Ministarstvo kulture Crne Gore, u svom dugom i nesuvislom reagovanju na saopštenje CDNK, najmanje se bavi onim što je bilo tema našeg saopštenja: kriminalna diskriminacija Društva od gospođe Fizijatrice, tačnije političkog kleronacionalističkog klana, koji ju je postavio na mjesto ministrice kulture, poručeno je iz Crnogorskog društva nezavisnih književnika.
&nbsp;Naime, Ministarstvo kulture ne negira – niti pominje – da CDNK u potonjih pet godina nije dobilo nijedan euro iz državnog budžeta, niti da je diskrecionom, nezakonitom odlukom gospođe Ministarke izbrisano iz kruga reprezentativnih strukovnih udruženja, iako je jedini član Evropskog savjeta pisaca iz Crne Gore.
- „Da se vlasi ne dosete“, Ministarstvo svoju kriminalnu radnju zamagljuje frazama „da ne sprovodi nijedan vid diskriminacije“, a ne demantuje ništa od navednog u našem saopštenju. Istina, pokušavaju nevješto demantovati krivično djelo ministrice i njenih saradnika tvrdnjom da CDNK nije iskoristio zakonski rok za dopunu dokumentacije- podsjetio je predsjednik CDNK, Milorad Popović.
No, kako kaže, CDNK posjeduje kompletnu dokumentaciju, koju smo u skladu sa zahtjevom Ministarstva dostavili 30. maja 2025. godine: potvrdu pošte, kao i evidenciju o slanju kompletnog materijala štampanog u fotokopirnici Gemmelo u Podgorici, te mejl komunikaciju koja je s iste adrese poštom proslijeđena Ministarstvu. Takođe, imali smo direktnu komunikaciju s Aleksandrom Popović, načelnicom Direkcije za statusna pitanja umjetnika, a posjedujemo i telefonsku prepisku s njom.
Prozirnom zamjenom teza, ističu iz CDNK, da bi se nekako oprali od neviđene blamaže, nepoznate i u kulturnom miljeu afričkih kolonija, Ministarstvo, umjesto da odgovori na direktne optužbe o tome kako su nezakonito eliminisali CDNK, ničim izazvani, stavljaju u centar polemike OKF, privatnog izdavača koji nije učestvovao na konkursu!?
- Ovi pučkoškolski marifetluci sračunati su na to da bi neznavenog čitaoca naveli na pomisao da je i CDNK privatna firma Milorada Popovića, a ne udruženje sa više od sto pisaca. Naravno, Ministarstvo se ne osvrće na trogodišnji projekat Društva, koji sačinjavaju: izdavaštvo, književne večeri na sjeveru Crne Gore, razvijanje digitalne baze članova Društva, inkluzivne radionice za ranjive grupe – osobe s invaliditetom i manjinske zajednice – saradnja sa European Writers Councilom… Dakle, nijesu ni ocijenili validnost projekta čiji je cilj unapređenje položaja pisaca i ukupne književne scene u Crnoj Gori, već su, manirom biznismena s Tuškog puta, izvukli jedan dokument iz aplikacije i diskvalifikovali CDNK- navodi se u saopštenju.
Ministarstvo kulture nastavlja s obmanjivanjem kako bi moralno diskvalifikovalo predsjednika CDNK, i čitaoce skrenulo s merituma stvari, tvrdnjom da je OKF bio privilegovan od bivše vlasti.&nbsp;
- Navode da je OKF do 2020. godine dobio 777.733 eura, a u potonjih pet godina 50.900 eura, ali ne pominju činjenicu da je za navedena sredstva, u više od dvadeset pet godina, publikovano oko 500 knjiga i dvjesta brojeva književnog časopisa ARS. Takođe ne ističu da je OKF više od dvije decenije bio vodeći crnogorski izdavač: da su novčana sredstva – ukoliko su tačna – osim za publikovanje knjiga, bila namijenjena za prevođenje strane literature na crnogorski jezik, kao i prevođenje naših autora na druge jezike, te za učešće na inostranim sajmovima knjiga, za međunarodnu razmjenu, rezidencije stranih pisaca na Cetinju…- ističu iz ovog udruženja.
Iz CDNK dodaju da su iz Ministarstva zaboravili i da kažu kako je OKF već početkom dvijehiljaditih bio jedini crnogorski izdavač koji je kontinuirano radio na afirmaciji recentne crnogorske književnosti: publikujući i pomažući da se prevedu na strane jezike djela mladih pisaca, između ostalih, Ljubete Labovića, Sretena Vujovića, Balše Brkovića, Andreja Nikolaidisa, Ognjena Spahića, Pavla Goranovića, Željka Stanjevića, kasnije Dragane Tripković, Vaska Raičevića, Đorđa Šćepovića, Ethema Mandića, Barbare Delač, Andrije Radovića… OKF je prvi izdavač, koji je, otkad postoji crnogorsko izdavaštvo, imao šire regionalne reference, o čemu svjedoče knjige Tomaža Šalamuna, Draga Jančara, Aleša Debeljaka, Miljenka Jergovića, Branka Čegeca, Ivice Prtenjače, Ivana Lovrenović, Mila Stojića, Hadžema Hajdarevića, Vidosava Stevanovića, Svetislava Basare, Jovice Aćina, Sretena Ugrišića, Bogomila Đuzela, Lilijan Dirjan… Uz to, u konkurenciji regionalnih časopisa na Sarajevskom sajmu knjiga, časopis ARS proglašen je za najbolju književnu publikaciju u regionu.
- Riječju, novac doniran OKF-u, upotrijebljen je u skladu s potpisanim ugovorima, i dao nemjerljiv doprinos unapređenju moderne crnogorske kulture, poglavito u sferi književnosti. (Upravo reference ovog kruga pisaca, izdavača, urednika, koji su afirmisali crnogorsku književnost i van uskih međa Crne Gore, presudno su uticali da velikosrpski ideolozi i aktivisti eliminišu Crnogorsko društvo nezavisnih književnika.)- ističu iz CDNK.
Ne treba, dodaju, biti suviše lucidan da bi se zaključilo da su Ministarka Fizijatrica i njen tim – voljno ili nevoljno – na ovo kriminalno djelo bili podstaknuti od svoje stranačke centrale: najprljavije i najkriminalnije političke strukture u istoriji crnogorskog parlamentarizma. Elem, Demokrate svojim svakodnevnim orgazmičkim vikanjem u Skupštini Crne Gore: „Držite lopova“, sakrivaju svoje duboke veze sa najopskurnijim organizovanim kriminalom.
- Ovakvi kriminalni svjetonazori i prakse bili su presudni za eliminaciju CDNK, na konkursu Ministarstva kulture- zaključuje se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

