Nacionalni Crnogorci su danas građani drugog reda - ključni plan je &nbsp;uništenje crnogorske nacije jer bez nacije nema ni suverene države - ocijenio je crnogorski književnik Milorad Mijo Popović na tribini „Geostrateški odnosi na evropskom jugoistoku“ koja je održana u velikoj dvorani Matice hrvatske.
Ovom prilikom se raspravljalo o geostrateškim odnosima na evropskom jugoistoku, s naglaskom na situaciju u Crnoj Gori, a u svjetlu globalne nestabilnosti nakon ruske agresije na Ukrajinu i praktičnih posljedica promjene administracije u Sjedinjenim Američkim Državama.
<h2>Ono što nijesu uspjeli 2016. - jesu 2020. godine</h2>
Popović je govorio o velikosrpskim prijetnjama Crnoj Gori koje uključuju asimilaciju i negiranje crnogorske nacije i podsjetio na pokušaje državnog udara 2015. i 2016. godine kada je Crna Gora ulazila u punopravno članstvo u NATO-u. Konstatovao je da ono što tada nijesu uspjeli - jesu na parlamentarnim izborima 2020. godine - jer je od tada na vlasti struktura koja je četiri godine ranije bila protiv suverenosti države.
- Budući da zbog crnogorskog članstva u NATO-u ne mogu sprovesti brzu aneksiju, oni igraju jednu dvostruku politiku: prema EU se prikazuju kao prozapadni, građanski i reformski, a unutar Crne Gore sprovode brutalnu srbizaciju. Danas su nacionalni Crnogorci građani drugog reda. U domeni obrane, sigurnosti, kulture, prosvjete i javnih &nbsp;medija, nacionalni Crnogorac više ne može dobiti iole ozbiljnije mjesto. Ključni plan je &nbsp;uništenje crnogorske nacije jer bez nacije nema ni suverene države - poručio je Popović.
Srpska država se, a kako je kazao, posebno onaj njen ekspanzivni dio, strateški bavi nacionalnim pitanjima.
&nbsp;- I to s Crnom Gorom kroz razne forme, propagandne, političke i diplomatske. To rade više od 180 &nbsp;godina, od Načertanija. I to rade vrlo temeljno što pokazuje činjenica da je danas, u odnosu na &nbsp;popis stanovništva 1981. nominalno duplo manje nacionalnih Crnogoraca - rekao je on ističući da se u Crnoj Gori sprovodi promišljena taktika.
<h2>Opoziciji poslata poruka da svako može biti zatvoren</h2>
Pohapsili su, kako je ukazao, desetak ključnih i važnih ljudi iz bivšeg sistema.
- Prvenstveno iz sektora pravosuđa, sigurnosti i ekonomije, tako &nbsp;da danas u Crnoj Gori imate političke zatvorenike, i to ne jednog ili dvojicu nego desetak - naveo je on.
Za opoziciju je rekao da je slaba i uplašena jer im je poslata poruka da svako od njih može biti zatvoren.
- Crna Gora danas je kolonija, nemamo nikakvu vanjsku podršku, dok se u samoj zemlji vodi propaganda na način da se sve što je suverenističko i &nbsp;prozapadno, demonizuje kao kriminal - istakao je on.&nbsp;
<h2>EU neće voditi ratove, stvorena je kao mirovni projekat</h2>
Ovaj događaj je moderirao potpredsjednik Matice Hrvatske Damir Zorić, a osim Popovića, govorio je i hrvatski predstavnik u Evropskom parlamentu Davor Ivo Štir.
On je ocijenio da Evropa mora preuzeti veću odgovornost za vlastitu sigurnost. No, kako je dodao, Evropska unija nije geopolitički subjekt koji će voditi ratove - jer je stvorena kao mirovni projekt, a geopolitički subjekt su nacionalne države članice.
Kao jednu od važnijih novosti naveo je odluku zemalja članica NATO-a koje su istovremeno i članice Unije - da će se međusobno konsultovati prije bilo kakvih odluka unutar NATO-a, i potom zauzeti zajednički stav čineći jedan „evropski stup“. A to je, kaže, nešto što se donedavno teško moglo i zamisliti.
Odgovarajući na pitanje moderatora tribine Damira Zorića o tome kako komentariše servilan stav spram Rusije koji dolazi iz krugova pojedinih istočnoevropskih država, posebno Mađarske, Štir je podsjetio da je u tim zemljama ostala memorija na događaja iz 1956. godine.
- Ali ne samo tog dolaska s istoka već i izdaje sa zapada, kako su je oni &nbsp;doživjeli. To utiče na način na koji oni danas gledaju u smislu - ne želimo to ponoviti. Ne &nbsp;mislim da je to nešto što legitimiše sve poteze koje danas Viktor Orban radi, samo ukazujem na kontekst i na koji način on tu istorijsku memoriju koristi, možda i za neke druge svrhe - kazao je Štir.&nbsp;
<h2>Stvaranje „srpskog sveta“ se ne smije zanemariti</h2>
Istakao je da u vremenima promjene međunarodnog poretka uvijek postoji &nbsp;opasnost za manje države koje u takvim okolnostima mogu nastati, ali isto tako i - nestati.&nbsp;
- Ruska federacija želi stvoriti svoju sferu utjecaja, a onda, po istom modelu vidimo i u našem susjedstvu stvaranje „srpskog sveta“, odnosno stvaranje jedne srpske sfere utjicaja. U tom kontekstu, moramo sagledati što se danas događa u Crnoj Gori. To ne znači da će taj &nbsp;koncept uspjeti, ali on postoji, na njemu se radi i to se ne smije zanemariti - podvukao je Štir.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Popović: Ključni plan je uništenje crnogorske nacije - onda nema ni suverene države

