Američki predsjednik Donald Tramp zahtijevaće da se u budžetu za narednu godinu za vojsku obezbijedi čak 1.000 milijardi dolara, što je skoro 110 milijardi više od stavke u ovogodišnjem budžetu. On je dao zvanični prijedlog za budžet Amerike u kojem od Kongresa, koji u oba doma mora prijedlog potvrditi, traži smanjenje za više od 163 milijarde dolara.
Tramp je odavno najavio da namjerava da poveća vojnu potrošnju na simboličnih bilion dolara, a predložio je skupe odbrambene projekte, uključujući sistem protivraketne odbrane „Zlatna kupola“, koji će biti uključen u budžet.
- Podržaću rekordnu investiciju od bilion dolara u nacionalnu odbranu, što je najviše u svijetu, jer nijedna druga država nikada nije uložila ni izbliza toliko- rekao je Tramp u vazduhoplovnoj bazi Nacionalne garde Selfridž u Mičigenu, prenosi CNN.
Tramp je još jednom pozvao Federalne rezerve da snize kamatne stope, nakon što je jutros objavljen izvještaj o zaposlenosti u aprilu, koji je bolji od očekivanog.
&nbsp;S druge strane, prema Trampovom prijedlogu, brojni programi bili bi ukinuti radi rezova u budžetu, ali će netaknuta biti sredstva za odbranu.
Trampov budžet traži drastična smanjenja ključnih programa za zaštitu okoline, energiju, obrazovanje i stranu pomoć za fiskalnu godinu koja počinje u oktobru, kao i ukidanje stotina miliona dolara u grantovima i drugim projektima koje Bijela kuća smatra "rasipničkim". U nekim slučajevima, administracija traži ukidanje čitavih agencija.
Istovremeno, Tramp traži od Kongresa znatna povećanja sredstava za područja kao što su sigurnost granica i odbrana, kao i za sigurnost u vazdušnom i željezničkom saobraćaju te aktivnosti sprovođenja zakona.
Plan potrošnje za fiskalnu 2026. godinu, poznatiji kao predsjednički "mršavi budžet", predstavlja listu želja administracije koja se obično smatra simboličnom i za koju se ne očekuje da će u potpunosti biti prihvaćena, budući da republikanci u Kongresu izrađuju vlastite prijedloge zakona kako bi osigurali kontinuitet federalnog finansiranja i spriječili zatvaranje vlade do 1. oktobra.
 
 Dok Tramp nastoji preoblikovati saveznu vladu u svojim prvim mjesecima na dužnosti, povjerio je Ilonu Masku i njegovom neformalnom Odjeljenju za efikasnost vlade zadatak da smanje potrošnju na načine koji su izazvali široke potrese.
Ti potezi su ga povremeno doveli u sukob s budžetskim zvaničnicima u vlastitoj stranci, čime se postavlja teren za sukob oko potrošnje vlade u narednim mjesecima.
U tom kontekstu, budžetski prijedlog predstavlja najopsežniji dokument Bijele kuće, s ciljem da smanji državne izdatke koji nijesu vezani za odbranu na samo 557 milijardi dolara u fiskalnoj 2026. godini — što je smanjenje od oko 163 milijarde dolara u odnosu na trenutne nivoe.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Tramp planira da izdvoji bilion za vojsku, smanjuje ukupan budžet za više od 160 milijardi dolara

