Na osnovu informacija Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore (ZHMS), u narednom periodu očekuju se obilne padavine. Kako su naglasili u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP), svakodnevno će u svim predjelima biti obilne kiše, praćene jakim vjetrom, pa su ponegdje moguće i kratkotrajne vremenske nepogode.
- Najviše padavina je predviđeno za danas. Akumulativno u većini mjesta će pasti najmanje 100-150, a u pojedinim i preko 250l/m2 . U srijedu krajem dana je predviđeno jače zahlađenje - naveli su u MUP-u.
Oni su poručili da se građanima i ustanovama preporučuje da prilagode &nbsp;aktivnosti trenutnim vremenskim uslovima i izbjegavaju boravak na otvorenom tokom najintenzivnijih padavina i udara vjetra, da prate zvanična saopštenja i preporuke nadležnih službi putem medija i zvaničnih kanala komunikacije, da obrate posebnu pažnju na stanje vodotokova, atmosfersku odvodnju i stabilnost objekata, naročito na područjima sklonim poplavama i klizištima, kao i jakim talasima, te da osiguraju slobodan pristup vatrogasnim i spasilačkim službama u slučaju intervencije.
U pripravnosti su, kažu oni, opštinski operativni timovi.
- Trenutno nema ispuštanja vode sa vještačkih jezera na teritoriji opštine Nikšić, te porast nivoa vodostaja rijeke Zete nije u korelaciji sa radom hidroelektrane - istakli su u MUP-u.
OKC 112 je, dodaju oni, u komunikaciji sa nadležnim organima u Albaniji vezano za informisanje o nivou ispusta vode sa brana na rijeci Drim, radi praćenja situacije sa vodostajima na Bojani i Skadarskom jezeru.
- Direktorat za zaštitu i spašavanje Ministarstva unutrašnjih poslova obavještava javnost da ovakva situacija može značajno otežati obavljanje svakodnevnih aktivnosti i izazvati određene posljedice na terenu - naveli su MUP-u.
- Direktorat je proslijedio navedeno upozorenje svim subjektima u sistemu zaštite i spašavanja, uz preporuku za podizanje operativne spremnosti i pojačan monitoring situacije na terenu - naveli su u MUP-u.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

MUP: Građnima se preporučuje da izbjegavaju boravak na otvorenom tokom najintenzivnijih padavina i udara vjetra

Ministarstvo unutrašnjih poslova raspisalo je novi javni poziv za zapošljavanje 514 novih policijskih službenika, koji će trajati 20 dana, odnosno do 20. januara.
- Prethodni javni poziv za zapošljavanje policijskih službenika uspješno je okončan i oko 360 kandidata zasnovaće radni odnos u Upravi policije, čime je napravljen važan iskorak u jačanju kadrovskih kapaciteta i obnovi povjerenja u bezbjednosni sektor - saopšteno je iz MUP-a.
Novi javni poziv je, kažu u MUP-u, za sve koji žele da budu dio suštinskih promjena, koji su spremni da preuzmu odgovornost i da profesionalno i časno služe građanima i državi.&nbsp;
- Ministarstvo unutrašnjih poslova nastavlja da rješava ne samo pitanje kadrovskog deficita, već i pitanje kvaliteta i integriteta policijskog sastava. Kroz potpuno transparentan, zakonit i rigorozan postupak selekcije, u policijsku službu mogu ući isključivo kandidati sa neupitnim ličnim i profesionalnim integritetom, spremni da bez kompromisa štite ustavni poredak, zakon i bezbjednost svih građana Crne Gore - navedeno je u saopštenju MUP-a.
Na javni poziv mogu se prijaviti kandidati do 30 godina starosti, kao i kandidati do 40 godina starosti koji su ranije radili u policiji, završili pripravnički staž, Program stručnog osposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem ili su bili volonterski angažovani u Upravi policije.
Kada je riječ o nivou obrazovanja, na javni poziv mogu se prijaviti svi kandidati koji imaju najmanje V, VI ili VII nivo kvalifikacije obrazovanja, bez obzira na oblast ili fakultet koji su završili.
Proces selekcije biće sveobuhvatan i strogo kontrolisan, a obuhvata: provjeru psihofizičkih sposobnosti, detaljne bezbjednosne provjere, procjenu integriteta kroz pisana testiranja i intervjue i provjeru znanja i vještina kroz teorijska i praktična testiranja prilagođena policijskim poslovima.
Sve detaljne informacije o uslovima i načinu prijave dostupne su na internet stranici <a href="http://www.gov.me/mup">www.gov.me/mup</a>, putem e-mail adrese javnipoziv.policija@mup.gov.me, kao i putem telefona 067/284-471, svakog radnog dana u periodu od sedam do 15 sati.

