja, eksploziva i dokumentacije povezane sa kozačkim strukturama
Gost emisije 24 sata je poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša.
Govorićemo o razlozima njegove ostavke u Odboru za zdravstvo, krizi u sistemu obilježenoj smrtnim slučajevima i nestašicama ljekova, ali i o ekonomskoj politici koja se, uprkos rastu zaduženja i potrošnje, oslanja na inflaciju dok građani teško žive, kao i o novom neuspjehu u izboru sudija Ustavnog suda koji dodatno dovodi u pitanje nezavisnost institucija. &nbsp;
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi Amra Tahirović.

Informativna emisija 24 sata: Gost Boris Mugoša

Grad Oujda, na istoku Maroka, jutros se probudio prekriven snijegom, prizorom koji stanovnici nisu vidjeli gotovo 25 godina.
Ulice i trgovi ovog grada osvanuli su prekriveni bijelim pokrivačem, izazivajući iznenađenje i brojna pitanja o uzrocima ovako rijetke zimske pojave u ovom dijelu zemlje.
Meteorološki stručnjaci navode da su sniježne padavine izazvali snažan ciklon koji je zahvatio Maroko, praćen prodorom veoma hladne zračne mase. Prema objašnjenju stručnjaka iz Arab Weathera, temperature su se spustile gotovo do nule čak i u nižim predjelima, što je omogućilo da snježne pahulje ostanu na tlu bez topljenja.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBGatesIsaPyscho%2Fstatus%2F2009037103842079083%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2009037103842079083%7Ctwgr%5E837815070552763a6461befbf49fbc39af7a0bba%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Dodatni faktor bila je geografska pozicija Oujde, otvorena prema hladnim sjevernim i istočnim vjetrovima, zbog čega su padavine umjesto kiše prešle u snijeg. Snijeg je počeo padati u utorak uveče, a u samom centru grada formirao se sloj debljine oko dva centimetra.
U okolnim područjima, uključujući sela Tinisan i Touissit, zabilježene su znatno obilnije sniježne padavine, s visinom snijega između sedam i deset centimetara.
Iako je hladni talas donio niske temperature, stanovnici su s oduševljenjem dočekali ovu rijetku pojavu.
- Snijeg nam je, uprkos hladnoći, donio posebnu radost. Ove padavine su dobra vijest za vodne rezerve i oživljavanje poljoprivredne sezone u regiji - ističu građani.

(VIDEO) Prvi put nakon 25 godina: Palo 10 cm snijega u Maroku

Vlada Španije i katolička crkva te zemje složile su se danas oko zajedničkog plana za nadoknadu štete žrtvama seksualnog zlostavljanja koje su počinili sveštenici koji su preminuli.
Španska episkopska konferencija saopštila je da će novi sporazum omogućiti žrtvama koje ne žele da traže pomoć direktno od crkve da se obrate vladi i državnom ombudsmanu, koji je preuzeo vodeću ulogu u rasvjetljavanju zlostavljanja.
Ministar pravde Feliks Bolanjos rekao je na konferenciji za novinare u Madridu da bi žrtve čiji su agresori preminuli ili su sada veoma stari konačno mogle da dobiju priznanje za zlostavljanje i ekonomsku reparaciju koju isplaćuje crkva.
- Danas smo platili dug žrtvama. Tačno je da je država reagovala kasno, ali mi sada djelujemo. Juče žrtve nisu mogle ništa da urade jer su ovi zločini bili isključeni - rekao je on.
Španski ombudsman objavio je 2023. godine izvještaj od 800 stranica koji je istražio 487 poznatih slučajeva seksualnog zlostavljanja i uključivao anketu koja je izračunala da bi broj mogućih žrtava mogao da dostigne stotine hiljada.
Biskupi su snažno osporili tu procenu i utvrdili da je njihova sopstvena istraga otkrila 728 seksualnih zlostavljača unutar crkve od 1945. godine.
Navodi se da se većina zločina dogodila prije 1990. godine i da je 60 odsto agresora sada mrtvo.
Vlada je 2024. godine objavila namjeru da primora crkvu da nadoknadi štetu žrtvama, a biskupi su nekoliko mjeseci kasnije rekli da formiraju poseban odbor koji će saslušati žrtve, procijeniti njihove zahtjeve i osigurati njihovu "ekonomsku, duhovnu i psihološku" reparaciju.
Nadbiskup Luis Argueljo priznao je danas da se neke žrtve nisu osjećale prijatno kada su prilazile crkvenim kancelarijama, a one sada mogu da se obrate ministarstvu pravde.
Ministarstvo će predlog proslijediti ombudsmanu, koji će ga proučiti i predložiti paket nadoknade koji će potom procijeniti crkveni odbor.
Ukoliko se ne postigne dogovor sa crkvom i žrtvom, slučaj će biti razmatran pred zajedničkim odborom sa predstavnicima crkve, kancelarije ombudsmana i udruženja žrtava.
Bolanjos je zahvalio pokojnom papi Franji i aktuelnom papi Lavu XIV na otkrivanju zlostavljanja u crkvi.
Argueljo je rekao da je crkva već isplatila dva miliona eura odštete nakon što je prihvatila peticije više od stotinu žrtava od kada je njen poseban odbor osnovan 2024. godine.
Vatikanski savjetodavni odbor za zaštitu djece je u svom izvještaju prošle godine saopštio da Katolička crkva ima moralnu obavezu da pomogne žrtvama da se oporave i da su finansijske reparacije za zlostavljane i strože sankcije za zlostavljače i njihove pomagače neophodna rješenja.