Suma od 252.000 eura za plate angažovanih u crnogorskom paviljonu na Expo 2025 u japanskom gradu Osaki je, prilikom pripreme budžeta za ovu godinu, smanjena na 162.000 eura, što neće biti dovoljno za pokrivanje troškova tokom šest mjeseci trajanja izložbe.
To je zaključeno u Informaciji o aktivnostima na pripremi učešća Crne Gore na Svjetskoj izložbi Expo 2025 Osaka, koju je Vlada usvojila na posljednjoj sjednici.
<h2>Menadžeri i radnici ključni za kreiranje imidža</h2>
Vlada Crne Gore je u oktobru prošle godine usvojila Informaciju o učešću Crne Gore na Svjetskoj izložbi Expo 2025 Osaka u kojoj je konstatovano da je za realizaciju projekta i raspisivanje tendera potrebno 360.000 eura u 2024. i 1.260.000 eura za 2025. godinu u skladu sa cijenama izgradnje i adaptacije objekata u Japanu.
Međutim, kako novac predviđen za ovu namjenu prošle godine nije iskorišćen, Ministarstvo finansija uputilo je zahtjev za preusmjeravanje sredstava za sljedeću budžetsku godinu kako bi se realizovali svi planirani zadaci u skladu sa utvrđenom dinamikom.
Ministarstvo ekonomskog razvoja raspisalo je javni poziv za iskazivanje interesovanja za rad u nacionalnom paviljonu Crne Gore na Svjetskoj izložbi Expo 2025 Osaka.
Paviljon Crne Gore nalazi se u okviru zajedničkog Tipa C paviljona, gdje će se u zajedničkom prostoru predstaviti 11 država, svaka u okviru svog izložbenog paviljona.&nbsp;
Paviljon Crne Gore sastoji se od izložbenog prostora od 53 metara kvadratnih i dodatnog tzv. komercijalnog prostora površine 15 metara lvadratnih u kojem će biti postavka crnogorske izložbe.
- Angažovani u crnogorskom paviljonu u toku šestomjesečnog trajanja izložbe predstavljaju ključne osobe odgovorne za kreiranje imidža paviljona Crne Gore kod posjetilaca i uspjeh prezentacije izložbe - navedeno je dokumentu Ministarstva ekonomskog razvoja koji je usvojila Vlada.
Pored onih koji će raditi u izložbenom prostoru Crne Gore, menadžment paviljona će takođe biti ključan za uspješno predstavljanje naše države.&nbsp;
Osim što će upravljati operativnim zadacima, njihova odgovornost, pored ostalog, obuhvata predstavljanje Crne Gore međunarodnoj zajednici, upravljanje imovinom i poštovanja domaćih i međunarodnih propisa, kao i organizaciju događaja.
Važno je napomenuti da Crna Gora nema diplomatsko-konzularno predstavništvo u Japanu, što, kako kažu u Vladi, dodatno komplikuje organizaciju.&nbsp;
- U tom smislu, menadžment paviljona će biti odgovoran za sve aspekte izložbe, uključujući svakodnevno funkcionisanje postavke izložbe, protokol, koordinaciju svih aktivnosti, te će snositi najveći teret odgovornosti za uspješno predstavljanje Crne Gore na ovom prestižnom globalnom događaju - ističe se u dokumentu.
Osim direktora paviljona, planirano je angažovanje projektnog menadžera, menadžera za program i protokol i menadžera za operacije.
<h2>Račun u japanskoj banci</h2>
Uzimajući u obzir potrebe angažmana za rad u crnogorskom paviljonu, Planom učešća Crne Gore na Svjetskoj izložbi Expo 2025 Osaka, koji je Vlada Vlada usvojila na sjednici od 30. juna 2023. godine, utvrđeno je da za plate zaposlenih treba izdvojiti 252.000 eura.
- Međutim, prilikom pripreme Budžeta za 2025. godinu, navedena pozicija je umanjena za iznos od 90.000 eura, čime iznos od 162.000 neće biti dovoljan za pokriće troškova angažmana zaposlenih u izložbenom prostoru - konstatuje se u usvojenoj informaciji.
Prateći uputstva organizatora, država je otvorila račun Resona banki u Osaki, koja je zvaničan partner Expo-a 2025. Kako je objašnjeno, sa računa u ovoj banci finansiraće se sve aktivnosti za nesmetano funckionisanje paviljona tokom šest mjeseci trajanja izložbe.

Tamara Klikovac

1250x600

1084x550

Hoće li biti dovoljno novca za zaposlene u paviljonu Crne Gore na Expo 2025?

