<article>Odbornici Evropskog saveza, kao što smo ranije najavili, nijesu glasali ZA budžet Opštine Budva za 2026 godinu, kazao je Petar Odžić, predsjednik SO Budva i predstavnik Evropskog saveza- Nijesmo željeli da se milionski iznos daje bilo kojoj vjerskoj zajednici, jer smo stava da naš grad ima puno nedostajućih infrastrukturnih i drugih projekata od suštinskog značaja za sve naše sugrađane- poručio je Odžić u objavi na mreži X.On je istakao da u Evropskom savezu ostaju čvrsto pri stavu da je potrebno poštovati načelo sekularnosti, odnosno odvojenosti države i vjerskih zajednica i da taj princip treba da važi i kad su u pitanju lokalne samouprave.<figure><amp-iframe sandbox="allow-scripts allow-same-origin" width="100" height="100" layout="responsive" frameborder="0" src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fodzicpetar%2Fstatus%2F2006359396901642346%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0"></amp-iframe></figure></article>

Odbornici Evropskog saveza, kao što smo ranije najavili, nijesu glasali ZA budžet Opštine Budva za 2026 godinu, kazao je Petar Odžić, predsjednik SO Budva i predstavnik Evropskog saveza
- Nijesmo željeli da se milionski iznos daje bilo kojoj vjerskoj zajednici, jer smo stava da naš grad ima puno nedostajućih infrastrukturnih i drugih projekata od suštinskog značaja za sve naše sugrađane- poručio je Odžić u objavi na mreži X.
On je istakao da u Evropskom savezu ostaju čvrsto pri stavu da je potrebno poštovati načelo sekularnosti, odnosno odvojenosti države i vjerskih zajednica i da taj princip treba da važi i kad su u pitanju lokalne samouprave.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fodzicpetar%2Fstatus%2F2006359396901642346%3Fs%3D46&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen=""></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Petar Odžić

budžet

Budva

Politika

Odžić: Evropski savez nije glasao za budžet opštine Budva, ne želimo da se milionski iznos daje bilo kojoj vjerskoj zajednici

Odbornici Evropskog saveza, kao što smo ranije najavili, nijesu glasali ZA budžet Opštine Budva za 2026 godinu, kazao je Petar Odžić, predsjednik SO Budva i predstavnik Evropskog saveza
- Nijesmo željeli da se milionski iznos daje bilo kojoj vjerskoj zajednici, jer smo stava da naš grad ima puno nedostajućih infrastrukturnih i drugih projekata od suštinskog značaja za sve naše sugrađane- poručio je Odžić u objavi na mreži X.
On je istakao da u Evropskom savezu ostaju čvrsto pri stavu da je potrebno poštovati načelo sekularnosti, odnosno odvojenosti države i vjerskih zajednica i da taj princip treba da važi i kad su u pitanju lokalne samouprave.
<div class="embed-block"><div style="max-width:550px"><div style="left:0;width:100%;height:0;position:relative;padding-bottom:100%"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fodzicpetar%2Fstatus%2F2006359396901642346%3Fs%3D46&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top:0;left:0;width:100%;height:100%;position:absolute;border:0" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Budvanin B.Š. (47) osuđen je na zatvorsku kaznu od 15 dana zbog verbalnog napada na policijskog službenika.
B.Š. je jutros, u osam sati, nakon što su ga pripadnici policije doveli u prostorije Odjeljenja bezbjednosti Budva radi davanja izjave zbog sumnje da je izvršio prekršaj u vezi nasilja u porodici, prijetio i grubo vrijeđao policijskog službenika R.T.&nbsp;
- Njemu će u posebnom postupku biti suđeno i zbog prekršaja iz oblasti zakona o zaštiti od nasilja u porodici - saopšteno je iz Suda za prekršaje u Budvi.

