Crnogorski parlament na gorivo troši 70.000 eura na godišnjem nivou, koliko su zacrtali i budžetom za 2025.
Da se radi o drastičnom rastu izdataka na ovoj stavci, pokazuju podaci iz budžeta Skupštine Crne Gore od 2020. godine do danas, kada su troškovi za gorivo počeli drastično da rastu.
Ukoliko se trošak koji je planiran za ovu godinu uporedi sa 2020. kada je i došlo do promjene vlasti u Crnoj Gori, ispada da narodni predstavnici za gorivo sada pet puta više troše nego prije pet godina. Budžetom 2020. godine za stavku rashodi za gorivo opredijeljeno je bilo 13.921 euro, a 2025. čak 70.000 eura.
Budžetom Skupštine Crne Gore za 2021. godinu nema stavke za gorivo, 2022. godine za gorivo je opredijeljeno 44.017, 2023. godine 48.000, a 2024. godine 65.000 eura.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Skupština 2020. godine na gorivo trošila 14.000 eura, a ove 70.000

Projekat izdavanja retail-obveznica države za kupovinu od strane malih deponenata i štediša ima ekonomsku validnost i finansijsku održivost, ocijenila je za "Dan" bivša državna sekretarka Ministarstva finansija (MF) Mila Kasalica.
- Iznos je skroman, mada predstavlja testiranje građana na inovativni instrument na tržištu kapitala. Rok za obveznice od tri godine je relativno kratak, iako je srednjoročna novina na tržištu štednje. Kamata od preko tri odsto, tj. kuponski godišnji prihod je odgovarajući za ovaj moment razvoja crnogorske ekonomije, a predstavlja prihvatljivi prinos svake godine pojedinačno u narednom trogodištu - kazala je Kasalica.
Ministarstvo finansija planira da do kraja godine izda 50 miliona obveznica na domaćem tržištu, po kamatnoj stopi od preko tri odsto uz rok otplate od tri godine. U Fiskalnoj strategiji, pisanoj prošle godine, navodili su kamate do četiri odsto.
- Umanjenje kamate u odnosu na strateški dokument nije indikator za zabrinutost, pošto je Fiskalna strategija 2024–2027. bila i ostaje mrtvuljavi dokument u vezi netalentovanih mjerenja rizika oko sprovođenja fiskalne politike. Međutim, ni tada male štediše i deponenti u državnim obveznicama ne mogu da izgube jer Crna Gora je bila i ostaje odgovoran dužnik bilo kojem povjeriocu, što na osnovu dvo-i-po-decenijskog istorijskog traga garantuje povraćaj uvezan za kredibilne i regulatorno-strukturisane instrumente. U najkraćem: građani ne gube ulaganjem u ove instrumente, uz napomenu da nakon isteka roka od tri godine nominalnu vrijednost regulatorno (prospektom) možda treba uvezati uz opcionost da se bez diskonta mogu izmiriti prijavljene, provjerene poreske obaveze građana-nki (posebno za djelatnost izdavanja stambenih jedinica, turističkih kapaciteta i sl.), što će predstavljati dodatno pojačanje oko zaštite od rizika za male štediše/deponente na crnogorskom tržištu a istovremeno pojačati atraktivnost upisa ovog instrumenta nakon izdavanja – kazala je Kasalica.
Građani u bankama drže 2,26 milijardi eura i Kasalicu smo pitali da li bi iznos emisije trebalo da bude veći od 50 miliona.
- Da, ali ovo je emisija (ako se desi) da se izmjeri atraktivnost ovih instrumenata na crnogorskom tržištu u narednom desetljeću. Uz odgovornu napomenu: ulaganje u retail obveznice (obveznice namijenjene najširem krugu malih deponenata i štediša) nije uspjeh ni tekuće niti bilo koje vlasti već aktivnost svakog pojedinačno ko razumije da je pasivna kamata na depozite po viđenju i/ili ročne depozite ili druge depozitne instrumente u bankarskim bilansima izraz sistemskog rizika zbog golemog nepovjerenja u vezi liderstva u CB CG/ MF/ Vladi Crne Gore – navela je Kasalica.
<h2>Pravac kojim idemo u ekonomiji nije dobar</h2>
Crnogorska privreda (realni sektor) uz limitiranu turističku sezonu (ljeto 2025), što nije zanemarljivo, i uz većinu zaposlenih van javnog sektora, golemim radom dvije i po godine čuvaju privid stvaranja nove vrijednosti (rast BDP-a), navela je Kasalica.
- Paralelno, deficit na kraju jula od stotinjak miliona eura svjedoči kako je nastavljeno decenijsko slabo planiranje budžetskih pozicija za političke projekte, posebno za nerazvojna ulaganja sredstava poreskih obveznika u mrtvuljave privredne subjekte (Institut Igalo) i/ili zakonski-upitne-kupovine brodova. Takođe, približavanjem kraja 2025. ne može se više govoriti o padu kvaliteta javne usluge, već zabrinjavajućem posrnuću servisa javnog karaktera za koji je diskreciono odgovorna 44. Vlada Crne Gore, i tekući saziv poslanika-ca - kazala je ona.
Stoga, kako je istakla, pravac kojim u ekonomiji idemo nije dobar.
- To nije ni krivica ni odgovornost crnogorske ekonomije kao naše zajedničke kuće. Pravac je u ekonomskoj sferi sumanuto-rizičan; premijer Milojko Spajić i njegov tim su se upetljali u sopstvene kučine i sada crnogorskoj ekonomiji prijeti da je nasuču infantilna štetočinanja - rekla je Kasalica.

Kasalica o najavljenom zaduživanju: Iznos emisije skroman, država testira građane

Predsjednik Jedinstvene Rusije i zamjenik šefa Savjeta bezbjednosti Ruske Federacije Dmitrij Medvedev izjavio je danas da savezni budžet Rusije i dalje ima karakter budžeta iz ratnog vremena.
-- Budžet nikada nije jednostavan, a sada, budimo iskreni, to je vojni budžet - rekao je Medvedev, govoreći na sastanku sa poslanicima Jedinstvene Rusije o pripremi nacrta budžeta za narednu godinu, prenosi TASS.
Medvedev je ocijenio da su za rješavanje postavljenih zadataka u socijalnoj i drugim sferama potrebna "uravnotežena rješenja koja uzimaju u obzir budžetske mogućnosti".
- Ali, znate, ovaj eufemizam "uravnoteženi budžet" ne bi trebalo da zasijeni ostvarivanje ciljeva koje su postavili šef države i naša stranka. Drugim riječima, zarad imaginarne ravnoteže, ne možemo žrtvovati razvoj zemlje - rekao je Medvedev.
Prema njegovim riječima, ovo je "veoma tanka linija" oko koje će Jedinstvena Rusija morati "mnogo da radi" sa svojim kolegama iz vlade.

Medvedev: Budžet Rusije za 2026. godinu je "vojni budžet"

Iz Opštine Bar saopšteno je da je pokrenut postupak izrade Nacrta Odluke o budžetu za 2026. godinu.
- Upućujemo javni poziv za prethodnu konsultaciju tokom čijeg trajanja građani opštine Bar, mjesne zajednice, nevladine organizacije, organi lokalne uprave, sva preduzeća čiji je osnivač Opština Bar, državni organi i službe, pravna lica, preduzetnici i ostali zainteresovani subjekti imaju priliku da dostave prijedloge, stavove i sugestije u vezi sa utvrđivanjem Nacrta Odluke o budžetu Opštine Bar za 2026. godinu - kazali su oni.
Prijedloge, stavove i sugestije mogu, kako su naglasili, dostaviti u pisanoj formi poštom - na adresu Sekretarijata za finansije i Sekretarijata za imovinu i investicije, Bulevar Revolucije br. 1, ili neposredno na šalteru Građanskog biroa Opštine Bar, putem e-mail adrese finansije@bar.me i agencija@bar.me.
- Period predviđen za prijem predloga, stavova i sugestija u postupku prethodnog konsultovanja traje od 2. do 12. septembra - dodali su u Opštini.
Dodatne informacije u vezi ovog obavještenja i javnog poziva mogu se dobiti na brojeve telefona 030 301 - 454 i 030 301- 464, kao i u kancelarijama Opštine Bar br. 131 i 120 svakog radnog dana od 10.30 do 14 sati.