Premijer Milojko Spajić trebalo je javno da se izvini. Sa akademskom zajednicom možete da budete saglasni ili ne, možete da iznesete argumente, ali ne da komunicirate tako što ćete analizu profesora Ekonomskog fakulteta (o inflaciji i uticaju trgovinskih lanaca na rast cijena) da nazovete sramnom - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata" Televizije E, izvršni direktor Fidelity consultinga, Miloš Vuković.
<h2>Komunikacija sa akademskom zajednicom</h2>
Panel diskusija na Ekonomskom fakultetu “Makroekonomski ambijent u Crnoj Gori 2021/ 2013” organizovana da bi se razjasnile premijerove nedoumice u vezi sa analizom univerzitetskih profesora o inflaciji i uticaju trgovinskih lanaca na rast cijena, pokazala je više kontradiktornosti čovjeka koji vodi Vladu. Na to je premijeru prvi skrenuo pažnju dekan Ekonomskog fakulteta Mijat Jocović, a u kontradiktornosti se uvjerili oni koji su panel diskusiju pratili. Među njima je bio izvršni direktor Fidelity consultinga, Miloš Vuković.
- Prije desetak dana premijer je analizu Ekonomskog fakulteta nazvao sramnom. Na panel diskusiji je rekao da se slaže sa zaključcima iz analiza, a osporio je ono što u analizi, zapravo, i ne piše. Bili smo začuđeni. Na jednoj strani smo imali smo elaboraciju profesorice Maje Baćović, koja je dala ubjedljive argumente da određene stvari iz programa Evropa sad 1 podstiču inflaciju u određenom obimu, i ona nije presudna. Sa druge strane, imali smo neozbiljno izlaganje premijera, koji je non-stop profesorima uskakao u riječ. To je izgledalo kao da su ljudi iz Vlade u kafani i prekidaju profesore dok iznose argumente - opisuje Vuković.
Smatra da je panel diskusija pokazala da su argumenti bili apsolutno na strani profesora Ekonomskog fakulteta koji su radili analizu, koja se Spajiću nije dopala.
- Moram da kažem da sam malo razočaran, jer je premijer trebalo javno da se izvini. Sa akademskom zajednicom možete da budete saglasni ili ne, možete da iznesete argumente, ali ne da komunicirate tako što ćete analizu profesora Ekonomskog fakulteta da nazovete sramnom - rekao je Vuković.
<h2>Inflacija, uzroci, analize...</h2>
Očigledno nezadovoljstvo građana zbog visokih cijena u trgovinama Vlada i trgovci moraju rješavati za istim stolom. Treba, kaže, Vuković sagleadti uzroke, napraviti analize i vidjeti do koje granice se cijene mogu spustiti. Podjeća da su brojne međunarodne institucije u izvještajima za Crnu Goru ukazivale na faktore koji dovode do rasta inflacije.
- Međunarodni monetarni fond je u izvještaju za Crnu Goru, za maj 2024. godine, naveo da bi politike smanjenja doprinosa za fond PIO dovele do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije, a povećanje plata do veće inflacije. Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj je u izvještaju za Crnu Goru za 2024. navela da veće plate i penzije doprinose brzorastućoj inflaciji. Evropska komisija je u izvještaju za 2023. navela da dok globalne cijene roba i usluga imaju značajan uticaj, veće plate i penzije doprinose brzorastućoj inflaciji. Hrvatska narodna banka, takođe, navodi da je u njihovom slučaju povećanje penzija i plata u javnom i privatnom sektoru dovelo do povećanja inflacije. Centralna banka Crne Gore u dijagnostičkoj analizi inflacije za 2023. navodi: “...možemo zaključiti da je efekat ove programske reforme (misli se na Evropu sad 1) na inflaciju prisutan, ali ograničen”. Renomirane svjetske, evropske i domaće institucije jasno demantuju premijera. Niko nije rekao da je povećanje plata i penzija presudno uticalo na inflaciju, nego su njene komponente. Ono što se kod nas desilo je klasična inflacija tražnje - objašnjava Vuković.
<h2>Budžet i udar na najranjivije</h2>
Vlada je dva puta, u dva dana, mijenjala plan budžeta. Prvo je prikazan realan godišnji deficit od 278 miliona, a potom prepravljen u 391 milion eura.
- Mislim da će deficit biti blizu te sume od 391 milion. Zašto? Zato što u ovu sumu od 278 miliona eura deficita nije ušlo 80 miliona, koje će nedostajati Fondu za zdravstveno osiguranje, što je rekao i sam direktor te institucije. To će morati da se uradi narednim rebalansom budžeta. Zatim, obaveze za Fond PIO su potcijenjene za iznos od 15 do 20 miliona. U planu budžeta se jasno vidi da neke stvari nisu dobro složene - kaže Vuković.
No, napominje Vuković, posebno zabrinjava plan Vlade u odnosu na najranjivije kategorije društva.
- Vlada je krenula da smanjuje budžete najranjivijim kategorijama društva. Izmjenama i dopunama Zakona o profeiosnalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom, budžet za taj fond je sa 35 miliona i 900 hiljada eura, koliko je bio prošle godine, smanjen na 24 miliona i 927 hiljada. Dakle, za više od 10 miliona eura su smanjili izdatke za najranjivije kategorije društva, osobe sa invaliditetom, koje ionako teško nalaze poslove. Ograničiti ih, kao i poslodavce da zapošljavaju ljude sa invaliditetom, predstavlja ozbiljan alarm da sa budžetom i javnim finansijama nešto nije u redu, kad su krenuli od najranjivijih da smanjuju troškove - poručio je Vuković.
Objašnjava da najveći dio novca za koji se Crna Gora zadužuje ide za refinansiranje, a otežavajuća okolnost je što su i kamate skuplje.
- 2019. godine zaduženje je bilo 3,5 odsto. Sada ćemo se zadužiti po kamatnoj stopi između 4,5 i 5,5 odsto. To nije dobar signal, jer će nam izdaci za kamate biti mnogo veći. To je trend koje se očekuje u narednom periodu. Crna Gora se ove godine mora zadužiti za nekih 900 miliona eura. Podsjetiću da je Fiskalnom reformom predviđeno da rupa u fondu PIO bude 400 miliona eura. Ta rupa se vrlo teško može nadoknaditi. U narednom periodu očekujem stvaranje novih nameta, kako građanima, tako i privredi - upozorava izvršni direktor Fidelity consultinga.
Biće, kaže, izazvono nositi se i sa geopolitičkim dešavanjima.
- Očekuje se povećanje izdvajanja za odbranu. Crna Gora je na dva odsto BDP-a, a traži se 3,5 do 5 odsto izdvajanje za odbranu, ako želimo da ostanemo dio NATO-a, odnosno, između 100 i 200 miliona eura. To je novac koji nigdje nije planiran. Mislim da će biti posebno interesantno kako će Vlada naći novac za te namjene. Predviđam povećanje nameta privredi i građanima - zaključio je Vuković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dqqm_wPyGdtQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vuković: Zabrinjava plan Vlade da smanji budžet najranjivijim kategorijama, Spajić trebalo javno da se izvini