Budvaninu 15 dana zatvora zbog prijetnji i vrijeđanja policajca

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović uputio je novogodišnju video poruku građankama i građanima u zemlji i dijaspori, u kojoj je poručio da će 2026. biti godina u kojoj se mora djelovati odlučno i odgovorno.
- Na kraju godine svako od nas se osvrne unazad i pogleda šta je urađeno, kako smo živjeli i šta smo izdržali. Ali isto tako moramo da se zapitamo šta još dugujemo jedni drugima. Dugujemo pošten odnos, dugujemo istinu i dugujemo rezultate - naveo je on u novogodišnjoj poruci.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1qip4i-rr3k&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
On je konstatovao da je iza nas godina izazova, ističući da se jasno vidjela jedna stvar - da Crna Gora može i mora bolje.&nbsp;
- U 2026. godini završavamo posao. To znači da ekonomija mora da radi za ljude, tako da se boljitak vidi u svakodnevnom životu, u sigurnijoj plati, u stabilnosti porodice i u osjećaju da se pošten rad isplati. To znači i da se zna gdje ide svaki euro javnog novca, i da se posao dobija po znanju, marljivosti i rezultatu - istakao je Milatović.
Prema njegovim riječima, završavanje posla znači i snažne institucije, institucije koje rade po zakonu i u interesu građana, i koje jačaju povjerenje u pravdu i u državu. Samo takve institucije, poručuje Milatović, mogu biti temelj stabilnog i uređenog društva.
- Pred nama je godina u kojoj obilježavamo dvadeset godina od obnove nezavisnosti Crne Gore, jubilej koji nas obavezuje ne simbolično, već kroz konkretne rezultate, da obnovljenu državnost ispunimo snažnim institucijama, istinskom demokratijom i pravednim društvom. Zato moramo da vratimo moć građanima kroz otvorene izborne liste, da biraju ljude kojima vjeruju, imenom i prezimenom, a ne partijske simbole - dodao je on.
Završavaju posao, kaže on, i kroz razgovor sa građanima.
- Ne iz zatvorenih kancelarija, već na terenu, u svakom naselju, selu i gradu, da slušamo, razgovaramo i zajedno nalazimo rješenja - naveo je Milatović.
U novogodišnjoj čestitki predsjednik se obrati i omladima, poručujući da Crna Gora ima mjesta za njihovo znanje, energiju i ideje.
- Naša je obaveza da vam ovdje damo šansu da ostanete, radite i uspijete. Sa istim poštovanjem obraćam se i našim penzionerima, koji su ovu zemlju gradili i čije iskustvo i dostojanstvo ostaju temelj našeg društva - naglasio je on.
Konstatuje i da je evropski put naš izbor jer znači uređeniju državu i sigurniji život.&nbsp;
- To je put na kojem jačamo institucije, otvaramo više dobrih prilika i gradimo pravnu sigurnost - kazao je Milatović.
Cilj, navodi on, ostaje jasan -Crna Gora kao punopravna članica Evropske unije do 2028. godine. Zato, kaže, nastavljaju diplomatsku ofanzivu.&nbsp;
- Crna Gora će u 2026. godini biti mjesto ozbiljnih susreta sa evropskim partnerima, gdje ćemo biti dobar domaćin, graditi povjerenje i potvrđivati da smo spremni da preuzmemo odgovornost buduće članice. Pred nama su reforme koje nijesu lake, ali su neophodne i za koje su potrebni rad, strpljenje i zajednički napor. Nova godina je prilika da se okupimo oko zajedničkog cilja i da ga pretvorimo u rezultate - naglasio je on.
Predsjednik poručuje da u 2026. godini Crna Gora treba da se prepoznaje po radu, redu i dostojanstvu.
- Svima vama želim dobro zdravlje, mir i svaku porodičnu i ličnu sreću. Srećna Nova godina. Živjela Crna Gora - poručio je Milatović.

Milatović u novogodišnjoj poruci: Ekonomija koja radi za ljude, snažne institucije i EU do 2028.