Pokrenut postupak izrade Nacrta Odluke o budžetu Opštine Bar za 2026. godinu

Vlast je smislila još jednu “foru” za punjenje budžeta… Onako na brzinu, dok raspravljamo o “milion” zakona u par dana od kojih su mnogi sistemski i izazivaju pažnju javnosti, poslanici većine “ispod radara” predlažu ukidanje stope poreza na dobit od 12 odsto i značajno povećavanje stope poreza na dobit (sa 12 odsto na 15 odsto što je povećanje poreskog opterećenja za 25 odsto) na iznos oporezive dobiti od 100 hiljada do 1,5 miliona eura, saopštio je Boris Mugoša, predsjednik Kluba poslanika SD-a u Skupštini Crne Gore i predstavnik Evropskog saveza.
&nbsp;- Sve ovo rade bez ikakvih analiza, dijaloga sa privredom, naravno izbjegavajući javnu raspravu- istakao je Mugoša.
&nbsp;Prema njegovim riječima, ova mjera nije predviđena u Fiskalnoj strategiji, ali je prifalilo para u budžetu što potvrđuje i obrazloženje ovog predloga kojim se predviđa dodatnih 17 miliona eura u budžetu.
&nbsp;- Umjesto da unapređuju poslovni ambijent, garantuju pravnu sigurnost, vlast demonstrira nevjerovatnu neozbiljnost- zaključio je Mugoša.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fborismugosa%2Fstatus%2F1950579480717656414%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mugoša: Vlast smislila još jednu ''foru'' za punjenje budžeta, većina “ispod radara” predlaže značajno povećavanje stope poreza

Poslanici Socijaldemokrata podnijeli su amandmane na Prijedlog izmjena Zakona o budžetu za 2025. koji podrazumijevaju preraspodjelu sredstava na način da se smanje planirani rashodi za određene buddžetske kategorije -- funkcionere, konsultante, ugovorce o djelu, advokate, navodi se u saopštenju ove partije.
Ovi amandmani, koji ne iziskuju nove rashode u budžetu, predviđaju da se sredstva usmjere ka onima kojima su mnogo potrebniji - socijalno ranjive kategorije, nezaposlene, mikro i mala preduzeća.
- Prijedlogom poslanika SD-a predviđeno je da se ionako velika izdvajanja za službena putovanja i reprezentacije (9,4 miliona eura), koja su značajno povećana u odnosu na 2024, smanje za 1,5 miliona eura i da se ta stredstva preusmjere na korisnike materijalnih davanja - navodi se u saopštenju.
To je, kako dodaju, i obaveza shodno zaključcima Skupštine u prethodnih nekoliko godina, odnosno da se "povećaju mizerni iznosi za najranjivije kategorije (koji se kreću od 90 za pojedinca do 170 za petočlanu poroodicu), koji godinama nisu povećani a činjenica je da su troškovi života značajno porasli".
- Prijedlogom poslanika SD-a predviđeno je da se smanje ogromni predviđeni budžetski iznosi za ugovore o djelu (16,8 miliona eura) smanje za milion eura i da se ta sredstva usmjere na obezbjeđenje besplatnog prevoza učenika i besplatne užine za djecu iz socijalno ranjivih kategorija - navodi se u saopštenju.
Realizacija ovih aktivnosti u pravcu realizacije besplatnog prevoza učenika i besplatne užine za djecu iz socijalno ranjivih kategorija je, kako ističu, takođe obaveza.
- Javnost je upoznata i sa nalazima nadležnih revizorskih institucija, kao i NVO sektora, kojim se ukazuje da se određeni ugovori o djelu koriste za nezakonita zapošljavanja u javnom sektoru - dodaju u saopštenju.
Predlažu i povećanje izdvajanja za zapošljavanje, odnosno otvaranje novih radnih mjesta za milion eura i to na način da se smanje u tom iznosu sredstva za advokatske, notarske i pravne usluge koja su u predloženom budžetu za 2025. godinu povećana za čak 30 odsto u odnosu &nbsp;na 2024. godinu (povećanje od 2,3 miliona eura).&nbsp;
- Kod Zavoda za zapošljavanje je za mjere aktivne politike zapošljavanja (otvaranje novih radnih mjesta) predviđeno samo 3,7 miliona eura, dok je za pasivne mjere tržišta rada (naknade nezaposlenim licima) 26 miliona eura. Nezaposlenost je jedan od najvećih izazova, zbog čega je neophodno povećati sistemsku podršku otvaranju novih radnih mjesta - ističu u SD-u.
&nbsp;Prijedlogom poslanika SD-a, kako dodaju, predviđeno je i da se za iznos od dva miliona eura smanji stavka u budžetu namijenjena konsultantskim uslugama, koja je sa 34 miliona eura u 2024. predviđena na čak 46 miliona u predlogu budžeta za 2025. i da se ta sredstva preusmjere na unapređenje konkurentnosti privrede kroz mjere finansijske podrške.&nbsp;
- Pokrivenost uvoza izvozom najmanja je u posljednjih 15 godina i iznosi 15,1 odsto, dok Crna Gora bilježi najveći spoljnotrgovinski deficit u poslednjih 15 godina, oko 3,5 milijarde eura. Gotovo ništa se suštinski ne radi na poboljšanju kvaliteta naše ekonomije, o čemu govore navedene činjenice uz podatak da je više od 2.700 preduzeća danas više u blokadi nego prije par godina - upozorili su u SD-u.&nbsp;

Amandmani SD-a na budžet: Manje sredstava za službena putovanja, ugovore o djelu, konsultantske i advokatske usluge

Evropska komisija je danas predložila budžet od dva biliona eura za Evropsku uniju za period od 2028. do 2034, sa posebnim fokusom na ekonomsku konkurentnost i odbranu.
- Ovo je budžet koji odgovara ambicijama Evrope, koji se suočava sa izazovima i jača našu nezavisnost - izjavila je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen na konferenciji za novinare u Briselu.
- Budžet je veći. Pametniji je i oštriji. Donosi rezultate za naše građane i preduzeća, za naše partnere i za našu budućnost - dodala je ona.
Komisija je navela da prijedlog predstavlja 1,26 posto bruto nacionalnog dohotka EU sa 27 država članica, u poređenju sa 1,13 posto u trenutnom sedmogodišnjem budžetu.
Novi budžet mora da bude odobren od strane svih država članica i potvrđen u Evropskom parlamentu.
Prijedlog uključuje 451 milijardu eura za novi Evropski fond za konkurentnost, fokusiran na jačanje odbrambene industrije, podsticanje inovacija i podršku tranziciji ka čistoj energiji širom EU.
Takođe, predviđeno je 131 milijarda eura za odbranu i svemir – što je pet puta više nego sadašnji nivo, prema navodima komisije.
Za podršku poljoprivrednicima planirano je 302 milijarde eura, dok je najmanje 218 milijardi eura namenjeno manje razvijenim regionima Evrope, kao i 200 milijardi eura za globalne programe.
Većina sredstava dolazi iz budžeta država članica EU.
Međutim, komisija je predložila i nove načine za direktno povećanje prihoda, uključujući novi porez na kompanije koje posluju u EU i imaju godišnji neto promet veći od 100 miliona eura u nekoj od članica.
Neke članice EU i poslanici odmah su kritikovali prijedlog.
- EU je važna za našu dobrobit, ali predloženi budžet je prevelik - rekao je holandski ministar finansija Elko Hajnen.
Evropski parlament, s druge strane, smatra da prijedlog nije dovoljno ambiciozan.
- Ne možemo da postignemo više sa manje. Novi prioriteti zahtijevaju nova i odgovarajuća sredstva, a ne smanjenje postojećih - rekao je Sigfrid Mureșan, poslanik iz redova desnog centra i pregovarač za budući budžet EU.
Rasprave o budžetu su među najtežima u politici EU jer otkrivaju političke i ekonomske podjele među državama članicama.