Crnogorski premijer Milojko Spajić pohvalio se na društvenoj mreži X budžetskim suficitom u januaru, navodeći da je postignut zahvaljujući uštedama i većim prihodima. Međutim, podaci Ministarstva finansija pokazuju da je dio planiranih rashoda od 57,5 miliona eura ostao neplaćen, što znači da bi, da su isplaćeni, budžet zapravo bio u deficitu od 60,5 miliona eura.
<h2>Manipulacija brojkama</h2>
Spajić je na mreži X napisao: „Suficit u ovako teškom januaru – je ogroman uspjeh. Razlog: ostvarene uštede i veći prihodi. Ako ima neko ko je zakinut (nije mu plaćeno), ja ću mu iz svog džepa isplatiti. Fer?“
Međutim, detaljnija analiza pokazuje da ovaj suficit nije rezultat ekonomskog rasta ili racionalnog upravljanja, već kašnjenja u izvršenju obaveza države. Ministarstvo finansija objavilo je da su ukupni prihodi budžeta u januaru iznosili 156,2 miliona eura, što je samo 5,2 miliona eura više nego u istom periodu prošle godine.
Istovremeno, država je za januar planirala rashode od 211,5 miliona eura, ali je isplatila samo 154,2 miliona, ostavljajući neizmirene obaveze u vrijednosti od 57,5 miliona eura. Ako bi ti izdaci bili plaćeni na vrijeme, januarski budžet ne bi imao suficit, već deficit od 60,5 miliona eura.
<h2>Mali rast prihoda uprkos povećanim porezima</h2>
Prihodi od PDV-a su porasli za svega pet miliona eura u odnosu na prošlu godinu, iako su stope PDV-a povećane na hotelske usluge i uvedene nove takse na knjige, publikacije, ulaznice i poštanske pošiljke. Takođe, stopa inflacije od 2,8 odsto dodatno je doprinijela rastu prihoda, ali i pored toga, naplata PDV-a povećana je tek za 5,5 odsto.
Prihodi od akciza su u januaru porasli za samo 1,1 milion eura, iako su uvedene nove na vina i povećane na cigarete, slatkiše i gazirana pića. Očekivalo se da će ove mjere donijeti znatno veće prihode, ali se to nije desilo.
<h2>„Uštede“ na račun neplaćenih obaveza</h2>
Najveće smanjenje rashoda primijećeno je u transferima za socijalnu zaštitu, gdje je od planiranih 86,4 miliona eura isplaćeno 4,2 miliona manje. Takođe, od planiranih 5,7 miliona eura za subvencije, plaćeno je samo 700 hiljada, a kapitalni izdaci od 5,5 miliona eura svedeni su na svega 100 hiljada eura.
Osim toga, država je vratila dug od 34,6 miliona eura iz prethodnih zaduženja, dok je manjak u kasi od 32,6 miliona eura pokriven povlačenjem depozita iz prethodne godine. Ovakav način upravljanja budžetom doveo je do vještačkog prikazivanja pozitivnog salda, dok se realni rashodi gomilaju za kasniju isplatu.
<h2>Pitanje kredibiliteta budžetskog planiranja</h2>
Dodatni problem predstavlja činjenica da je Ministarstvo finansija u petak objavilo plan budžetskog ostvarenja za 2025. godinu, prema kojem će deficit iznositi čak 391 milion eura ili 4,9 odsto BDP-a. Ova cifra je značajno viša od deficita od 278 miliona eura (oko 3,5% BDP-a), koji je bio predviđen budžetom usvojenim prije samo tri nedjelje, 7. februara.
Razlika od 113 miliona eura, odnosno 1,5 odsto BDP-a, je drastična korekcija u izuzetno kratkom vremenskom roku. Ovakav razvoj događaja otvara pitanja o kredibilnosti budžetskog planiranja i očekivanjima u vezi sa daljim finansijskim kretanjima.
Za sada, iz Ministarstva finansija nema zvaničnog objašnjenja o razlozima ove nagle promjene. Ovakav trend može ukazivati na potcijenjene rashode ili precijenjene prihode u planiranju budžeta, kao i na potencijalne nepredviđene troškove.
Da li će ova revizija ostati konačna ili nas očekuju dodatne korekcije tokom godine, je nepoznanica, no ako je Ministarstvo finansija već sada revidiralo cifre na gore, postavlja se pitanje koliko će budžetski deficit zaista iznositi do kraja godine.
Tako, dok premijer Spajić javno slavi suficit, realna slika pokazuje da je on ostvaren na račun neplaćenih obaveza, a ne zahvaljujući ekonomskom rastu ili efikasnoj fiskalnoj politici. Ukoliko se ovakav način upravljanja javnim finansijama nastavi, moglo bi doći do ozbiljnih problema u drugom dijelu godine, kada će i odgođene obaveze stići na naplatu.&nbsp;

Duško Mihailović

Premijer se hvali suficitom od dva miliona u januaru, ne pominje plan rasta deficita za 113 miliona