CDNK: Nije riječ o zukvama nego o tikvama

Crnogorsko društvo nezavisnih književnika(CDNK), jedina književna organzacija iz Crne Gore koja je punopravni član Evropskog savjeta pisaca u Briselu, čiji su članovi najafirmisaniji savremeni crnogorski književnici, dobitnici brojnih nacionalnih i međunarodnih priznanja, od pobjede kleronacionalističke Moleban revolucije, 30. avgusta 2020. godine, nije dobilo ni jedan euro iz državnog budžeta. Tvedi predsjednik CDNK, književnik Milorad Popović.
Zato ovih godina nijesu bili u mogućnosti obavljati redovne djelatnosti - organizovanje književnih programa, publikovanje knjiga, međunarodnu razmjenu, kao i plaćanje godišnje članarine ESP-u.
- Diskriminacija CDNK i ostalih organizacija i asocijacija iz crnogorskog kulturnog kruga, te stvaralaca koji ne pripadaju režimu, ili nijesu u kolaboraciji sa vladajućom velikosrpskom ideologijom, ogleda se u svim bitnim domenima političke, kulturne, ekonomske i medijske javne sfere. Diskrecionom odlukom fizijatrice Tamare Vujović, aktuelne ministarke kulture, CDNK je faktički isključen iz kruga reprezentativnih strukovnih udruženja, jer su iz komisija Ministarstva, koja su u domenu strukovnih udruženja, bez obrazloženja uklonjeni naši članovi. O nezakonitoj odluci Ministarstva kulture, u vezi ukidanja statusa CDNK-u reprezentativnog strukovnog udruženja, dosad nijesmo obaviješteni, zvanično ni nezvanično!- tvrdi Popović.
Prema njegovim riječima, sadašnja diskriminacija i segregacija kulturnih stvaralaca, prevashodno nacionalnih Crnogoraca, umnogome je nalik metodama fašističkog režima Franciska Franka u odnosu na pripadnike katalonske i baskijske nacije.
“- panski diktator i njegovi saradnici su takođe hapsili političke protivnike, najavljivali njihova aretiranja u državnom parlamentu, sprovodili sistematsku kulturnu i jezičnu obespravljenost. Svi oblici fašizma, klasični i hibridni, nepopravljivo su zloćudni i nekontrolisani, jer njegova priroda se hrani strahom i zbunjenošću onih koje ugnjetavaju. Ova ideologija je posebno maligna i razarajuća u sferi kulture jer uopštava, izjednačava, čak preferira amaterizam i trivijalnosti u odnosu na najviše duhovne i estetske vrijednosti i domete. Štoviše, često se služi najopskurnijim metodama u oblikovanju kulturne scene, čije je biće nježno i neotporno na brutalnosti- upozorava Popović.
Prije nekoliko dana, dodaje, CDNK se imao prilike suočiti s “doista nečuvenom bestidnošću i moralnim sunovratom hibridnog režima”, koji je, kako kaže, 2023. godine za ministarku izabrao nekvalifikovanu osobu, “bez ikakvog znanja ili afiniteta za specifičnosti kulturnog stvaralaštva”, kako bi se, upozorava, ubrzalo razaranje crnogorske nacionalne kulture, svim pa i najprizemnijim kriminalnim metodama.
- Naime, CDNK se prijavio na konkurs Ministarstva „ Jačanje strukovnih udruženja u kulturi“. Naš projekat je zadovoljavao sve tražene formalne kriterijume, pa su ministarka i njeni saradnici izbacili – narodski govoreći ukrali! – jedan dokument iz naše aplikacije! Tako su zbog tobožnje nepotpune dokumentacije eliminisali CDNK iz kruga udruženja koja su dobili grant Ministarstva, kako bi ubrzali potpunu marginalizaciju i gašenje ovog udruženja pisaca. CDNK o ovom kriminalnom činu Ministarstva kulture posjeduje sve dokaze: urednu dostavu dokumentacije, uključujući elektronske i štamparske tragove, kao i potvrde nadležnih organa o registraciji i štampanju materijala, sa kovertom za hard copy, kao i internu komunikaciju- tvrdi Popović.
Zbog, kako kaže, počinjene kriminalne radnje, odnosno svjesne namjere da nanese štetu i obespravi jedno udruženje pisaca, koje se svjetonazorski protivi “aktuelnoj fašizaciji društva i posvemašnjoj diskriminacije crnogorske kulture i nacije”, CDNK će, ističe, pokrenuti krivični postupak protiv odgovornih osoba iz Ministarstva kulture pred nadležnim sudom.
- Premda smo svjesni da su pravosuđe i policija topuzine za disciplinovanje i inkriminaciju protivnika režima. Jer, da bi se zaštitila osnovna prava kulturnih asocijacija i stvaralaca u Crnoj Gori, nužno se principijelno, mnogo snažnije i organizovanije nego dosad, suprostavljati nadirućem fašizmu. CDNK poziva demokratske političke stranke u Crnoj Gori, građanske asocijacije, organizacije za ljudska prava, da javno i energično protestuju protiv kriminalne diskriminacije CDNK i ostalih kulturnih asocijacija i umjetničkih stvaralaca, jer je to dio obuhvatnog velikosrpskog projekta zatiranja crnogorske kulture i nacije, temeljnih demokratskih vrijednosti i građanskog bića Crne Gore. CDNK će se povodom kulturne i nacionalne diskriminacije kulturnih udruženja, umjetnika i pisaca u Crnoj Gori, obratiti i međunarodnim organizacijama za ljudska prava, Evropske unije i Ujedinjenih nacija, Savjetu pisaca Evrope i međunarodnom PEN centru- poručuje Popović.

Popović: Kriminalna diskriminacija CDNK, podnijećemo krivičnu prijavu protiv Ministarstva kulture