Evropska komisija predlaže budžet od dva biliona eura

Republikanski predstavnici u Predstavničkom domu i dalje su od sinoć u pat poziciji dok predsjednik Donald Tramp i predsjedavajući Predstavničkog doma Majk Džonson pokušavaju da nagovore one koji se protive usvajanju predsjednikovog sveobuhvatnog zakona o domaćoj politici i budžeta.
Džonson je rekao da planira da drži ključno glasanje otvorenim "koliko god bude potrebno".
Ako vodstvo Republikanske stranke uspije, Predstavnički dom će što prije preći na konačno usvajanje, nakon rasprave o prijedlogu zakona.
Međutim, ako glasanje ne uspije, to bi nanijelo veliki udarac republikancima, a lideri Republikanske stranke moraće se vratiti na početak kako bi pronašli put naprijed.
Trampov ogroman prijedlog zakona o porezima i budžetu za potrošnju vratio se u Predstavnički dom SAD-a, dok se bliži predsjednikov rok, 4. jula, do kojeg zakonodavci moraju usvojiti konačnu verziju koja može biti potpisana i stupiti na snagu, prenosi BBC.
Prijedlog budžetskog zakona je 1. jula tijesno prošao Senat, odnosno gornji dom Kongresa. Potpredsjednik Dži Dej Vens glasao je i tako dao ključni glas za zakon, nakon više od 24 sata rasprave i otpora nekih republikanskih senatora.
Predstavnički dom, odnosno donji dom, odobrio je raniju verziju prijedloga zakona u maju sa samo jednim glasom prednosti, a ovaj prijedlog zakona, s novim amandmanima koji su frustrirali neke republikance, sada se mora uskladiti s verzijom u Senatu.
Oba doma kontrolišu Trumpovi republikanci, ali unutar stranke postoje nesuglasice oko ključnih politika.
Predsjednik je bio veoma angažovan u pokušaju da uvjeri one koji su se protivili i održao je nekoliko sastanaka u Bijeloj kući u srijedu u nadi da će ih pridobiti.
Sporne tačke uključuju pitanje koliko će zakon povećati nacionalni deficit SAD-a i koliko će duboko smanjiti zdravstvenu zaštitu i druge socijalne programe.
Tokom prethodnih nesuglasica i protivljenja Trampovim odlukama u Kongresu, republikanski zakonodavci su na kraju postigli saglasnost.
Ovaj put je u pitanju odlučujući zakon za Trampov drugi mandat.

Pat pozicija u Predstavničkom domu o Trampovom prijedlogu budžeta

Glavni grad Podgorica je tokom 2024. godine potrošio gotovo pola miliona eura više za ugovore o djelu nego što je bilo planirano budžetom.&nbsp;
Ovu informaciju iznio je juče šef kluba odbornika Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Glavnog grada, Andrija Klikovac.&nbsp;
Prema budžetskoj dokumentaciji, u koju je Portal ETV imao uvid, za angažmane u 2024. godini po osnovu ugovora o djelu bilo je planirano 992.000 eura. Međutim, na kraju godine, ta stavka dostigla je gotovo 1.422.000 eura. Pojedine gradske službe i sekretarijati višestruko su premašili projekciju troškova, pokazujući ozbiljan raskorak između finansijskog plana i izvršenja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fklikovac-glavni-grad-2024-utrosio-50-000-eura-vise-za-ugovore-o-djelu-nego-sto-je-predvideno-dostavicemo-dokumentaciju-sdt-u&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<h2>Između plana i stvarnosti</h2>
Služba bivše gradonačelnice Olivere Injac, na primjer, potrošila je 77.000 eura za ugovore o djelu, iako je planirano 32.000, što predstavlja više nego dvostruko povećanje.&nbsp;
Sličan obrazac zabilježen je i u Službi za građane, kojom rukovodi Vladislav Dajković iz Slobodne Crne Gore – planirano je 15.000 eura, a utrošeno četiri puta više, ukupno 60.000 eura. Služba glavnog gradskog arhitekte takođe je premašila plan, potrošivši 45.000 eura umjesto predviđenih 8.000.
Sekretarijat za finansijske poslove i analizu budžeta, kojim rukovodi Balša Špadijer iz Pokreta za Podgoricu, umjesto 15.000, utrošio je skoro 57.000 eura. Sekretarijat za kulturu je takođe bio izdašan – od planiranih 150.000 eura potrošeno je skoro 226.220, dok je Sekretarijat za sport planiranu sumu od 50.000 premašio za više od 9.000 eura.
Znatnije odstupanje bilježi se u Sekretarijatu za komunalne poslove, na čijem je čelu Andrija Babović iz koalicije „Za budućnost Podgorice“. Umjesto 5.000 eura, koliko je bilo planirano, ova služba je potrošila 47.600 eura za ugovore o djelu. I Sekretarijat za saobraćaj, koji vodi Ninoslav Kaluđerović, trošio je više od planiranog u 2024: predviđenih 15.000 eura pretvorilo se u nešto više od 26.000 eura.
Uprava za inspekcijske poslove potrošila je 37.420 eura, iako je planirano da po osnovu isplate ugovora o djelu bude izdvojeno 5.000. Služba Komunalne policije, kojom rukovodi Radenko Radenović iz koalicije „Za budućnost Podgorice“, umjesto 3.000 eura potrošila je 17.500. Služba za zajedničke poslove utrošila je 26.000 eura, što je više nego dvostruko u odnosu na planiranih 10.000.
Služba za informacioni sistem planirala je da u ove svrhe izdvoji 10.000 eura, ali je taj iznos gotovo udvostručen na kraju godine.
<h2>Prekoračenja i balans</h2>
Prekomjernu potrošnju bilježe i ustanove iz oblasti kulture. Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“, na čijem je čelu Slavica Ilinčić, potrošila je 71.476 eura, iako je planom bilo predviđeno da se izdvoji 40.000 eura na ugovore o djelu.&nbsp;
Gradsko pozorište je umjesto planiranih 300.000 eura potrošilo 346.000. S druge strane, Muzeji i galerije Glavnog grada su se držali blizu plana – od planiranih 70.000, potrošili su nešto više od 65.000 eura. Kulturno-informativni centar „Budo Tomović“ je takođe potrošio manje od planiranog – od predviđenih 110.000, utrošili su 102.370 eura na ugovore o djelu.
Jedna od rijetkih službi koja je potrošila manje od planiranog je i Služba zaštite i spašavanja – od predviđenih 2.000, potrošeno je svega 946 eura.
Direkcija za imovinu i Uprava za zaštitu imovinsko-pravnih interesa Glavnog grada ostali su u okviru planiranog i i na ugovore o djelu potrošili 11.000, odnosno 5.000 eura.
Ovakvi podaci pokreću brojna pitanja o budžetskoj disciplini i kontroli troškova u gradskoj upravi. Zbog toga će opozicini DPS dostaviti dokumentaciju Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) na dalje postupanje, poručujući iz te partije da će zaštititi budžet Podgorice od bahatosti i javašluka trenutne lokalne vlasti.

Tamara Klikovac

Od plana do prekoračenja: Služba Olivere Injac potrošila duplo više na ugovore o djelu, Dajkovićeva četvorostruko, nije štedjela ni kultura...