Odbornici Skupštine Glavnog grada su od 54 amandmana odbili 53 samo zato što dolaze iz redova opozicije - kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, odbornik Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Vladan Arsović nakon što je juče održana sjednica na kojoj je usvojen budžet Podgorice za ovu godinu.
Zvuči užasno, prema njegovim riječima, kada čujete gradonačelnika Podgorice Sašu Mujovića koji odbija 53 amandmana opozicije.
- &nbsp;Kada čujete koja su sredstva opredijeljena za taj lokalni put do vikendice (predsjednika Jakova Milatovića) u iznosu od milion eura, a kada odbornici opozicije u Glavnom gradu predlože socijalne pomoći, ili pomoć za vantjelesnu oplodnju u iznosu nekih 100.000 eura, ili kada predložimo da se osnuje dnevni centar za onkološke pacijente, isto nekih 100 - 200.000 eura, da se krene u svu priču. Ili, kada imate prijedlog da se u centru grada rješavaju najveće saobraćajne gužve, da se rješavaju teme razvoja mladih ljudi, sporta u Glavnom gradu - istakao je Arsović.
Na sjednici Skupštine Glavnog grada juče je mjesto potpredsjednika izabran Dragutin Vučinić, koji je prije samo nekoliko mjeseci kazao da neće biti vlasti u Podgorici, misleći na onu koja je pala glasovima opozicije i Pokreta za Podgoricu, jer njega ne interesuju fotelje.
Uzimajući primjere iz Glavnog grada, kaže Arsović, ta fotelja je promijenila mišljenja mnogih odbornika, dodaje on, a odbornik Vučinić je prije samo par mjeseci poručivao da vlasti u Glavnom gradu neće biti, a danas je "fotelja izliječila sve anomalije".
- Imali smo priliku da prisustvujemo jednoj komičnoj situaciji na sjednici Skupštine Glavnog grada, gdje smo imali prilike da čujemo nekog novog Dragutina Vučinića. Jedan od njegovih kolega je van sjednice prokomentarisao ,,uspjeli smo i Draga da umirimo”, dakle onog odbornika koji je bio jedan od najaktivnijih iz vladajuće većine, uspjeli su da umire tom foteljom, a to nije riječ nekoga iz opozicije, nego upravo njegovih kolega iz vladajuće većine - rekao je Arsović.
Postoji koalicioni sporazum među većinom u Glavnom gradu i svi su podijeli šta ko želi da bude, a većinom su, kako dodaje, funkcioneri zadržali svoje pozicije, a to je odbornicima Pokreta za Podgoricu smetalo u predizbornoj kampanji.
- Sve ono što su tada isticali kao problem, sada su zadovoljni svim tim, i direktorima preduzeća, zadovoljni su svim sekretarima, dolazi samo do određenih promjena na pozicijama gdje su bili kadrovi URE dolaze kadrovi Pokreta za Podgoricu. Čini mi se da to ide sporije jer pretpostavljam da nemaju kadra za te pozicije, što najbolje pokazuju i pozicije zamjenice gradonačelnika, a evo i potpredsjednika Skupštine - istakao je Arsović. &nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D-8u3iZrg_fQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Arsović: Od 54 amandmana odbijena su 53 samo zato što dolaze iz redova opozicije

Skupština Glavnog grada usvojila je sinoć budžet za ovu godinu, nakon maratonske sjednice koja je trajala 13 sati.
Za njegovo usvajanje glasalo je ukupno 30 odbornika.
Odbornici nijesu prihvatili amandmane DPS-a, Stranke Evropskog progresa (SEP), Evropskog saveza, Pokreta Preokret i Građanskog pokreta URA.
Na početku maratonske sjednice, koja je trajala 13 sati i 30 minuta, odbornik Pokreta za Podgoricu Dragutin Drago Vučinić izabran je za potpredsjednika Skupštine Glavnog grada.
Sjednica se nastavlja danas u 10 sati.

