<article>Na sami ulaz u plenarnu salu Skupštine Crne Gore pojačano je obezbjeđenje. Oni nijesu dozvolili lideru Socijaldemokrata (SD) Borisu Mugoši da tuda prođe, već su od njega tražili da uđe na sporedni ulaz.<figure><amp-img width="1600" height="1200" layout="responsive" src="https://assets.etv.me/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250203140248_46a2820782ff011150c129ed36dc18c4bfe596df7d2d1be0187397a62585da04.jpg"></amp-img></figure>Ipak, kroz glavni ulaz su prethodno ulazili pojedini poslanici vlasti.Mugoši, inače, kako je rekao novinarima - nije ni izrečena mjera udaljenja sa sjednice u narednih 15 dana.<figure><amp-img width="1600" height="1200" layout="responsive" src="https://assets.etv.me/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025020315024_5189b05635328ef7b5ee296f6d5556abdf33956b6987823206ff5d69d87c8f9c.jpg"></amp-img></figure>Obezbjeđenje je i ispred kluba poslanika Demokratske partije socijalista (DPS).</article>

Na sami ulaz u plenarnu salu Skupštine Crne Gore pojačano je obezbjeđenje. Oni nijesu dozvolili lideru Socijaldemokrata (SD) Borisu Mugoši da tuda prođe, već su od njega tražili da uđe na sporedni ulaz.  <figure> <img src="https://assets.etv.me/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250203140248_46a2820782ff011150c129ed36dc18c4bfe596df7d2d1be0187397a62585da04.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250203140248_46a2820782ff011150c129ed36dc18c4bfe596df7d2d1be0187397a62585da04" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Obezbjeđenje"> </figure>  Ipak, kroz glavni ulaz su prethodno ulazili pojedini poslanici vlasti. Mugoši, inače, kako je rekao novinarima - nije ni izrečena mjera udaljenja sa sjednice u narednih 15 dana.  <figure> <img src="https://assets.etv.me/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025020315024_5189b05635328ef7b5ee296f6d5556abdf33956b6987823206ff5d69d87c8f9c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025020315024_5189b05635328ef7b5ee296f6d5556abdf33956b6987823206ff5d69d87c8f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Obezbjeđenje ispred kluba DPS"> </figure>  Obezbjeđenje je i ispred kluba poslanika Demokratske partije socijalista (DPS).

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Boris Mugoša

Skupština Crne Gore

Poslanici vlasti

Pojačano obezbjeđenje

Plenarna sala

Politika

Pojačano obezbjeđenje na ulazu u plenarnu salu, nijesu dozvolili Mugoši da tuda prođe

Na sami ulaz u plenarnu salu Skupštine Crne Gore pojačano je obezbjeđenje. Oni nijesu dozvolili lideru Socijaldemokrata (SD) Borisu Mugoši da tuda prođe, već su od njega tražili da uđe na sporedni ulaz. <figure> <img src="https://assets.etv.me/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250203140248_46a2820782ff011150c129ed36dc18c4bfe596df7d2d1be0187397a62585da04.jpg" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Obezbjeđenje" /> </figure> Ipak, kroz glavni ulaz su prethodno ulazili pojedini poslanici vlasti. Mugoši, inače, kako je rekao novinarima - nije ni izrečena mjera udaljenja sa sjednice u narednih 15 dana. <figure> <img src="https://assets.etv.me/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025020315024_5189b05635328ef7b5ee296f6d5556abdf33956b6987823206ff5d69d87c8f9c.jpg" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Obezbjeđenje ispred kluba DPS" /> </figure> Obezbjeđenje je i ispred kluba poslanika Demokratske partije socijalista (DPS).