Reizabrana predsjednica Ljekarske komore Žanka Cerović, u razgovoru za Portal ETV kaže da nećemo doći u situaciju da građane nema ko da liječi, ali poručuje da budžetska sredstva za zdravstvo moraju biti veća.
Iako građani često komentaeišu da je sistem zdravstva loše organizovan i da se plaše da će doći u situaciju da ih neće imati ko liječiti ako ne budu imali novca da uslugu plate privatno, Cerović kaže da se to neće dogoditi.
- Činjenica je da javno zdravstvo mora da se jača, da budžetska sredstva za zdravstvo moraju biti veća, da država treba da aplicira za EU fondove kojima su naši susjedi povećali svoje zdravstvene kapacitete, te da ondje gdje javnom zdravstvu nedostaju kapaciteti treba iskoristiti kapacitete privatnog sektora u formi privatno-javnog partnerstva. Mislim da do situacije da građane neće imati ko da liječi ne može doći i da fokus razvoja zdravstvenog sistema jeste upravo na ovim činjenicama - smatra ona.
Govoreći o položaju ljekara, Cerović ističe da, zavisno od institucije u kojoj rade, imaju različite uslove za rad koje u svakom slučaju generalno treba unaprijediti.
Odgovarajući na pitanje Portala ETV kakav je odnos ljekara prema pacijentima, te da građani često ukazuju na to da se ljekari ne ponašaju u skladu sa svojom profesijom i profesionalnom etikom, Cerović podvlači da je Ljekarska komora otvorena za građane na isti način kao i za ljekare.
- Ljekarska komora dobija žalbe od pacijenata bilo da je u pitanju neadekvatna komunikacija što je dominantno, i rjeđe neadekvatna zdravstvena usluga. Komisija za etička pitanja i Komisija za stručna pitanja razmatraju dobijene žalbe i reaguju prema ljekarima i ustanovama u skladu sa utvrđenim zaključcima - kaže sagovornica Portala ETV.
Osvrnula se na rad Ljekarske komore, kazavši da je u prethodnom četvorogodišnjem periodu napravila dobru insitucionalnu bazu da bude u narednom periodu snažan oslonac svom članstvu, da očuva i unaprijedi nezavisnost, profesionalno dostojanstvo i ugled ljekarske profesije.
- U narednom periodu akcenat će biti na kontinuiranoj medicinskoj edukaciji svih ljekara Crne Gore i sufinansiranju, odbosni pomoći ljekarima u potrebi za edukacijama i akademskim usavršavanjima, pri čemu će svi ljekari imati ravnopravan položaj što je jako važno za ljekare iz manjih sredina koji, š to se napredovanja tiče, nisu u istom položaju kao ljekari iz Podgorice - navodi ona.
Istovremeno, kako dodaje, će se pomoći da zdravstveni sistem na svim destinacijama ima mogućnost ujednačenog kvaliteta u pružanju zdravstvens zaštite.
- U narednom periodu će se staviti akcenat na kvalitetu pružanja zdravstvene zaštite. Čast mi je da sam kao predsjednica Ljekarske komore, u predhodnom periodu, uspjela ostvariti članstvo ljekara u najjačoj i najstarijoj organizaciji specijalista Evrope, čime se omogućuju edukacije crbogorskih specijalista, potpuno iste kao i svih ljekara Evrope - kazala je Cerović u razgovoru za Portal ETV.

Miraš Dušević

Cerović: Nećemo doći u situciju da građane nema ko da liječi, potrebno više novca za zdravstvo

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je večeras na Informeru da su "nadležni državni organi spremni da odgovore na sve što se dešava na ulici". On kaže i da je "plan blokadera da naštete ugledu zemlje i budu na televiziji", te da njegova strana treba da pokaže uzdržanost.&nbsp;
- Nisam siguran da li ste vidjeli već sve snimke, oni su pokušali da napadnu. Naravno, riječ je o kukavicama, oni su došli do ograde, pa se brže bolje razbježali, kada su vidjeli da je odgovor bio spreman. Mnogo je važno da se istakne kakva je njihova namjera bila. Koristili su flaše, piksle, baklje sa željom da zapale ljude, ali nije neočekivano- iznio je Vučić svoju verziju, prenosi Blic.
On se osvrnuo na jučerašnji skup u Novom Sadu, na kome je prema Arhivu javnih skupova pristuvovalo više od 100.000 ljudi.
- Poslije jučerašnjeg debakla u Novom Sadu, dakle višestruko manji broj ljudi od očekivanog, nisu mogli da donesu bilo kakvu pametnu i smislenu odluku, već da napadnu- kazao je. 
 
Prema njegovim riječima, podrška protestima se smanjuje. 
 
- Vide da ih ljudi sve manje poštuju, vide da ljudi sve manje razumiju njihove nasilne metode, razočarani što juče nije bilo nasilja, razočarani što je bilo nedovoljno ljudi ili mnogo, mnogo manje ljudi od onoga što su očekivali. Osetili su da su govorili da će biti više stotine hiljada ljudi, na kraju i sa onim ljudima, običnim, divnim ljudima, koji su došli samo da izraze pijetet, bilo ih je nešto manje od 40.000, a tih 10-12.000 minut poslije toga su napustili, više im se nijednog sekunda nisu pridružili. I to izaziva njihovu nervozu- kazao je Vučić.

Vučić građane koji pružaju podršku Dijani Hrki nazvao "kukavicama", a skup u Novom Sadu debaklom

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je 2. novembra da će izaći u susret studentima u blokadi tako da će parlamentarni izbori biti prije roka, prenosi agencija Beta.
Vučić je rekao da će o tome odlučiti "nadležne institucije".
Raspisivanje vanrednih izbora jedan je od zahtjeva masovnih antivladinih protesta u Srbiji koji su počeli zbog nesreće na Željezničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra 2024. kada je poginulo 16 ljudi.
Vučić je izjavio i da su studenti u blokadi odgovorili negativno na njegovo izvinjenje, za teške riječi koje je izgovarao o njima, jer je "takva mladost, u revolucionarnom zanosu istrče prije nego promisle".
- Moje izvinjenje je bilo iskreno, ne da bih se nekome dodvoravao, ne zato što, kako neki misli, da sam se plašio, već u želji da promijenim atmosferu u društvu- rekao je Vučić, prilikom obilaska gradilišta Nacionalnog stadiona u okviru projekta EXPO.
On je rekao da je na "iracionalne uvrede nekad reagovao emotivno", ali da umoke to da prizna, za razliku od političkih protivnika.
Vučić se 31. oktobra izvinio "studentima, demonstrantima i drugim ljudima" zbog nekih izjava i pozvao na dijalog.
- Moja ruka je pružena onima koji drugačije misle- poručio je Vučić dodajući da je srećan što je obilhežavanje godinu dana od nesreće na Železničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra prošlo "mirno i dostojanstveno".
Na komemorativnom skupu u Novom Sadu desetine hiljada ljudi 1. novembra odale su poštu stradalima u padu nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu.
Danima uoči skupa u Novom Sadu više kolona studenata iz različitih krajeva Srbije pješačile su ka ovom gradu.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve (SPC) patrijarh Porfirije služio je parastos stradalima u Beogradu, kome je prisustvovao državni vrh.
Godinu dana nakon pogibije 16 osoba i teškog povređivanja jedne niko nije proglašen krivim.