(Odlomak iz knjige "Lovćenski feniks")
Za početak preispitivanja političkog djelovanja prozapadnih suverenista nužno je otvoriti unutrašnji dijalog, bez predrasuda i međusobnih optuživanja: staviti na sto sve opcije i dileme, kritički sagledati što je to dosad napravljeno dobro ili loše, na koji način i s kim nastaviti borbu za suverenu Crnu Goru i za nacionalni opstanak. U tom unutrašnjem dijalogu, prije svega je važno da ne bude tabu tema, i da sektaški, stranački ili privatni interesi, ne zamućuju ionako mutnu vodu. No, najteže se odreći stečenih ili usvojenih zabluda. U ovom času, nažalost, dominantna većina suverenista ne razumije uzroke sadašnjeg stanja, i ima iluziju da će se, samo po sebi: u povoljnijim međunarodnim okolnostima ilizbog grešaka parlamentarne većine, preokrenuti stvari u njihovu korist.
Ovo stanje svijesti suverenističke elite sugeriše, i kad bi im se neki slučajem posrećilo da ponovo preuzmu poluge moći upravljanja državom, da ne bi suštinski ništa mijenjali. To jest, i dalje bi se trudili ugađati na svaki način centrima i institucijama koje hrane velikosrpski nacionalizam, pokušavajući ga ponovo pacifikovati, i paralelno nastaviti s javnim diskursom afirmisanja multinacionalnih, građanskih, prozapadnih vrijednosti.
Duh oportunizma i ideološke dezorjentacije, u ovom času potpune velikosrpske dominacije, koja gotovo nesmetano vrši kulturno, nacionalno i političko preoblikovanje Crne Gore, stvaranja od nacionalnih Crnogoraca građane drugog reda, takoreći se normalizuje.Crnogorci se polako navikavaju na svakakva nepočinstva i poniženja, od svakodnevnih nekažnjivih javnih vrijeđanja na nacionalnoj osnovi: do toga da u državnoj upravi, pogotovo na odgovornim mjestima, ne može doći nacionalni Crnogorac, govornik crnogorskog jezika i poštovalac CPC.
Kulturne organizacije i umjetničke esnafske institucije koje afirmišu crnogorsku nacionalnu tradiciju i kulturu, u međuvremenu su ostale bez državne potpore, to jest, minimalnih sredstava za rad. U ovom času ne postoji nijedna struktura koja bi na neki način koordinirala sve važne društvene, kulturne i političke segmente, koje su 2006. godine pobijedile nas referendumu za nezavisnost.Vlasti, odnosno ideološki centri, koji su pripremili promjenu 2020. godine, notornim metodama ucjene i korupcije, produbili su i nepovjerenje između političkih stranaka koje većinski predstavljaju Crnogorce i onih političkih subjekata koje su osnovane da štite interese manjinskih zajednica. Takođe, ne postoji ni minimalna koordinacija suverenističkih stranaka i organizacija iz zemlje sa predstavnicima udruženja dijaspore, iz Evrope, Sjeverne i Južne Amerike, koji većinom podržavaju nezavisnu, građansku i multinacionalnu Crnu Goru.
Kad je jedan biološki organizam smrtonosno napadnut obično ima dvije reakcije: potpuno se preda ili se svim silama bori da preživi. Crnogorski kulturni i politički subjekti nastaviće se urušavati, ili će se trgnuti iz dosadašnje letargije, shvatiti što su dosad krivo radili, i s novim entuzijazmom krenuće u preispitivanje, prekompoziciju suverenističke opcije, nakon obuhvatne analizepostojećeg stanja. U tom smislu, neophodna je simbolička, propagandna i organizaciona redefinicija referendumskog suverenističkog bloka. Uz postojeće organizacije nužno je formirati Crnogorski kongres, nadstranačku, nadnacionalnu platformu, u koji bi se okupili politički, građanski i kulturni subjekti, iz zemlje i inostranstva.
Crnogorski suverenisti svih političkih i nacionalnih varijeteta, trebaju koristiti iskustva, Katalonaca, Škota, svojevremeno Albanaca s Kosova i Iraca, da bi Crna Gora ponovo postala vidljiva u međunarodnom kontekstu, i izvan oficijelnih struktura notornih diplomatsko-birokratskih institucija. Prvi zadatak u vajnskopolitičkom smislu je osvijetliti bizarnost, koja je nepoznata u modernoj istoriji, da je relativno većinski narod u nominalno suverenoj državi ugrožen, do prijetnji nestankom. Ovo stanje najbolje se može predočiti dokumentovanom prezentacijom ugrožavanja ljudskih prava Crnogoraca.
Stoga se borba za opstojnost crnogorske nacije treba voditi paralelno, na unutrašnjem i vanjskom planu, pa u okviru Kongresa, ili apartno, treba formirati fondaciju za pomoć kulturi i medijima, jer je taj domen od presudnog značaja za očuvanje nacionalne svijesti. Fondacija za kulturu i medije, sve dok se strateški ne preokrene politička situacija, trebala bi biti jedna od glavnih centara otpora. Jer, bez organizovanog otpora velikosrpskoj ideologiji, koja kontroliše barem osamdeset posto medijskog prostora i gotovo sto posto kulturnih resursa, proces asimilacije Crnogoraca i mijenjanja ukupnog političko-nacionalnog karaktera Crne Gore će se ubrzati.
Mediji sekundarno, agresivno, u realnom vremenu, utiču na svijest građana, ali kulturna asimilacija kao metastaza, ponekad i nevidljivo, oblikuje svijest, navike, sistem vrijednosti, estetske i etičke profilacije i nadgradnje. Jedan od ciljeva Fondacije treba biti pokretanje crnogorske Vikipedije, koja bi na relevantan način sveobuhvatno prikazala glavne istorijske, kulturne i političke tokove i ličnosti Crne Gore, i unekoliko parirala velikosrpskom prisvajanju crnogorske tradicije i kulture.
Osnivanje fondacije za kulturu važno je za pomoć određenim kulturnim subjektima i stvaraocima, ali i za kultivisanje naše političke i ekonomske elite, koja uglavnom podupire sport, i ponekad se ukaže na nekoj pozorišnoj premijeri ili otvaranju likovne izložbe.Jer, nezainteresovanost za kulturu, pogotovo za moderne kulturne forme, ima u Crnoj Gori relativno duboku tradiciju, ali i savremene specifičnosti. Prva generacija crnogorskih bogataša, trgovaca stokom i kamataša, među kojima su bili najpoznatiji, Njegošev brat Pero Tomov, veliki vojvoda Mirko, Marko Miljanov, Lazar Sočica, Đoka Mijušković, Mašo Vrbica, familija Matanović, bili su seljačkog porijekla – većina su i živjeli na selu – u stvari su bili ratnička aristokratija. Druga generacija, devedesetih godina 20-og vijeka, uzdigla se takođe u prvobitnoj akumilaciji kapitala stvorenoj u vanrednim okolnostima međunarodnih sankcija i rata u bliskom okruženju. Prva generacija ovdašnjih bogataša u Nikolino vrijeme, kao i oni koji su stekli imetak devedesetih godina, nije imala – za razliku od srpskih bogataša – ideju da bi od dijela toga bogatstva mogli stvoriti neke zadužbine.
Malobrojnoj nacionalnoj i državnoj zajednici, kojoj je ugrožen elementarni opstanak, da bi preživjela i stabilizovala se, osim političke svijesti o svojoj posebnosti, nužna je solidarnost, kolektivna i pojedinačna. Drastično socijalno raslojavanje 90-ih godina, koje je uglavnom bilo posljedica prvobitne akumilacije kapitala u doba međunarodne političke i ekonomske izolacije, dodatno je pospješila opštu kulturnu i moralnu devastaciju. Nova „antibirokratska“ elita koja je pod sloganom „nova razvojna filozofija“,smijenila umirući titoizam, pokazala je potpuno drugo lice u odnosu na svoje prethodnike, premda je izrasla iz istog šinjela. Kako se to obično događa u revolucionarnim prevratima, pogotovo u zemljama s manjkom građanske tradicije, konvertiti su postali veći kritičari socijalističke ideologije i ekonomije od autentičnih anikomunista. Dio bivših socijalističkih omladinaca, nakon samo osam godina,1997. godine, napravili su novi otklon, distanciranja od nacionalizma i ratne politike Slobodana Miloševića.
Otklon Đukanovićeve frakcije od Miloševića, 1997. godine, bio je lišen agresivne nacionalističke retorike: pa je i sporadično pozivanje na slavnu državnost i pretke bilo dozirano, uvijek začinjeno multikulturnim i multinacionalnim diskursom. Ovakav pristup je bio pragmatičan, i jedino moguć u društvu koje kontaminirano nacionalizmom i ksenofobijom – fantazijama o veličini i značaju svog povijesnog usuda – u predreferendumskom vremenu. Ipak, nedostatak nacionalne ideologije nakon 2006. godine, ključni je razlog sadašnjeg ponižavajućeg stanja crnogorske nacije i države.
Fraze o građanskoj državi, evropejstvu, modernizmu, polako su potrošili nepromjenjivost vlasti, stalni skandali – stvarni i izmišljeni – iz domena korupcije: ruinirali su vladajuću strukturu, u onoj mjeri u kojoj je velikosrpski nacionalizam jačao. Suverenistička vlast više nije u sebi nalazila nove idejne i političke pokretače, a tlapnje o građanskim vrijednostima – obojene tipično balkanskom malograđanštinom – svojevrsnim hibridom ljevičarstva i neoliberalizma, sve više su gubile vjerodostojnost i nekadašnju zavodljivost. (Ljevičarska ideologija – u ograničenom vremenskom periodu – ukoliko ima sposobno vođstvo, može biti jednako strasna, borbena i efikasna, koliko i radikalni nacionalizam. No, slom marksističko-ljenjinističkog komunizma devedesetih godina i aktuelno jačanje radikalnog nacionalizma na Zapadu sugeriše da je eros nacionalizma još neuništiv, i sposoban da se transformiše i prilagodi novim uslovima.)
Dakle, u kontekstu sadašnjeg posvemašnjeg društvenog urušavanja važno je osvijetliti jedan tipično crnogorski fenomen: simboličkog ljevičarstva i neoliberalizma. Jedinstvenog spoja tekovina siromašnih gerilaca komunista, postkomunističkih birokrata i njihove elite, koju dominantno čine obožavaoci Titova kulta i samoupravnog socijalizma i prve generacije bogataša, koji su podupirali državnu nezavisnost. Ovaj eklektični svjetonazor, koji je i empirijski kontradiktoran, emocionalno je plitak, intelektualno inferioran, bez postojanog duhovnog uporišta. (Savez postkomunističke plutokratije sa Crkvom – na primjer, u Srbiji, Rusiji, Ukrajini – mnogo je emocionalno dublji i ideološki kompaktniji: jer vezanost bogataške klase i „proleterijata rulje“ slojevitija je, a i dublja, dok religija nudi „carstvo nebesko vjerujućem narodu“, kao nadomjestak za poniženja i patnje onima koji nijesu imali sreću i bogatstvo na ovom svijetu.)
U idealu ovdašnjih Fukujaminih sljedbenika, eminentno kulturološki fenomeni imaju više marketinški, simbolični značaj, koji se praktikuju povodom raznih državnih jubileja, proslava, narodnih zabava. Zato kvazilijevi-neoliberalni koncept može funkcionisati samo dok je na vlasti, ali kad ova politička struktura postane opozicija režimu koji nedemokratskim sredstvima želi uništiti sve ono što je bilo dobro u prethodnom režimu – građansko, multinacionalno društvo – nije samo neprilagođena novim okolnostima, nego je i uplašena: bokserskim rječnikom stalno drži dupli dekung. Oni čekaju da konkretna opasnost prođe, da pažnju vlasti odvuku drugi problemi, ili da oslabi zbog unutrašnjih sukoba.U sadašnjoj opoziciji koja okuplja većinu nacionalnih Crnogoraca, jaka je struja koja u stvari vreba priliku da krene stopama stranaka nacionalnih manjina: da se nekako dokopa dijela vlasti. Vjeruju da bi na taj način – osim što bi se dio njih namjestio na odgovorne funkcije – uspjeli uticati i na politiku režima, a olakšati svojim saveznicima iz sektora biznisa da zadrže svoj status i uticaj.
Dugi period života proveden u vlasti, sa raznim privilegijama, neminovno uzrokuje određene uslovne reflekse, i u tom kontekstu treba razumjeti nesnalaženje suverenista u sadašnjim okolnostima. Jer, u tom iskustvu ideje imaju smisla samo kao argumenti u borbi za moć, a ne kao zamisli na kojima treba istrajavati, kamoli se žrtvovati za njih.
Zato se danas u suverenističkoj javnosti, mnogo češće govori o bjelašima i zelenašima, četnicima i partizanima, nego o političkim suđenjima i progonu Crnogoraca, danas i ovdje. Tako bivši funkcioneri, intelektualci, rijetki građanski aktivisti i borci protiv velikosrpskog nacionalizma, koji se bez dokaza hapse, ili su egzistencijalno, profesionalno i politički diskriminisani, nemaju od koga tražiti ni očekivati pomoć u ostvarivanju svojih ljudskih prava.