Usvojen budžet Glavnog grada

Budžet za Podgoricu za 2025. godinu vrlo je amaterski napisan, nemoguće ga je realizovati u ovom obimu i na ovaj način kako su predvidjeli i zato smatramo da je potrebno da se podrže naši amandmani - kazao je odbornik Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac na konferenciji za medije uoči sjednice koja će se održati sjutra na kojoj će se razmatrati budžet.
Smatra da ako ima novca za tekuće troškove, ima novca i za socijalne servise.
- U obrazloženju budžeta vidite da će brojne uprave na nivou Glavnog grada uvećavati broj zaposlenih - od Uprave za inspekcijske poslove, Uprave za imovinu Glavnog grada, Uprave prihoda Glavnog grada, a vidjećete ako uzmete nacrt budžeta za 2024. godinu da su isto to predvidjeli i tada. Oni planiraju partijski da zapošljavaju 2025. kao i 2024. godine - naveo je Klikovac.
Ovaj budžet je, prema njegovim riječima, ozbiljna manipulacija i nije razvojni.
Podsjetio je da budžet za Podgoricu iznosi 153 miliona eura, od čega je 86 miliona eura izdvojeno za razvoj i kapitalne projekte.
- Uvijek imate priliku da čujete da se radi o istorijskom budžetu. U pitanju je jedna manipulacija i predstava za javnost. Ovaj budžet je jedna bajka i neće biti realizovan u tom iznosu - ocijenio je Klikovac.
U budžet za ovu godinu je, kako je precizirao, prenijeto gotovo 47 miliona eura novca građana Podgorice.
- Od toga su za 8,5 odsto uvećani troškovi funkcionisanja grada. Uvećani su troškovi za usluge za gotovo milion, rashodi za materijal, za komunikacije, za poštanske usluge gotovo 200.000 eura. Uvećana su i ostala lična primanja za više od 300.000 eura - naveo je Klikovac.
Odbornik DPS-a Stefan Ćulafić naveo je da predlažu da se besplatan gradski prevoz proširi na više kategorija stanovništva, odnosno na penzionere, dobrovoljne davaoce krvi, nezaposlene..
- Raduje stav gradonačelnika Saše Mujovića da želi da podrži besplatan prevoz za penzionere - naveo je Ćulafić i dodao da očekuju podršku ostalih odbornika.
Dodaje da bi usvajanjem ove odluke nastavili sa stvaranjem uslova da Podgorica bude poput modernih evropskih gradova, a podsjeća i da je na njihovu inicijativu usvojena odluka o besplatnom prevozu učenika.
- Prethodna gradska uprava od 2018. do 2022. nabavila je cirka 40 novih autobusa koji čine osnovu gradskog prevoza u Podgorici - istakao je Ćulafić.
Odbornica DPS-a Ksenija Aranitović rekla je da amandmanima predlažu i uvećanje naknada za podršku za novorođenčad, s obzirom na povećanje cijena svih neophodnih proizvoda.
- Tražili smo uvećanje od dodatnih 250.000 eura - navela je ona.
Dodaje da su tražili i uvećanje sredstava za medicinski potpomognutu oplodnju i to u iznosu od 100.000 eura.
Aranitović je, pored ostalog, kazala i da će tražiti i 300.000 eura za Košarkaški klub i rukometni klub "Budućnost", a predlažu i osnivanje dnevnog centra za onkološke pacijente.
Odbornik DPS-a Vladan Arsović rekao je da će predložiti i da se odvoje sredstva za subvencionisanje računa za vodu, koji su uvećani, te da je "svima jasno da je to odrađeno bez saglasnosti Skupštine Podgorice".
- Gledali smo da pomognemo ranjivim kategorijama stanovništva, da od 1. marta do kraja godine subvencionišemo velike račune za vodu - kazao je Arsović.
Subvencije će, dodaje, biti u iznosu od 40 odsto.
Arsović je pozvao odbornike da podrže njihove amandmane, jer su svi u interesu Podgorice i građana Glavnog grada, a da ih ne odbiju u startu jer dolaze od Demokratske partije socijalista.
Klikovac je odgovarajući na pitanje novinara smatraju li odbornici DPS-a da budžet može podržati obnovu "Podgoričanke" u iznosu od sedam miliona eura naveo da se ovaj projekat neće realizovati u ovoj godini, osim ako se ne desi rebalans budžeta naknadno.
- Mislim da se požurilo sa idejnim rješenjem tog projekta. Riječ je o jednom prostoru za koji se ne zna šta će ponuditi građanima Podgorice. Dobićete jedan veliki prostor u centru grada, a nećete imati riješeno pitanje parkinga. Prilaz samom prostoru je, takođe, upitan. Potrebno je uraditi novo rješenje za sami prostor. Glavni grad krije podatak da je u pitanju objekat problematične statike i upitno je kako se može obnoviti - istakao je Klikovac.
Dodaje da je na problematiku statike ukazala grupa profesora sa Građevinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore.
- Imate jednu potpunu konfuziju. Imate upravu koju je vodila Olivera Injac koja je zamijenjena drugim predstavnikom Pokreta Evropa sad, koji nudi potpuno drugačiju viziju razvoja Glavnog grada... Mi u DPS-u znamo šta je potrebno građanima Podgorice i zato smo predložili ove amandmane - poručio je Klikovac.

Klikovac: Budžet za Podgoricu amaterski napisan, planirana partijska zapošljavanja kao i prošle godine

Svega 3.069.300 eura ili 19,3 odsto budžeta Berana namijenjeno je za kapitalne projekte, čime je stara/nova parlamentarna većina potvrdila da se on u suštini ne razlikuje od budžeta koji su usvajani u prethodnim godinama, odnosno da se ponovo radi o budžetu koji nije razvojni - ocijenio je predsjednik Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Beranama Branislav Jokić.
Smatra, kako se navodi u saopštenju, da se sve isto nastavlja iz godine u godinu, "sve što gledamo i čemu svjedočimo od 2014. godine".&nbsp;
- Najmanje je bitno ko je predsjednik opštine, bitno je da se stara praksa trošenja novca građana Berana nastavlja, da se novac građana troši nedomaćinski, a da neki lokalni funkcioneri svoje direktorske pozicije i ovih dana koriste kako bi zaposlili najbliže članove porodice - ocijenio je Jokić.
Beranski budžet se, prema njegovim riječima, iz godine u godinu krpi "kako bi se dodatno i bespotrebno zapošljavali partijski vojnici parlamentarne većine".
- Umjesto da cilj prilikom njegovog projektovanja i usvajanja bude razvoj i stvaranje što boljih uslova za život građana Berana. Samo 3.069.300 eura namijenjenih kapitalnim projektima i četiri miliona za zarade zapošljenih najbolji su pokazatelj da se radi o socijalnom, a ne razvojnom budžetu - ističe Jokić.
Podsjeća da su izdaci po osnovu kapitalnih investicija u 2023. godini realizovani u iznosu od 507.300,19 eura ili 28,18 odsto planiranih sredstava.
Godinu ranije, 2022, ovi izdaci iznosili su 377.096,85 eura ili 42,48 odsto planiranih sredstava, dok je u 2021. godini na kapitalne projekte potrošeno 1.021.783,31 euro ili 56,16 odsto planiranih sredstava.
Prije pet godina (2020), kako navodi, na kapitalne projekte izdvojeno je svega 548.080.88 eura ili 17,47 odsto budžetom planiranih sredstava za tu godinu.
- Evidentvo je da ova vladajuća većina za period od četri godine u razvoj grada uložila mizernih 2.454.261,23 eura, te je stoga teško za očekivati od te družine da sve budžetom za 2025. godinu predviđene investicije u Beranama i realizuje - zaključio je Jokić.

