Šaranović: Balijagić više na teritoriji Srbije nego Crne Gore

Osumnjičeni za dvostruko ubistvo u bjelopoljskom selu Sokola Alija Balijagić od 25. oktobra se više nalazi na teritoriji Srbije, nego Crne Gore - saopštio je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović.

On je, na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu, kazao da je situacija sa Balijagićem pokazala sve posljedice nikada većeg kadrovskog deficita u Upravi policije.

- Imajući u vidu stanje kadrovskih i materijalno-tehničkih sredstava u policiji, koje je nikad gore, nijesmo imali prostora da donesemo bilo kakvu drugu odluku osim da sva raspoloživa sredstva angažujemo na pretrazi 600 kilometara kvadratnih zahtjevnog planinskog predjela - naveo je Šaranović.

Kako je kazao, to je urađeno da bi se obezbijedila sigurnost građana na tom području.

- Postoje određeni operativni podaci kojima raspolažemo, koji nijesu za javno saopštavanje, a koji opravdavaju ocjenu da se ta osoba od dana kada je zvanično dobila status osumnjičenog, 25. oktobra, duže nalazi na teritoriji Srbije, nego Crne Gore - rekao je Šaranović.

On je, predstavljajući Izvještaj o radu i stanju u upravnim oblastima iz nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova, kazao da su nedostatak kadra i veoma teški uslovi za rad najveći problemi Uprave policije.

Šaranović je rekao da je prošle godine stanje bezbjednosti bilo stabilno, sprovođenjem preventivnih i represivnih mjera i da je otkriven veliki broj krivičnih djela.

- Stanje bezbjednosti u saobraćaju je ocijenjeno kao nezadovoljavajuće, što ukazuje na potrebu za dodatnim mjerama i to je jedna od oblasti koja je najgore funkcionisala - istakao je Šaranović.

On je kazao da je stanje bezbjednosti državne granice bilo stabilno, uz efikasno sprovođenje mjera kontrole i nadzora.

Kako je rekao Šaranović, prošle godine je registrovano povećanje krivičnih djela maloljetnih osoba, što je izazov u oblasti maloljetničke delikvencije.

- Iz nadležnosti MUP-a realizovane su 364 aktivnosti, odnosno 74 odsto, a djelimično je realizovana 41 aktivnost, dok je nerealizovana 91 aktivnost - dodao je Šaranović.

On je naveo da je iz nadležnosti policije realizovano 265 aktivnosti, ili 69 odsto, djelimično 25 ili sedam sedam odsto, dok su 92 aktivnosti odnosno 24 odsto ostale nerealizovane.

Šaranović je naglasio da je prošle godine povećan broj saobraćajnih nesreća i prekršaja, što zahtijeva dodatne preventivne mjere i poboljšanje infrastrukture.

On je saopštio da su prošle godine zabilježene 4.404 saobraćajne nezgode, u odnosu na 3.607 iz 2022. godine.

- Saobraćajnih nesreća sa smrtnim ishodom bilo je 62, u odnosu na 58 iz 2022 - rekao je Šaranović.

Kako je kazao, u saobraćajnim nesrećema prošle godine poginulo je 78 osoba, što je pet više u odnosu na godinu ranije.

- Godinama se ništa nije radilo u poboljšanju kontrolnih mehanizama policije kada je kontrola saobraćaja u pitanju i izuzetno je nezadovoljavajuće stanje - naglasio je Šaranović.

On je istakao da je prošle godine zabilježeno pet slučajeva ubistava i teških ubistva, u odnosu na šest iz 2022. godine.

Kako je rekao, postoji i problem u borbi protiv trgovine ljudima, gdje je od 65 aktivnosti realizovano 36, a 15 djelimično.

- Nedovoljno su obrađene oblasti prevencije i zaštite žrtava trgovine ljudima, a problemi su i u upravljanju ljudskim resursima i imovinom - dodao je Šaranović.

On je istakao da su izazovi kao što su nedostatak kadrovskih kapaciteta i komplikovana koordinacija aktivnosti otežavali realizaciju međunarodnih obaveza.

- Pregovaračko poglavlje 24 koje je bilo jedno od ključnih je dominantno u nadležnosti MUP-a, ono što smo mi realizovali je na nivou onoga što se uspjelo u prethodnih deset godina - istakao je Šaranović.

On je ukazao i na probleme u zakonitosti postupanja policisjkih službenika, gdje su od 67 sprovedenih kontorla u 27 slučajeva utvrđene nepravilnosti ili nezakonitosti u postupanju.

Šaranović je istakao da u najvećem broju odjeljenja bezbjednosti (OB), zbog kadrovskog deficita, inspektori ne prate jednu liniju rada, već rade u više oblasti.

- Ukoliko ne dobijemo podršku da riješimo taj problem, mi u većini OB nećemo imati saobraćajne policjace za nekoliko mjeseci - rekao je Šaranović.

On je kazao da nijedan policijski službenik nije primljen u radni odnos u prethodnih godinu, a da u ovom trenutku ima više od 300 zahtjeva za odlazak u penziju.

Predsjednik Odbora Miodrag Laković pitao je kakva je saradnja sa gradskim službama u oblasti bezbjednosti saobraćaja i da li će Zakon o bezbjednosti saobraćaja moći da to unaprijedi.

Šaranović je odgovorio da, kada je u pitanju sektor bezbjednosti, uvijek u fokusu oblast borba protiv organizovanog kriminala i korupcije.

- Više osoba, naročito mladih, u toku jedne godine strada u saobraćajnim nezgodama nego u obračunu organizovanih kriminalnih grupa, koje su intenzivirale aktivnosti od 2012. godine kada je počeo rat klanova u Crnoj Gori - naveo je Šaranović.