Velikosrpski uticaj prijeti političkoj stabilnosti u Crnoj Gori i regionu, posebno Bosni i Hercegovini, ocijenio je crnogorski književnik Milorad Mijo Popović u velikoj dvorani Matice hrvatske raspravljalo se o brojnim važnim temama aktuelne geopolitičke zbilje na tribini “Geostrateški odnosi na evropskom jugoistoku” održanoj u petak 7. marta.&nbsp;
Pored Popovića, na tribini je učestvovao i Davor Ivo Štir, hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu (HDZ), a moderator je bio Damir Zorić, prenosi misao.hr.&nbsp;
U uvodnim je izlaganjima bilo izraženo da će rasprava teći u smjeru analize gorućih izazova i prijetnji koji stoje pred primarno Hrvatskom i Crnom Gorom, a potom i cijelim prostorom jugoistočne Evrope.
U ovom su dijelu svijeta geostrateški odnosi složeni, uključujući širenje Evropske unije, uticaj Rusije, Kine i Turske te uticaj sukoba u Ukrajini.
Iako se možda prije nekoliko godina činilo da je širenje EU ključno za stabilnost ove regije, posebno za zemlje Zapadnog Balkana poput Albanije i Srbije, uz ostale brojne kontroverze oko napretka i vanjskih uticaja, sve je jasnije da samo Unija neće moći donijeti potrebnu stabilnost i mir.
S druge strane, Kina intenzivno ulaže u infrastrukturu s 136 projekata u regiji od 2013. do 2021. godine, stvarajući udio u privredama od 18 odsto BDP-a u Crnoj Gori te 12 odsto u Srbiji u koju je uloženo 1,4 milijarde eura do 2022. godine.
Region je ključna za energetski tranzit, posebno za gas iz Rusije i Bliskog Istoka. Rusija dominira uvozom gasa u Srbiji (92,3 odsto), Sjevernoj Makedoniji (97,5 odsto) i Bosni i Hercegovini (98,7 odsto).
O uticaju Brisela na ovaj dio Evrope govorio je Davor Ivo Štir koji je na početku adresirao velike promjene u američkoj vanjskoj politici koje onda povlače za sobom prilagođavanje drugih partnera i aktera međunarodnih odnosa.
Naglasio je kako je Trampova administracija odlučno ocijenila Kinu glavnim suparnikom te da se time vode i u ovim, kako je rekao, za njih regionalnim sukobima u Ukrajini i Izraelu.
Rekao je da uprkos tome što Evropska unija nije osmišljena kao geostrateški međunarodni subjekt, već kao savez mira suverenih država, briselski su čelnici najavili velika ulaganja u odbranu i stratešku sigurnost.
Od 800 milijardi eura koliko se očekuje da se uloži u odbranu 650 bi trebale snositi države članice iz svojih budžeta, dok ostalih 150 milijardi snosi Komisija u vidu novog zajedničkog fonda.
Književnik Milorad Mijo Popović osvrnuo se na političku istoriju i aktuelnu situaciju u Crnoj Gori naglasivši dugogodišnju tradiciju dobrih odnosa hrvatskih i crnogorskih političara te važnost podizanja nivoa javnog interesa za događanja koja se zbivaju u našem regionalnom okruženju, a koja nisu dovoljno medijski propraćena.
Dotakao se nadalje prijetnji velikosrpskih uticaja na političku stabilnost Crne Gore i cijelog regiona, s naglaskom na Bosnu i Hercegovinu.
U svojem je izlaganju govorio o političkoj i kulturnoj represiji koju sprovode crnogorski Srbi i s time povezanom asimiliranju i nestajanju crnogorske nacije.
U spletu unutrašnjih i vanjskih problema, rješenja se mogu pronaći samo promišljenim i „dalekovidnim“ planovima koji prate unaprijed osmišljenu strategiju, a to je naravno daleko od onoga što je realna situacija.&nbsp;