Vučić: Parlamentarni izbori u Srbiji biće prije roka

Počela je rekonstrukcija tvrđave na Ribnici u Podgorici. I dok su u toku arheološka iskopavanja, oko imena tvrđave i porijekla vodi se polemika kao i da li bi u obnovi trebalo da bude uključena i džamija koja je nekad bila njen sastavni dio.
Na ušću Ribnice u Moraču, gdje su slojevi istorije uklesani u kamen, počinje rekonstrukcija stare tvrđave. No, osim kako će izgledati postavlja se pitanje njenog naziva i porijekla.
- U Upravi za zaštitu kulturnih dobara tvrđava je kao kulturno dobro upisana 1960. pod nazivom tvrđava Ribnica. I mi koristimo zvanične nazive institucija Crne Gore i toga se pridržavamo. Znamo da postoje različita tumačenja mišljenja, ali mi se u ovom trenutku kao odgovorni pojedinci organizacije držimo zvaničnih naziva institucija Crne Gore- rekao je direktor Turističke organizacije Podgorica Dragan Grnović.
Ali istoričari tvrde drugačije. Ribnica ima starije ime Depedogen i riječ je o tvrđavi koja je nastala još u osmanskom periodu.
- Brojni izvori, kažem, su na strani onoga što je tvrdnja da je Depedogen turska tvrđava koju je gradio Mehmed Fatih između 1474. i 1478. Za razliku od ove druge teorije koja počiva na bajkama i guslama, koja nema apsolutno nijedno uporište u nauci. Dakle, nema dileme o tome da se može govoriti o gradu Ribnici, jer ti koji su to izmislili, prije svega, ne zanemaruju činjenicu da je u to vrijeme bilo više rijeka na ovim prostorima koji su nosili naziv Ribnica. Dakle, iako se pominje Ribnica, to nije ta- smatra istoričar Šerbo Rastoder. 
 
Fotografije iz perioda Osmanskog carstva pokazuju da se u tvrđavi nalazila džamija sultan Mehemda Fatiha. 
 
- Tačno znamo ko je bio imam, ko je bio mujezin, koliko su primali dnevnu plaću za te svoje vjerske obrede. Želimo samo da se, ako se restaurira nešto, da se to ne radi selektivno. Ako se restaurira tvrđava, da se ona restaurira u kompletu, dakle integralno, a integralni dio te tvrđave je zapravo džamija sultan Mehmeda Fatiha- poručio je glavni imam za Podgoricu Džemo Redžematović.
Važna je autentičnost, dakle nije stvar odluke ničije koje će objekte restaurirati, rekonstruisati, nego je suština da se na taj način vrati arhitektura onako kako je bila, jer je još to najjači materijalni dokaz kulture ako se nešto vidi u prostoru. To je neki princip, jedini i jedini ispravan, smatra arhitekta Rifat Alihodžić. 
 
U Glavnom gradu kažu da obnova unutrašnjih objekata na tvrđavi sada nije u planu.
- Mi ne sporimo postojanje objekata unutar tvrđave. Mi radimo samo na fortifikaciji, znači samo na bedemima, kulama, kanalima i kapijama. Dakle, mi ne spominjemo i ne sporimo da je bilo što drugo postojalo. Neophodno je sprovesti vjerovatno arheološka istraživanja, provjeriti istorijsku dokumentaciju- dodao je Grnović. 
 
Ribnica ili Depedogen kako god je zvali, ova tvrđava ostaje svjedok vremena koje spaja različite religije, narode i priče.

Počela rekonstrukcija tvrđave na Ribnici

HAMAS je predao tijela troje talaca, dok se ta palestinska militantna skupina s Izraelom međusobno optužuje za kršenje ionako krhkog primirja, koje je u većoj mjeri zaustavilo dvogodišnji rat između dvije strane.
Izraelske snage u Gazi primile su kovčege s tijelima troje talaca uz posredovanje Crvenog krsta saopšteno je iz premijera Benjamina Netanjahua. Posmrtni ostaci biće prevezeni u Izrael radi identifikacije.
<h3>Pitanje nestalih talaca</h3>
Vjeruje se da se radi o posmrtnim ostacima troje od 11 preminulih talaca koje Izrael, prema uslovima primirja, još traži iz Gaze. Izraelske su vlasti rekle da je Hamas prespor u njihovoj isporuci, dok Hamas tvrdi da radi najbrže moguće u teškim uslovima.
To je pitanje samo jedan od kamena spoticanja za puno sprovođenje primirja postignutog uz posredovanje SAD-a, koje je na snazi od 10. oktobra.
<h3>Nastavak napetosti</h3>
Ranije u nedjelju u izraelskom je vazdušnom napadu ubijen jedan muškarac u sjevernoj Gazi. Izraelska vojska izjavila je da je njihov avion pogodio militanta koji je predstavljao prijetnju njihovim snagama. Bolnica Al-Ahli saopštila je da je muškarac poginuo u vazdušnom napadu u blizini tržnice u predgrađu Šedžaja u gradu Gazi.
- U područjima pod našom kontrolom u Gazi još uvijek postoje džepovi Hamasa i mi ih sitemski eliminišemo- rekao je izraelski premijer Benjamin Netanjahu u obraćanju na početku sastanka vlade u Jerusalimu.
Hamas je objavio navodni popis kršenja primirja koje je počinio Izrael. Ismail Al-Tavabta, direktor ureda za medije kojim upravlja Hamas, porekao je da su borci Hamasa prekršili primirje napadom na izraelske vojnike.

