Tribina “Geostrateški odnosi na evropskom jugoistoku”

Popović: Velikosrpski uticaj prijeti političkoj stabilnosti u Crnoj Gori i regionu, posebno Bosni i Hercegovini

Tribina o geostrateškim odnosima na evropskom jugoistoku (Foto: misao.hr)
Tribina o geostrateškim odnosima na evropskom jugoistoku (Foto: misao.hr)

Velikosrpski uticaj prijeti političkoj stabilnosti u Crnoj Gori i regionu, posebno Bosni i Hercegovini, ocijenio je crnogorski književnik Milorad Mijo Popović u velikoj dvorani Matice hrvatske raspravljalo se o brojnim važnim temama aktuelne geopolitičke zbilje na tribini “Geostrateški odnosi na evropskom jugoistoku” održanoj u petak 7. marta. 

Pored Popovića, na tribini je učestvovao i Davor Ivo Štir, hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu (HDZ), a moderator je bio Damir Zorić, prenosi misao.hr. 

U uvodnim je izlaganjima bilo izraženo da će rasprava teći u smjeru analize gorućih izazova i prijetnji koji stoje pred primarno Hrvatskom i Crnom Gorom, a potom i cijelim prostorom jugoistočne Evrope.

U ovom su dijelu svijeta geostrateški odnosi složeni, uključujući širenje Evropske unije, uticaj Rusije, Kine i Turske te uticaj sukoba u Ukrajini.

Iako se možda prije nekoliko godina činilo da je širenje EU ključno za stabilnost ove regije, posebno za zemlje Zapadnog Balkana poput Albanije i Srbije, uz ostale brojne kontroverze oko napretka i vanjskih uticaja, sve je jasnije da samo Unija neće moći donijeti potrebnu stabilnost i mir.

S druge strane, Kina intenzivno ulaže u infrastrukturu s 136 projekata u regiji od 2013. do 2021. godine, stvarajući udio u privredama od 18 odsto BDP-a u Crnoj Gori te 12 odsto u Srbiji u koju je uloženo 1,4 milijarde eura do 2022. godine.

Region je ključna za energetski tranzit, posebno za gas iz Rusije i Bliskog Istoka. Rusija dominira uvozom gasa u Srbiji (92,3 odsto), Sjevernoj Makedoniji (97,5 odsto) i Bosni i Hercegovini (98,7 odsto).

O uticaju Brisela na ovaj dio Evrope govorio je Davor Ivo Štir koji je na početku adresirao velike promjene u američkoj vanjskoj politici koje onda povlače za sobom prilagođavanje drugih partnera i aktera međunarodnih odnosa.

Naglasio je kako je Trampova administracija odlučno ocijenila Kinu glavnim suparnikom te da se time vode i u ovim, kako je rekao, za njih regionalnim sukobima u Ukrajini i Izraelu.

Rekao je da uprkos tome što Evropska unija nije osmišljena kao geostrateški međunarodni subjekt, već kao savez mira suverenih država, briselski su čelnici najavili velika ulaganja u odbranu i stratešku sigurnost.

Od 800 milijardi eura koliko se očekuje da se uloži u odbranu 650 bi trebale snositi države članice iz svojih budžeta, dok ostalih 150 milijardi snosi Komisija u vidu novog zajedničkog fonda.

Književnik Milorad Mijo Popović osvrnuo se na političku istoriju i aktuelnu situaciju u Crnoj Gori naglasivši dugogodišnju tradiciju dobrih odnosa hrvatskih i crnogorskih političara te važnost podizanja nivoa javnog interesa za događanja koja se zbivaju u našem regionalnom okruženju, a koja nisu dovoljno medijski propraćena.

Dotakao se nadalje prijetnji velikosrpskih uticaja na političku stabilnost Crne Gore i cijelog regiona, s naglaskom na Bosnu i Hercegovinu.

U svojem je izlaganju govorio o političkoj i kulturnoj represiji koju sprovode crnogorski Srbi i s time povezanom asimiliranju i nestajanju crnogorske nacije.

U spletu unutrašnjih i vanjskih problema, rješenja se mogu pronaći samo promišljenim i „dalekovidnim“ planovima koji prate unaprijed osmišljenu strategiju, a to je naravno daleko od onoga što je realna situacija.