Formiranje Crnogorskog kongresa je nužno

Crnogorci su danas najugroženija nacija u Evropi. Pitanje nije samo hoće li Crna Gora biti nezavisna država za pet ili deset godina, nego hoće li Crnogorci uopšte postojati kao nacija - kazao je nagrađivani crnogorski pisac Milorad Popović u podkastu Hrvatska uživo.
To da su Crnogorci najugroženija nacija u Evropi, prema njegovim riječima, nije nova stvar već generacijska.
- S jedne strane imate narod koji nikada nije prelazio nekoliko stotina hiljada stanovnika, ali ima najdužu državotvornu tradiciju na Balkanu. S druge strane, proces dovršetka nacionalnog identiteta nikada nije završen - objašnjava Popović.
U kulturnoj politici, kadroviranju i svakodnevnoj propagandi, kako dodaje, radi se na unižavanju institucija i atributa crnogorske suverenosti. 
- Danas gotovo da ne postoji nijedan nacionalni Crnogorac na državnim funkcijama koji se javno izjašnjava kao govornik crnogorskog jezika ili pripadnik Crnogorske pravoslavne crkve. To je crvena linija - upozorava Popović.
Sve to je, kako je rekao, izvan Crne Gore gotovo nevidljivo.
- Čak i u Hrvatskoj, koja bi, s obzirom na istoriju, geografiju i zajedničke interese, trebalo najbolje da razumje situaciju. U Crnoj Gori postoji hrvatska zajednica koja nestaje - na posljednjem popisu jedva 5.000 Hrvata, uprkos bogatoj baštini Boke kotorske - ističe Popović.
Početkom 1990-ih, kako dodaje, nije "morao Vladi Gotovcu, Draženu Budiši, Marku Veselici, Savki Dabčević-Kučar, Tripalu ili Josipu Ušeniću objašnjavati što se događa u Crnoj Gori". 
- Oni su to intuitivno razumjeli. Crna Gora je mala, ali geostrateški iznimno važna - to je jedini prostor na Jadranu na koji Rusija preko Srbije može pretendirati - ocijenio je Popović.
<h2>Očekivanja</h2>
U intelektualnim krugovima u Hrvatskoj, kako je navela voditeljka podkasta Snježana Nemec, dobro je poznato da su Popović, Jevrem Brković, Sreten Vujović, Dimitrije Popović i drugi crnogorski intelektualci 1991. godine javno stali na stranu Hrvatske protiv srpske agresije te da ste zbog toga bili izloženi ozbiljnoj pogibelji. 
Na pitanje kako danas tumači izostanak interesa političkih i kulturnih krugova u Hrvatskoj, te je li riječ o zaboravu, nezahvalnosti ili prikrivenom uticaju srpske politike, odgovara da je moralni stav u politici relativna stvar.
- Politika je uvijek pitanje interesa. Ako stvari stavimo na racionalnu ravan, mi smo bili protiv napada na Dubrovnik i na Hrvatsku prije svega zbog crnogorskih interesa. Željeli smo nezavisnu Crnu Goru u dobrim odnosima sa svim susjedima, posebno s Hrvatskom. Postoje ogromni zajednički kulturni, istorijski i geografski interesi. Boka i Dubrovnik su jedan prostor, a u širem smislu to su i Crna Gora i Dalmacija - navodi Popović.
Dodaje da je postojao i moralni aspekt.
- Gledati kako Dubrovnik gori, to nijedan normalan čovjek nije mogao ravnodušno posmatrati - ističe Popović.
Smatra da se u posljednjih 30 godina u Crnoj Gori se dogodilo ono što se u stabilnim evropskim državama događa u tri vijeka. 
- Promijenjena su tri državna imena, stalno smo bili na rubu unutrašnjih katastrofa. Mnogi su vjerovali da će nakon povratka nezavisnosti Crna Gora ući u stabilnije razdoblje. Međutim, zbog grešaka političkog vođstva i dijela intelektualne elite, 2020. Crna Gora je pala pred klerikalnom revolucijom iranskog tipa - predvođenom mitropolitom Srpske pravoslavne crkve - rekao je Popović.
Danas je Crna Gora, kako je ocijenio, de facto kolonija. 
- Formalno je članica NATO-a, ali političko vođstvo ili ne želi, ili ne može, ili neće voditi politiku u interesu Crne Gore. Činjenica da su u zatvoru tužitelji koji su otkrili pokušaj državnog udara 2016, dok je osuđeni Andrija Mandić danas predsjednik parlamenta, govori sve - ističe Popović.
<h2>Kultura kao bojno polje</h2>
Posljednjih mjeseci i u Hrvatskoj svjedočimo da je kultura postala poprište ideoloških napetosti, posebno tokom Dana srpske kulture. 
Na pitanje koliko je kulturna scena postala alat ideološke dominacije i je li to dio šire strategije “srpskog sveta” odgovara da vidi prepoznatljiv rukopis koji nije nov.
- Srpski nacionalisti posjeduju jednu vrstu bizantske fleksibilnosti koju Hrvati često ne prepoznaju. Sjetite se da je mitropolit Porfirije godinama boravio ovdje. Tek kad se vratio u Beograd pokazao je svoje pravo lice - veći nacionalista od Amfilohija Radovića. Oni imaju tu sposobnost - ističe Popović.
Milorad Pupovac je, kako dodaje, jedan od najinteligentnijih političara u Hrvatskoj i vrlo dobro radi kad je riječ o srpskim interesima. 
- Uspio je ishoditi četrdesetak kulturnih centara, s budžetom koji je sto puta veći od onoga što dobiju crnogorske institucije u Crnoj Gori. Možda se sve ovo događa i zbog unutrašnjih problema u Srbiji, jer se nacionalisti najbolje okupljaju oko vanjske ugroze. (Aleksandar) Vučić jeste u problemima, a među njegovim oponentima ima manje nacionalista nego među njegovim saveznicima - naveo je Popović.
Vidi "skrivenu lukavost te strukture". 
- Bio bih sklon misliti da su oni liberalni ljudi, ali Pupovčev bliski suradnik Jović ima vrlo nacionalističke poglede kada je riječ o Crnoj Gori. A što se tiče Dejana Medakovića – pročitao sam njegove “Efemerije”, tri knjige, dobro napisane. Bio je veoma obrazovan čovjek, ali pripadao je najmračnijem dijelu memorandumske ideologije. Ne vjerujem da je izabran slučajno. Tražili su reakciju i dobili su je - kazao je Popović.
Cijeli razgovor pogledajte ovdje: 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DK7KGeCD9LV8&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Popović: Crnogorci su danas najugroženija nacija u Evropi