MUP zapošljava 514 novih policajaca

Predložene izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima, i pored najava o profesionalizaciji policije, ne garantuju pravnu sigurnost i sudsku zaštitu u postupcima utvrđivanja bezbjednosnih smetnji, a upućene su po hitnoj proceduri, bez javne rasprave i mišljenja Evropske komisije. Poslanici u raspravi moraju otvoriti pitanja usklađenosti sa standardima Evropskog suda za ljudska prava i tražiti obimne amandmanske intervencije, saopšteno je iz Instituta Alternativa.&nbsp;
Institut alternativa podržava na Ustavu i zakonu zasnovane mjere i postupke kojima se iz policijske službe namjeravaju udaljiti službenici koji su se ogriješili o zakon, koji sarađuju sa organizovanim kriminalnim grupama ili službama drugih država. Međutim, odredbe o sprovođenju bezbjednosnih provjera, eventualne odluke o prestanku radnog odnosa policijskog službenika, moraju se propisati tako da obezbijede predvidljivost odnosno pravnu izvjesnost, sudsku zaštitu – uključujući obrazloženu odluku i na informacijama zasnovanu odbranu, a što predložene izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima ne garantuju.&nbsp;
Iz Insituta podsjećaju da je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović 5. novembra ove godine kazao da je “profesionalizacija policije potvrđena kroz proces koji uključuje veting, provjerljive kriterijume integriteta i jasnu liniju odgovornosti”, i dodao da je “to prepoznato u izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima, za koji uskoro očekuju odobrenje EK, kako bi bio upućen Skupštini na izglasavanje, što je preduslov za ostvarenje zadataka koje je neophodno ispuniti do kraja pregovaračkog procesa.”&nbsp;
Međutim, dodaju, u obrazloženju Predloga zakona i materijalima koji su objavljeni na sajtu Skupštine nema ni riječi o mišljenju Evropske komisije na predložene izmjene i dopune.
- Podsjećamo da je raniji Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima (u daljem tekstu: Zakon) podnijet u julu ove godine od strane poslanika Duška Stjepovića, čime se nastojala izbjeći javna rasprava. Sada se podnošenjem novog Predloga zakona od strane Vlade po hitnoj proceduri, takođe nastoji isključiti da zainteresovana javnost utiče na predložene odredbe koje suštinski mijenjaju način na koji se uređuju određena pitanja. &nbsp;Neprihvatljivo je obrazloženje Vlade da javna rasprava nije sprovedena iz razloga postojanja vanrednih, hitnih odnosno nepredvidljivih okolnosti. Prošlo je skoro pet mjeseci od kada je prethodni zakon povučen sa dnevnog reda Skupštine. Tada je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić kazao da je vladajuća većina, iako podržava izmjene, povukla predloge cijeneći “da nije dobro iskomunicirana javnost”, dodajući, “Potrudićemo se da do novog stavljanja u proceduru (predloga) iskomuniciramo bolje javnost, da bolje iskomuniciramo naše međunarodne partnere”. Tokom navedenog perioda, od avgusta do decembra, bilo je dovoljno vremena da se organizuje javna rasprava u vezi sa predloženim rješenjima. &nbsp;Sva dodatna obrazloženja kojim se pokušao odbraniti izostanak javne rasprave, ukazuju upravo da se radi o sistemskim problemima, te da nisu u pitanju vanredne i nepredvidive okolnosti - istakli su u saopštenju.&nbsp;
Prethodno predložene izmjene ovog Zakona od strane poslanika parlamentarne većine nikad nijesu formalno povučene iz skupštinske procedure, te se sada u skupštinskoj proceduri nalaze dva predloga zakona.
- Iako je Predlog Zakona podnijet od strane Vlade u određenim članovima uveo detaljnije izmjene u odnosu na raniji predlog poslanika, ovako predložene izmjene su i dalje sporne i ostavljaju brojna otvorena pitanja. &nbsp;Zbog toga, smatramo da poslanici tokom rasprave moraju da potraže odgovore od ministra, ali i da pozovu Zaštitnika ljudskih prava i sloboda i predstavnika Crne Gore u Evropskom sudu za ljudska prava i razmotre da li su predložena rješenja u skladu sa zahtjevima Evropskog suda za ljudska prava u pogledu kvaliteta zakona. Pred poslanicima je mogućnost da odustanu od usvajanja ovakvog Predloga zakona ili da izvrše obimne amandmanske intervencije kojima bi bila izvršena neophodna unapređenja - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Kod utvrđivanja bezbjednosnih smetnji, ističu iz Instituta Alternativa, Predlog zakona propisuje da Komisija za bezbjednosne smetnje ima pet članova, od kojih troje službenika Policije, jedan zaposleni u oganizacionoj cjelini za unutrašnju kontrolu i jedan iz druge organizacione cjeline. &nbsp;
Kako su naveli, smatraju da je neophodno propisati da se tri člana Komisije koji su službenici policije imenuju na predlog direktora Policije, kako bi se obezbijedilo da se većina članova imenuje na predlog direktora policije koji je profesionalac.
- Odredbe o sprovođenju bezbjednosnih provjera moraju se propisati tako da obezbijede predvidljivost odnosno pravnu izvjesnost, sudsku zaštitu – uključujući obrazloženu odluku i na informacijama zasnovanu odbranu. To naročito važi za odredbu koja propisuje da će se o postojanju bezbjednosne smetnje obavijestiti policijski službenik, “pri čemu ne postoji obaveza obavještavanja policijskog službenika o razlozima na osnovu kojih je utvrđeno postojanje bezbjednosne smetnje“ ne predstavlja takvu garanciju - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Kako se ističe, pitanje detaljnog preciznijeg uređenja postupka utvrđivanja bezbjednosnih smetnji u cjelosti izostalo u Zakonu o unutrašnjim poslovima tako i Zakonu o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, a nema ni posebnog zakona koji uređuje taj postupak.&nbsp;
- Crna Gora, za razliku od npr. Republike Hrvatske nema solidan pravni osnov za sprovođenje bezbjednosnih provjera, kao što je njihov poseban zakon, Zakon o sigurnosnim provjerama.Izgleda kao da je profesionalna sudbina jednog lica, u ovom slučaju policijskog službenika, data u ruke anonimnog službenika ANB, koji u skladu sa svojim internim aktima (ili bez njih) sprovode određeni postupak i donose mišljenje o postojanju (ili nepostojanju) bezbjednosne smetnje, sa čijim obrazloženjem (razlozima) se neće upoznati ni Komisija za bezbjednosne smetnje (ili će se upoznati na način koji ostaje nepoznat i koji se ne može potvrditi odnosno provjeriti), niti službenik policije na kojega se odnosi takva procjena. &nbsp;Na kraju, na osnovu takvog mišljenja bez obrazloženja, po automatizmu će biti donijeta odluka o prestanku radnog odnosa za službenika policije - pojasnili su iz Instituta.&nbsp;
Zabrinuti su, ističu, da predložene odredbe u cjelosti lišavaju policijske službenike mogućnosti da se upoznaju sa onim što im se stavlja na teret, da povodom toga iznesu “odbranu” i da imaju priliku da u postupku zaštite svoja prava.&nbsp;
- Ovo naročito jer dosadašnja sudska praksa Upravnog i Vrhovnog suda, u odnosu na negativne bezbjednosne pocjene u slučajevima iz Zakona o državljanstvu, pokazuje da su se sudovi ograničavali na puko formalističko ispitivanje spornih odluka odnosno da “nisu iskoristili dostupne procesne mehanizme” kako bi građane “zaštitili od prozvoljnosti u odlučivanju”. O takvoj praksi svjedoče relevantna mišljenja Zaštitnika ljudskih prava i sloboda i Ustavnog suda. Pored toga, odredba kojom se produžava rok za zapošljavanje po posebnom postupku do 2027. godine, u direktnoj je suprotnosti sa Operativnim zaključcima Posebne radne grupe za reformu javne uprave između Crne Gore i Evropske unije, koji su usvojeni u novembru ove godine. &nbsp;U zajedničkom dokumentu su operativni zaključci koje treba da budu ispunjeni do kraja III kvartala 2026. godine, kao dio kriterijuma za zatvaranje Poglavlja 23 u oblasti reforme javne uprave. Jedan od zaključaka je da će Crna Gora obezbijediti zapošljavanje i izbor kandidata u državnoj upravi zasnovano na zaslugama, između ostalog kroz „obezbjeđivanje transparentnosti i dostupnosti podataka o broju decentralizovanih zapošljavanja, posebno u skladu sa Zakonom o unutrašnjim poslovima, i ponovno uspostavljanje centralizovanog zapošljavanja u ovoj oblasti.“ Iz navedenog jasno proizlazi da produženje trajanja posebnog postupka zapošljavanja direktno utiče na ispunjavanje kriterijuma u okviru poglavlja 23 - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Predlog izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima zadržava sporna rješenja - uprkos obećanjima izostala javna rasprava i mišljenje Evropske komisije

Nezavisni sindikat policije Crne Gore poziva Vladu Crne Gore da iz skupštinske procedure povuče Predlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima jer cijene da je izrazito rigidan, te da se njime krše ljudska prava, ali i da nije usklađen sa međunarodnim konvencijama.
- Predložene izmjene donose potpunu neizvjesnost policijskim službenicima i stalni strah od gubitka posla koji, prema predlogu koji dostavlja Vlada, može da ih zadesi svakog dana - naglasili su u Nezavisnom sindikatu policije.
Na ovaj način se, cijene oni, vraćamo 20-30 godina unazad.
- Kada su policijski službenici radili na osnovu ugovora koji su im produžavani na mjesec, dva ili tri. Potpuno je jasno da su u situaciji stalnog straha za posao službenici vrlo zavisni od tuđe dobre volje, podložni manipulaciji svake vrste ali i nesigurni u obavljanju postavljenih zadataka što značajno utiče na kvalitet njihovog rada - istakli su u Nezavisnom sindikatu.
Bezbjednosne smetnje za rad u policiji svakako, dodaju oni, bi trebalo da budu jedan od kriterijuma za čišćenje policijske organizacije, ali smatraju da način na koji Vlada predlaže njihovo utvrđivanje sigurno nije dobar.&nbsp;
- Naprotiv. Predloženi način utvrđivanja bezbjednosnih smetnji daje neograničenu moć uskom krugu ljudi, otvara ogroman prostor za zloupotrebe i krši osnovna ljudska prava. Pet izabranih ljudi i onaj koji ih je izabrao u svojim rukama imali bi moć da odlučuju o sudbinama policajaca u svakom trenutku. Svaki pokušaj čak i drugačijeg mišljenja mogao bi dovesti do gubitka posla. Gdje su tu demokratija, sloboda, ljudska prava? - pitaju u Nezavisnom sindikatu.
Poštovanje prezumpcije nevinosti, pravo na odbranu, pravo na pravično suđenje i konačno pravo na pravni lijek su, podvlače oni, elementi svakog postupka kojim se utvrđuje neka odgovornost.
- Ali su svi oni poništeni ovim predlogom Vlade. Ako policijski službenik nema pravo da zna razloge zbog kojih gubi posao njemu se uskraćuje pravo na odbranu. Donošenjem odluke pod velom tajne potpuno se ukida pravo na pravično suđenje i pravo na pravni lijek - ukazali su u Nezavisnom sindikatu.
Dodaju i da zabrinjava isključivanje iz čitavog postupka Agencije za nacionalnu bezbjednost čije mišljenje je sada važećim zakonom obavezno.
- A predloženim izmjenama to neće biti - već komisija za utvrđivanje bezbjednosnih smetnji sama može donijeti odluku. Na ovaj način se ukida mogućnost dodatnih provjera informacija koje posjeduje i na osnovu kojih odlučuje komisija - naveli su u Nezavisnom sindikatu policije.
Ustav i zakoni naše države zabranjuju, decidni su oni, retroaktivnost propisa.
- Zakonik o krivičnom postupku određuje da će se na učinioca primijeniti onaj zakon koji je važio u trenutku izvršenja djela ili ona koji je povoljniji po njega. Izmjenama Zakona o unutrašnjim poslovima koje predlaže Vlada i ova pravila se ruše već se i na disciplinske postupke koji su započeti po starom zakonu primjenjuje novi i ako je on značajno nepovoljniji po polocijske službenike protiv kojih se ti postupci vode - kazali su u Nezavisnom sindikatu.
Dovoljno je, kažu, poznavati našu istoriju samo u zadnjih 100 godina, mentalitet i način razmišljanja našeg naroda, tačnije ljudi koji se nađu na nekoj poziciji odlučivanja, da bi se sasvim sigurno zaključilo da predložene izmjene vode ka potencijalno vrlo teškim zloupotrebama.
- Ukoliko Vlada istraje na svom predlogu pozivamo poslanike u Skupštini Crne Gore da se odupru pokušaju uvođenja jedne potencijalno jako opasne prakse u vrlo značajan sektor bezbjednosti. Jedino na taj način pokazaćemo da smo zemlja koja poštuje ljudska prava i svima pruža iste mogućnosti da u precizno definisanim postupcima imaju mogućnost na pravnu zaštitu - zaključili su u Nezavisnom sindikatu policije.