Građanski aktivista iz Pljevalja Pavle Čolović poručio je da nikada nije dovodio niti postavljao bilo koga na funkcije, niti da je bilo čiji politički tutor.
Čolović je reagovao na navode direktora DOO "Grijanje" Vlada Tošića koji je, pored ostalog, da predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš organizuje političke skupove ispred Centra za kulturu zajedno sa Pavlom Čolovićem i juriša na Milutina Đukanovića i zvanične državne organe.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 64.5833%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ftosic-svi-problemi-koji-su-se-javili-oko-kotlarnice-u-skerlicevoj-izazvao-je-direktno-dario-vranes&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Reagovanje Čolovića prenosimo u cjelosti:&nbsp;
Zbog potpune istine i korektnosti prema građanima Pljevalja, dužan sam da reagujem na navode iz izjava Vlada Tošića, jer sam direktno prozvan.
Nikada nijesam dovodio niti postavljao bilo koga na bilo kakve funkcije, niti sam bio bilo čiji politički tutor. Najbolji dokaz za to je činjenica da ni moji najbliži ukućani (brat i žena) nemaju posao u Pljevljima, već rade u inostranstvu. Bio bih najsrećniji kada bi mogli da rade u Pljevljima, pa makar i za minimalac. Desiće se i to jednog dana, a taj dan će ubrzo doći. Funkcije se dobijaju i gube odgovornošću i radom, a ne lažima i pokušajima prebacivanja krivice na mene.
Reci javno da si naredio svojim radnicima (koji su me informisali da si im ti lično naredio) da dan prije ugase kotlove, iako je pečaćenje kotlarnice bilo zakazano za sjutra u 12h časova, čime si Pljevljake ostavio bez grijanja. Što govori da u tebi nema grama hrabrosti, a na onakvo vrijeđanje od strane predsjednika opštine nisi ni reagovao.
Hrani sirotu za svoju sramotu. Juče sam branio svog kolegu i druga Tošića, što ću uvijek raditi – braneći pravo svakog čovjeka da radi u okviru zakona i bez političkog linča. Danas, međutim, dobijam udarce s leđa i neistine usmjerene direktno prema meni. Ako tvrdiš da sam ja doveo vas obojicu( tebe i Darija)na funkcije, onda znaj i ovo: Obojicu ću vas smijeniti. Ne zbog osvete, već zbog istine, odgovornosti i poštovanja prema građanima, koji više ne žele da budu taoci ličnih sujeta i političkih igara.
U prilogu postoji i printscreen našeg razgovora, u kojem sam te lično pozvao da govoriš na skupu za „Zdrav vazduh“. Na taj skup nijesam pozvao samo predsjednika Opštine, već i tebe, predsjednicu Skupštine, sve odbornike u SO Pljevlja, sve poslanike u Skupštini Crne Gore, direktora Rudnika uglja, direktora Termoelektrane Pljevlja, kompletnu Vladu Crne Gore i predsjednika države – za sve to posjedujem uredno zavedene pozivnice.&nbsp;
U borbu protiv zagađenja ušao sam iz ličnog razloga. Moja pokojna majka je bolovala od raka i znam kroz šta prolaze porodice koje vode tu najtežu bitku. Na njenoj sahrani dao sam joj amanet da ću se boriti da se zagađenje u Pljevljima smanji i da se broj oboljelih ljudi više nikada ne posmatra kao statistika. Iako zagađenje mene lično ne pogađa u Jugovu, ali mi je dužnost kao profesora da se borim i za svoju i za tvoju đecu, moja majka je moja zvijezda vodilja.
Pripisujete mi vi iz vlasti zadnjih dana da radim za Mila, za Vučića, za Šarića, za Hamovića, za Darija, za Lakovića. Da dijelim pare kod pekare za skupove. Jeste li vi normalni? Radim za svoju porodicu i za sebe i za vašu đecu.
Građani Pljevalja imaju pravo na grijanje, zdrav vazduh i pošten odnos institucija – a ne na međusobna potkusurivanja i izmišljanje krivaca, na relaciji PES-DF-Demokrate.
Dragi građani, u toku je izborna kampanja i prekompozicija vlasti u Pljevljima, vođena ogromnim novcem koji treba da završi u nečijim džepovima, a o kojem odlučuju Vlada Crne Gore i Evropska unija. Jer znamo dobro ko se bogati na tenderima u Pljevljima. 100 miliona eura potrošeno je na ekološku rekonstrukciju Termoelektrane Pljevlja, a danas imamo gore stanje nego 1989. godine. Jednog dana će SDT to istraživati i hapsiti, pa ćeš vidjeti da sam bio u pravu što prozvah Milutina Đukanovića.
avle Čolović nije nikakav preletač i ne krije svoju političku pripadnost, a znaš dobro druže Tošiću da sam se oženio 4.2.2017.godine a 6.2.2017.godine ostao bez posla, tj.na svadbeni dar dobio rješenje o prestanku radnog odnosa, tada nisam kukao ni plakao, ni pisao tekstove o krivici drugih.
Već sam lično iskritikovao i oćerao u 3 lijepe onog ko je bio kriv za moj otkaz. Nudili ste mi svašta da promijenim stranu , da postanem preletač, simbol propasti ličnosti i karaktera – to sam odbio i uvijek ću odbijati. Zabranili ste mi da gradim u Jugovu štalu i kokošinjac , čak ste to i slavili. Da li je bilo ljudski radovati se tuđoj nesreći. Jeste li mi poslali interventnu jedinicu policije da vrše pretres komplet imanja u Jugovu i da maltretiraju moju bolesnu majku koja je taj dan došla sa hemoterapije?
To niti je bilo ljudski ni vjerski. Došli su policajci, koji su bili postiđeni što pretresaju kuću svog dobrog pokojnog kolege, policajci su bili veoma detaljni u pretresu ali veoma korektni. Oni nisu našli ništa, osim 50 eura koje sam zaturio, a bi kraj mjeseca, kako sam im se obradovao.
Ovo što ste vi radili nisu radili ni njemački fašisti, ni četnici, a ni ustaše. Vrijeme je majstorsko rešeto. Bog sve vidi i sve vrati, a Bog voli Paja svog.
Srećna Nova godina!