Učestali zahtjevi za vraćanje kapele na Lovćenu nijesu samo želja pojedinaca iz srpskog političkog korpusa, već, kako tvrde crnogorski intelektualci, dio šireg projekta urušavanja crnogorskog državnog i nacionalnog identiteta. Istoričari i pisci upozoravaju da su apeli vlastima da se pokrene postupak obnove kapele, simbolički i politički pritisci s ciljem kriminalizacije institucija i ljudi koji podržavaju nezavisnu Crnu Goru.
<h2>Politički pritisci na simbol Crne Gore</h2>
Sinhronizovano, jedan po jedan zahtjev – od izmjena Zakona o dinastiji Petrović Njegoš, legalizacije helikopterom donešene crkve na Rumiji do najave vraćanja kapele na Lovćenu. Nakon poslanika Pokreta Evropa sad i Socijalističke narodne partije, bivši premijer Zdravko Krivokapić pisao je premijeru Milojku Spajiću i predsjedniku države Jakovu Milatoviću da ih podsjeti, kaže, na višestruku obavezu i dug da pokrenu postupak obnove kapele na Lovćenu.
- To je naša višestruka obaveza, zavjet i dug, a vama dvojici pripala je čast da veliki san i neispunjenu želju našeg mitropolita Amfilohija pretočite u stvarnost - naveo je Krivokapić u obraćanju Spajiću i Milatoviću.
Stvarnost je, saglasni su istoričari i intelektualci bitno drugačija - nije u pitanju nikakva obaveza već dio političkog projekta urušavanja crnogorskog identiteta.
Nagrađivani crnogorski pisac Milorad Popović ocijenio je da je zahtjev da se kapela Aleksandra Karađorđevića ponovo postavi na Lovćen &nbsp;dio simboličkog, kulturološkog, nacionalnog zatiranja Crne Gore.
- Ako predsjednik parlamenta krši Ustav i u svojom Kabinetu drži zastavu druge države, ako ministar urbanizma traži da Kotor da se izuzme iz svjetske kulturne baštine to samo po sebi govori u kakvom je stanju duha danas Crna Gora. Traženje da se Aleksandrova kapela ponovo postavi na Lovćen je dio tog simboličkog, kulturološkog, nacionalnog zatiranja Crne Gore, jer Lovćen i Rumija su dvije svete planine crnogorske. Imali smo 2005. godine užasnu devastaciju vrha Rumije. Sad se traži postavljanje kapele na Lovćen, samo ne znam kako to može u jednoj civilizovanoj, pravnoj državi. Postojeći spomenik je dio kulturno-istorijske baštine Crne Gore, djelo Ivana Meštrovića. Misle li da sruše taj spomenik, ili da na njemu naprave neku skalameriju što bi samo po sebe bilo karikaturalno? Ali, s obzirom da danas u Crnoj Gori vlada potpuno bezakonje, da se na svaki način kriminalizuju svi simboli, institucije i ljudi koji su za nezavisnu Crnu Goru, možemo očekivati, ukoliko se ne stvori jedan organizovani otpor od strane političkih stranaka i građanskog društva u Crnoj Gori, da će oni taj monstruozni plan i ostvariti - kazao je Popović za TV E.
Da to jeste naum svjedoče i iz Nove Srpske demokratije Andrije Mandića.
- Ako dodatno želimo da uradimo za Petroviće da pomirimo Crnu Goru i smirimo strasti koje se uvijek razbuktaju tokom nekih datuma kao što je ovo oko Njegoševih dana, onda treba da vratimo Njegoševu kapelu na Lovćen đe joj je i mjesto - poručio poslanik NSD-a Jovan Vučurović na sjednici Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu.
<h2>Organizovan napad iz Beograda</h2>
Pisac Milorad Popović vjeruje da je riječ o organizovanom napadu na Crnu Goru koji dolazi iz Beograda.
- Od strane beogradskog štaba postoji plan uništavanja crnogorskog identiteta. Ovo što se tiče dinastije Petrović Njegoš i oko princa, to je samo jedan mali segment i priprema za mijenjanje Zakona o državljanstvu, Ustava Crne Gore i priprema za ponovnu aneksiju Crne Gore Srbiji. Ko to ne vidi, ne vidi ništa ili neće da vidi. Ovo sa mauzolejem je samo jedna kockica u tom planu urašavanja Crne gore i crnogorske nacije - kazao je Popović.
Upravo stranke parlamentarne većine insistiraju i na promjeni Zakona o dinastiji Petrović Njegoš. Poslanici PES-a tražili su da se u zakonu briše riječ "nasilna" ispred "aneksija" tvrdeći da je riječ o pleonazmu i da je svaka aneksija nasilna. To demantuju istoričari i istorijski dokumenti koji svjedoče i o nenasilnim aneksijama.&nbsp;
Poslanici Socijalističke narodne partije otišli su korak dalje pa traže da umjesto "nasilna aneksija" u zakonu stoji "ujedinjenja Crne Gore i Srbije" desilo uz slobodnu volju naroda. &nbsp;

Marija Arnautović

Popović o kapeli na Lovćenu: Potreban organizovan otpor monstruoznom planu kulturološkog i nacionalnog zatiranja Crne Gore