Nezavisni sindikat policije: Vlada da povuče predložene izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima, donose stalni strah od gubitka posla

Direktorat za zaštitu i spašavanje Ministarstva unutrašnjih poslova je u periodu od 8. do 19. decembra sproveo prvi dio osposobljavanja pripadnika jedinica civilne zaštite, specijalističkih i dobrovoljnih jedinica. Teorijski dio osposobljavanja realizovan je u Trening Centru za zaštitu i spašavanje u Podgorici, dok je praktični dio sproveden na poligonima Trening Centra u Rogamima kao i na rijekama Zeti i Morači.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251219141212_748ea72268781ab500a1cdd3ad13d0757dbc63ff1d20e14dff7d498453e9c99e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251219141212_748ea72268781ab500a1cdd3ad13d0757dbc63ff1d20e14dff7d498453e9c99e" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="obuka"> </figure>  Učesnici obuke bili su pripadnici dobrovoljnih vatrogasnih društava Bijela, Tivat i Crna Gora iz Podgorice kao i pripadnici Crvenog krsta iz Kolašina i Danilovgrada. - Ova važna edukacija pripadnika specijalističkih i dobrovoljnih jedinica sprovodi se po prvi put u Crnoj Gori, a kandidati su imali priliku da steknu teorijska i praktična znanja iz oblasti sistema zaštite i spašavanja, pružanja prve pomoći, zaštite i spašavanje od požara kao i spašavanje od vode i na vodi - saopšteno je iz MUP-a.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251219141212_ce902ee6e5080ec6a0151e8ca35d178e266bc8b1b96a0c1e8f8a25a19b2d64f7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251219141212_ce902ee6e5080ec6a0151e8ca35d178e266bc8b1b96a0c1e8f8a25a19b2d64f7" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="obuka"> </figure>  Obuku su sprovodili licencirani predavači i instruktori iz Direktorata za zaštitu i spašavanje, Crvenog krsta Crne Gore kao i Službi zaštite i spašavanja Podgorice, Cetinja, Tivta i Plužina. - Nakon obuke spašavanje od rušenja i ruševina koja je planirana za februar 2026. godine, polaznici će dobiti certifikat da su obučeni za poslove zaštite i spašavanja - navedeno je u saopštenju MUP-a.

Završen prvi dio osposobljavanja pripadnika jedinica civilne zaštite, specijalističkih i dobrovoljnih jedinica

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović poručio je na drugoj Međunarodnoj konferenciji za sprečavanje krijumčarenja migranata, koja se održava u Briselu, da u budućnosti ne smijemo da dozvolimo da organizovane kriminalne grupe budu moćnije od institucija sistema.
Govoreći na panelu „Fokus na suzbijanje krijumčarenja migranata u digitalnoj oblasti“, kojim su predsjedavali izvršna direktorica EUROPOL-a, Ketrin de Bol i ministar unutrašnjih poslova Pakistana Saida Nakvija, Šaranović je istakao da digitalizacija, iako korisna, istovremeno postaje najveći prostor za djelovanje krijumčarskih mreža, koje koriste kriptovalute, društvene mreže i zatvorene komunikacione kanale za organizovanje ilegalnih ruta.
- Vrijeme reakcije je postalo ključni faktor bezbjednosti. Krijumčari evoluiraju svakog dana - i zato države moraju evoluirati brže. Crna Gora je zemlja koja više nije slaba karika na krijumčarskim rutama, već zemlja koju krijumčari migranata zaobilaze, poručio je Šaranović i dodao: „Crna Gora je mala zemlja, ali snažan i odgovoran saveznik. Zajedno sa evropskim partnerima, među državama koje postavljaju standarde, a ne onima koje ih samo slijede - naveo je on.
Šaranović je naglasio da Crna Gora već sprovodi intenzivnu modernizaciju policije, te da su pokrenute intenzivne aktivnosti na digitalinoj transformaciji sistema bezbjednosti sa ciljem da se kroz digitalizaciju procesa rada stvore uslove za dobijanje pravovremenih informacija koje će omogućiti snažan odgovor na sve oblike kriminala. 
Dodao je da crnogorska policija u onlajn prostoru već sprovodi aktivnosti koje uključuju online patroliranje, analizu digitalnih tragova, pristup elektronskim dokazima.
Kao jedan važan korak ka bržoj i efikasnijoj razmijeni operativnih podataka sa međunarodnim partnerima ministar je govorio o formiranju Međunarodnog operativnog 24/7 centra po EU standardima, a koji je prvi takav na Zapadnom Balkanu.
Sagovornici na panelu uputili su zajedničku poruku da je borba protiv digitalnog krijumčarenja migranata izazov koji nijedna država ne može voditi sama, te da je neophodno jačati partnerstva, razmjenu podataka i sinhronizovane operacije.

Šaranović: Crna Gora među državama koje postavljaju standarde, a ne onima koje ih samo slijede

Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) raspisalo je tender za radove na prilagođavanju standardima prostorija za zadržavanje u stanicama policije na Cetinju i u Baru, vrijedan više od 73.000 eura bez PDV-a.
Rekonstrukcija pritvorskih prostorija u odjeljenjima bezbjednosti Cetinje i Bar podrazumijeva građevinske, električne, bezbjednosne i instalaterske radove, sa ciljem unapređivanja bezbjednosti, uslova boravka i nadzora pritvorenih osoba, kao i boljih radnih uslova za službenike.
Radovi, prema tenderskoj dokumentaciji, obuhvataju sanaciju postojećih prostorija, izgradnju novih pregradnih zidova, ugradnju industrijskih podnih obloga, sanaciju zidnih i fasadnih površina, te postavljanje specijalnih antivandal elemenata — od prozora do sanitarne opreme.
Poseban dio projekta čini modernizacija bezbjednosnih sistema. Planirana je ugradnja savremenog video-nadzora sa kamerama visoke rezolucije, digitalnim snimačima, UPS napajanjem, kao i kompletnim sistemom kontrole pristupa, interfonije i IP telefonije namijenjene za bezbjednu komunikaciju. Sistem će omogućiti pouzdan i kontinuiran nadzor nad svim pritvorskim prostorijama.
U segmentu elektroinstalacija predviđena je ugradnja nove razvodne table, LED antivandal rasvjeta, kao i sigurnosna i anti-panic rasvjeta u skladu sa standardima. Biće izvršena i detaljna ispitivanja instalacija, uz izradu projekta izvedenog stanja.
Rekonstrukcija uključuje i poboljšanje klimatskih uslova u pritvorskim prostorijama kroz ugradnju kanalskog sistema za grijanje, hlađenje i ventilaciju.
Poseban dio zahvata odnosi se na ugradnju novih bravarskih elemenata – metalnih vrata sa sigurnosnim šalterom, fiksnih sigurnosnih prozora sa „pancir” staklom i vanjskih zaštitnih rešetki od punog željeza.&nbsp;
Izvodiće se i radovi na vodovodnim i kanalizacionim instalacijama, uključujući ugradnju senzorskih česmi i novih umivaonika, uz sprovedena testiranja i ateste.
Završnom fazom obuhvaćena su testiranja i puštanje kompletnog sistema u rad, kao i obuka nadležnog osoblja za upravljanje novom opremom.
T.K.