Hamas predao posmrtne ostatke još troje talaca

Ima jedan stari vic o Old Šeterhendu, Vinetuu i Muju, kad se kreću kroz mrkli mrak i kad naprijed ide Old Šeterhend. Začuje se u mrklom mraku „tup!“, nakon čega se Old Šeterhend vraća sa masnicom na desnom oku. Pođe Vinetu naprijed, opet se začuje „tup!“ i Vinetu se vraća, takođe sa masnicom na oku. Pođe Mujo naprijed u mrkli mrak i začuje se „tup, tup!“, dva puta. Vraća se Mujo sa masnicama na oba oka. Vinetu ga začuđeno pita: „Kako moj bijeli brat uspjeti stati dva puta na ista grabulja?“ Mujo je još dobar, predobar. Narod u Crnoj Gori staje na te iste grabulje po hiljadu puta i nema problem da stavi prst na čelo i da se zapita „pa jesam li ja normalan?“. U Srbiji je postojala medijska mreža pod imenom „Istinomjer“, čiji su novinari predano zapisivali sve laži i neispunjena obećanja srpskih političara. A bilo ih je na tone. Zamislite samo da u Crnoj Gori postoji takva medijska evidencija, koliko bi samo posla imali za Milojka Spajića?! „Pustite me da radim“! Pa što radiš? „Dovodim investitore“! Pa đe su? Doveo je Alabara kojeg može dovesti ko god hoće, samo mu daj najbolje lokacije, lex specijalis da ne mora da poštuje domicilne zakone i da gradi i prodaje stanove. To jest, da okreće brzu lovu. Lako ti ga privuć', sve uz lažljivu patetiku o majci i njenim savjetima. CRNI ĐAVO Slijepac vidi da se Crna Gora raspada po svim šavovima, da ne postoji iole suvisla koncepcija što su planovi države za narednih mjesec dana, ne daj bože za duži period. Pardon, ako zanemarimo ideju da se pohapse i procesuiraju svi koji mogu ugroziti sadašnju vlast. Pa ako treba smislićemo i nove pravne pojmove, poput „vanknjižnog vlasništva“ i dati ogroman doprinos istoriji svjetskih gluposti, samo da stavimo iza brave svakoga ko predstavlja bilo kakavu opasnost, da uništimo svaku kompaniju koja nije pod kontrolom sadašnje vlasti, dovesti svoje i uvesti ih u njihove poslove, te tako riješiti i pitanje kritičkih medija. Ostaviti ih na suvo, bez sponzora. Stvoriti informativni raj za idiote svih vrsta i ispirati im ono malo mozga koji im još mrda. Śetite se kokaina u kontejneru „Volija“? Da nijesu bili na oprezu, znajući sa kakvom mafijom imaju posla, odavno bi vlasnik „Volija“ svirao klavir u Spužu, a neki „bizmismen“ nove vlasti držao najveći maloprodajni lanac. Sada je na redu Bemax, kompanija koja bi bila ponos svake normalne zemlje, sa kapacitetima kojima raspolaže, profesionalizmom u pripremi poslova, projektnim zadacima itd. Ne bi bila prva zdrava kompanija koju su uništile „postavgustovske vlasti“. A onda dovedu kadrove koji nijesu sposobni trafiku da vode, ako ne računamo da su ih obijali u mladosti. Kadrove kojima je to prvo zapošljenje u životu. Tako da se ostvaruje san voditelja propagandne emisije „Nečisto“, na TV Vijesti, o crnom đavolu. Zaista su se svojski potrudili da nam podare tikve sađene sa najcrnim đavolom.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025110121118_f045970845a0e3f0683c9c4b217f83aff4bcd69c1306771fb20f0ce845ce09b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025110121118_f045970845a0e3f0683c9c4b217f83aff4bcd69c1306771fb20f0ce845ce09b3" data-rendition-name="original" width="600" height="337" loading="lazy" alt="sdt"><figcaption>META SVI KOJI MOGU UGROZITI VLAST: Specijalno državno tužilaštvoetv</figcaption></figure>  Zanimljivo da se sadašnje vlasti ne trude ni da stvore privid demokratije. Direktno saopštavaju da bi najradije na mjestu glavnog tužioca postavili Lavrentija Pavloviča Beriju i „stare šifonjere“ bacili u najdublji podrum. Nešto slično kao što su Crnogorce, njihove žene i đecu, bacili u podzemlje zatvora u Zenici da skapavaju do smrti. Kakvi dokazi i bakrači? Koga to interesuje? Ovamo mjere promile ljubitelja krnjojelskog genija, sinovca mu proganjaju, iako se radi o „divnom i poštenom momku“. za kojeg oni koje je upucao ne smiju da kažu da ih je upucao, dok sa druge strane ne strijeljaju one koje bi narod, čuveni naaaarod, rado vidio da vise na Trgu Nezavisnosti, koji je dobio ime zahvaljujući njima. Ali i to će oni promjeniti. Recimo, u Trg Marka Radovića! Baš adekvatno. Da se lijepo ozvaniči da su ideološki nasljednici najvećih baraba u istoriji Crne Gore, koji su ubijali na ulici svakoga za koga su mislili da nije njihov. Zna li crni Rajo koliko Crnogoraca bi ga rado viđelo sa lisicama na rukama? Ako su za njega Crnogorci uopšte naaaarod? Daće bog! Možda Rajo misli da je regal, vara se, on je tek stara raspala škrinja sa neke divlje deponije. EU KAO DEMOKRATE Što je najgore, mene EU sve više podśeća na Demokrate, a komesarka EU i vrh administracije na Aleksu Bečića i Borisa Bogdanovića. Riješili ljudi da pokazno prime Crnu Goru u EU iz „političeskih“ razloga, što bi rekao Sv. Petar Cetinjski, čuveni izdajnik srpstva po Andriji Luburiću, pa su slijepi na sve što se događa u Crnoj Gori. Ćeraju jednu te istu izanđalu priču, tu su pohvale za napredak, sve cvjeta, milina božja. Čitav život sam mislio da sam dijete zapadne kulture, zapadnih vrijednosti, ponašao se anticrnogorski prema iskonskoj ljubavi prema Rusiji, tri puta i tri hiljade puta mi otpadalo meso zbog toga, kad ono vojvoda Rajo, magistarski plagijator Laljo i vunderkind sa Megatrenda, Boris Bogdanović, ispadoše slika i prilika evropske vizije Ursule fon der Lajen, dok ja postadoh kočničar Crne Gore u svijetlu četničku, evropsku budućnost! Nema, mijenjaju se vremena. Pa normalno je. Ako je jedna Amerika, u koju smo mi svi koji ne poštujemo tradicuju Crne Gore po vojvodi Raju, gledali kao u zaštitnika svjetske demokratije, čije smo institucije posmatrali kao primjer nezavisnosti i pravde, promjenila sve svoje temeljne vrijednosti, pretvorila se u pokušaj narandžaste kraljevine i samovolju narandžaste kose, ko smo mi, šaka jada, da se mi sad prsimo sa demokratijom?  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025110121118_6ba074d5fa34f8285f541f8328902b9116febfb2255c09434a1b7965444abe29.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025110121118_6ba074d5fa34f8285f541f8328902b9116febfb2255c09434a1b7965444abe29" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="demokrate"><figcaption>EVROPSKA UNIJA SVE VIŠE LIČI NA DEMOKRATE: Boris Bogdanović i Aleksa Bečićetv</figcaption></figure>  Završih ja davno Ekomićeskij fakultet, onako, sa prośečnim ocjenama, zeznuo me nedostatak ambicija, počeo da radim u spoljnoj trgovini. Naravno, bijah u prednosti u odnosu na one sa srednjom školom ili drugim fakultetima. Radili smo mi na fakultetu doznake, akreditive, CMR-ove, Bill of ladinge, paritete, razne vrste ugovora, učili klauzule o arbitraži, višoj sili, itd, da vam ne nabrajam. Ali džaba, trebale su mi godine kroz iskustvo da polako učim svoj posao, da sagledavam sve zamke posla i kako ih izbjeći, kako ostvariti profit i ne pojesti ga svojom greškom... Jednom riječju, shvatio sam da je iskustvo sto puta važnije od onoga što si učio na fakultetu. Zamislite da su me odmah po završetku fakulteta postavili za direktora? Što bih ja kukavac radio? Lako je ovima danas. Da im daš avion pun putnika da voze, iako ga nikada nijesu vozili, pristali bi iz taka. Eeee, druga su vremena bila nekad. Morao si dobro da se pokažeš da bi dobio mjesto višeg referenta, a do rukovodećeg mjesta već si morao biti poveći znalac posla. Današnju Crnu Goru vodi balavurdija bez dana radnog iskustva, sa završenim lijevim fakultetima, odmah śeli da voze avion, što ih briga, da neće nekome odgovarati? BERZANSKI MEŠETAR Beskrajno mi je zanimljivo da su građani Crne Gore dali svoju budućnost u ruke jednom bivšem brokeru, ili, kako se neđe kaže, berzanskom mešetaru, koji se nikada nije bavio makroekonomijom i koji se obučavao za jedan uskospecijalizovani brokerski posao. U svojoj karijeri sam sreo dosta brokera, bilo da su se bavili berzom novca, obojenih metala ili drugih roba. Ispod milijarde dolara oni ne umiju da razgovaraju! Imali smo jedan naziv za njih, „avioni, kamioni“. Zato neka vas ne čudi što Miloko dolazi iz Japana sa milijardama investicija National Panasonica, Mitsubishija, ... Em lijepo zvuče milijarde, em lijepo zvuče giganti japanske industrije, od kojih je National panasonic ponos Japana i garancija najvećeg kvaliteta. Mi nebrokeri smo godinama radili kao mravi da bi ugovorili neku crkavicu od investicije od 150, 200 miliona dolara, a Milojko, TUP, pa u sekundi sredi milijarde investicija. Ili, što bi Milojko rekao, PAF, PAF. Milojko će ući u anale ekonomske nauke rečenicom da povećanje plata, odnosno potrošnje, ne utiče na inflaciju. Odmah mu treba dati Nobelovu nagradu za ekonomiju, jer to još niko nije otkrio. A mi učili o inflacionoj spirali u kojoj se smjenjuju rasta plata i rast cijena? Budale!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251101211112_ad8fc32d493ae1d2246ee1aa1b6558b19496198972e10f4fa0b924f92469e828.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251101211112_ad8fc32d493ae1d2246ee1aa1b6558b19496198972e10f4fa0b924f92469e828" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="spajić"><figcaption>GRAĐANI CRNE GORE BUDUĆNOST PREDALI BERZANSKOM MEŠETARU: Milojko Spajićetv</figcaption></figure>  Samo narod koji je neznanca proglasio za ruskog cara može državu dati u ruke ljudima bez političkog i životnog iskustva. Kao da je država igračka pa đeca mogu da se igraju sa njom do mile volje. Pa i ako je razbiju, velika šteta. Neće im sigurno zamjeriiti vojvoda Rajo i onaj talentovani performer seljačkog humora iz Zete dok se bude kupao u kolektoru u Botunu. Pa se pitamo koji ideološki predznak ima država koju smatramo otadžbinom? Jesmo li se to vratili na idološke junačke matrice Pavla Đurišića ili smo dio savremene evropske civilizacije? Štiti li vlast svoje biračko tijelo premlakom i neprofesionalnom reakcijom policije oko postavljanja spomenika dražesnom Pavlu i oko premlaćivanja novinara, ili dok su bili kohorta potkosovskim bojovnicima dok su uzvikivali „smrt Turcima“? Ne śećam se da je neko rekao - pa što ako pogine deset njih dok su orgijali pred Vladom u huliganskoj ikonografiji, sa maskama, bejzbol palicama i sličnim rekvizitima i ikonografijom koja je superevropska. Kad bi se zezali. Ono, nije da i Evropa sve više kači Musolinijeve slike na zidu i umnožava Orbane i Fice. Valjda im zato neće smetati ni Crna Gora Pavla Đurišića. Još jedna fekalijica na evropskom podu neće mnogo ostaviti traga na đonovima nekada velike ideje o ujedinjenoj Evropi.