Velikosrpski fašizam, nemoć i zablude suverenista

Crnogorsko društvo nezavisnih književnika (CDNK), koje je od ustanovljenja statusa „istaknuti kulturni stvaralac Crne Gore“ učestvovalo u Komisiji za dodjelu ovog prestižnog zvanja, ove godine je isključeno iz tog tijela.
To je saopštio predsjednik CDNK Milorad Popović ističući da su u radu Komisije učestvovali shodno zakonskim odredbama, a da sada nijesu obaviješteni o novom sazivu Komisije, niti da im je traženo da delegiraju svog predstavnika.
- Povodom afere, to jest, nezakonitosti u posljednjem izboru istaknutih kulturnih stvaralaca, obavještavamo javnost da je ovaj izbor neregularan i zbog toga što Komisija nije radila u punom sastavu - poručio je Popović u saopštenju koje je dostavljeno Portalu ETV.
On je decidan da je ovo kršenje Zakona o kulturi Crne Gore iz notornih političkih motiva: diskriminacije crnogorske književnosti i kulture, koja je sistematski sprovodi u posljednjih pet godina.
<h2>MKM DA SE OBJASNI I PREKINE DISKRIMINACIJU</h2>
Popović je ukazao i da je CDNK jedno od najrelevantnijih strukovnih udruženja iz oblasti kulture i član Evropskog saveza pisaca u Briselu, te da je čak 12 njihovih članova dobilo status istaknutog kulturnog stvaraoca Crne Gore.
- Zahtijevamo od Ministarstva kulture i medija Crne Gore da se javno očituje zbog kojih razloga, na osnovu kojega pravnog akta ili diskrecione odluke, CDNK je isključeno iz Komisije za dodjelu statusa istaknutih kulturnih stvaralaca - poručio je Popović.
CDNK, kako je dodao, zahtijeva od Ministarstva da, shodno Ustavu Crne Gore i Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima, prekine sistematsku diskriminaciju pisaca, umjetnika i novinara, pripadnika crnogorske nacije.
- Pozivamo prestavnike demokratskih političkih stranaka, subjekte građanskog društva i međunarodne organizacije za ljudska prava, da se javno i principijelno suprotstave velikosrpskom zatiranju crnogorske kulture i nacije - zaključio je Popović.
<h2>ODLUKA BEZ POTVRDE</h2>
Status istaknutog kulturnog stvaraoca ove godine je, pored ostalih, dodijeljen književniku Milutinu Mićoviću koji je u javnosti prepoznat po govoru mržnje, mizoginiji i negiranju crnogorske nacije i identiteta.
Član Komisije za razmatranje inicijativa i utvrđivanje prijedloga za dodjeljivanje statusa istaknutog kulturnog stvaraoca, reditelj Branko Baletić ranije je saopštio da čitav proces zapravo nije ni završen iako je ovakva odluka Vlade objavljena. On je precizirao da potpis na zapisnik sa sjednice pored njega nijesu dali ni Marko Eraković, Radmila Vojvodić i Tatjana Krkeljić - koje su juče, inače, podnijele ostavke u tom tijelu.
- Trebalo je da se održi finalna sjednica, na kojoj bi se raspravili stavovi svih ljudi oko onoga što se desilo. Nas četvoro, ne znam za ostale članove, insistirali smo na finalnom sastanku na kojem bi se sve razjasnilo i dogovorilo. I dok se zakazivao sastanak, Vlada je objavila da su svih 15 kandidata, uključujući i gospodina Mićovića, stekli pravo na doživotna primanja za najuspješnije stvaraoce, čiji se doprinos Crnoj Gori vrednuje - istakao je Baletić.
Kazao je da im se dva mjeseca nakon završetka sastanaka niko nije obraćao, a da su onda dobili zapisnike o kojima je trebalo da se izjasne u roku od dva dana.
- I to smo ispoštovali. Nas četvoro smo poslali odvojena mišljenja oko svega toga i živjeli smo u nadi da će to biti raspravljeno na toj finalnoj sjednici, jer treba potpisati zapisnike i obrazložiti zaključan stav za svaku ličnost. Mi sada čekamo da vidimo ko je to dao Vladi, zašto je Vlada to tako objavila, a da uopšte ne postoji finalno rješenje, jer smo se mi usprotivili tom glasanju i čitavoj manipulaciji koja je sprovedena - rekao je Baletić ranije.
U svemu ovome je, cijeni on, najvažnije to što je predsjednica komisije Isidora Damjanović drugi put stavila na glasanje slučaj Milutina Mićovića. Zato je decidan da je njena odgovornost najveća.
- U redovnom i prvom glasanju, gospodin Mićović dobio je svega dva glasa, a neophodno je pet glasova da bi on većinski stekao to priznanje. S tim što vam moram reći da mi to predlažemo Vladi, a Vlada, odnosno Ministarstvo kulture i medija daje posljednju riječ. Problem je nastao zbog tvrdnje da se ne može drugi put glasati o istom. Dakle, mi smo u prvom glasanju razmatrali kvalifikacije, odnosno priznanja koja on ima. Tu jeste bilo malih vrjednosnih sudova, ovakvih i onakvih, ali mi smo usvojili to kao relevantno, glasali i on je od osam glasova dobio svega dva, a većina je bila uzdržana - naveo je Baletić cijeneći da je jasno da je neko naredio da se slučaj Mićovića vrati na ponovno razmatranje.
<h2>OSTAVKE I KRŠENJE POSLOVNIKA</h2>
Pošto je javnost burno reagovala na činjenicu da država nagrađuje sopstvene negatore, u Ministarstvu kulture i medija su uputili reagovanje poručujući da je „zlonamjeran svaki pokušaj da se dobitnici statusa kulturnog stvaraoca ili članovi komisije posmatraju kroz podjele na Srbe i Crnogorce“.
Radmila Vojvodić je u zahtjevu za razrješenje iz članstva u Komisiji za dodjelu ove nagrade izrazila neslaganje sa navodima iz upravo tog saopštenja.
- Smatram da je Ministarstvo kulture i medija, kao nadležna institucija, na usvajanje Vladi Crne Gore proslijedila nelegitiman dokument. U tu svrhu skrećem Vašu pažnju na Poslovnik o radu Komisije za utvrđivanju prijedloga za dodjelu statusa istaknuti kulturni stvaralac, upućujući na član 4, član 9, član 10 i član 17. narečenog Poslovnika. Uz uvid u dostupnu dokumentaciju i korespodenciju o radu Komisije i uvid u ove članove Poslovnika, odnosno načinjena kršenja navedenih poslovničkih procedura, može se lako zaključiti da Komisija nije na propisan način obavila povjereni zadatak - te da je paušalna ocjena o završetku rada Komisije iz aktuelnog saopštenja Ministarstva kulture i medija upućenog javnosti degradirajuća kvalifikacija Komisije kao glasačke mašine - navela je Vojvodić.
Ne zalazeći u pojedinosti netačnosti navoda iz objavljenog saopštenja Ministarstva kulture i medija naglasila je da smatra da je došlo do kompromitacije instituta dodjele statusa istaknuti kulturni stvaralac.
- Te da se potpis, koji sam s povjerenjem deponovala, ne može koristiti na dokumentu Prijedloga Komisije koji nije sačinjen, niti usvojen od strane Komisije. Takođe, molim da me na osnovu ovog zahtjeva razriješite od daljeg učešća, odnosno članstva, u Komisiji - zaključila je Vojvodić.
Krkeljić je, sa druge strane, u ostavci navela da o radu Komisije saznaje isključivo iz medija, ali i takstativno pobrojala kršenje članova Poslovnika u ovom procesu.
- Član 6 stav 1 „Komisija radi i odlučuje na sjednicama, koje saziva Predsjednik Komisije i predlaže dnevni red.“ Nije održana sjednica na kojoj bi bili usvojeni zapisnici i utvrđen konačan predlog, čime je prekršena obaveza iz ovog člana. Član 9 stav 1 alineje 4 i 5 - „pripremi obrazloženje utvrđene liste prijedloga u pisanoj formi“ i „da utvrđenu listu prijedloga sa obrazloženjem dostavi ministru“. Nije pripremljeno obrazloženje utvrđene liste prijedloga, niti je lista prijedloga sa obrazloženjem dostavljena ministru - navela je Krkeljić.
Napominula je da joj nikada nijesu dostavljena obrazloženja za kandidate iz oblasti književnog stvaralaštva i kulturne baštine, te da na ostala nije dala ni saglasnost ni primjedbe. Odsustvo davanja saglasnosti ne može se, kako je podvukla, tumačiti kao prećutna saglasnost.
- Član 9 stav 3 „Obrazloženja iz stava 3 ovoga člana dostavljaju se sekretaru Komisije…“ Bez prethodno pripremljene i utvrđene liste prijedloga ova odredba nije mogla biti sprovedena. Član 11 - „Komisija će nakon razmatranja dostavljenih inicijativa… sačiniti Listu prijedloga koji ispunjavaju uslove za dodjelu statusa.“ Lista prijedloga nikada nije sačinjena - navela je Krkeljić.
Pozvala se i na Član 14 koji predviđa da utvrđenu listu prijedloga potpisuje predsjednik Komisije, a zapisnik sa sjednice svi članovi Komisije.
- Nikada nije održana sjednica na kojoj smo kao članovi potpisali zapisnik. Na osnovu medijskih navoda, stičem utisak da ni predsjedavajući Komisije nije potpisao „utvrđenu listu“, koja uostalom nikada nije bila formalno utvrđena - istakla je Krkeljić.
Član 15 propisuje, kako je navela, da je „Komisija dužna da utvrđenu listu prijedloga sa obrazloženjem dostavi Ministarstvu kulture i medija u roku od sedam dana od dana utvrđivanja.“&nbsp;
- Kako lista nije bila utvrđena, nije mogao ni teći rok od sedam dana - naglasila je Krkeljić.
Član 17, kako je dodala, navodi da se „o radu Komisije vodi se zapisnik… Zapisnik se razmatra i usvaja na narednoj sjednici Komisije, prije prelaska na dnevni red.“&nbsp;
- Posebno ukazujem na kršenje ovog člana u vezi sa zapisnikom sa drugog zasijedanja Komisije od 17. juna 2025. godine, koji sam mejlom zahtijevala, a koji na početku trećeg zasijedanja 23. juna 2025. nije bio dostupan niti smo ga mogli usvojiti. Dakle, sve nepravilnosti u našem radu, a u vezi sa Poslovnikom (nedostatak sjednice, nepotpisani zapisnici, nepostojanje liste i obrazloženja) znače da: - Komisija nije izvršila obavezu iz člana 7 Uredbe o kriterijumima i načinu dodjeljivanja statusa istaknuti kulturni stvaralac (nije utvrdila prijedlog) - navela je Krkeljić.
Ministarstvo, podvlači ona, nije imalo osnov da postupi po članu 8 Uredbe (jer nema prijedloga koji bi dostavilo Vladi).&nbsp;
- Zbog svega gore navedenog, ne mogu nastaviti sa radom u Komisiji - zaključila je Krkeljić.