MUP modernizuje pritvorske prostorije u Baru i Cetinju: Novi video-nadzor i sigurnosne barijere

Nasilje nad ženama predstavlja nedopustivo kršenje ljudskih prava i jedan od najozbiljnijih društvenih izazova sa kojima se suočavamo, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova.
Na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, iz MUP-a poručuju da nasilje nad ženama ne može i ne smije biti tolerisano. Svaki čin nasilja, poručuju, biće adekvatno, dosljedno i pravovremeno sankcionisan.
- Iako je porodično nasilje i dalje najrasprostranjeniji oblik nasilja nad ženama u Crnoj Gori, važno je naglasiti da ono ne poznaje prostor i vrijeme. Nasilje se dešava i u javnom prostoru, na radnim mjestima, u političkoj i društvenoj sferi, u medijima i digitalnom okruženju. Njime su pogođene aktivistkinje, političarke, novinarke, zaposlene žene — sve one koje se suočavaju sa neravnopravnošću, prijetnjama, pritiscima ili zloupotrebom moći - navedeno je u saopštenju MUP-a.
Nasilje, kako kažu u tom resoru, nije samo fizički napad, kako ga često percipiramo, već obuhvata psihičko i emocionalno zlostavljanje, prijetnje i ucjene, ekonomsko uskraćivanje, seksualno uznemiravanje, digitalno nasilje i svaki oblik ponašanja kojim se žena dovodi u stanje straha, podređenosti ili kontrole.
- Svi ovi oblici nasilja su zakonom zabranjeni i ostavljaju duboke posljedice — ne samo na žrtve, već i na društvo u cjelini - podsjećaju u MUP-u.
Poručuju da žene u Crnoj Gori moraju uživati puna, Ustavom garantovana ljudska prava, zaštićena i međunarodnim dokumentima koje je država ratifikovala. Uloga institucija je, podsjećaju, da obezbijede sigurnost, dostojanstvo i život bez straha za svakog građanina i građanku.
Prepoznajući složenost ovog problema, kao i ranije uočene nedostatke u institucionalnom odgovoru, Ministarstvo unutrašnjih poslova iniciralo je formiranje Operativnog tima za borbu protiv nasilja u porodici i nasilja nad ženama. 
- Ovo međuresorno tijelo aktivno djeluje, bilježi konkretne rezultate i predstavlja važan korektivni mehanizam u radu nadležnih službi. Operativni tim kontinuirano prati pojedinačne slučajeve nasilja kako bi se obezbijedilo brzo, usklađeno i odgovorno postupanje svih institucija - navedeno je u saopštenju.
Ministarstvo unutrašnjih poslova se i ove godine priključuje globalnoj kampanji ”16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama”. U okviru kampanje biće emitovana tri videa, koji prikazuju različite oblike nasilja nad ženama. 
Iako su priče različite, poruka je, kažu, ista: Prijavite nasilje.
- Ohrabrujemo sve žene koje trpe bilo koji vid nasilja da ga prijave pozivom na broj 122 ili putem mobilne aplikacije Policija CG. Samo prijavljivanje omogućava institucionalnu reakciju i obezbjeđuje da svaki nasilnik bude priveden pravdi. Država stoji uz svaku ženu koja odluči da prekine ćutanje. Ministarstvo unutrašnjih poslova nastavlja da gradi sistem koji prepoznaje, razumije i efikasno reaguje na nasilje nad ženama, sistem koji štiti svaku ženu, bez izuzetka - poručeno je iz MUP-a.

MUP: Svako nasilje nad ženama biće adekvatno, dosljedno i pravovremeno sankcionisano