On je naglasio da je veliki problem što se godinama nije dovoljno ulagalo u kapacitet policije kada su u pitanju kontrola i sve što treba da rezultira poboljšanjem bezbjednosti saobraćaja.

- Naši saobraćajni policajci su u jednom trenutku bili prinuđenu da privatnim vozilima vrše kontrolu saobraćaja i drago mi je da smo taj problem riješili - istakao je Šaranović.

Kako je kazao, za poboljšanje bezbjednosti saobraćaja mora da se djeluje u nekoliko pravaca, a prvo je u pitanju saobraćajna infrastruktura, pa raduje to što je jedna od prioritetnih aktivnosti Vlade izgradnja velikog broja auto-puteva i brzih cesti.

Šaranović je rekao da je radna grupa privela kraju izmjene i dopune Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, gdje će važna komponenta biti prepoznavanje kategorije mladih vozača koji će imati određene vrste ograničnenja u odnosu na pozitivne evropske prakse.

Govoreći o vršnjačkom nasilju i maloljetničkoj delikvanciji, Šaranović je kazao da to nije prisutno samo u školama i da je put za rješavanje tog problema multidisciplinarni pristup, interoperabilnost i združeno djelovanje svih djelova sistema koji su važni za tu oblast.

Direktor Uprave policije Zoran Brđanin rekao je da je suština da policija radi u teškim uslovima.

- U uslovima ograničene zakonske operativne nezavisnosti, u nikad gorim kadrovskim uslovima, mi imamo u zadnje tri godine manje hiljadu ljudi, niko iz policije tome nije doprinio - naveo je Brđanin.

Upitan šta se planira kada je u pitanju suzbijanje maloljetničke delikvencije, Brđanin je rekao da to nije pitanje za njega jer Uprava policije nema resurse da planira i nije odgovorna za to.

- Mi jedino možemo odgovoriti na to drugačijom postavkom, brojem ljudi, ali to nije nadležnost Uprave policije niti direktora policije, mi samo možemo da predlažemo - dodao je Brđanin.

Vršilac dudžnosti pomoćnika direktora policije Lazar Šćepanović rekao je da, kada je u pitanju vršnjačkog nasilje, ono ne postoji kao zasebno djelo u Krivičnom zakoniku.

- Uprava policije preduzima određene mjere i radnje kada je u pitanju vršnjačko nasilje i maloljetnička delikvencija - istakao je Šćepanović.

On je istakao da Uprava policije, kao jedna od karika u lancu odgovorsti, ne bježi od odgovornosti, već su preduzeli brojne aktivnosti i preporuke koje će dostaviti MUP-u.

- Prva je porodica, genetska predispozicija i otkrivanje ranog uzroka maloljetničke delikvencije, škola, roditelji, nastavničko vijeće, Savjet roditelja, udruženje roditelja, ministarstva kulture i prosvjete, svi moramo da damo odgovor - naveo je Šćepanović.

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović rekao je da bi možda trebalo da se Odbor sastaje svakih 15 dana, da bi sve aktuelne teme prealizili češće.

- Očigledno da ima mnogo tema o kojima treba da se razgovara - dodao je Janović.

On je kazao da svi treba da urade sve što mogu kada su u pitanju uslovi za rad policije.

Janović je kazao da je vlast promijenjena skoro prije pet godina i da izgovori za sve što se dešava više ne stoje.

- Umjesto onih silnih reprezentacija i službenih putovanja u Vladi, mislim da je zlouputreba službenih vozila takođe na istorijskom maksimumu, hajde da se tu smanje izdaci i da se pomogne policijskim službenicima u tom smislu - naveo je Janović.

On je pitao da li MUP ima uvid i evidenciju ko sve koristi vozila pod rotacijom.

Šaranović je odgovorio da MUP ima oko 1.150 vozila, od kojih je najmanje pola u neoperativnom stanju.

- A ostalo bolje da ih nemamo, nego što ih imamo, čast rijetkim izuzecima - dodao je Šaranović.

On je kazao da se vozi u vozilu tržišne vrijednosti četiri hiljade eura, u koje je uloženo 15.000 eura da bi moglo da se vozi.

Šaranović je rekao da je predložio da sva službena vozila u vlasništvu države budu prodata jer, zbog prisutne korupcije po dubini sistema, servisiranje višestruko premašuje plaćanje operativnog lizinga koji bi se plaćao za nova vozila.

Govoreći o vozilima pod rotacijom, on je kazao da je jasno definisano koja vozila tako mogu ići i da policija mjesecima sprovodi akciju u odnosu na neovlašćeno korišćenje signalizacije.

- O kome god da se radi, svaka od tih osoba je bila sankcionisana, jer u svakom segmentu želimo da napravimo razliku u odnosu na prethodni period - dodao je Šaranović.

Poslanica Pokreta Evropa sad Jelena Nedović rekla je da pitanje nedostatka policijskih službenika na ključnim pozicijama traje zadnjih deset godina.

- Nije postojao sistem i vizija da se razmišllja o tome da se ne dođe u situaciju u kojoj smo sada - navela je Nedović.

Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević rekao je da je definitivno kadrovska politika najveći problem.

- To je problem koji su i raniji ministri naslijedili i mislim da bi trebalo sprovesti ozbiljnu analizu kako taj problem da riješimo - kazao je Zirojević.

On je naveo da su u prethodnih 20 godina zarade policijskih službenika nedopustivo male.

- Za onaj posao koji rade zarade su nedopustivo male i mislim da svake godine moramo svi zajedno da insistiramo na povećanju plata u bezbjednosnom sektoru i Upravi policije i za to ćete uvijek od mene imati podršku - istakao je Zirojević.