Anja Ivanović

CDNK naprasno isključeno iz Komisije za dodjelu statusa istaknutih kulturnih stvaralaca: Proces neregularan i jer nijesu radili u punom sastavu

Neđeljama se piše o spomeniku četničkom koljaču Pavlu Đurišiću, ali se toleriše to što je na čelu Skupštine notorni četnički vojvoda i srpski agent, kazao je u intervjuu za Pobjedu predsjednik Crnogorskog društva nezavisnih književnika i dobitnik Njegoševe nagrade Milorad Popović.
Popović je kazao da je cilj velikosrpskih nacionalista - od Ilije Garašanina do Andrije Mandića i "bulumente oko njega" nestanak crnogorske nacije i obezdržavljenje Crne Gore.&nbsp;
- I nakon četiri izgubljena rata na prostoru nekadašnje SFRJ, velikosrpski nacionalizam pokazuje žilavost i u Crnoj Gori danas sprovodi istu politiku. Za sada ne ratom, budući da su prije pet godina uspjeli da, uz pomoć srpske i ruske duboke države i prijetnje novim državnim udarom, na izborima osvoje vlast - kazao je, pored ostalog, crnogorski pisac.
Popović je stava da su bezobalni politička glupost i kukavičluk procrnogorske društvene i političke elite, koja vjeruje da će, kako je rekao, patetičnim deklamacijama u parlamentu, banalnostima i opštim mjestima u medijima uspjeti da pobijedi opasnu agenturu, koja je devedesetih godina prošlog vijeka u krvi i zločinu srušila veliku državu "i o jadu zabavila sve njene narode".&nbsp;
- Samo političke kukavice i kalkulanti vjeruju da stikerima i naljepnicama mogu neutralisati provokaciju agenta koji radi protiv interesa sopstvene države. Da u opoziciji ima crnogorske časti i želje za ozbiljnim otporom okupatoru i izdajniku, tu bi sramotu slomili i pokazali da u Crnoj Gori postoji Ustav, da postoje oni koji ga poštuju i koji su spremni da ga brane. Neđeljama se piše o spomeniku četničkom koljaču Pavlu Đurišiću, ali se toleriše to što je na čelu Skupštine notorni četnički vojvoda i srpski agent. Morate biti politički imbecil, pa ne pretpostaviti da će najmoćniji političar u Crnoj Gori podržati podizanje spomenika Đurišiću, Lašiću, Stanišiću, Aleksandru Karađorđeviću, Ratku Mladiću i ostalim koljačima, huljama i herojima te ideologije - ocijenio je Popović.
Prema njegovim riječima, "primitivni lakeji" na vlasti u Crnoj Gori ne odlučuju već, kako je rekao, njihovi vlasnici u Beogradu i Moskvi, prema kojima očito imaju stanovite obaveze.&nbsp;
- Iako je više puta izigrana i prevarena, opozicija nikako da shvati da se ne može pouzdati u riječ Dritana Abazovića, Milojka Spajića i Jakova Milatovića. Ponižavajuće je od njih očekivati da se smiluju i pozovu vas u Vladu. Za vrijeme druge Omer pašine vojne 1862. godine, pripremajući se za odsudnu bitku za odbranu Cetinja, veliki vojvoda Mirko Petrović je na Belvederu izašao pred crnogorsku vojsku. ,,Sve smo izgubili, osim časti“, rekao je. Ušavši u kolaboraciju sa anticrnogorskim režimom, crnogorska politička i intelektualna elita izgubila je - čast. Zahvaljujući njima, Crnogorci su danas najponiženija nacija u Evropi. Ako se ta elita ubrzo ne probudi, Crna Gora i Crnogorci nestaće na najsramotniji način - stava je Popović.
<h2>Plan ,,konačnog rješenja“ Crne Gore sprovode šefovi BIA-e, jereji SPC, Mandić i Bečić</h2>
Popović je konstatovao i da je društvena i politička elita prećutala sudski progon, hapšenje, profesionalno degradiranje, javno sramoćenje bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, specijalnog tuđioca Saše Čađenovića, bivše direktorice ASK-a Jelene Perović i još desetine Crnogoraca i Crnogorki, i tako postala saučesnik u sprovođenju plana ,,konačnog rješenja“ Crne Gore i Crnogoraca.&nbsp;
- Operativno, taj plan sprovode šefovi BIA-e, jereji SPC, Andrija Mandić i Aleksa Bečić. Stotine crnogorskih građana je mobingovano, diskriminisano, smijenjeno sa poslova u ministarstvima, javnim preduzećima, državnim institucijama, medijima; krše im se ljudska prava, ponižavaju se, egzistencijalno i ekonomski ugrožavaju. Nikada niko iz opozicionog bloka nije stao u njihovu odbranu. To je sramota, užasna sramota! Ako je neka vrsta ugrožena ili osuđena na nestanak, jedini način da se izbori za opstanak je solidarnost. Na tome je opstajala Crna Gora &nbsp;- istakao je on.

Popović: Bavimo se spomenikom četničkom koljaču, a na čelu Skupštine se toleriše četnički vojvoda i srpski agent

Popović: Afera Katnić svjedoči o opasnim namjerama režima; založite se da se bivšem tužiocu omogući adekvatno liječenje

Državne nagrade ne smiju biti trofeji u rukama onih koji tu državu preziru, a njen nacionalni identitet poništavaju