„Pokazao sam ličnu i profesionalnu odgovornost. Iako je postojala jasna sugestija Uprave policije da, kada smo imali organsko djelovanje omladine sa Zabjela - jer im je bio povrijeđen drug, komšija i sugrađanin – ja sam pošao na lice mjesta, poznajući te ljude i situaciju, s namjerom da doprinesem nastavku dalje eskalacije svega toga. U određenoj mjeri smo u tome i uspjeli“.&nbsp; Tako je, u prilično neartikulisanom, govoru u Skupštini Crne Gore u ponedjeljak, 11. novembra, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović pokušao da objasni svoju ulogu tokom dramatičnih kesenofobnih, antiturskih i fašističkih divljanja na Zabjelu i širom Podgorice 26. i 27. oktobra.&nbsp; Ostavićemo po strani više nego nepristojno samohvalisanje ministra da se, bez obzira na „sugestiju Uprave policije“, pojavio među ruljom koja je odlučila da „uhapsi“ i linčuje turske državljane za koje je policija ,,utvrdila“ (pokazaće se: uhapsila pogrešne ljude) da su nepunih 24 sata ranije povrijedili nožem jednog mladića sa Zabjela.&nbsp; Sam ministar reče da su to njegovi Zabjelčani, da ih poznaje, pa samim tim, proizilazi, nije ni postojala bilo kakva opasnost po njega. Bio je to samo marketing. Da javnosti predstavi kako je on „hrabro“ ušao među rulju. I potpuno je u pravu kada je iz skupštinske sale poručio, iako je mislio da je značenje rečenice koju je saopštio potpuno drugačije, da je „doprinio nastavku dalje eskalacije“. A možda i nije greška u izražavanju ministra Šaranovića, moguće da je svojim ponašanjem doprinio podizanju tenzija. Jer, nekoliko sati kasnije – počeli su da se demoliraju lokali koje drže turski državljani. Tako ej Šaranovićev ,,hrabri potez“ bio – kontraproduktivan. Utisak je da je to i bila namjera. Jer dok se ministar „borio“ sa svojima na Zabjelu, oglasio se premijer na mreži X, u 22 sata i 14 minuta, isaopštio: „Sjutra po hitnoj proceduri donosimo odluku o privremenom ukidanju bezviznog režima za državljane Turske“... Ostatak objave je nebitan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114121120_af2d0812aaf35a967271befa598faf1061793ea38353e4ce197d6cc69e57fdbd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251114121120_af2d0812aaf35a967271befa598faf1061793ea38353e4ce197d6cc69e57fdbd" data-rendition-name="original" width="1179" height="1313" loading="lazy" alt="Objava premijera Milojka Spajića na mreži Iks (X)"> <figcaption>Objava premijera Milojka Spajića na mreži Iks (X)</figcaption> </figure>  I tako su ministar unutrašnjih poslova i njegovi Zabjelčani, a vjerovatno i neki drugi malo dalje od Zabjela i Crne Gore, u združenoj akciji, „doprinijeli nastavku dalje eskalacije“. Jer, 'oće jezik na pravo.Uslijedili su fašistički, ksenofobni, islamofobnimarševi maskiranih hordi huligana podgoričkim kvartovima s prijetećim porukama Turcima da idu, demoliranje objekata u vlasništvu Turaka u nekoliko crnogorskih gradova, uništavanje njihovih automobila...&nbsp; Policija je za to vrijeme „doprinosila nastavku dalje eskalacije“. Ponizno su obezbjeđivali fašističke marševe naočigled preneražene javnosti. Bez ikakve reakcije. Logično, jer zvaničan stav države Crne Gore je bio – Turci više nijesu poželjni u našoj zemlji. I treba da idu – milom ili silom. Kako je i počelo, fašističko divljanje je isto tako odjednom stalo. Kao po komandi. A i ministar je prestao da „doprinosi nastavku dalje eskalacije“.&nbsp; Ispostavilo se da je sve bilo proizvod kampanje dezinformacija – od početne informacije, koja je objavljena u bezbjednosnom sektoru bliskom mediju, nepunih dva sata prije nego su se Šaranovićevi Zabjelčani okupli da oni hapse Turke, pa do zvaničnih informacija koje je policija saopštavala crnogorskoj javnosti. Medijska objava bila je suštinski laž – da su prethodne noći na Zabjelu, iz čista mira, jednog mladića napala trojica turskih državljana, tukli ga i izboli noževima, a onda pobjegli, te da je on teško povrijeđen. I sve to je, „teško povrijeđen“ on posvjedočio tom mediju. Pokazaće se da je istina potpuno drugačija. Niti su turski državljani napali tog mladića, već on i njegovi drugovi njih, a povrijeđeni mladić nije teško ranjen, već je, srećom, prošao sa lakšim povredama. &nbsp; Ova brutalna laž, međutim, nekome je bila potrebna. Kao alibi za fašističko divljanje, za naprasnu i, ispostaviće se, brzopletu odluku da se turskim državljanima uvedu vize, za izostanak adekvatne policijske reakcije, odnosno ono policijsko postrojavanje četrdesetak Turaka uz zid jedne stambene zgrade na Zabjelu, kao da su pred vodom za strijeljanje... I njihovo privođenje u policiju, da bi se ispunila volja Zabjelčana. Jer, kako nam je ministar Šaranović, Zabjelčanin po sopstvenom priznanju, saopštio u ponedjeljak iz skupštinske sale – „Zabjelčani su, inače, ljudi koji vole neke stvari sami da riješe, a onda ih rješavaju sa institucijama ako ne mogu da ih riješe sami“?! Ministar Šaranović je saopštio još jednu laž, jer Zabjelčani nijesu huligani, kako ih je ministar pokušao predstaviti. Kao rođena Zabjelčanka, a i malo starija od ministra, autorka ovog teksta dobro zna da su Zabjelčani ljudi koji poštuju državu, zakone, propise. Kao i svuda, ima izuzetaka.&nbsp; Te noći dok je ministar prilježno radio na eskalaciji problema na Zabjelu, iza brave su se našli jedan Azerbjedžanac i Turčin pod optužbom da su napali i ranili Zabjelčanina. Uzalud su bili njihovi vapaji da te noći nijesu izlazili, da su bili kod kuće...&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251030111024_b7171a835a4c017b878cc9f1a550af2bdef95f244a52d4123204ce0995599556.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251030111024_b7171a835a4c017b878cc9f1a550af2bdef95f244a52d4123204ce0995599556" data-rendition-name="original" width="957" height="715" loading="lazy" alt="Snimak/Zabjelo/Tuča"> </figure>  Na njihovu sreću i sami incident na Zabjelu snimile su sigurnosne kamere, a pod video nadzorom je i objekat u kojem žive. Snimci su potvrdili njihov alibi da su te noći bili kod kuće. Tek nekoliko dana kasnije uslijedilo je saopštenje policije u kojem su objasnili kako su uhapsili pogrešne ljude. Naravno, nijesu krivi oni. Tužilac im je naredio, jer je ranjeni mladić baš njih dvojicu „prepoznao“ kao napadače. I Unutrašnja kontrola je ekspresno ustanovila da policija nije ništa kriva – iako nije ni uviđaj odradila po propisima.&nbsp; Isto kao što ,,nije kriva“ što je bez reakcije obezbjeđivala fašistička orgijanja i utjerivanje straha, ne samo turskim državljanima, već svim građankama i građanima, kroz Podgoricu. - Ne štitim sebe lično, jer ja kao ministar unutrašnjih poslova ne nastupam operativno na terenu, ja dam svoj doprinos, kao što sam te večeri pošao, takođe, kao žitelj Zabjela da kroz razgovor sa mještanima dam doprinos nastavaku doprinos dalje eskalacije i tako dalje dok je sve to bilo u fazi organskog djelovanja – reče ministar Šaranović u ponedjeljak u skupštinskoj sali. Ali, nije bilo opozicije u parlamentu da ga pita da li je baš zato što je on „žitelj Zabjela“ izostala reakcija policije, da li je takvim postupanjem zloupotrijebio službeni položaj, zašto je javnost bila zasuta dezinformacijama na osnovu kojih je premijer požurio da „smiri strasti“ ministrovih Zabjelčana i saopšti da će turskim državljanima sjutradan biti uvedene vize...&nbsp; Duguje ministar Šaranović sijaset odgovora, no nije imao ko da ga pita. U skoro praznoj plenarnoj sali imao je samohvalisavi monolog koji su prekidali poslanici iz njegove partije – Demokratske Crne Gore, kako bi ga motivisali da nastavi dalje, da grade heroja od njega - mučenika kojeg opozicija, dio civilnog sektora imedija, te slobodni građani i građanke kinje i zahtijevaju odgovornost. Mučeni ministar je, kako proizilazi iz njegovog nastupa u Skupštini, žrtva hibridnog djelovanja. I on i bezbjednosi sektor kojim rukovode „pravedne“ Demokrate. Jedno je ministar Šaranović u pravu – bezbjednosi sektor jeste žrtva hibridnog djelovanja. Djelovanja koje brutalno atakuje na stabilnost Crne Gore, njen evropski put, njene antifašističke temelje. Svaku priliku upravo ministar Šaranović koristi za kampanju dezinformacija i destabilizacije. Jedan od najogavnijih primjera je njegov nastup u Skupštini Crne Gore u julu kada je euforično saopštio da on zna ko je i po čijem nalogu ubio savjetnika za bezbjednost predsjednika Crne Gore Gorana Žugića, 2000. godine. Spin majstori Demokrata smislili su ovu strategiju spašavanja Šaranovića, kako bi skrenuli pažnju javnosti sa mafijaških likvidacija koje su tih dana dogodile i on izbjegao pitanja o odgovornosti zbog činjenice da je jednu od žrtava ubio muškarac za kojim je policija mjesecima navodno intenzivno tragali, a koji je nakon ubistva opet nestao bez traga. Sve što se poslije plasiranja ove lažne informacije dogodilo Šaranoviću i Demokratama nije bilo važno. Jer, cilj je bio plasirati žestoku dezinformaciju koja će potpuno potisnuti aktuelna dešavanja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114121120_819f710153a629f1edfe13ee9c60ddea6fa780a2f800b0020a68b3378db5c7c9.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251114121120_819f710153a629f1edfe13ee9c60ddea6fa780a2f800b0020a68b3378db5c7c9" data-rendition-name="original" width="982" height="532" loading="lazy" alt="Milorad Marković"> <figcaption>Milorad Marković</figcaption> </figure>  I kada je nedavno vrhovni državni tužilac Milorad Marković saopštio da Šaranović tokom saslušanja u tužilaštvu, koje je uslijedio nakon što je „aktivirao lažnu bombu“ u Skupštini, nije saopštio ništa novo u slučaju ubistva Gorana Žugića, niti bilo što značajno što bi doprinijelo rasvjetljavanju ovog zločina, već da je iznosio operativne podatke koje je javnost imala priliku ranije da čuje. I, naravno, muk. I Šaranovića i njegovih Demokrata. Imali su kratkoročni cilj koji je ispunjen. Posljedice laži koje saopštavaju su nevažne. Pa je tako funkcioner i ideolog Šaranovićevih Demokrata Boris Bogdanović opet, na društvenim mrežama, prije dva dana, ponovio da je Šaranović razotkrio ko je ubio Gorana Žugića. Širenje dezinformacija, nažalost, kontinuitet je Šaranovićevog ministarskog mandata. Bez odgovornosti. Samoreklamerstvo, reklo bi se. Nažalost, samo tako izgleda. Posljedice su mnogo teže i kompleksnije. Mnogo opasnije po društvo. Sve ukazuje na znatno širu i ozbiljniju agendu.&nbsp; Crna Gora je dugo pod malignim uticajima i hibridnim djelovanjem trećih strana, a sve tri vlade nakon avgustovskih izbora 2020. godine proizvod su tih procesa. Njihovo zalaganje za evropski put Crne Gore samo je deklarativno. Suštinski, cilj je da naša zemlja ne postane dio Evropske unije.