Jokić: Svega 20 odsto budžeta Berana za kapitalne projekte, novac će se trošiti na nova zapošljavanja

Skupština opštine (SO) Budva usvojila je većinom glasova budžet za ovu godinu.
Za budžet su glasali odbornici liste "Budva naš grad", Evropskog saveza , Građanskog pokreta URA, Demokratske partije socijalista i "Pokreta za Grad".
Uzdržani su bili odbornci Demokratske Crne Gore i Pokreta Evropa sad.
Odbornici koalicije "Za budućnost Budve", nijesu glasali iako su prisustvovali zasijedanju.
Pomoćnik sekretara za finansija Slavko Đukanović kazao je da je budžet projektovan na 64 miliona eura, te da je dobio saglasnost resornog ministarstva.
Prethodno je lokalni parlament u predlog nacrta budžeta uvrstio i amandmane predsjdnika Opštine Nikole Jovanovića, kojima je predviđeno da se ove godine iz gradske kase izdvoji 100.000 eura za porodice tragičano nastradalih u masakrima na Cetinju, pola miliona eura na ime besplatnog predškolskog vaspitanja i 270 hiljada eura subvencije za podstanare.

SO Budva usvojila budžet za 2025. godinu

U Privrednoj komori (PKCG) ocijenili su da bojkot trgovina, kao način uticaja na ekonomske politike, nije ni razuman ni opravdan.
Kažu da je zadatak i zakonska obaveza Privredne komore zastupanje i ostvarivanje interesa cjelokupne crnogorske privrede. Ukoliko nešto remeti privredne tokove, sada uz rizike da se uspori ekonomski rast, dužnost je Komore, napominju, da se tome argumentovano usprotivi. 
- Ne podržavamo bilo koju vrstu bojkota naših članica bez obzira na sektor u kojem posluju i smatramo ga neopravdanim, jer takav pristup direktno pogađa ne samo privredu već i državni ekonomski interes. Dodatno, i ne manje važno - privreda nije odgovorna za izazove koji se na ovaj način pokušavaju riješiti - naglasili su u Privrednoj komori. 
Posebno ukazuju na potrebu nediskriminacije u svakoj privrednoj oblasti i prema svakoj kompaniji, podvlačeći da bojkot kao način uticaja na ekonomske politike niti je razuman niti opravdan. 
- Da budemo direktni - bojkot je štetan, u prvom redu za domaće proizvođače; za supstancu naše proizvodne baze - koja je nikad ranjivija; i konačno štetan je po budžet i njegove prihode koji su umnogome zavisni od svakodnevnog priliva po osnovu PDV - kazali su u PKCG-u.
Kako ocjenjuju, bojkot trgovačkih lanaca predstavlja i bojkot svih učesnika u lancu stvaranja jednog proizvoda i formiranja njegove cijene. To uključuje proizvođače, prije svega domaće, uvoznike i distributere, zaposlene, ali i državni budžet. 
- S obzirom na to da se budžet puni i kroz porez na dodatu vrijednost, koji je sastavni dio cijene proizvoda, bojkot utiče i na njegovu stabilnost. A upravo iz budžeta se finansiraju ključni segmenti društva – obrazovanje, zdravstvo, socijalna davanja i sl, kao i cijeli državni aparat, gdje, paradoksalno, primanja često premašuju ona u realnom sektoru koji ih zapravo stvara - naglašavaju u Privrednoj komori.
Ako ćemo, kako kažu, da budemo profesionalno iskreni prema sebi i svojoj državi, poručuju da treba pogledati relevantne analize koje pokazuju da ukoliko 10 eura potrošimo na kupovinu domaćih proizvoda, osam eura ostaje u zemlji.
- A ako ih potrošimo na kupovinu uvezenih proizvoda, u Crnoj Gori ostaje svega dva eura. Da nije ništa drugo prisutno, osim rizika po domaću proizvodnju, ne bismo smjeli ni pomisliti na bojkot trgovinskih lanaca - ocijenili su u Privrednoj komori.
U PKCG-u smatraju da dijalog koji je Privredna komora započela i zatražila po ovoj i drugim povezanim temama, iskazujući potrebu razumijevanja od strane Vlade, treba da bude intenzivan kako bi izbjegli donošenje odluka koje mogu negativno uticati na crnogorsku privredu i usporiti njen rast.