Izgradnja i opremanje objekta Univerzitetskog kliničkog centra u Podgorici koštaće 313 miliona eura i finansiraće se iz kreditnog zaduženja, saopštio je Bojan Paunović, generalni direktor Direktorata za državni budžet u Ministarstvu finansija, na juče održanoj sjednici Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje Skupštine CG.
On je ovaj podatak iznio obrazlažući Predlog budžeta za 2026.godinu u oblasti zdravstva, ali nije precizirao kada će početi realizacija tog kapitalnog projekta.
Odbor je juče prihvatio predlog budžeta za zdravstvo, rad i socijalno staranje. Predstavnici potrošačkih jedinica nijesu imali primjedbe na planiranim budžet, zbog čega je reagovao poslanik Boris Mugoša.
– Meni je nenormalno da su predstavnici Ministarstva zdravlja i Fonda zdravstva zadovoljni ovakvim iznosima. Ali, valjda živimo u takvim vremenima da fali hrabrosti da se kažu neke stvari kako bi rezultati bili bolji. Ova sredstva nijesu dovoljna za zadovoljenje potreba na način na koji bi trebalo da se zadovolje. Opet kažem, ako ste zadovoljni, nemojte sljedeće godine da se žalite da nemate dovoljno sredstava. Prezadovoljni ste, super, sve ste dobili i onda se ponašajte u skladu s tim. A ja znam da neće biti dovoljno sredstava – kazao je Mugoša.
Paunović je kazao da je za zdravstvo planirano 10,6 miliona eura, a za Fond zdravstva 487,1 miliona.
– Kapitalni budžet, namjenska kreditna sredstava koja su potpisana u dosadašnjem periodu ili se predviđaju novi kreditni aranžmani, a tiču se implementacije projekta unapređenja zdravstvene infrastrukture, energetske efikasnosti u bolnicama i za potrebe projekta opremanja zdravstvenih ustanova, iznosi 32 miliona eura, kao i za potrebe projekta izgradnje i opremanja univerzitetskog kliničkog centra od 313 miliona eura, koliko je procijenjena vrijednost ovog projekta – rekao je Paunović.
Državna sekretarka Ministarstva zdravlja Slađana Perišić kazala je da je planirani budžet za zdravstvo od 10,6 miliona, uvećan za 1,4 miliona ili 15,84 odsto u odnosu na 2025. godinu. Uvećanje se, između ostalog, odnosi odnosi na projekat digitalizacije zdravstvenog sistema, održavanje softvera 170.000, izdatke za opremu...
– Što se tiče projekata koji se finansiraju iz kapitalnog budžeta, trenutno se u budžetu nalazi 40 kapitalnih projekata, od čega je šest novih, i to su nabavka medicinske opreme za sve zdravstvene ustanove kroz kreditni aranžman, dogradnja aneksa KBC Kotor, rekonstrukcija i nabavka hiperbarične komore za KBC Berane, rekonstrukcija porodilišta OB Nikšić, rekonstrukcija Klinike za ortopediju KCCG, uz formiranje operacionog bloka i apaptaciju fizikalne terapije Doma zdravlja Budva. Procijenjena vrijednost novih projekata je preko 45 miliona eura – rekla je Perišić.
Ona je dodala da je trenutno u fazi realizacija 20 projekata, dok je još 10 upućeno Ministarstvu javnih radova za raspisivanje tendera. U ovoj godini raspisani su tenderi ukupne vrijednosti oko 17 miliona eura, a u narednom periodu planirani su dodatni projekti, vrijedni preko 20 miliona.
– Ova ulaganja potvrđuju posvećenost Vlade Crne Gore sistemskoj modernizaciji bolničkih kapaciteta, obnovi domova zdravlja, unapređenju opreme i pružanju savremenih uslova u svim zdravstvenim ustanovama – istakla je Perišić.
Direktor Kliničkog centra Crne Gore Aleksandar Radović kazao je da su "nešto uvećana" sredstva koja su tražili, a tiču se stavke za plate i ostalih ličnih primanja.
– Prošle godine uveli smo dopunski rad za zdravstvene radnike i na tom polju smo postigli odlične rezultate. Što se tiče 2023. i 2024. godine, nivo pruženih dopunskih usluga bio je 44.000, a ove godine u oktobra pružili smo75.000, što znači da očekujemo da ćemo duplirati broj dopunskih zdravstvenih usluga kroz dopunski rad u KCCG. Zbirno gledano, sredstva koja su opredijeljena za zarade nijesu probila budžet, što znači da smo racionalno iskoristili budžet i podigli efikasnost rada. Ove godine su malo povećana sredstva za plate, za ostala lična primanja takođe, ali smo imali stavku gdje je cijena odvojenog života za naše ljekare sa 330 povećana na 660 eura mjesečno, što može doprinijeti tome da nam budžet za lična primanja bude nedovoljan da održimo dopunski rad. Zbirno gledamo, mislim da ćemo i u 2026. godini imati dovoljno sredstava da održimo rast pružanja usluga, čak mislim da ćemo uspjeti da budemo i efikasniji – kazao je Radović.
On je istakao da su za 2026. godinu tražili više sredstava za potrošni medicinski materijal, jer planiraju otvaranje novih jedinica, koje će prouzrokovati povećan obim posla i nabavku medicinskog materijala.
Radović je napomenuo da su zahvaljujući donacijama od oko milion eura i uz sopstveno učešće uspjeli da izvedu radove na adaptaciji i uređenju KCCG.

Univerzitetski klinički centar koštaće 313 miliona

Građani Zete glasaće sjutra na referendumu o tome da li su za to da u toj opštini bude izgrađeno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda.
Pravo glasa na referendumu ima 19.820 građana, a tim povodom Ministarstvo unutrašnjih poslova je oformilo kol centar sa jedinstvenim brojem 19820, putem kojeg građani Zete mogu da se informišu o tome da li su upisani u birački spisak i na kojem biralištu glasaju.
U Botunu, mjestu gdje je predviđeno da bude izgrađeno postrojenje, organizovano je više protesta u znak protivljenja gradnji.
Dio građana u Botunu prije mjesec postavio je šatore koje je Komunalna inspekcija više puta uklanjala.
Botunjani su nekoliko puta poručili da izgradnje postrojenja neće biti i da će i životima, ako treba, braniti taj stav.
Iz Glavnog grada saopštili su da postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda znači manje zagađenja Morače i Skadarskog jezera, veću bezbjednost, savremeniji sistem i ispunjavanje evropskih standarda u oblasti životne sredine.
Vlada Crne Gore u srijedu je dala garancije Botunjanima, u kojima se, između ostalog, navodi da će postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda biti pušteno u pogon nakon sanacije bazena crvenog mulja.

Sjutra referendum u Zeti: Pravo glasa ima 19.820 građana

Evropska centralna banka (ECB) naredne godine planira sprovesti stres test vodećih finansijskih institucija eurozone, kojim će provjeriti njihovu otpornost na različite izazove, od rata, preko ekonomske krize, do hakerskog napada.
ECB je saopštio da će rezultate testa objaviti narednog ljeta, prenosi SEEbiz.
Spoljni šokovi mogu negativno uticati na nedovoljno otporne finansijske institucije putem različitih kanala, podsjetila je centralna banka.
Pod nadzorom ECB-a mora proći stres test 110 banaka. Potrebno je da pokažu otpornost na relevantne geopolitičke rizike koji mogu narušiti njihov temeljni kapital.
Osnovni kapital su sredstva kojima banka mora omogućiti neograničen pristup u slučaju gubitaka.
U testu će banke predstaviti svoje upravljanje rizicima, odnosno kako će prevladati krizu suočene s određenim izazovom. Stres test uopšteno služi pravovremenom otkrivanju i preventivnom uklanjanju slabosti.

ECB naredne godine planira stres test banaka

U Crnoj Gori jutros se saobraća po pretežno suvim putevima, saopšteno je iz Auto moto saveza (AMSCG).
Oni su upozorili vozače da voze pažljivije na putevima preko planinskih prevoja i duž klisura i usjeka.&nbsp;
Iz AMSCG su podsjetili da je, od 15. novembra do 1. aprila, obavezna upotreba zimskih guma za sva vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira na to da li postoje zimski uslovi.
Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (snijeg, led ili poledica) na vozilu moraju biti &nbsp;zimske gume na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini guma je četiri milimetra.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen za sva vozila zbog odronjavanja stijene u okviru sanacije kritične tačke.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most - Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Saobraćaj na putu Petnjica-Bioča zbog rekonstrukcije je promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični, a povremeno su moguće totalne obustave ne duže od 60 minuta.
Saobraćaj na tom putu, na dionici Bioča - Lješnjca, biće zbog radova obustavljen od osam do 12 sati i od 13 do 16 sati i 30 minuta.
Zbog rekonstrukcije magistralnog puta M-2 na lokalitetima Lepenac-Ribarevina, Ribarevina-Poda i Poda-Berane vozila saobraćaju naizmjenično, uz povremene obustave saobraćaja, najduže do 30 minuta.
Zbog održavanja Bokeškog maratona odobrava se totalna obustava saobraćaja na magistralnom putu M-11 dionica Lepetani-Tivat-Krtolska raskrsnica (potez Pekara Kordić-kružni tok Tivat-stara Opština i potez crkva Sv. Roka, izlaz na magistralu Opatovo- Sv. Roka), od 14 sati i 45 minuta do 16 sati i 30 minuta.
Na magistralnom putu M-3 Plužine - Jasenovo polje, na dionici Zaborje – Jasenovo polje, saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestima radova, a saobraćaj je regulisan svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Saobraćaj u ulici Vojisavljevića u Podgorici obustavljen je zbog izgradnje bulevara i vozila će saobraćati alternativnim putevima.
Iz AMSCG su kazali da će biti promijenjen saobraćaj sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Režim saobraćaja na putu M-6, na dionici Žabljak-Pljevlja, promijenjen je sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara.
Zbog redovnog održavanja na auto-putu Princeza Ksenija mjestimično je zatvorena po jedna saobraćajna traka u smjeru Veruša - Mateševo.
Na dionici puta između raskrsnice Petrovac-Virpazar (Podgorica) i raskrsnice Sutomore (Bar) - Petrovac vozila saobraćaju naizmjenično, zbog sanacije zaštitno odbojne ograde i čišćenja kanala u tunelima Sozina i Raš.
Saobraćaj na magistralnom putu M-1, na dionici Krtolska raskrsnica - Budva - Petrovac, promijenjen je sa dvosmjernog na jednosmjerni od osam do 17 sati zbog radova.

AMSCG: Putevi suvi

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: milorad-popovic