Svetlana Đokić

Eskalacija zloupotrebe moći ministra Šaranovića

Ministarstvo unutrašnjih poslova - Direktorat za zaštitu i spašavanje, kao partner na projektu „RESILIENCE - Jačanje otpornosti na klimatske promjene u južnom Jadranu“, bilo je domaćin četvrtog sastanka Upravnog odbora projekta i stručne radionice, održanih 11. i 12. novembra u Trening centru za zaštitu i spašavanje u Podgorici. Na događaju su učestvovali predstavnici partnera: Nacionalne agencije za civilnu zaštitu Albanije, Odsjeka za civilnu zaštitu i upravljanje hitnim situacijama Regije Pulja, Službe civilne zaštite Regije Molize, Vodovoda Regije Pulja i Regionalnog vodovoda za crnogorsko primorje, zajedno sa predstavnicima domaćina i lokalnih službi zaštite i spašavanja. Tokom sastanka Upravnog odbora razmotren je napredak u sprovođenju projektnih aktivnosti i plan rada za naredni period, uključujući pripremu strateških dokumenata - Zajedničke strategije upravljanja vodama i Protokola o saradnji u oblasti civilne zaštite, kao i realizaciju nabavki opreme i jačanja kapaciteta. Drugog dana održana je radionica na temu „Analiza požarne sezone 2025 - izazovi, naučene lekcije i prekogranična saradnja“.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251112181120_37d51130aa949ffb64828d28a116dd4dbe98bad20185f09251c783254028c832.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251112181120_37d51130aa949ffb64828d28a116dd4dbe98bad20185f09251c783254028c832" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="radionica"> </figure>  Radionicu su otvorili i pozdravne riječi uputili Miodrag Bešović, generalni direktor Direktorata za zaštitu i spašavanje, i Radomir Šćepanović, načelnik Direkcije za operativne poslove i koordinator projekta RESILIENCE. - Na radionici su predstavljeni rezultati i iskustva Direktorata za zaštitu i spašavanje Crne Gore tokom ovogodišnje sezone požara, uključujući i analizu najkritičnijih događaja, a učesnici iz Albanije i Italije podijelili su svoja iskustva u organizaciji i koordinaciji akcija gašenja požara, sa posebnim osvrtom na vazduhoplovne kapacitete, primjenu EU Mehanizma civilne zaštite i RescEU resursa, kao i na značaj raspoloživosti vodnih resursa u borbi protiv požara - saopšteno je iz MUP-a. Poseban segment radionice bio je posvećen prekograničnoj koordinaciji i primjeni zajedničkih standardnih operativnih procedura između partnerskih institucija, sa ciljem brže i efikasnije reakcije u vanrednim situacijama.&nbsp; Na kraju događaja usaglašene su preporuke za jačanje kapaciteta lokalnih zajednica i dobrovoljnih vatrogasnih jedinica, unapređenje planiranja i prevencije, kao i konkretni koraci u pripremi za požarnu sezonu 2026. godine. Projekat RESILIENCE, koji kofinansira Evropska unija kroz Interreg IPA Program za južni Jadran 2021–2027, sprovodi se u partnerstvu između institucija iz Albanije, Italije i Crne Gore. Projekat traje do februara 2028. godine, a ukupan budžet iznosi 4.793.738 eura, od čega je za Direktorat za zaštitu i spašavanje Crne Gore opredijeljeno 761.600 eura.

Razmotrene lekcije iz požarne sezone 2025. i planovi za zajedničku reakciju u vanrednim situacija

Godišnja inflacija u eurozoni za decembar, prema prelimiranim podacima, pala je sa novembarskih 2,1 na dva odsto, objavio je Eurostat.
&nbsp;Cijene usluga su porasle 3,4 odsto međugodišnje, usporivši u odnosu na 3,5 odsto u novembru, a cijene energije su pale značajno bržim tempom, 1,9 odsto međugodišnje naspram novembarskog pada za 0,5 odsto, prenosi Tanjug.
&nbsp;Kada su u pitanju hrana, alkohol i duvan, cijene su porasle 2,6 odsto međugodišnje, usporivši u odnosu na novembarskih 2,4 odsto, a cijene industrijskih proizvoda osim energije 0,4 odsto, usporivši u odnosu na međugodišnju stopu mjerenu prošlog mjeseca od 0,5 odsto.
&nbsp;Godišnja stopa bazne inflacije u eurozoni smanjena je u decembru na 2,3 odsto, u odnosu na novembarskih 2,4 odsto.
&nbsp;Među najvećim privredama u eurozoni, najznačajnija promjena primijetna je u Njemačkoj, gdje je porast godišnje stope inflacije usporila sa 2,6 odsto izmjerenih u novembru na dva odsto, kako pokazuju preliminarni decembarski nalazi mjereni harmonizovanim indeksom potrošačkih cijena (HICP).
&nbsp;Francuska bilježi neznatno usporavanje godišnje stope inflacije koja u decembru iznosi 0,8 odsto, u poređenju sa 0,7 odsto zabilježenih u novembru i oktobru. Godišnja stopa inflacije porasla je u Italiji sa 1,1 odsto na 1,2, dok je u Španiji sa 3,2 odsto pala na tri odsto.
&nbsp;Najviše godišnje stopa inflacije u eurozoni na osnovu preliminarnih podataka za decembar bilježe se u Slovačkoj i Estoniji i iznose 4,1 odsto, dok je najniža stopa od 0,1 odsto zabilježena na Kipru, objavio je Eurostat.

Godišnja inflacija u eurozoni preliminarno smanjena na dva odsto u decembru

U pucnjavi ispred crkve u Solt Lejk Sitiju u američkoj državi Juti sinoć je dvoje ljudi ubijeno, a šestoro ranjeno, javila je policija.
Napad se dogodio na parkingu Mormonske crkve (Crkve Isusa Hrista svetaca posljednjih dana). U vrijeme incidenta desetine ljudi prisustvovalo je sahrani. Svi poginuli su odrasli.
Policija je saopštila da ne vjeruju da je napadač imao bilo šta protiv neke određene religije, a ne vjeruje ni da je oružani napad bio nasumičan.
- Ne vjerujemo da je ovo bio ciljani napad na neku vjeru ili nešto tako - rekao je šef policije Solt Lejk Sitija Brajan Red.
Sedište Mormonske crkve je u Solt Lejk Sitiju i oko polovina od 3,5 miliona stanovnika savezne države Jute su sljedbenici te vjere. Crkve poput te, kod koje se dogodio napad, nalaze se širom te države.
Mormonska crkva je u povećanoj pripravnosti od prošlog mjeseca kada je bivši marinac pucao u crkvi u saveznoj državi Mičigen, ubio četvoro ljudi i zapalio je.
FBI je ustanovio da mu je motiv bio netrpeljivost prema toj religiji.

Pucnjava u Solt Lejk Sitiju: Dvoje mrtvih, šestoro ranjeno u napadu ispred Mormonske crkve

Turski državljanin E. K. (25), koji ima privremeni boravak u Ulcinju, osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 20 dana zbog vožnje pod dejstvom marihuane - saopšteno je iz budvanskog Suda za prekršaje.
Njemu je, kako se navodi u saopštenju, suđeno u hitnom postupku, u kom je utvrđeno da je dana 7. januara oko 21 sat upravljao vozilom na lokalnoj saobraćajnici u Ulcinju pod dejstvom opojne droge marihuana.&nbsp;
- Uz zatvorsku kaznu na čije izdržavanje je upućen odmah po izricanju odluke, dežurna sutkinja Slađana Batjaktarević mu je izrekla i zaštitnu mjeru zabrana upravljanja vozilima na teritoriji Crne Gore u trajanju od četiri mjeseca - istaknuto je u saopštenju.