Čolović: Nijesam ničiji politički tutor, niti postavljam bilo koga na funkcije

Sa neizvjesnim krajem rata u Ukrajini, sve veći broj evropskih država uvodi ili barem razmatra ponovno uvođenje vojnog roka. Jedna od njih je i Francuska, gdje su pripreme već u toku. Dobrovoljni vojni rok počeće na ljeto 2026. godine.
<h2>I podrška i protivljenje među građanima</h2>
Mladi Francuzi moći će da na period od deset mjeseci stupe u vojnu službu i za to dobijaju hiljadu eura mjesečno. Prema reakcijama građana Pariza, ideja dobrovoljnog vojnog roka nailazi uglavnom na pozitivne komentare.
- Služio sam vojni rok, to je dobra stvar. Moramo znati kako da se branimo - kazao je David iz Pariza.
- Moramo biti spremni na rat u slučaju eskalacije u Evropi, jer Putin djeluje agresivno - rekao je Viktor, takođe iz Pariza.
- Mislim da je to dobra ideja. Znam da su generacije mojih roditelja, baka i djedova imale koristi od toga - istakla je Lora iz Pariza.
- Protiv sam te ideje jer smatram da nas rat u Ukrajini ne dotiče. Ima mnogo ljudi koji misle kao ja - rekao je Loran iz Pariza, prenosi HRT.
Rat na evropskom kontinentu sve više država podstiče na uvođenje vojnog roka u nekom obliku. Francuski model prvenstveno je namijenjen mladima koji su tek postali punoljetni, a cilj je da se već tokom 2026. godine prijavi najmanje tri hiljade mladih. Učestvovaće u zadacima i operacijama unutar zemlje.
Dio dobrovoljnih ročnika biće angažovan na ulicama Pariza u okviru antiterorističke operacije „Sentinel“, pokrenute 2015. godine nakon velikih terorističkih napada. Njihovo djelovanje biće ograničeno isključivo na teritoriju Francuske, bez učešća u međunarodnim misijama.
<h2>„Projekat bez jasnih prioriteta“</h2>
Istovremeno se planira jačanje profesionalne vojske, koja trenutno broji oko 200 hiljada vojnika, kao i povećanje broja rezervista. Sve to dešava se u trenutku kada se Francuska suočava sa visokim javnim dugom.
- Ako želite da jačate sva tri segmenta — profesionalnu vojsku, dobrovoljce i rezerve — to je previše. Moraju se jasno odrediti prioriteti. Ovaj projekat je prilično nejasan. Finansijska situacija u Francuskoj je loša i to se mora uzeti u obzir. U redu je imati cilj od deset hiljada regruta godišnje, ali 50 hiljada je previše optimistično - upozorio je Gijom Garnije iz Francuskog instituta za međunarodne odnose (IFRI).
Francuska je ukinula obavezni vojni rok 1997. godine, tokom mandata predsjednika Žaka Širaka. Uprkos političkim podjelama i problemima u vezi sa usvajanjem budžeta, pitanje jačanja vojske jedno je od rijetkih u kojem u Francuskoj postoji saglasnost između vlasti i opozicije.