Kada je prošlog mjeseca ruska invazija punog obima na Ukrajinu prešla 1.418 dana, zvanično je nadmašila istorijsku prekretnicu - isti vremenski period koji je Moskvi bio potreban da porazi nacističku Njemačku u Drugom svjetskom ratu.
I za razliku od Crvene armije koja je prije osam decenija dogurala sve do Berlina, ruska četvorogodišnja, sveobuhvatna invazija na susjednu državu i dalje se muči da u potpunosti zauzme istočno industrijsko središte Ukrajine.
Nakon što Moskva nije uspjela da zauzme glavni grad Kijev i instalira marionetsku vladu u februaru 2022. godine, sukob se pretvorio u rovovski rat sa ogromnim žrtvama.
Prema nekim procjenama, gotovo dva miliona vojnika na obje strane je mrtvo, ranjeno ili se vodi kao nestalo u najrazornijem evropskom sukobu od Drugog svjetskog rata.
Rusija je okupirala oko 20 posto ukrajinske teritorije otkako je 2014. godine nezakonito anektirala Krim, ali njena osvajanja nakon invazije 24. februara 2022. godine napreduju sporo.
Ruske trupe su se u protekle dvije godine pomjerile tek oko 50 kilometara u regiji Donjeck na istoku Ukrajine, u iscrpljujućoj borbi za kontrolu nad nekoliko uporišta.
Uprkos sporom napredovanju i ogromnim gubicima, predsjednik Vladimir Putin zadržao je maksimalističke zahtjeve u mirovnim pregovorima pod posredovanjem SAD-a, insistirajući da Kijev povuče svoje snage iz četiri ukrajinske regije koje je Moskva nezakonito anektirala, ali ih nikada nije u potpunosti zauzela.
Više puta je mahao nuklearnim arsenalom kako bi spriječio Zapad da dodatno pojača vojnu podršku Kijevu.
Sukob, koji je u početku uključivao brza kretanja velikog broja vojnika i tenkova tokom ruskog početnog udara i ukrajinske protuofanzive u jesen 2022. godine, prerastao je u krvavi pozicioni rat duž linije fronta dugoj 1.200 kilometara.
Prvi put u vojnoj istoriji, dronovi igraju presudnu ulogu, čineći faktički nemogućim da bilo koja strana neprimijećeno koncentrira veći broj vojnika.
Od samog početka sukoba, Ukrajina se oslanjala na dronove kako bi nadoknadila rusku prednost u vatrenoj moći i zaustavila njena napredovanja, ali je Rusija drastično proširila upotrebu dronova i uvela dronove dugog dometa povezane optičkim kablom kako bi izbjegla elektronsko ometanje.
Time je zona smrtonosnog djelovanja proširena na 50 kilometara od prve linije.
Ukrajinski zvaničnici ovu zimu opisuju kao najtežu od početka rata. Rusija je višestruko povećala napade na energetski sistem zemlje, uzrokujući nestanke struje u Kijevu, gdje je isporuka električne energije mnogima bila svedena na nekoliko sati dnevno usred oštre zime.
Rusija sve češće gađa i dalekovode s ciljem da zaustavi prenos energije i razbije ukrajinsku elektroenergetsku mrežu na izolirana ostrva, čime dodatno povećava pritisak na sistem.
Ukrajina je uzvratila napadima dronovima dugog dometa na rafinerije nafte i druge energetske objekte duboko u Rusiji, nastojeći da iscrpi prihode Moskve od izvoza.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski traži prekid vatre duž postojeće linije kontakta, ali Putin isključuje primirje i zahtijeva sveobuhvatan mirovni sporazum.
S obzirom na to da Putin insistira na povlačenju Ukrajine iz Donjecka, a Zelenski to kategorički odbija, brz dogovor izgleda malo vjerovatan.

Mir se i dalje čini nedostižnim: Kada će doći do kraja rata u Ukrajini?

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Bijelo Polje podnijeli su krivičnu prijavu protiv S. H. iz tog grada zbog sumnje da je protivpravno zauzeo tuđe zemljište i na njemu izvodio građevinske radove, saopšteno je iz Uprave policije.
Sumnja se, kako su precizirali, da je S. H. bez saglasnosti vlasnika protivpravno zauzeo dio katastarske parcele koja se nalazi u suvlasništvu države Crne Gore i drugih subjekata, te izveo građevinske radove.
On je, kako su dodali, nasipao šljunkovito-zemljani materijal na površini od 959 metara kvadratnih, privodeći ga namjeni radi lagerisanja poljoprivrednih mašina za potrebe preduzeća čiji je vlasnik.
- Protiv njega je po nalogu tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju krivična prijava podnijeta u redovnom postupku - kazali su iz Uprave policije.

Bjelopoljac osumnjičen da je zauzeo tuđe zemljište i na njemu izvodio građevinske radove