Turskom državljaninu 20 dana zatvora zbog vožnje pod dejstvom marihuane

Dok ruska agresija na Ukrajinu uskoro ulazi u petu godinu, a mirovni pregovori ne donose konkretne rezultate, dok rastu euroskepticizam i desnica i u srcu Evropske unije, čini se da evropski lideri nemaju jedinstveno rješenje za bezbjednosnu krizu koja potresa evropsko tlo. Državni vrh Poljske, koja je kroz istoriju dobro zapamtila razornu snagu ruske dominacije, opravdano strahuje da bi se, nakon Ukrajine, i ova država mogla naći na meti ruskih osvajanja. O tome kako se Poljska nosi sa provokacijama koje dolaze iz Rusije i Bjelorusije, sabotažama na državnim granicama, pojačanim antiukrajinskim raspoloženjem i mogućnošću rata u budućnosti, za Portal ETV govori profesor savremene istorije na Šleskom univerzitetu u Katovicama i specijalista za srednjoevropska pitanja i Balkan, dr Mateuš Sokulski. Poljska je ove godine izabrala novog predsjednika, Karola Navrockog, koji dolazi iz desne stranke Pravo i Pravda, dok je premijer Donald Tusk iz redova centrista. Kakvi su stavovi poljskih lidera prema spoljnopolitičkim izazovima? Građanska koalicija, koja je od 2023. godine na vlasti predvođena je premijerom Donaldom Tuskom i okuplja dominantno politički centar. Sa druge strane je trenutno opoziciona desničarska Pravo i Pravda, koja je u godinama 2015-2023. držala vlast, ali iz koje dolazi novoizabrani predsjednik. Obje stranke, kao i većina građana Poljske, iskazale su dosljednu podršku Ukrajini. Malo je drugačija situacija konkretno sa novim predsjednikom Karolom Navrockim, koji po uzoru na Donalda Trampa govori o „recipročnosti“ u spoljnjoj politici, a time i u pomoći Ukrajini. Njegov se stav međutim može objasniti time, što je na predsjedničkim izborima pobjedio i zahvaljujući glasovima najradikalnijih birača antiukrajinskog stava. Na spoljnopolitičkom planu, Poljska nastavlja da pruža snažnu podršku istočnom susjedu, a ministar spoljnih poslova Radoslav Sikorski intenzivnom diplomatskom aktivnošću promoviše prozapadnu i proukrajinsku politiku. Postali su čuveni postali njegovi govori u Ujedinjenim Nacijama u kojima je otvoreno i argumentovano kritikovao ruske predstavnike i njihovu propagandu u UN-u. Svijet proteklu godinu prati pojačana djejstva Rusije na teritorije zemalja Evropske unije, upade dronovima u vazdušni prostor evropskih država, a i evropski političari sve glasnije upozoravaju na opasnost koja prijeti iz Rusije. I Poljska se tokom prethodne godine suočila se više provokacija na njenoj teritoriji, od upada letjelica u njen vazdušni prostor do kopnenih prelazaka. Kako komentarišete bezbjednosnu situaciju u Poljskoj i raspoloženje koje vlada i kod političara i u narodu? U Poljskoj je tokom prethodne godine bilo nekoliko slučajeva sabotaže. Prvi slučajevi sabotaže počinju u proljeće 2024. godine, u tržnim centrima u Varšavi. Najveći od njih je bio veliki požar u jednom od tržnih centara, kada je izgorjela cijela jedna hala. Tom prilikom uhapšeni su počinioci kojima su izrečene kazne iako glavni organizator još uvijek nije uhapšen. Jedan od prvih slučajeva ove godine bio je ljetos, za koji se ozbiljno sumnja da je bio akt ruske sabotaže, u gradiću Zombki, blizu Varšave. Naime, u jednoj stambenoj zgradi izbio je požar za koji poljski bezbjednosni organi sumnjaju da je podmetnut po naređenju ruskih službi. Tokom napada na Ukrajinu u septembru 2025. godine u poljski vazdušni prostor doletjelo je osam dronova. Srećom, nije bilo žrtava, a ozbiljno je oštećena jedna kuća. Poljske vlasti su na ovu provokaciju reagovale ozbiljno-oboreno je svih osam dronova, a konsultovani su i NATO saveznici. Ministar spoljnih poslova Sikorski uručio je notu upozorenja otpravniku poslova ruske ambasade da Poljska neće tolerisati ovakve provokacije. Najozbiljiji slučaj sabotaže desio se u novembru 2025, kada je na željeznici između Varšave i Lublina oštećena pruga što je ozbiljno ugrozilo bezbjednost putnika. Na svu sreću i tu nije bilo žrtava. Ipak, sve ovo nam pokazuje da Rusija konstantno nastavlja svoje provokacije prema zemljama Zapadne Evrope, sa ciljem narušavanja evropskog poretka zasnovanog na demokratiji i uspostavljenog nakon završetka Hladnog rata. Poljska bilježi učestale prodore na granici sa Bjelorusijom. Možete li nam detaljnije pojasniti o čemu se tu radi? Već više godina režim Aleksandra Lukašenka, bliskog saradnika Vladimira Putina, sprovodi politiku dovođenja migranata na granicu Poljske i Bjelorusije. Ovakvi potezi vršeni su i prema baltičkim državama. Kao što su potvrdili poljski zvaničnici, mnogi migranti imaju samo ruske vize. Radi se o dovođenju ljudi, sa Kube, Bliskog Istoka, Afrike, sa globalnog juga, kojima se obećava ulazak u Evropsku uniju. Bjeloruske službe ih dovode na granicu i ostavljaju ih da sami prođu. Međutim, poljske službe im ne dozvoljavaju prelazak granice i odbijaju im ulazak. Poljske službe onemogućavaju ulazak, duž cijele granice sagrađena je ograda koja čini vrlo efikasnu prepreku za prelazak. To je odgovor na poteze Minska i Moskve. Poljska već neko vrijeme organizuje vojnu obuku i pojačava vojsku- da li to znači da mogućnost rata nije isključena? U Poljskoj se govori o potrebi vraćanja obavezne vojne obuke od koje se odustalo prije već skoro 20 godina. Odluka o tome ipak nije donesena. Čujemo mnogo upozorenja od strane raznih analitičara i političara da treba da se spremamo za rat sa Rusijom i da on u skorijoj budućnosti nije isključen. Ja bih rekao da, kao i u slučaju dalekog putovanja kolima, treba da vodimo računa o tehničkom stanju vozila. Tako i u slučaju ruskih prijetnji, zdravoumno je da se pripremamo za eventualno odbranu, ali da ne paničimo. Poljska je prilično uspješna država sa relativno jakom ekonomijom, da navedem samo da smo ušli ove godine među 20 najjačih ekonomija svijeta. Što se tiče bezbjednosti, Poljska je ozbiljno pristupila programu naoružavanja, kupujemo modernu svjetsku opremu iz SAD-a, Švedske, Koreje. Vojni analitičari govore o promišljenoj politici nabavke oružja i vojne opreme.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250330100316_2596f75909ce981db10c24ffbbf165cb466980119a3f4ef87ca8ca78fddda15b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250330100316_2596f75909ce981db10c24ffbbf165cb466980119a3f4ef87ca8ca78fddda15b" data-rendition-name="original" width="3888" height="2592" loading="lazy" alt="poljska vojska"><figcaption>Ilustracija(Photo: Shutterstock)Copyright (c) 2015 De Visu/Shutterstock. No use without permission.</figcaption></figure>  Znamo šta je stav Poljske. Međutim, šta je sa ostalim srednjoevropskim državama? Vidimo da ima evropskih lidera koji su, blago rečeno, tolerantni prema Rusiji? Drugi primjeri podrške Ukrajini su baltičke države Litvanija, Letonija i Estonija, koje su žestoko iskusile decenije pripadnosti SSSR-u. Ove zemlje su prozapadno nastrojene, a zbog blizine Rusije i stalnih prijetnji pružile su od početka bezrezervnu podršku Ukrajincima. Naravno, slučajevi stava Mađarske ili u posljednje vrijeme Slovačke su drugačiji. Treba ipak imati na umu da Viktor Orban, pod čijom je vlašću Mađarska znatno ekonomski oslabila, o demokratiji da ne govorim, na predstojećim izborima vjerovatno gubi vlast. Kod Orbana međutim vidi se težnja ka reviziji granica čime bi Mađarska pripojila djelove susjednih država, međutim to se čini nemogućim. U Slovačkoj na izborima pobjedio je Robert Fico koji se protivi pomoći Ukrajini. Kao i Orban, Fico računa na korisne sporazume o isporuci gasa. U Češkoj na parlamentarnim izborima pobjedio je Andrej Babiš koji je takođe skeptičan prema pomoći Ukrajini, dok predsjednik Petr Pavel nastavlja da podržava Kijev. Navedeni slučajevi kao i uspjesi populista iz AfD-a u Njemačkoj i Narodnog fronta u Francuskoj, govore da ima naznaka da je Evropa postala malo umorena neprestanim pomaganjem Ukrajini i ugroženošću od strane Rusije. Međutim treba imati na umu da su upravo Njemačka i Francuska napravile veliki preokret u svojoj politici prema Moskvi. Obustavljeni su dugoročni programi rusko-njemačke saradnje, po kojima je Berlin dobijao jeftine sirovine. Obustavljen je veoma kontroverzan projekat Nord Stream, odnosno Sjeverni tok za gas, a francuski predsjednik aktivno pregovara o okončanju rata u Ukrajini. Vrijedi napomenuti da je Rusija, kojoj su veliki dio budžeta činili prihodi od prodaje gasa i nafte u