PKCG: Bojkot trgovina je štetan za domaće proizvođače i državni budžet

Na zvaničnu inauguraciju pape Lava XIV u Vatikan će sjutra doći izaslanstva više od 150 zemalja, saopštila je danas Sveta stolica.
Predstavnici Italije, Perua i Sjedinjenih Država imaće mjesta u VIP loži, s obzirom na to da papa ima peruansko i američko državljanstvo, javljaju agencije.
Američku delegaciju predvodiće potpredsednik Džej Di Vens, a dolazak planira i državni sekretar Marko Rubio.
Dolazak na misu na Trgu svetog Petra potvrdili su njemački kancelar Fridrih Merc, italijanska premijerka Đorđa Meloni, kanadski premijer Mark Karni i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Inauguraciji će prisustvovati i crnogorski premijer Milojko Spajić.
Evharistijska proslava počeće sjutra u 10:00 časova po srednjoevropskom vremenu u bazilici i na Trgu Svetog Petra, čime će papa Lav XIV svečano početi svoju službu na čelu Rimokatoličke crkve.

Sjutra inauguracija pape Lava XIV

Kina i Rusija potpisale su Memorandum o saradnji na izgradnji automatizovane nuklearne elektrane na Mjesecu do 2035. godine. Ruska svemirska agencija Roscosmos i Kineska nacionalna svemirska administracija (CNSA) potpisale su dokument početkom ovog mjeseca, a elektrana bi trebalo biti dio predložene Međunarodne lunarne istraživačke stanice (ILRS), piše NDTV.
- Stanica će sprovoditi temeljna svemirska istraživanja i testirati tehnologiju za dugotrajno besposadno djelovanje ILRS-a, uz mogućnost buduće prisutnosti čovjeka na Mjesecu- objavio je Roscosmos 8. maja, nakon potpisivanja memoranduma.
ILRS je prvi put najavljen 2017. godine, a u projekat su uključene i zemlje poput Venecuele, Bjelorusije, Azerbejdžana, Južnoafričke Republike, Egipta, Nikaragve, Tajlanda, Srbije, Pakistana, Senegala i Kazahstana.
<h3>Dugotrajne autonomne operacije i kratkoročne ljudske misije</h3>
Kako piše NDTV, očekuje se da će ILRS biti smješten unutar 100 kilometara od južnog pola Mjeseca te omogućiti dugotrajne autonomne operacije i kratkoročne ljudske misije.

Moskva i Peking postigli dogovor: Kroz deset godina će na Mjesecu sagraditi nuklearku

Amerikanac za kojeg se sumnja da je zaražen ebolom imao je kontakt s najmanje 26 osoba tokom boravka u Češkoj, potvrdilo je češko Ministarstvo zdravlja.
Muškarac je u Češku stigao 6. maja, nakon što je prethodno boravio u Demokratskoj Republici Kongo i Ruandi. U petak uveče prevezen je iz bolnice u Taboru u specijalizovanu ustanovu Bulova u Pragu, gdje je smješten u poseban bioboks.
- Muškarac je imao ukupno 26 kontakata u Češkoj, koje su naši higijeničari uspjeli identifikovati. Trenutno su svi pod nadzorom i u kontaktu s epidemiolozima. Niko u Češkoj nije u neposrednoj opasnosti- izjavio je za Novinky.cz Matyáš Fošum, direktor Odjeljenja za zaštitu javnog zdravlja.
<h3>Svi kontakti su smješteni u karantin</h3>
Prema dostupnim informacijama, nekoliko kontakata su zdravstveni radnici, a svi su smješteni u karantin.
Odluka o premještanju pacijenta u Prag donijeta je na temelju njegovih simptoma i putničke anamneze. Fošum je pojasnio kako je muškarac kratko boravio u Taboru i da je u petak u bolnicu došao sam, nakon čega je i hospitalizovan.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FHZS_jihocesky%2Fstatus%2F1923487605263401070%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1923487605263401070%7Ctwgr%5E9b3ad6bdb0ec2bdbec590378e9b84feb7211d1d1%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Prilikom prevoza u Prag aktiviran je tim za biološke prijetnje, a transport je sproveden pod posebnim sigurnosnim mjerama.
Iz bolnice poručuju da je pacijent stabilan.&nbsp;
- Smješten je u izolaciju unutar bioboksa, a liječe ga doktori u specijalizovanim zaštitnim odijelima koji se dekontaminiraju pri svakom ulasku- rekla je PR bolnice Eva Stolejda Libigerová.
Uzorci pacijentove krvi poslati su u Institut Robert Koch u Berlinu, a rezultati se očekuju.

Amerikanac sa sumnjom na ebolu bio u kontaktu s 26 osoba u Češkoj, čeka se nalaz

Komentarišući današnji pokuđaj ubistva u podgoričkom City kvartu, u kojem je ranjen I.N., potpredsjednik DPS-a Jevto Eraković upitao je vlast kada će početi da snose preuzimaju odgovornost, te da se građani ne osjećaju bezbjedno.
- Današnji pokušaj ubistva u centru Podgorice koji se dogodio u sred bijela dana, još je jedna potvrda da se građani sa ovakvim sektorom bezbjednosti ne mogu osjećati sigurno i spokojno- kazao je Eraković na mreži X.
On je vlastima postavio pitanje odgovornosti.
- Šta je potrebno da se desi da bi neko iz ovog sistema preuzeo odgovornost i podnio ostavku ? Da li su fotelje preče od svega pa i od bezbjednosti gradjana?- poručio je Eraković.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fdrjevtoerakovic%2Fstatus%2F1923784166237159901%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Eraković: Šta je potrebno da se desi da bi neko iz ovog sistema preuzeo odgovornost i podnio ostavku?

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Tag: budzet