Popović: Velikosrpski uticaj prijeti političkoj stabilnosti u Crnoj Gori i regionu, posebno Bosni i Hercegovini

Kina i Njemačka žele produbiti saradnju, izjavili su u srijedu u Pekingu njemački kancelar Fridrih Merc i kineski premijer Li Čiang, na početku Mercove posjete čiji je cilj ponovno uspostaviti veze u kontekstu sve većih trgovinskih neravnoteža.
Merc je rekao Liju da Njemačka pridaje veliku važnost održavanju i produbljivanju intenzivne privredne razmjene s Kinom, svojim najvećim trgovinskim partnerom prošle godine, naglašavajući potrebu osiguranja pravedne saradnje i otvorene komunikacije.
- Imamo vrlo konkretne zabrinutosti u vezi sa našom saradnjom, koju želimo unaprijediti i učiniti pravednijom- rekao je Merc, koji se suočava s teškom zadaćom redefinisanja privrednog odnosa sve nepovoljnijeg za njemačke interese.
Li poziva na multilateralizam
Li je pozvao obje strane da zajedno rade na očuvanju multilateralizma i slobodne trgovine, aludirajući na trgovinski rat američkog predsjednika Donalda Trampa, koji je uzdrmao globalni trgovinski sistem.
- Kina i Njemačka, kao dvije najveće svjetske ekonomije i važne zemlje s velikim uticajem, trebale bi ojačati povjerenje u saradnju, zajednički štititi multilateralizam i slobodnu trgovinu te težiti izgradnji pravednijeg i poštenijeg sistema globalnog upravljanja- rekao je Li.
Evropa zabrinuta zbog zavisnosti od Kine
Kina se nastoji predstaviti kao pouzdan privredni partner, za razliku od Sjedinjenih Američkih Država, u trenutku kada se Evropa suočava s povećanim rizicima u svojim opskrbnim lancima i zabrinuta je zbog sve veće zavisnosti od Kine.
Evropa svjedoči ubrzanju zabrinjavajućih trendova u Kini, rekao je evropski komesar za trgovinu Maroš Šefčovič u utorak u Evropskom parlamentu, navodeći sve jaču dominaciju Kine u ključnim proizvodnim sektorima, sve veću neravnotežu u bilateralnoj trgovini te pad tržišnog udjela kompanija iz EU u Kini.

Merc: Njemačka želi da produbi ekonomsku saradnju sa Kinom

Berlinski proces je inicijativa koja jača saradnju među zemljama Zapadnog Balkana, a crnogorsko predsjedavanje tokom 2026. godine prilika je za nove, konkretne rezultate koji će unaprijediti živote građana širom regiona, poruka je susreta predstavnika Kabineta predsjednika Vlade Crne Gore sa njemačkim diplomatama iz diplomatskih misija u šest država Zapadnog Balkana, kao i njemačkog Ministarstva vanjskih poslova.
Tema sastanka koji je održan danas u Podgorici bila je, kako su naveli iz njemačke ambasade, crnogorsko predsjedavanje Berlinskim procesom i pregovori o pristupanju Evropskoj uniji. Učesnici su se saglasili da Berlinski proces treba prvenstveno da dovede do novih, opipljivih poboljšanja za stanovništvo Zapadnog Balkana.
- U tom kontekstu, crnogorska strana je predstavila četiri prioriteta svog predsjedavanja: Snažan i inkluzivan ekonomski rast: zasnovan na dubljoj regionalnoj integraciji tržišta i stvarnoj konvergenciji sa Evropskom unijom; Konkurentnost: kroz podršku inovacijama, digitalnoj transformaciji i razvoju ljudskog kapitala; Bezbjednost i otpornost: kroz saradnju u oblasti unutrašnje i spoljne bezbjednosti, jačanje institucionalnih kapaciteta, upravljanje granicama i borbu protiv organizovanog kriminala i ilegalnih finansijskih tokova; te Zelena i održiva tranzicija: kroz usklađivanje politika sa Evropskim zelenim dogovorom, sprovođenje Zelene agende za Zapadni Balkan, ulaganje u obnovljive izvore energije, energetsku efikasnost i klimatsku otpornost- navodi se.
Tokom sastanka bilo je riječi o dinamici agende u okviru koje će zemlje učesnice Berlinskog procesa kroz niz susreta na najvišem nivou i u okviru inicijativa u različitim oblastima dati dalji podsticaj regionalnoj saradnji i razvoju u kontekstu budućeg članstva u Evropskoj uniji.
Berlinski proces je platforma za jačanje regionalne saradnje i približavanje zemalja Zapadnog Balkana EU. Pored šest zemalja Zapadnog Balkana: Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije, u ovom formatu učestvuju Njemačka, druge partnerske zemlje i EU. Proces je 2014. godine pokrenula njemačka kancelarka Angela Merkel. Prošle godine, Berlinskim procesom predsjedavalo je Ujedinjeno Kraljevstvo.