Evropi, izgubila svoje veliko tržište. U Srednjoj Evropi sve vrijeme uprkos uspjesima populista, podrška Ukrajini ne prestaje. Iako su proruski glasovi sve jači u Evropi, ne vjerujem da će oni postati dominantni. Prema novim istraživanjima, antiukrajinsko raspoloženje u Poljskoj, koja je jedan od najpostojanijih saveznika Ukrajine, skočilo je za 100 %. Koji su, po Vama, razlozi za to? Nažalost, antiukrajinsko raspoloženje je poraslo posljedjnih godina. Tu je umnogome uticala ruska propaganda, ruski botovi i trolovi, koji su sveprisutni na internetu, na društvenim mrežama. Kao primjer navešću situaciju nakon ulaska drona u poljski vazdušni prostor u septembru, kad se odjednom pojavio veliki broj komentara, lažno optužujući Ukrajince za ulazak dronova. Ima i lažnih informacija u javnom prostoru, na primjer o tome da Ukrajinci opterećuju poljski budžet i zdravstveni sistem i da zbog toga mora duže da se čeka na usluge ljekara. Zapravo, istraživanja pokazuju nešto suprotno- ukrajinske izbjeglice koje rade u Poljskoj (od kojih je većina zaposlena) uplaćuju mnogo više u zdravstveni sistem kroz poreze nego što koriste zdravstvene usluge. Tu je i još jedna bitna stavka- da nema radnika iz Ukrajine, na građevinske usluge ili kućne poslove moralo bi da se čeka jako dugo, jer Poljska ima problem sa manjkom radne snage. Ima i još jedan razlog antiukrajinskog raspoloženja. Naime, dio poljskog društva naivno smatra da bi neka vrsta sporazuma sa Rusijom na račun Ukrajine obezbjedila dugotrajnu bezbjednost. To vam je međutim, ako pogledamo ranije navedene ciljeve Putinove Rusije, jednako kao što je tadašnji britanski premijer Nevil Čemberlen smatrao da predaja Čehoslovačke u Minhenu 1938. godine može sačuvati mir. Antiukrajinsko raspoloženje nije samo slučaj Poljske, već se rast antiukrajinskog raspoloženja bilježi u cijeloj Evropi. Dezinformacije koju Ruska federacija protura putem društvenih mreža imaju efekta, iako donekle ograničenog. Za mnoge populiste na Zapadu, Putin je oličenje snažnog vođe, a Rusija zemlja tradicionalnih vrijednosti. Ne treba zanemariti ni porast populističke politike u Evropi vezano uz problem migracija ili rasta životnih troškova.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121421124_f3ac9f11dce740f7ca7f9538f6a000358ad81f0aaa29f00d8284e8eeedf061ec.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121421124_f3ac9f11dce740f7ca7f9538f6a000358ad81f0aaa29f00d8284e8eeedf061ec" data-rendition-name="original" width="765" height="511" loading="lazy" alt="Poljska Ukrajina"></figure>  Šta je (ratni) cilj Rusije i šta je to od čega evropski lideri strahuju? Ruska je vlast pretpostavljala da će za par dana uspjeti da osvoji Ukrajinu, uđe u Kijev i uspostavi marionetsku, prorusku vlast. Ukrajinci su uspjeli da odbrane svoju nezavisnost i teško je da se zamisli bilo kakvo potčinjavanje te države Rusiji u budućnosti. Ruski ciljevi, iako neki naivno tvrde da se samo radi o prisvajanju istočnih dijelova Ukrajine su daleko širi. Naime radi se o opovrgavanju poretka uspostavljenog padom Berlinskog zida i pokušaju da se ponovo izgradi zona uticaja u Srednjoj Evropi, te oslabi Zapad. Mislim da vrijedi da se vratimo na čuveni Dug telegram iz 1946. u kojem je Džordž Kenan, američki sekretar za spoljnu politiku objasnio sovjetsku spoljnju poilitiku kao izraz prevazilaženja unutrašnje slabosti društva, odnosno- ekspanzionizam je trebalo da služi kao odgovor na slabost države. I dan danas imamo tu situaciju. Uprkos velikim prihodima od prodaje sirovina, ruski političari nikad nijesu bili zainteresovani za modernizaciju države. Rusija nema moderne tehnologije, njen koncept velesile prilično je anahroničan. Vratiću se na Putinovu izjavu da je pad Sovjetskog Saveza najveća tragedija 20. vijeka. Zapravo, Rusija ne pristaje na prihvatanje realne situacije da su baltičke države, bivše članice SSSR-a, danas moderne, tehnološki razvijene i prosperitetne, u potpunosti evropski orjentisane. Kao apsurdne treba tretirati izjave ruskih političara kako male baltičke države sa stanovništvom od 2 do 4 miliona ugrožavaju rusku bezbjednost. Isti je slučaj sa bivšim satelitima Moskve od Baltika do Crnog mora. Agresivni potezi se primjenjuju i prema skandinavskim zemljama. Podsjetiću na incidete sa dronovima iznad aerodroma u Kopenhagenu, ali i u Norveškoj. Možemo da vidimo prijetnje, prekoračanje vazdušnog prostora, dovođenje emigranata na granice kao elemente hibridnog rata. Vrijedi da se napomene da, iako su rusko-bjeloruske vježbe „Sjever“ u septembru prošle godine trebalo da čine predstavu moći ruske vojske, one su bile znatno manje nego one iz 2021. ili 2017. godine. Putin želi da se vrati imperijalnoj politici, građenoj na nasilju, ali kao što vidimo uprkos velikim gubicima Ukrajinci se uspješno brane, a rat koji su Rusi planirali da završe za 4 dana traje već bezmalo 4 godine. Vi ste istoričar, možete li nam ukratko pojasniti poljsko-ruske odnose u prethodnom vijeku? Naše iskustvo sa ruskim imperijalizmom seže duboko dalje od XX vijeka. Međutim tek su XX vijek i boljševički prevrat 1917. godine predstavljali početak iskustva sa totalitarizmom. Poljska je u odbrambenom ratu 1919-1921. godine uspjela da sačuva svoju nezavianost. Simbol te pobjede je udarac koji je zadat boljševicima u Varšavskoj bici 1920. godine pod vođstvom Jozefa Pilsudskog. Ova se bitka broji među najvažnije u istoriji poljsko-ruskih odnosa, budući da su Lenjin i Trocki računali na širenje komunističkog uticaja i naravno računali su na prevrat u Njemačkoj. Međutim 23. avgusta 1939. sklopljen je pakt Ribentrop- Molotov, koji je odlučio o tjesnoj njemačko -sovjetskoj saradnji i rasparčavanju Srednje Evrope. SSSR i nacistička Njemačka bili su bliski saradnici sve do 22. juna 1941. Sovjetska okupacija istočnih djelova Druge Poljske Republike obilježena je represijama, uništavanjem inteligencije čiji je simbol Katinjski zločin, kada je po Staljnovom naređenju 1940. strijeljano preko 20 hiljada pripadnika poljske inteligencije raznih nacionalnosti. Uz to, Sovjeti su poslali oko 350 hiljada poljskih državljana u sklopu deportacija na Sibir i i Kazahstan, na daleki istok SSSR. Da li vidite kontinuitet u ruskoj politici nakon Drugog svjetskog rata prema zemljama Varšavskog pakta i današnjoj politici koji u Kremlju kreira Vladimir Putin? Ponoviću Putinovu izjavu da je pad SSSR-a najveća tragedija XX vijeka. Ovdje treba napomenuti da uspostavljanje komunističkih vlasti nije nailazilo na odobrenje u zemljama Istočnog Lagera, te da su Rusi, uz prisustvo i pritisak sovjetske vojske preuzimali vlast širom Srednje Evrope. Htio bih da kao primjer ovdje predstavim prilike u Poljskoj. Ulazak sovjetskih trupa 1944/1945. godine na teritoriju Poljske obilježen je nametanjem komunističke vlasti, iako je legitimna vlast postojala u Londonu, imala svoje predstavništvo u Poljskoj (Poljska podzemna država) i rukovodila Zemaljskom vojskom (Armia Krajowa) koja je uspostavljena jos 1939. kao Savez oružane borbe. Ulazak Sovjeta obilježen je represijom prema nekomunističkim strankama, građanima Poljske koji su u ratu bili u podzemnim organizacijama, prvenstveno u Zemaljskoj vojsci. Nametanje komunizma nije naišlo na odobrenje društva. Iako se režim počeo mijenjati nakon Staljinove smrti 1953. godine, a naročito nakon preloma 1956. godine, on nikad nije nailazio na stvarno prihvatanje u poljskom društvu, tu je opšte poznat pokret Solidarnost, koji je započeo iz brodogradilišta u Gdanjsku. Slična je situacija bila i u Mađarskoj, Čehoslovačkoj, za baltičke države i Ukrajinu, koje su uvučene u sam SSSR da ne govorim. Pad komunizma, i oslobođenje Poljske od te vlasti dočekani su sa velikim zadovoljstvom. Ulazak u NATO 1999. godine i u Evropsku uniju 2004. predstavljali su ostvarenje ciljeva integracije sa Zapadom. Srednja Evropa čini danas sastavni i važan dio zapadnih struktura. Ruski imperijalisti ne prihvataju prozapadnu orijentaciju tog dijela svijeta. Upravo te Putinove manipulacije, imperijalno ponašanje, namjera da se Srednja Evropa liši NATO pakta svjedoče o ruskoj želji da se vrati na podređenje Srednje Evrope politici Moskve, iako suverene odluke naroda od Talina preko Kijeva, Varšave, sve do Sofije svjedoče ili o privrženosti zapadnim vrijednostima ili o želji priključenja zapadnom svijetu, kao što je slučaj Ukrajine.

Tag: ministarstvo-unutrasnjih-poslova