Francuska uvodi dobrovoljni vojni rok: Mjesečna naknada 1.000 eura

Protiv M.H. i E.H. podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da su posjekli &nbsp;17,18 metara kubnih bukovih, grabovih i hrastvovih stabala i tako Upravi za gazdovanje šumama i lovištima u Bijelom Polju pričinili štetu od 1.144 eura.
Njima se na teret stavlja šumska krađa.
- Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“ nastavljaju sa aktivnostima u borbi protiv ekološkog kriminala kao jednog od nacionalnih prioriteta, kao i na sprečavanju bespravne sječe šuma, pronalasku i procesuiranju izvršilaca krivičnih djela, a u cilju očuvanja prirodnih resursa Crne Gore - poručili su u policiji.

Krivične prijave protiv dvije osobe zbog šumske krađe u Bijelom Polju, pričinjena šteta od 1.144 eura

Vrhovni sud Crne Gore saopštio je da je usvojio zahtjev za ispitivanje sudske odluke u sporu povodom dodjele Trinaestojulske nagrade, ukinuo rješenje Upravnog suda i predmet vratio na ponovni postupak i odlučivanje.
Postupak je pokrenut po tužbi Dragana Hajdukovića iz Cetinja, podnijetoj protiv odluke Ministarstva kulture i medija – Žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade za 2025. godinu. Tom odlukom nagrada je dodijeljena Milošu Karadagliću, Bećiru Vukoviću i Velju Stanišiću. Hajduković je osporio odluku tvrdeći da su sve tri nagrade dodijeljene u okviru jedne oblasti – kulture i umjetničkog stvaralaštva, čime je prekršen član 17 Zakona o državnim nagradama, prema kojem se u jednoj oblasti može dodijeliti samo jedna Trinaestojulska nagrada.
Upravni sud je krajem jula odbacio tužbu kao nedozvoljenu, navodeći da odluka o dodjeli nagrade nije upravni akt kojim se odlučuje o pravu ili pravnom interesu tužioca.
Hajduković je potom podnio zahtjev za ispitivanje sudske odluke, tvrdeći da je došlo do povrede materijalnog prava i pravila upravnog postupka.
Vrhovni sud je u obrazloženju presude naveo da se zaključak Upravnog suda ne može smatrati pravilnim. Sud je podsjetio da je dodjela Trinaestojulske nagrade zasnovana na javnom pozivu, što predstavlja konkursni postupak – poseban vid javnog obećanja nagrade. U takvom postupku, učesnici imaju pravo da traže poništenje odluke ukoliko nagrada nije dodijeljena u skladu sa pravilima konkursa i zakonom.
Sud se pozvao i na praksu Evropskog suda za ljudska prava, ističući da pojedinačna ranija odluka ne predstavlja ustaljenu sudsku praksu, niti može ograničiti ovlašćenje Vrhovnog suda da preispituje i mijenja pravne stavove u cilju osiguranja jedinstvene i pravilne primjene prava.
Vrhovni sud je, imajući sve navedeno u vidu, ukinuo rješenje Upravnog suda i predmet vratio na ponovni postupak. Saopštenje je izdato iz Vrhovnog suda Crne Gore.