Tup, tup, tup...

Istraga u predmetu protiv biznismena Ranka Ubovića i Vladana Ivanovića i još tri osobe otkriva novo pravilo Specijalnog državnog tužilaštva – da nijedan dokaz koji je proveden u pravnom poretku Crne Gore ne vrijedi ništa u odnosu na jednu „Skaj“ poruku. Ako to uvedemo, to znači kraj pravdi. Ovo je poruka svim ljudima u pritvoru koji imaju sličnu situaciju da nemaju čemu da se nadaju. Neka smatraju da su osuđeni - kazao je za Pobjedu advokat Zoran Piperović.
On je istakao da su „tužioci počeli da vjeruju komunikaciji između trećih lica više nego dokazima koji su utemeljeni u zakonima Crne Gore“.
- SDT vjeruje „Skaj“ poruci koju je lice A poslalo licu B, a ne onome što se nalazi u rukama ljudi koji su stvarno potpisivali ugovore, plaćali i gradili. To me potpuno zbunjuje, jer više ne znam o čemu se ovdje radi - rekao je Piperović.
On ističe da je u Crnoj Gori važnije „da se neko slika sa lisicama na rukama nego da se dokaže krivica“.
- Poenta je da se napravi slika za medije kako bi gospoda Bogdanović, Abazović i njihova ekipa mogli da kažu da se nešto radi, da ima hapšenja. A to što će za tri godine možda pasti sve optužnice, nikoga ne zanima. Važno je da se uhapse i da se priča da se ,,čisti kriminal“. I naravno, svako ko je stvarno kriv treba da odgovara, pa makar bio iz moje kuće, ali mora se znati kada i zbog čega se neko hapsi - poručio je Piperović.
<h2>Dvije verzije o istom kešu</h2>
Tokom saslušanja Ranka Ubovića pred sutkinjom za istragu Višeg suda u Podgorici Suzanom Mugošom prije nekoliko večeri, Piperović je, kako navodi, ukazao na kontradiktornost tužilačkih naredbi koje se odnose na isti događaj, predaju novca osumnjičenim Ivanoviću i Uboviću od strane Radoja Zvicera.
- Kazao sam sutkinji Mugoša da u jednoj naredbi stoji da je keš od Zvicera uzeo Ubović, dok u drugoj, na osnovu koje je pritvoren Vlado Ivanović, piše da je on taj koji je primio novac. A pritvor je određen obojici, po istom osnovu, uticaj na svjedoke, i to nad istim svjedocima - rekao je Piperović.
Sutkinja je potom, kako navodi Piperović, direktno pitala tužioce da se izjasne ko je, prema njihovim navodima, preuzeo keš od Zvicera, Vlado Ivanović ili Ranko Ubović, kako stoji u tužilačkom aktu.
- Tužilaštvo je pred Mugošom kazalo da u naredbi ne piše da je Vlado uzeo keš, već da je to učinio Ubović. Kako bi opravdali svoj stav, objasnili su da novac nije lično primio Ivanović, već da je predat blagajnici njegove firme, koja ga nije evidentirala. Postavlja se pitanje: zašto onda nije uhapšena blagajnica, ako se tvrdi da je novac primljen u firmi? - rekao je Piperović.
On zaključuje da je „očigledno da su naredbe pisane ad hoc, u posljednjih nekoliko dana, kako bi se opravdalo proširenje istrage na Ranka Ubovića, Veska Kovačevića, Aca Mijajlovića i Zorana Lazovića.
- Fakat je da su prije 20 dana pisali o firmi „Master inženjering“ i navodima da je Zvicer dao keš za opremanje stanova, a sada se sve pripisuje Uboviću. Predao sam sudu svu dokumentaciju od ugovora o gradnji i aneksa do rekapitulacija troškova, sve ovjereno kod notarke u Budvi – istakao je advokat Piperović.
<h2>Poruke trećih lica</h2>
Kako tvrdi Piperović, svi materijalni dokazi koje su dostavili sudu potvrđuju zakonitost poslovanja njegovih klijenata Ubovića i Ivanovića.
- Sve fakture je provjerio SPO. Svaka je uredno plaćena novcem firme u vlasništvu Ivanovića. Ipak, SDT sada tvrdi da to nije tako - rekao je on.
Dodao je da „tužilaštvo ignoriše dokumenta koja niko ne osporava i radije se oslanja na nekoliko ’Skaj’ poruka trećih lica, u kojima se ne pominju ni Ivanović ni Ubović“.
- Dokaze koji postoje u papirima, pravnim poslovima zaključenim po zakonu, tužilaštvo odbacuje i prihvata neprovjerljive poruke sa „Skaj“ aplikacije - istakao je Piperović.
On je ukazao da ni poruke koje SDT koristi kao osnov sumnje nijesu jasne ni pravno ni činjenično.
- Tužilaštvo bi moralo da pojasni na koga se odnosi poruka Radoja Zvicera: ,,Moraće da mi plate penale 500.000 eura“. Ko treba da plati te penale, koje pravno ili fizičko lice? SDT nema odgovor na to, ali tvrdi da se poruka odnosi na stanove u Budvi. A dokaz u krivičnom postupku mora biti provjerljiv, jer ako nije, ne može biti dokaz – ističe Piperović.
On podsjeća da se u „Skaj“ komunikaciji trećih lica ne pominju ni Ivanović ni Ubović, „a upravo su oni završili u pritvoru zbog te poruke“.
<h2>Plaćanje preko računa</h2>
Vlado Ivanović, koji je uhapšen prije 20 dana, u iskazu pred tužiocem potvrdio je da je sa suprugom Radoja Zvicera, Tamarom Zvicer, pregovarao o prodaji stana, ali da je od dogovora odustao jer ona nije obezbijedila kredit i prestala je da se javlja.
- Objasnio je da je opremanje stana platio da ne bi imao štetu ukoliko dođe do odustajanja kupca. Pojasnio je da ako on plati opremanje, stan ostaje u cjelosti njegov i može ga prodati ili iznajmiti, bez raskusurivanja. To je čista ekonomska logika, a ne pranje novca - rekao je Piperović.
Dodao je da su svi računi za opremanje plaćeni legalno, preko računa firme „Master inženjering“ te da je u njih imala uvid i Specijalna policija.
- Ipak, SDT je 20 dana nakon njegovog hapšenja promijenilo verziju i sada tvrdi da je keš za opremanje dao Zvicer, ali ne lično Vladu, već blagajnici koja to nije zavela. To je pokušaj da se opravda već donesena odluka o pritvoru Ivanoviću - tvrdi Piperović.
Advokat ukazuje i na apsurd u osnovu za određivanje pritvora.
- Ivanović i Ubović su pritvoreni zbog navodnog uticaja na svjedoke, a među svjedocima su parketari, keramičari, tapetari, ljudi koji postavljaju klime i dva policajca. Policajci su kazali da su čuli da Tamara Zvicer nešto radi u stanovima i napravili službenu zabilješku. Zar moji branjenici mogu uticati na policajce -službena lica? - pitao je Piperović.
<h2>Optužbe</h2>
Specijalno državno tužilaštvo je istragu protiv biznismena Vladana Ivanovića proširilo na Ubovića, Veselina Kovačevića, Aleksandra Mijajlovića i penzionisanog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, zbog sumnje da su prali novac.
Prema navodima tužilaštva, transakcije su, obavljene gotovinom, bez ugovora o kupoprodaji, a stanovi su formalno ostali upisani na firmu „Master inženjering“, kako bi se prikrila stvarna vlasnička struktura.
Tužilaštvo sumnja i da su Aleksandar Mijajlović i Zoran Lazović 2019. godine stekli po jedan luksuzan stan u Budvi, koje su opremili i koristili zajedno sa članovima svojih porodica.
Biznismen Ranko Ubović uhapšen je u ponedjeljak u podgoričkom Siti kvartu.
Istog dana uhapšen je i Veselin Kovačević, član Odbora direktora kompanije „Bemax“.
Vladan Ivanović, vlasnik „Master inženjeringa“, uhapšen je 10. oktobra, zbog sumnje da je učestvovao u transferima novca i vođenju fiktivnih evidencija o imovini.