Španija i Katolička crkva postigle sporazum o odšteti žrtvama seksualnog zlostavljanja

Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko izjavio je da je zarobljavanje venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura u akciji SAD povezano sa izdajom.
- Želim da shvatite da je tu svega bilo. I sporazum i novac koji je plaćen, uključujući ljude u Venecueli i vojne i civilne ličnosti. Bilo je dosluha i bilo je izdaje. Svega je tu bilo - rekao je Lukašenko.
Ako SAD nastave sa kopnenim upadom u Venecuelu, Lukašenko je ocijenio da se to neće završiti u njihovu korist i rezultovaće hiljadama žrtava, uključujući američke građane. 
- Mislim da to ne želi ni Donald Tramp ni drugi - dodao je Lukašenko.
On je rekao da je Tramp morao da dozvoli vojsci da pokaže da je "sposobna za nešto" nakon, kako je naveo, bježanja iz Avganistana dok su se držali za stajne trapove aviona, prenosi Srna.

Lukašenko: Izdaja stoji iza zarobljavanja Madura

Nova vlada u Pragu želi da promijeni ustav kako bi učvrstila češku krunu kao zakonsko sredstvo plaćanja i garantovala pravo na korišćenje gotovine, a ne samo kartica. Zašto je dato ovo obećanje i da li će biti ispunjeno?
Nova desničarsko-populistička vlada Andreja Babiša dala je čvrsto obećanje da će obezbediti da Češka Republika nikada ne usvoji euro. Umjesto toga, vlada namjerava da učvrsti češku krunu kao zakonsko sredstvo plaćanja i da garantuje pravo na korišćenje gotovine, piše Dojče vele.
- Obavezujemo se da naša vlada neće usvojiti euro niti preduzimati bilo kakve korake ka njegovom uvođenju - navodi se u programu politike koji je nova vlada – koalicija Babišove stranke ANO, evroskeptičnih Motorista za sebe i krajnje desničarskog SPD-a – usvojila na svojoj inauguracionoj sjednici kabineta u ponedjeljak.
- Predložićemo parlamentu da se češka kruna ugradi u Ustav Češke Republike – zajedno sa pravom na posjedovanje i korišćenje gotovine kao zakonskog sredstva plaćanja - dodali su.
<h2>Može li češka vlada da ispuni obećanje?</h2>
To je veliko i – za sada – prazno obećanje.
Babišova vlada ima 108 poslaničkih mjesta u donjem domu. Međutim, promena Ustava zahtijeva većinu od tri petine, što znači najmanje 120 od 200 poslanika u Poslaničkom domu.
Čak i ako bi se ta prepreka savladala, ostaje Senat, gde je prag još viši, jer bi promenu Ustava morali da podrže tri petine svih - prisutnih - senatora kojih ima 81. Za sada je, međutim, samo 15 senatora na liniji vlade.
Istina je da češki predsednik Petr Pavel nema pravo veta na ustavne zakone – on ih samo proglašava. Ipak, parlamentarna aritmetika čini ovo političko obećanje neostvarivim. Pa zašto onda uopšte pokušavati njegovo donošenje?
<h2>Politički gest</h2>
- To je politički gest. To je neizrečena demonstracija otpora prema euru, ili šire gledano prema Evropskoj uniji, koji pruža dio vladajuće koalicije, posebno SPD. Njihovi birači na to reaguju - rekao je Robert Brestan, glavni urednik nezavisnog informativnog portala Hlídací Pes (Nadzornik). 
On je za Dojče vele kazao da vjerovatnoća da je paragraf o češkoj kruni da zauvijek uđe u češki ustav u suštini nul.
- Koalicija nema glasove za to ni u Poslaničkom domu ni u Senatu - kaže Brestan. 
<h2>Simbolika gotovine</h2>
Pravo na korišćenje gotovine u međuvremenu je česta tema populističkih i krajnje desničarskih stranaka širom Evrope. To ima malo veze sa praktičnošću, a mnogo više sa simbolikom: protivljenje je povezano sa nepoverenjem prema državi i njenim institucijama; gotovina se doživljava kao zaštita od nadzora, kontrole ili proizvoljne moći.