Crna Gora preuzima Berlinski proces: U fokusu ekonomski rast, bezbjednost i zelena tranzicija

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović sastao se danas u Dablinu sa predsjednicom Irske Catherine Connolly, u okviru prve zvanične posjete jednog crnogorskog predsjednika toj zemlji od obnove nezavisnosti 2006. godine, tokom koje je potvrđena snažna podrška Irske evropskoj budućnosti Crne Gore.
Milatović je primljen u rezidenciji Áras an Uachtaráin, gdje se upisao u Knjigu gostiju, nakon čega je uslijedio bilateralni razgovor i susret delegacija. Kako je saopšteno, riječ je o prvoj posjeti predsjednika Crne Gore Irskoj od obnove nezavisnosti, čime se, kako se navodi, otvara novo poglavlje u odnosima dvije države i potvrđuje spremnost za intenziviranje političkog dijaloga.
Istaknuto je da je Milatović tek drugi šef države kojeg je predsjednica Connolly primila, što dodatno, kako se ocjenjuje, potvrđuje značaj susreta i kvalitet međusobnih odnosa.
Tokom razgovora potvrđeni su prijateljski odnosi Crne Gore i Irske, uz zajedničku posvećenost evropskim vrijednostima, demokratiji i jačanju institucionalne saradnje.
Predsjednica Connolly izrazila je snažnu podršku evropskom putu Crne Gore, u trenutku kada država ulazi u završnu fazu reformskog procesa sa ciljem punopravnog članstva u Evropskoj uniji.
Milatović je zahvalio na, kako je naveo, principijelnoj i dosljednoj podršci Irske politici proširenja, ističući da Crna Gora ulazi u odlučujuću fazu pregovaračkog procesa, sa ambicijom da ga privede kraju i postane punopravna članica EU.
Sagovornici su ocijenili da Crna Gora i Irska, uprkos geografskoj udaljenosti, dijele snažnu evropsku viziju i uvjerenje da je kredibilna politika proširenja u interesu stabilnosti i budućnosti cijelog kontinenta.
Predsjednik Crne Gore uputio je predsjednici Connolly poziv da posjeti Crnu Goru, ocjenjujući da bi takva posjeta dodatno učvrstila bilateralne odnose i prijateljstvo dvije zemlje.

Milatović u Dablinu: Snažna podrška evropskom putu Crne Gore

Mađarska opoziciona stranka desnog centra Tisa povećala je prednost nad Fidesom premijera Viktora Orbana uoči parlamentarnih izbora 12. aprila, pokazuje najnovije istraživanje agencije Median.
Prema anketi, Tisa, koju predvodi bivši vladin insajder Peter Mađar, ima podršku 55 odsto odlučnih birača, dok Fides uživa podršku 35 odsto. U ukupnoj populaciji Tisu podržava 42 odsto ispitanika, a Fides 31 odsto.
Istraživanje ukazuje na pad podrške Orbanovoj stranci nakon višegodišnje ekonomske stagnacije, dok Tisa, osnovana 2024. godine, jača poziciju pred izbore.
Osim dvije vodeće partije, samo krajnje desna stranka Naša domovina (Mi Hazank) ima realne šanse da pređe izborni prag od pet odsto i uđe u parlament.
Iako dio anketa daje prednost Tisi, Orban tvrdi da bi Fides mogao osvojiti većinu u pojedinačnim izbornim jedinicama i zadržati vlast.
Mađarski parlament ima 199 poslanika – 93 se bira sa partijskih lista, a 106 direktno u izbornim jedinicama.

Tag: matica-hrvatska

Popović: Ključni plan je uništenje crnogorske nacije - onda nema ni suverene države

Popović: Velikosrpski uticaj prijeti političkoj stabilnosti u Crnoj Gori i regionu, posebno Bosni i Hercegovini

Merc: Njemačka želi da produbi ekonomsku saradnju sa Kinom

Crna Gora preuzima Berlinski proces: U fokusu ekonomski rast, bezbjednost i zelena tranzicija

Milatović u Dablinu: Snažna podrška evropskom putu Crne Gore

Izborne ankete u Mađarskoj: Tisa ubjedljivo ispred Orbanovog Fidesa

PRATITE TVe UŽIVO