Piperović: Ako „Skaj“ poruke postanu dokaz, to je kraj pravde u Crnoj Gori

Sa ulaza u prostorije Fakulteta primijenjene fizioterapije Univerziteta Crne Gore u Igalu uklonjena je državna zastava Crne Gore, kako se vidi na fotografiji koju je Portalu ETV juče proslijedio naš čitalac.
- Ovo je neprihvatljivo. Zašto nema zastave – ogorčen je pratilac našeg portala.
Posljednjih godina, nažalost, česta je pojava da crnogorske zastave ili nema na zgradama državnih ili lokalnih institucija i ustanova, ili su pocijepane.
Ova ružna slika odnosa prema državnom obilježju, nažalost i slika je odnosa proruskih i prosrpskih vlasti naše zemlje prema Državi Crnoj Gori.
Nakon izbora u avgustu 2020. godine vlast su preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elite predvođene Crkvom Srbije, vjerskom organizacijom koja je ključni nosilac velikodržavnog projekta susjedne Republike Srbije – „srpski svijet“.&nbsp;
Nove vlasti predano rade na reviziji crnogorske istorije, kulture, identiteta, urušavanju antifašističkih temelja naše države.
A jedan od glavnih stratega proruskih i prosrpskih vlasti je rektor Univerziteta Crne Gore prof. dr Vladimir Božović, osnivač ogavnog portala IN4S, koji mu služi kao batina za obračun sa građanskom Crnom Gorom, te osnivač Matice srpske.
Na poziciju rektora došao je ubrzo poslije promjene vlasti u Crnoj Gori.&nbsp;
- Da li znate za zemlju u kojoj su posljednjih 20 godina inženjeri novog identiteta osmislili i novi jezik i ime novog jezika, samo da bi se time udaljili od suštine istorijskog bića i nasljeđa njenog naroda? Da li ste čuli za zemlju u kojoj je tradicionalna crkva napadnuta od pseudoreligioznih organizacija koje su sponzorisane sa Zapada, a maskirane u formi pravoslavlja? Da li vam je poznata takva zemlja? Koje je njeno ime, Ukrajina ili Crna Gora – govorio je, pored ostalog, aktuelni rektor Univerziteta Crne Gore 2015. godine u Beogradu na konferenciji „Borba Rusije i Srbije juče idanas, Drugi svjetski rat, Jugoslavija 1991-1999, Ukrajina 2014-2015“.
Božović je na toj konferenciji predstavio svoju „Analizu vektora meke moći u Crnoj Gori“ kada je istakao da je „Srpska pravoslavna crkva najznačajniji i najvitalniji proruski društveni organizam u Crnoj Gori i ima ogromni potencijal koji Rusija nije u potpunosti iskoristila“.&nbsp;
- Crna Gora je u istorijskom smislu zemlja srpske pravoslavne, proruske i panslovenske duhovne suštine, ali su se ti slojevi pod dejstvom različitih uticaja polako trošili - kazao je tada, uz konstataciju i da su „socijalizam, američki filmovi i muzika krivi što Crnogorci više nijesu većinom proruski Srbi“.
Crnogorsku državnu zastavu sa jarbola ispred zgrade Rektorata UCG Božović, do sada, nije uklonio.
Prema dostupnim informacijama sa Portala UCG rukovodilac Studijskog programa Primijenjena fizioterapija je dr Dušan Mustur. Na lokalnim izborima u Herceg Novom 2021. godine Mustur je podržao listu proruske i prosrpske koalicije „Za budućnost Herceg Novog i Boke“.&nbsp;

Zašto nema zastave na zgradi Fakulteta primijenjene fizioterapije UCG?!

Novosađani koji su danas odali poštu stradalim sugrađanima, za Portal ETV kazali su da je ispred Željezničke stanice danas bilo potresno i dirljivo, ali da im je drago što su svi došli danas u Novi Sad. - Ja ne znam kako je ovaj narod stao u Novi Sad, to je nepregledna masa ljudi. Puni su kolovozi, puni trotoari- kazala je sagovornica Portala ETV.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251101151124_e145ee8f330f36e6d03771ee4fa63aa1e741be9d2403a94545178ce26efd6a2a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251101151124_e145ee8f330f36e6d03771ee4fa63aa1e741be9d2403a94545178ce26efd6a2a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1205" loading="lazy" alt="Novi Sad"></figure>  Prenijela nam je dio atmosfere dok je trajalo 16 minuta tišine za žrtve. - Potresno je i dirljivo. Puštali su po jedan balon, crveno srce, svakog minuta tokom trajanja 16 minuta tišine- kazala je. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DvhOscXAMf3g&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Srednjoškolac koji je zajedno sa svojim kolegama iz Gimnazije pješačio od Novog Sada do Beograda, i danas je bio ispred Željezničke stanice da oda počast sugrađanima. - Drago mi je što je ovoliko ljudi došlo u Novi Sad iz cijele Srbije. Ulice su pune da se nigdje je vidi asfalt- kazao je. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FfeHwUs_RFJg&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Upitali smo ih da li smatraju da će današnji skup proći u mirnoj atmosferi. - Za sada nema naznaka da može da ispadne nešto nepredviđeno, sve dok studenti koordinišu, nema brige. Do sada se pokazalo da su takvi incidenti nastupali nakon mirnih protesta, naravno, izazvani od strane ubačenih elemenata- kazala je sagovornica Portala ETV. Nada se da će danas sve proći mirno i dostojanstveno.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251101151124_9fcc18a0730e55354176f9e05551f11f84db4eddd63e32b556e4d0ebb67acc5a.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251101151124_9fcc18a0730e55354176f9e05551f11f84db4eddd63e32b556e4d0ebb67acc5a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1205" loading="lazy" alt="Novi Sad"></figure>  Podsjećamo, Novi Sad i cijela Srbija obilježavaju godišnjicu od tragičnog pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, kada je život izgubilo 16 ljudi.

Tag: budzet