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica podnijeli su krivične prijave protiv D. P, D. M. i dva maloljetnika zbog sumnje da su počinili krađe na teritoriji Glavnog grada - jedno prije nekoliko dana, a drugo izvršeno prije nekoliko mjeseci, saopšteno je iz Uprave policije.
Kako su precizirali, krivična prijava protiv D. P. podnijeta je zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa.&nbsp;
- Sumnja se da je 26. novembra 2025. godine pozvao oštećenu telefonom i na prevaru je namamio da napusti svoju kuću zajedno sa suprugom i ode u naselje Spuž. On je nakon toga, sumnja se, provalio u njihovu kuću u jednom podgoričkom naselju na način što se popeo do kupatilskog prozora, koji se nalazi na visini od oko dva metra, sa kojeg je odvalio zaštitu i kroz koji je potom ušao u kuću. U kući je zatim izvršio premetačinu i ukrao 1.000 eura koje je pronašao u novčaniku - naveli su iz Uprave policije.&nbsp;
Osumnjičeni D. P. se sada nalazi u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu, radi izdržavanja kazne zatvora u trajanju od osam mjeseci, izrečene zbog drugog krivičnog djela, te je krivična prijava protiv njega podnijeta u redovnom postupku.
Policijski službenici su podnijeli i krivičnu prijavu protiv tri osobe - D. M. (20) iz Podgorice i dva maloljetnika (koja imaju 16 i 17 godina) zbog sumnje da su počinili krivično djelo krađa.&nbsp;
- Oni su, kako se sumnja, 16. febuara sa auto otpada u vlasništvu oštećenog u Podgorici ukrali 11 akumulatora i mjenjač od jednog vozila - precizirali su iz Uprave policije.&nbsp;
Policijski službenici su pronašli i vlasniku vratili ukradene predmete, koji su pronađeni na otpadu sekundardnih sirovina u vlasništvu jedne osobe koja je od osumnjičenih kupila ove predmete.