U krajnje desnim krugovima široko je rasprostranjen strah od „digitalizacije nametnute odozgo“, koji se često povezuje sa bojaznima od sistema socijalnog kreditiranja ili „digitalnog totalitarizma“.
To se poklapa sa raspoloženjem protiv Evropske unije, izražava otpor prema percipiranoj harmonizaciji koju pokreće Brisel i apeluje na suverenitet i ličnu slobodu.
<h2>Česi već imaju pravo da koriste gotovinu</h2>
Međutim, Robert Brestan ističe da neki predstavnici vlade očigledno imaju ličnu sklonost ka držanju imovine „ispod dušeka“.
- U svojoj imovinskoj karti, na primjer, poslanik Motorista Filip Turek naveo je da drži devet miliona kruna (oko 370.000 eura ili 434.000 dolara) u gotovini. Jindrih Rajhl (poslanik SPD-a) u međuvremenu je rekao da ima šest miliona. To je… čudno - rekao je on.
Brestan je takođe istakao da je pravo na korišćenje gotovine već ugrađeno u češki zakon – Zakon br. 136/2011 o opticaju novčanica i kovanica. Svaki trgovac koji odbije da primi gotovinu već krši zakon, osim ako ne postoje jasne olakšavajuće okolnosti.
Kako navodi, u praksi je često obrnuta situacija – kada prodavnica ne prihvata kartice – i to izaziva nezadovoljstvo javnosti. Česi su digitalna nacija, sa rukama stalno na pametnim telefonima.
<h2>Kakvu ulogu u svemu tome ima euro?</h2>
Češka se formalno obavezala na uvođenje evra kada je pristupila Evropskoj uniji 2004. godine. Međutim, od tada su uzastopne vlade odlagale potencijalni datum uvođenja.
Sa Babišovom vladom, to je sada slaba tačka koja treperi na dalekom horizontu, jedva vidljiva. Češko stanovništvo i dalje je uglavnom neprijateljski raspoloženo prema uvođenju jedinstvene evropske valute.
- (Javno protivljenje uvođenju eura) je duboko ukorenjeno i to pitanje je politički veoma osjetljivo. Strah je povezan sa skepticizmom prema krizi eurozone u prošlosti, osjećajem gubitka suvereniteta i mogućnošću rasta cijena - rekao je za Dojče vele Martin El, glavni analitičar ekonomskog dnevnika Hospodářské noviny.
- S obzirom na tradicionalni češki evroskepticizam – uz bivšeg predsjednika Vaclava Klausa, koji decenijama dominira diskursom o Evropi – kao i nedavni porast populizma i nacionalizma, bilo bi političko samoubistvo za bilo kog političara ili stranku da se zalaže za uvođenje eura - kaže on.
<h2>Šta misle češke kompanije i građani?</h2>
Poznato je da mnoge češke kompanije podržavaju usvajanje eura i da ga mnoge već koriste u transakcijama. Međutim, Martin El kaže da je njihov uticaj na političare u zemlji – čak i u Babišovoj „pro-biznis“ vladi – bio ograničen.
- To je izrazito političko pitanje koje svako može histerično da zloupotrebi – zbog čega se kompanije plaše reakcije javnosti isto koliko i političari - rekao je El.
Manjina među posmatračima vjeruje da će se češke kompanije i građani vremenom prebaciti na euro bez obzira na sve, a da će vlada i centralna banka morati da ih slijede.
Martin El nije uvjeren u to. 
- Ne vidim ovo kao snažnu promjenu. Na primjer, skoro da nema hipotekarnih kredita denominovanih u eurima, što bi mogao biti signal da Česi više vjeruju euru nego kruni - istakao je on.
Posljednji džoker je predsjednik Petr Pavel, koji uživa podršku građana i koji je pozvao naciju da makar počne da razgovara o svojoj obavezi da usvoji euro, u skladu sa uslovima pristupanja EU od prije dvije decenije.
Za sada taj poziv uglavnom ostaje bez odjeka.

Tag: boris-mugosa