Vrhovni sud naložio novo odlučivanje o dodjeli Trinaestojulske nagrade

Vrhovni sud Crne Gore donio je odluku o produženju pritvora bivšem šefu kontraobavještajne službe Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) i funkcioneru Uprave policije Dragu Spičanoviću i biznismenu Aleksandru Mijajloviću.&nbsp;
- Okrivljenom A. M. pritvor je produžen zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, dok je D. S. pritvor produžen zbog osnovane sumnje da je počinio krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i odavanje tajnih podataka - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Kako se dodaje, prema navodima iz naredbe o sprovođenju istrage i obrazloženju rješenja suda, osnovana sumnja proizilazi da je A. M, u periodu od 2018. do februara 2024. godine, organizovao i rukovodio kriminalnom organizacijom koja je djelovala na teritoriji Crne Gore, sa ciljem vršenja teških krivičnih djela radi sticanja nezakonite dobiti i moći.&nbsp;
- Kriminalna organizacija, kako se sumnja, imala je jasno definisanu hijerarhiju, unaprijed određene uloge i zadatke za svoje pripadnike, dugotrajno planirano djelovanje, kao i spremnost na primjenu nasilja i zastrašivanja. U okviru tog djelovanja, okrivljeni D. S. se sumnjiči da je, kao službeno lice, zloupotrebljavao svoj službeni položaj tako što je prikupljao i neovlašćeno dostavljao povjerljive i tajne podatke organizatoru kriminalne organizacije, uključujući podatke iz policijskih i bezbjednosnih evidencija, kao i informacije označene stepenom tajnosti „Tajno“, čije je odavanje moglo imati štetne posljedice po bezbjednost Crne Gore - stoji u saopštenju Vrhovnog suda.
Pritvor je, kako se navodi, okrivljenima A. M. i D.S. produžen jer je sud ocijenio da postoji opasnost od bjekstva, mogućnost da bi boravkom na slobodi mogli uticati na svjedoke, kao i realna opasnost da bi mogli ponoviti krivično djelo.
- Okrivljenima A. M. i D. S. pritvor je prvobitno određen rješenjem sudije za istragu Višeg suda u Podgorici od 5. oktobra, a produžen rješenjem Krivičnog vijeća tog suda od 31. oktobra, koje je preinačeno rješenjem Apelacionog suda Crne Gore. Rješenjem Vrhovnog suda pritvor okrivljenima je produžen za još tri mjeseca i može trajati do 03. aprila 2026. godine - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Spičanoviću i Mijajloviću produžen pritvor za još tri mjeseca

Sa dva auto-otpada u Bijelom Polju oduzeto je sedam vozila, saopšteno je iz Uprave policije (UP). &nbsp;
Kontrola je, kako se navodi, izvršena na auto-placu u vlasništvu B.L. iz Bijelog Polja kojom prilikom su oduzeta tri vozila, kao i na auto-placu u vlasništvu E.H. takođe iz toga grada - od njega oduzeta četiri vozila, bez odgovarajuće dokumentacije.
- O događaju je obaviješten tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju, koji se izjasnio da se protiv B.L. i E.H. podnesu krivične prijave zbog sumnje da su izvršili krivično djelo nedozvoljena trgovina. Oni su, kako se sumnja, bez ovlašćenja za obavljanje trgovinske djelatnosti, pribavili vozila izbjegavajući plaćanje carinskih obaveza, kako bi vozila rastavili na djelove i izvršili njihovu dalju prodaju - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Ova akcija, kako navode iz UP, predstavlja još jedan primjer uspješne, koordinisane i sinhronizovane saradnje Uprave policije i Uprave carina, te potvrđuje odlučnost nadležnih organa u borbi protiv svih oblika kriminaliteta.

Odžić: Evropski savez nije glasao za budžet opštine Budva, ne želimo da se milionski iznos daje bilo kojoj vjerskoj zajednici

Tagovi

Budvaninu 15 dana zatvora zbog prijetnji i vrijeđanja policajca

Milatović u novogodišnjoj poruci: Ekonomija koja radi za ljude, snažne institucije i EU do 2028.

Čolović: Nijesam ničiji politički tutor, niti postavljam bilo koga na funkcije

Francuska uvodi dobrovoljni vojni rok: Mjesečna naknada 1.000 eura

PRATITE TVe UŽIVO