Krivične prijave protiv četiri osobe osumnjičene za krađe u Podgorici

Administracija Donalda Trampa spremna je razmotriti prijedlog koji bi Iranu omogućio "simbolično" obogaćivanje uranija, pod uslovom da ne ostavlja nikakav mogući put ka izradi nuklearne bombe, rekao je visoki američki zvaničnik za Axios.
Ovo sugeriše da bi moglo postojati određeno otvaranje, makar i vrlo ograničeno, između crvenih linija koje su SAD i Iran postavili u vezi sa sporazumom kojim bi se ograničile iranske nuklearne sposobnosti i spriječio rat.
Istovremeno, Trampu su predstavljene i vojne opcije koje uključuju direktno ciljanje vrhovnog vođe Irana.
Američki zvaničnici navode da je prag za predstojeći iranski nuklearni prijedlog izuzetno visok, jer bi plan morao uvjeriti brojne skeptike unutar Trampove administracije, ali i u regionu.
- Predsjednik Tramp će biti spreman prihvatiti sporazum koji je suštinski i koji može politički prodati kod kuće. Ako Iranci žele spriječiti napad, trebalo bi nam dati ponudu koju ne možemo odbiti. Iranci stalno propuštaju priliku. Ako budu igrali igre, strpljenja neće biti mnogo - rekao je visoki američki zvaničnik.
Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči izjavio je u petak da će iranski prijedlog biti finalizovan u naredna dva ili tri dana, iako su američki i izraelski zvaničnici rekli Axiosu, da bi Tramp mogao narediti napad već ovog vikenda.
Neki Trampovi savjetnici zagovaraju strpljenje. Oni tvrde da će, kako vrijeme prolazi i kako se povećava američko vojno prisustvo, rasti i Trampova pregovaračka moć.
Međutim, čak i neki od njegovih najbližih savjetnika priznaju da ne znaju šta će Tramp odlučiti, niti kada.
- Predsjednik još nije odlučio da izvrši napad. Znam to jer napad još nije izvršen. Možda to nikada i ne učini. Možda se sjutra probudi i kaže: "To je to'" - rekao je jedan visoki Trampov savjetnik.
Taj savjetnik je naveo da je Pentagon Trampu predstavio brojne opcije.
- Imaju opciju za svaki scenario. Jedan scenario uključuje uklanjanje ajatolaha, njegovog sina i mule. Šta će predsjednik izabrati, niko ne zna. Mislim da ni on sam to ne zna - rekao je savjetnik, misleći na vrhovnog vođu Alija Hameneija i njegovog sina Mojtabu, koji se smatra potencijalnim nasljednikom.
Drugi izvor potvrdio je da je plan za ubistvo Hameneija i njegovog sina Trampu predstavljen prije nekoliko sedmica.
Još jedan visoki Trampov savjetnik rekao je da "drži sve opcije otvorenim", te da "u svakom trenutku može donijeti odluku o napadu".
- Mediji mogu nagađati o razmišljanjima predsjednika koliko god žele, ali samo predsjednik Tramp zna šta može ili ne mora učiniti - izjavila je glasnogovornica Bijele kuće Ana Keli.
Javne pozicije SAD-a i Irana o obogaćivanju uranija djeluju nespojivo, ali izjave Arakčija i visokog američkog zvaničnika sugerišu da još postoji određeni prostor za dogovor.
Iran trenutno ne obogaćuje uranij jer su centrifuge u njegovim nuklearnim postrojenjima u velikoj mjeri uništene vazdušnim udarima prošlog juna. SAD i Izrael poručuju da bi ponovo napali ukoliko bi obogaćivanje bilo nastavljeno.
Međutim, vrhovni vođa Ali Hamenei bio je izričit da Iran neće odustati od prava na obogaćivanje, za koje Iran tvrdi da je isključivo u civilne svrhe.
Tramp je više puta, uključujući i prošle sedmice, rekao da ne želi da Iran ima mogućnost obogaćivanja.
Arakčhi je u petak, gostujući u emisiji "Morning Joe" na MS NOW-u, tvrdio da američka strana tokom razgovora u Ženevi u utorak nije tražila od Irana da pristane na "nulto obogaćivanje".
Takođe je negirao da je Iran na tim razgovorima ponudio privremenu suspenziju svog programa obogaćivanja.
- Ono o čemu sada razgovaramo jeste kako osigurati da iranski nuklearni program, uključujući obogaćivanje, bude miran i da zauvijek ostane miran - rekao je Arakči, dodajući da bi Iran zauzvrat preduzeo "mjere izgradnje povjerenja" u zamjenu za ukidanje američkih sankcija.
Nakon razgovora u Ženevi, Trampovi izaslanici Stiv Vitkof i Džared Kušner zatražili su od Arakčija da dostavi detaljan prijedlog koji bi adresirao sve američke zabrinutosti u vezi s iranskim nuklearnim programom.
Visoki američki zvaničnik rekao je da su Vitkof i Kušner Arakčiju prenijeli da je Trampova pozicija "nulto obogaćivanje" na iranskom tlu.
Ipak, isti zvaničnik je naveo da će SAD razmotriti prijedlog ukoliko on uključi "malo, simbolično obogaćivanje", pod uslovom da Iranci ponude detaljne dokaze da to ne predstavlja prijetnju.
Izvor upoznat s razgovorima rekao je Axiosu da su i omanski i katarski posrednici posljednjih dana poručili Iranu i SAD-u, da svaki sporazum mora omogućiti objema stranama da proglase pobjedu i, ako je moguće, da bude prihvatljiv i za zemlje Zaljeva i Izrael.
Arakči je na to aludirao i u intervjuu u petak.
- To bi trebalo biti "win-win" sporazum. To je najteži dio. Mora uzeti u obzir interese i zabrinutosti obje strane - istakao je on.
Dok se region priprema za mogućnost rata, američki zvaničnik je insistirao da će SAD sačekati iranski prijedlog prije donošenja odluke o daljim koracima i eventualnoj novoj rundi pregovora.
Tramp je u petak rekao da Iran "bolje da pregovara o poštenom sporazumu". Tvrdio je da je ubijeno 32.000 demonstranata, pozivajući se na brojke iranske opozicije koje su znatno veće od većine drugih procjena.
- Narod Irana je potpuno drugačiji od lidera Irana. To je vrlo tužna situacija… Jako mi je žao iranskog naroda. Oni žive u paklu - rekao je Tramp na konferenciji za novinare.
Arakči je rekao u emisiji "Morning Joe" da će nacrt iranskog prijedloga biti dostavljen SAD-u nakon konačnog odobrenja političkog rukovodstva u Teheranu.
Naveo je da će plan uključivati "političke obaveze i tehničke mjere" kako bi se osiguralo da je iranski nuklearni program isključivo mirnodopske prirode.
Američki zvaničnik je naglasio da svaki prijedlog mora biti "vrlo detaljan" i dokazati da će iranski nuklearni program biti "benigan".
- Vidjećemo šta će nam dostaviti u pisanom obliku. Na osnovu toga ćemo procijeniti koliko su ozbiljni. Lopta je na njihovoj strani - rekao je zvaničnik.
Arakči je rekao da je u pregovore uključen i Rafael Grosi, čelnik UN-ovog nuklearnog nadzornog tijela, te da je predložio "tehničke mjere" koje bi osigurale da se iranski nuklearni program ne može "preusmjeriti u nemirnodopske svrhe".
Takve "tehničke mjere" mogle bi podrazumijevati povratak UN-ovih inspektora u Iran s robusnim mandatom nadzora, kao i uklanjanje ili razrjeđivanje 450 kilograma visoko obogaćenog uranija koji je zatrpan u iranskim nuklearnim postrojenjima nakon američkih i izraelskih bombardovanja.

Pojačano obezbjeđenje na ulazu u plenarnu salu, nijesu dozvolili Mugoši da tuda prođe

Tagovi

Mir se i dalje čini nedostižnim: Kada će doći do kraja rata u Ukrajini?

Bjelopoljac osumnjičen da je zauzeo tuđe zemljište i na njemu izvodio građevinske radove

Krivične prijave protiv četiri osobe osumnjičene za krađe u Podgorici

Tramp ima i plan za ubistvo vrhovnog vođe Irana Alija Hameneija i njegovog sina

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO