<article>U Skupštini Crne Gore danas će biti nastavljen rad Četvrte sjednice Drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja u 2025. godini, koja ulazi u deseti dan.Na dnevnom redu nalazi se Predlog za izbor predsjednika Senata Državne revizorske institucije (DRI), o kojem će poslanici, nakon razmatranja, odlučivati glasanjem.Početak zasijedanja zakazan je za 12 časova.</article>

U Skupštini Crne Gore danas će biti nastavljen rad Četvrte sjednice Drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja u 2025. godini, koja ulazi u deseti dan.
Na dnevnom redu nalazi se Predlog za izbor predsjednika Senata Državne revizorske institucije (DRI), o kojem će poslanici, nakon razmatranja, odlučivati glasanjem.
Početak zasijedanja zakazan je za 12 časova.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Skupština Crne Gore

Sjednica

Politika

Skupština danas o izboru predsjednika Senata DRI

Viši sud u Podgorici potvrdio je presudu osnovnog suda u Podgorici iz jula 2024. godine kojom je utvrđeno da je Vlada Crne Gore na čelu sa Dritanom Abazovićem nezakonito razrijesila Aleksandra Bulatovića sa mjesta direktora Nacionalnih parkova Crne Gore.
Viši sud je ponioštio rješenje o razrješenju Bulatovića kao nezakonito.&nbsp;
Viši sud je prihvatio sve razloge provostepene odluke. Utvrđeno je da je Bulatović ispunjavao uslove za vršenje funkcije direktora JP NPCG ali je Vlada na osnovu nezakonitog i neistinitog Obavještenja inspekcije rada donijela odluku da ga razriješi.
Odluka o razrješenju je donijeta na predlog tadašnje ministarke održivog razvoja, prostorno planiranja i turizma, Ane Novaković-Đurović.
U presudi, koju je Bulatović dostavio medijima, navodi se da se država obavezuje da tužiocu naknadi troškove postupka u ukupnom iznosu od 907,50 eura, u rokuod osam dana po pravosnažnosti presude.&nbsp;
Bulatović je upravljao JPNPCG od novembra 2021. godine do oktobra 2022, kada je razriješen.&nbsp;

Bulatović nezakonito smijenjen sa mjesta direktora Nacionalnih parkova

Doajenu crnogorske žurnalistike i predanom publicisti koji je ispisao na stotine stranica hronike Podgorice Danilu Burzanu neće biti objavljena knjiga pod logom biblioteke "Radosav Ljumović" jer je pisana crnogorskim jezikom.
Istina, da je Burzan prihvatio da mu se knjiga objavi na tzv. nejotovanoj verziji crnogorskoga jezika, gradskim bi ocima bila prihvatljiva jer bi ih valjda ta varijanta podśećala na jezički standard manjeg entiteta BiH. Ovako, kad je prepoznatljivo crnogorska za anticrnogorsku kliku na vlasti koja bi, da im je kako moguće, i pridjev crnogorski zabranila - ne može!
Ovaj jasni primjer jezičke diskriminacije, da se razumijemo, više je kontinuitet no incident, jer su tzv. jotovani oblici osporavani i potiskivani i u školstvu i na univerzitetu i u javnim ustanovama i u medijima. Čuju se još jedino dosljedno u Skupštini, pritomrjeđe kod finih, gradskih manekena iz opozicije koji postojano tihuju, a češće iz klupa poslanika vlasti, i to nerijetko onih koji im negiraju karakter jezičkoga standarda.
Ne manje od čina jezičke diskriminacije gnusna je izjava koju je tim povodom dao gradonačelnik Mujović. Iz tog bahatog trabunjanja biram iskaz koji me direkt teleportovao u 90-e: "Ipak, ne dajem za pravo publicisti Burzanu da misli da je veći Crnogorac ili ljubitelj Crne Gore od mene, a naročito ne da treba da štiti Crnu Goru od mene."
Disciplina kvantifikovanja crnogorstva bila je 90-ih, a izgleda da je i danas, pouzdan indikator anticrnogorske ideološke matrice. Evo vam šablon: protiv sam nezavisnosti Crne Gore, crnogorsku naciju smatram komunističkom izmišljotinom, za mene biti Crnogorac znači samo geografsko određenje koje podrazumijeva submisivnost svakom beogradskom režimu koji promoviše Veliku Srbiju (Milošević, Koštunica, Tadić, Vučić, to da, Đinđić nikako).
Uz to biti Crnogorac znači imati na zidu stare potleušice izvjestan broj brkatih predaka u crnogorskoj nošnji i s mitskim oreolom onih koji su pośekli ovog ili onog bega ili pašu, što mi daje za pravo da sam sô srpstva što mrzi sve nepravoslavne a prezire Šumadince. Nasuprot tome, identitet onih koji su 90-ih birali biti nacionalni Crnogorci gradio se oko etičkih a ne etničkih vrijednosti. Zato su ovi prvi ovima drugim u nedostatku argumentacije za sluganjstvo tuđim ideologijama redovno znali odbrusiti - nijesi ti veći Crnogorac od mene i ne voliš više Crnu Goru no ja.
A zar sama nacija nije više etička no etnička kategorija? Zar ideja moderne nacije kao zamišljene zajednice ne počiva na zajedničkim vrijednostima a ne na plemenskom porijeklu?
U eri vojnog logora i plemenskih zborova zajednica se izgrađivala kroz zajedničku tradicijsku kulturu i u okviru nje - običajno pravo. Prelaz od plemenskih saveza ka naciji i državi trebalo bi da prati put od običajnog prava ka kodifikovanom pravu, od bese i sudova dobrih ljudi ka ustavu i zakonima.
Zato danas biti "dobar" Crnogorac ne bi trebalo da podrazumijeva nativističke teorije o pravu na zemlju zbog porijekla dalekog pretka koji je na Krusima dekapitirao Mahmut pašu ili u 19. vijeku zamijenio ćulaf crnogorskom kapom, "dobar" Crnogorac bi trebalo da označava građanina koji poštuje zakone i Ustav Crne Gore i baštini vrijednosti građanskoga društva.
E vidite, to Saša Mujović nije. Sve dok partija kojoj pripada podržava Marka Kovačevića kao gradonačelnika Nikšića, sve dok njegova politička grupacija održava na čelu Parlamenta četničkog vojvodu Mandića, sve dok on lično kao funkcionera svoje vlasti ima notornog Dajkovića, sve dok ćuti na povike "Ubij Turčina", sve dok diže spomenik mrzitelju Crnogoraca, islamofobu i fašisti Amfilohiju Radoviću, sve dok svoja privatna vjerska ośećanja promoviše bućkajući se u krstolikoj kadi, na praznik koji se u crnogorskoj tradicijskoj kulturi nikad nije tako obilježavao...
Popis je golem za ovaj format. I baš zato Danilo Burzan zaslužuje svako poštovanje, ne zbog toga što se utrkuje u bizarnoj igri kvantifikacije crnogorstva, već zbog toga što je cijeli život posvetio promociji antifašizma i vrijednosti otvorenoga društva.

Ko je veći Crnogorac?

Stopa poreza na dodatu vrijednost (PDV) u Rusiji će početkom naredne godine, prema novom dekretu predsjednika Vladimira Putina, biti povećana sa 20 na 22 odsto.
Prema dekretu objavljenom u pravnom informacionom sistemu zemlje u petak, stopa će porasti od 1. januara, iako će ostati na deset odsto za neke društveno važne proizvode, javlja Agencija Anadolija.
Prema podacima ruskog Ministarstva finansija, budžetski deficit zemlje dostigao je 4,2 biliona rubalja, odnosno oko 52 milijarde USD, u prvih deset meseci godine, zbog veće potrošnje, prenosi B92.
Potrošnja u Rusiji je značajno porasla posljednjih godina, posebno zbog izdataka za odbranu.
Sankcije usmjerene na ruski energetski sektor takođ su dovele do toga da zemlja izgubi pristup evropskom tržištu nafte i prirodnog gasa.

PDV u Rusiji skače na 22 odsto od 1. januara

Primjena Zakona o legalizaciji bespravnih objekata neće zaustaviti izgradnju nelegalnih objekata, ali će uticati na pad prometa nekretnina, kaže Veselin Dragaš iz Grupacije za nekretnine Privredne komore (PKCG) i vlasnik agencije Forte mare u Herceg Novom, za "Dan".
– Upravo sada dok pričamo, u Crnoj Gori se gradi veliki broj objekata bez građevinske dozvole. Nisu svi primarno namijenjeni prodaji i zabrana prodaje neće uticati na njihove vlasnike da ne grade. Zbog poteza države i davanja mogućnosti da se legalizuju objekti izgrađeni u periodu od 2018. do 2025. godine, a čija legalizacija nije bila moguća u skladu sa Zakonom o izgradnji objekata i planiranju prostora, dat je signal nelegalnim graditeljima da će se u narednim godinama pristupiti izradi novog orto-foto snimka i neki novi krug legalizacije. Zakon ne može biti efikasan ukoliko se ne sprovodi nadzor nad njegovom primjenom. Kapaciteti naših organa zaduženih za inspekcijski nadzor su veoma mali i oni nisu u mogućnosti da se nose sa ovom pojavom koja predstavlja višedecenijski problem – navodi Dragaš.
Ali, kako kaže, u narednom periodu se može očekivati pad prometa nekretnina, jer to tržište čini oko 20 odsto nelegalnih objekata, a biće manji i prihodi u budžetu po osnovu poreza na promet nepokretnosti, kao i poreza na dobit i PDV-a ukoliko se nelegalne nekretnine prvi put prometuju.
– Nelegalne nekretnine zauzimaju oko 20 odsto ukupnog tržišta nekretnina. Ovdje govorimo samo o onima koje imaju upisane terete – nema dozvolu, prekoračenje dozvole, nema upotrebnu dozvolu, ako bismo u obzir uzeli nekretnine koje nemaju građevinsku ili upotrebnu dozvolu, a nemaju upisan teret u listu nepokretnosti, ovaj procenat je daleko veći – ističe Dragaš.
Pojašnjava da zabrana prometa nelegalnih objekata ima veći uticaj na vlasnike nego na kupce. Oni ne mogu prodati svoje nekretnine, jer dojučerašnjim kupcima kojima je zakon dozvolio da kupe nelegalne nepokretnosti, sada Zakon o legalizaciji bespravnih objekata retroaktivno zabranjuje da ih prodaju ukoliko to žele, objasnio je on.
I zakoni o strancima imaće veliki uticaj na tržište nekretnina, a neke promjene osjetiće se već naredne godine, dodaje Dragaš.
– Na Primorju više od 70 odsto kupaca su stranci, možete sami pretpostaviti kakav će uticaj na tržište imati zakoni koji se direktno odnose na strance. Da bi stranac dobio dozvolu za privremeni boravak po osnovu nekretnine, mora imati otvoren račun u nekoj od crnogorskih banaka, a većina banaka u Crnoj Gori odbija da otvori račune strancima. Smatram da je neophodno da se preispita najavljena odredba u Nacrtu izmjena i dopuna Zakona o strancima koji je u skupštinskoj proceduri, a koja kaže da mimimalna vrijednost nekretnine na osnovu koje stranac ostvaruje privremeni boravak mora biti 200 hiljada eura. Sadašnjim vlasnicima nekretnina, koji su na osnovu nje ranije regulisali boravak, biće ostavljen rok od godinu dana da usklade svoje pravo boravka sa novim odredbama zakona – kaže Dragaš.
Smatra da retroaktivna primjena zakona nije dobra i da nije ispravno da se strancima koji godinama žive u Crnoj Gori, i ostvarivali su privremeni boravak, sada ukida to pravo jer posjeduju kuću ili stan koji vrijede manje od 200 hiljada.
– U suprotnom, oni će biti prinuđeni da napuste Crnu Goru, a znamo da i oni doprinose punjenju budžeta – ističe Dragaš.
Ukoliko zakonima usporimo tržište nekretnina, usporićemo i sektor građevinarstava kao i ostale grane privrede povezane sa nekretninama, smatra Dragaš.
Kako dodaje, tržište nekretnina je za sada stabilno, pa se može reći da Zakon o legalizaciji nije uticao na potražnju, ali jeste na ponudu, koja je u nekim gradovima posljednjih godina slaba.
Nema pokazatelja ni da je došlo do pada ili porasta cijena kvadrata, kaže naš sagovornik.
– Ukoliko zbog nekog od faktora koji sam prethodno naveo dođe do smanjenja potražnje, možemo očekivati postepeni pad cijena nekretnina – rekao je Dragaš.
Smatra da Crna Gora mora dokazati da je stabilna i sigurna za investicije.
– Mi težimo da to i postignemo, ali ishitrene odluke i donošenje zakona na mjesečnom nivou sigurno neće tome doprinijeti. Potrebno je da donosioci odluka imaju dugoročan plan razvoja i da postupaju u skladu sa njim pri tome uvažavajući mišljenje privrede, što nažalost nije čest slučaj – istakao je Dragaš.

U prodaji oko 20 odsto nelegalnih stanova i kuća

Iako uopštavanje nikad nije najbolji princip vrlo malo ćemo pogriješiti ako za naše balkanske prostore kažemo da su uvijek kroz istoriju bili turbulentni, prepuni nacionalnih, teritorijalnih i vjerskih ambicija da se ovlada ljudima, njihovim dušama i prostorom u određenim istorijskim trenucima, u kojima su se, s jedne strane, slavile pobjede, a sa druge strane doživljavale tragedije, smrt i nesreće. Jedni su slavili svoje junake, drugi oplakivali svoje mrtve, osakaćene i unesrećene. Isti datumi se slave i oplakuju. Kad se to događa u okviru jednog jedinstvenog državnog prostora, u okvirima jednog te istog vjekovnog etničkog nasljeđa, raslojenog sticajem istorijskih okolnosti, onda to poprima razmjere tragedije. Ta tragedija poprima śenke farse kada se ostaje gluv na činjenice i u prošlosti traže, ne istine, već isključivo argumenti za svoje tvrdnje. U ovom slučaju govorimo o tragičnom nestanku države Crne Gore 1918. godine i namjeri da se činjenice ospore isključivo mišljenjem jednog istoričara. <h2>MANTIJE I MITOMANIJE</h2> Poslanici SNP-a Bogdan Božović i Slađana Kaluđerović podnijeli su amandman na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, kojim se predlaže da se u članu 1 riječi „nasilne aneksije države“ zamijene riječima „ujedinjenja Crne Gore i Srbije“. Kažu, osnov su pronašli u knjizi istoričara Dima Vujovića „Podgorička skupština“, u kojoj on smatra da je ta „Velika skuština srpskog naroda u Crnoj Gori“ izraz opšteg raspoloženja naroda u Crnoj Gori. Pomenuti poslanici su ostali gluvi na sijaset napisanih izvještaja stranih posmatrača, činjenice da nijedna zemlja, osim Srbije, koja je i organizator te nazovi skupštine i koja je priznala tek nakon mjesec dana, nije priznala ni legalitet ni legitimitet, način kako je sprovedena i da je sprovedena u uslovima vojne okupacije, bez poštovanja još uvijek postojanja države Crne Gore i njenih zakona, kršenja svih demokratskih principa i odsustva minimuma uslova kako bi se utvrdila ta pomenuta „volja naroda“. Pomenuta poslanica Kaluđerović je svoje obrazovne i političke kapacitete dokazala izjavom da je demokratija volja većine i da su odluke većine mjerodavne za sve. Slično pojedincima iz partije Slobodana Miloševića iz devedesetih prošlog stoljeća, koji su se proslavili izjavama da ako oni odluče „da je zemlja četvrtasta, ona će biti četvrtasta“. Volja većine je promjenjiva kategoirija i ako bi svaka vlast sprovodila svoju samovolju to teško da može biti demokratija, već bi to više ličilo na lakrdiju od države. Zato je opšti konsenzus u nauci da je demokratija prevashodno poštovanje zakona, demokratskih procedura, podjele vlasti na tri grane, uvažavanje nezavisnih institucija, nevladenog sektora i stručnih mišljenja. Jednom riječju, sve ono što nemamo poodavno, a naročito nakon avgustovske promjene vlasti 2020. godine. Najveći problem Crne Gore je što mi u politici imamo ljude kojima je politika jedini način da obezbjede egzistenciju. Nedostatak bilo koje sposobnosti u stručnom i političkom djelovanju nadomješćuju površnim i populističkim bavljenjem temama da bi popunili javni prostor, a kojima par exellance treba da se bave ljudi od struke. Crna Gora se nalazi u više nego nezavidnoj ekonomskoj suituaciji, sa ogromnim dubiozama u svim segmentima ekonomske politike, pa je bavljenje temama o kojima nemaju pojma samo skretanje pažnje na teme koje su uvijek aktuelne u podjelama u Crnoj Gori. Za te teme će naći uvijek slične sebi, sa oskudnim poznavanje elementarnih naučnih saznanja, koji svoje neznanje crpe od mantija i mitomanije. Umjesto da se zapitaju javno kako rješiti pitanje platnog deficita koji se mjeri u preko dvije milijarde eura, budžetskih deficita u penzionom i zdravstvenom fondu, rastu BDP isključivo na rastu potrošnje, što Crnu Goru vodi finansijskom bankrotu, oni pokušavaju da nam objasne kako je farsa od tzv. Podgoričke skupštine u uslovima prisustva okupacionih vojski pet zemalja, bez poštovanja važećeg zakona o izboru poslanika, bez biračkih spiskova, izraz bilo kakve volje? Za koju sami učesnici kažu da je revolucionarna, da nije zasnovana na zakonima Crne Gore. <h2>KRFSKA DEKLARACIJA</h2> Nije se sudbina Crne Gore određivala na tzv. Podgoričkoj skupštini, već na Krfu u ljeto 1916. godine kada je objelodanjen projekat po kojem je, dvije godine kasnije, Crna Gora izgubila svoj suverenitet i nezavisnost. Ili da mi Kaluđerović i Božović objasne kako je to Krfska deklaracija 20. jula 1917. godine predviđela što će izglasati tzv. Podgorička skupština godinu i par mjeseci kasnije? Ili da mi objasne pisma nastala na Krfu u julu i avgustu 1916. godine kojima crnogorski potuđenici Todor Božović i Jovan Ðonović predlažu Pašiću kako nasilno anektirati Crnu Goru, cijeneći da je pravo vrijeme za bezuslovno prisajedinje Crne Gore Srbiji. U pismu Ljubomiru Davidoviću, ministru prosvjete i crkvenih poslova u srpskoj vladi, iznose detaljan plan kako izvesti planirano prisajedinjenje. Veliki broj pisama je upućen srpskoj vladi sa raznih adresa kojima izlažu planove za anektiranje Crne Gore, razlikovali su se samo u nijansama. Da je projekat Božovića i Ðonovića zvanično usvojen, govori način organizovanja i odluke Podgoričke skupštine, održane novembra 1918. godine, koje svjedoče da se nestajanje Crne Gore odvilo po njihovom planu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231124_dab5d8ac23169bba33fc54de26fb04806ea0db63230f496f2720fef13ea14b28.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251129231124_dab5d8ac23169bba33fc54de26fb04806ea0db63230f496f2720fef13ea14b28" data-rendition-name="original" width="748" height="891" loading="lazy" alt="Krfska deklaracija "></figure>  „Zato je potrebno osigurati da srpska vojska bude u mogućnosti da uđe na teritoriju Crne Gore prije drugih ... Mi mislimo, svakako, da je ovo najzgodniji put za likvidaciju crnogorskog pitanja, kada se Crna Gora još ne smatra kao jedna obična neoslobođena provincija... Ako nađete da treba usvojiti ovaj naš projekat, mi ćemo organizovati cio posao i podnijeti Vam detaljne liste ljudi i detaljan program rada“. (Božović i Đonović, Krf, 24. jula 1916.g) Dolaskom srpskih trupa u Crnu Goru, nakon njenog oslobođenja od strane crnogorskih oslobodičakih jedinica i komita i formiranjem nelegalnog Centralnog izvršnog odbora za ujedinjenje, počinje organizovan rad na prisajedinjenju Crne Gore Srbiji. Taj Centralni izvršni odbor obrazovao je Svetozar Tomić, državljanin Srbije, po nalogu i zadatku dobijenom od Nikole Pašića, predśednika vlade Srbije. Pored Svetozara Tomića kao „glave odbora“, članovi su bili Petar Kosović, državljanin Srbije i Janko Spasojević i Milosav Raičević, državljani Crne Gore. Takav nakaradni i nezakoniti Centralni izvršni odbor je donio odluku (7. novembra) da se raspišu izbori za opštecrnogorsku narodnu skupštinu „koja bi suvereno odlučivala o ujedinjenju Crne Gore i Srbije“. Tom odlukom je suspendovana primjena tada važećeg crnogorskog Zakona o izboru narodnijeh poslanika, po kojem su, prema ustavnim određenjima, jedino legalno mogli biti birani predstavnici naroda. Argumentacija za nepoštovanje zakona je nađena u teroru srpske vojske pod komandom Dragutina Milutinovića, koji je za sebe govorio da je „guverner Crne Gore“! „Nastavite najenergičnije i svim sredstvima, da se na teritoriji koju je naša vojska okupirala, uguši svaka agitacija, pa ma od koga dolazila. Za ovo vam stoje na raspoloženje sva sredstva koja možete raspolagati bez ikakvog prezanja“ - naređenje je načelnika Vrhovne komande Živojina Mišića upućeno komadantu Jadranskih trupa u Crnoj Gori Milutinoviću, 19. 11. 1918. godine. <h2>LAŽNA SKUPŠTINA</h2> Utvrđujući samovoljno pravila izbora Centralni izvršni odbor je zakazao Skupštinu u Podgorici za 24. novembar 1918. godine. Po tim pravilima predviđeno je da se izbor poslanika vrši javnim i posrednim glasanjem, dizanjem ruku na skupovima, kao da je Crna Gora afrička kolonija, bez biračkih spiskova i zakona. Tako izabrani povjerenici iz cijelog okruga sastajali su se u śedištu okruga i poimeničnim glasanjem izabrali predložene poslanike za cio okrug. Nijesu postojali nikakvi birački spiskovi za izbor povjerenika, niti se zna ko je i kako prisustvovao njihovom izboru na improvizovanim skupovima (postojali su jedni isti birači koji su šetali od izbornog mjesta do izbornog mjesta). Tako se sprječavalo da se izabere bilo ko ko bi narušavao jednoglasje u ubijanju Crne Gore. U to vrijeme se nalazilo oko 9.950 Crnogoraca interniraca na prostorima Ugarske i Austrije (među njima: 17 generala i 709 oficira, više ranijih poslanika i načelnika, gotovo svi profesori i učitelji iz Crne Gore, više sveštenika i drugih obrazovnih ličnosti), a u tzv. „radnim logorima“ više od 15.000 Crnogoraca. Svima njima nije dozvoljen povratak u Crnu Goru i učešće u izborima. Kao što nije bilo dozvoljeno glasanje svima koji su se odmetnuli zbog okupacije Crne Gore. Koliko je besmislena tvrdnja da je Podgorička skupština izraz „narodne volje“ govori činjenica da na izborima od 28. novembra 1920. nikakva lista kandidata koji su protiv aneksije nije bila dozvoljena. Podnošenje sličnih lista predstavljalo je za beogradsku vladu zločin veleizdaje, te je bilo zabranjeno dekretom ministra unutrašnjih poslova srpske vlade, gospodina Draškovića. Kralj Nikola je u intervjuu, kojeg je dao piscu i novinaru Herbertu Vivijenu, jezgrovito opisao teror, koji je u vrijeme srpske okupacije vladao u Crnoj Gori, ovim riječima: „Iz Crne Gore nemam vijesti, jer je srpska okupaciona vojska ustanovila kordon kroz koji ne puštaju ni pisma ni ljude. Dobijam izvještaje, koji mi moji povjerenici donose po cijenu života. Izgleda da tamo vlada pravi teror. Ubijaju se bez suda ljudi, žene i đeca, bombe se bačaju u kuće mojih prijatelja a novac se prosipa kao voda da bi se Crnogorci odrekli zakletve. Sigurno ste čuli o mome smjenjivanju i o aneksiji Crne Gore. Ali to je izglasala lažna Skupština, koju su Srbi nazvali Velikom skupštinom – ime koje ne poštoji po našemu Ustavu. Niko tu skupštinu nije birao, već su je izabrale razbojničke čete u ime Srbije“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231128_99b3fa24da302c281e6ba10fc41987f02d8527de735cb5ae08b3fe3d152c4381.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251129231128_99b3fa24da302c281e6ba10fc41987f02d8527de735cb5ae08b3fe3d152c4381" data-rendition-name="original" width="455" height="505" loading="lazy" alt="Njujork tajms o srpskoj okupaciji "><figcaption>Njujork Tajms o srpskoj okupaciji Crne Gore jul 1919.</figcaption></figure>  Čak i beogradski radikalski listovi donosili su članke o zvjerstvima zvanične Srbije u Crnoj Gori. „Tribuna“ (28.IX 1920) je otkrila i priznala sva ona strahovita zvjerstva koja su se dešavala u Crnoj Gori. Na kraju, po običaju, još malo Francuza: „La Revue Contemporain“ (Pariz, maja 1922.) u tekstu svog direktora Anri D' Osmana, pod naslovom „Crna Gora ne može umrijeti“', piše: „Poslije takvih intriga, u kojima bi umiješan g. Andrea Bartolo, kojega je g. Poenkare zauvijek udaljio iz Kej d' Orseja, ta nepravda bi dozvoljena! Mi ćemo to znati jednog dana, ali ljudska savjest, ta neminovna pravda, o kojoj govoraše Gambeta neće dozvoliti Srbima da stave, tako reći, u njihov džep jednu 1000-godišnju državu, jedan herojski i kavaljerski narod. Francuska, koja se borila 4 godine za trijumf pravde, ne može tolerisati takav postupak... I Njemačka je pokušala nametnuti svijetu tu monstruoznost, ali sila ne nadvladava pravo. Mi to bar mislimo. Zakonita Vlada Crne Gore uvijek je zahtijevala za tu zemlju jedan plebiscit, koji čak nije bio osporavan stanovnicima Koruške, Šlezviga i Šlezije. Sadašnja situacija Crne Gore ni u čemu se ne razlikuje od one u Belgiji i Srbiji, koja je bila stvorena austro-njemačkom okupacijom. Zar nije potvrdio G. Bonomi, predśednik italijanske vlade, u svome govoru od 23. jula 1921, da 'sadašnje faktičko stanje Crne Gore, stvoreno od strane Srbije, nije dobilo nikakvu međunarodnu sankciju'. Saveznički skupovi nijesu imali kuraži da pristupe rješavanju crnogorskog pitanja, tj. da prinude Srbiju na evakuaciju iz Crne Gore, da bi crnogorski narod mogao slobodno raspolagati samim sobom... Mi smo uvjereni da će doći dan, kada će se pravda dati gorštacima Crne Gore, koji traže svoja prava, kao što Francuzi neumorno traže svoja“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231128_1e4a712a82a5e8c22493430775482d53e79a336112ddaf522f7867c23f8377e0.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251129231128_1e4a712a82a5e8c22493430775482d53e79a336112ddaf522f7867c23f8377e0" data-rendition-name="original" width="721" height="599" loading="lazy" alt="Njujork Tajms o srpskoj okupaciji Crne Gore januar 1919."><figcaption>Njujork Tajms o srpskoj okupaciji Crne Gore januar 1919.</figcaption></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231128_ca3c9a92b0492289385f275a3a5be223e0479444d355a6ba58cf9c132d35e90d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251129231128_ca3c9a92b0492289385f275a3a5be223e0479444d355a6ba58cf9c132d35e90d" data-rendition-name="original" width="373" height="262" loading="lazy" alt="Nikola Pašić"><figcaption>Nikola Pašić</figcaption></figure>

Velika prevara, a ne skupština srpskog naroda

Predsjednik Višeg suda u Podgorici, Zoran Radović nije vratio nijednu ratu kredita u iznosu od 75.000 eura koji je još 2007. godine, dok je obavljao funkciju osnovnog državnog tužioca u Baru, dobio od Vlade Crne Gore po povlašćenim uslovima. Prema ugovoru, Radović je trebalo da vrati oko 18.000 eura tokom dvije decenije i to u ratama od 75 eura mjesečno.&nbsp;
Za poslanike Nove srpske demokratije (NSD), partije na čijem je čelu Andrija Mandić, ovakvo ponašanje prvog čovjeka Višeg suda je neshvatljivo. Radović nije odgovarao na pitanja koja mu je TV E uputila.
"To je neshvatljivo, posebno za nekog ko je imao tako visoku funkciju, a dobio je kredit po povoljnim okolnotima. Ne mogu da vjerujem da to neko može da uradi sebi, da tako spusti svoj integritet na neki nivo koji nije za tu funkciju koju obnaša u tom trenutku. To jednostavno se može komentarisati sa - no comment", rekao je poslanik NSD-a Dejan Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FV3t6izU3Vps&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poslanik NSD-a Milan Lekić kratko je za TV E prokomentarisao ovaj slučaj:
"Ne možemo to komentarisati kao dobro".&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fm6Bk6eWNeWg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Na pitanje TV E zašto se u Skupštini Crne Gore nije govorilo na ovu temu, Đurović smatra da to treba da rade drugi organi.
"Skupština i ja kao poslanik i predstavnik građana mogu da dam mišljenje o tome kako neko može da se ponaša kada dobije takav kredit po takvim okolnostima i još ga na kraju ne vrati", istakao je Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FuAXxehwC7KM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Bogdan Božović iz Socijalistične narodne partije kazao je za TV E da ne zna zašto to niko u Skupštini nije komentarisao.
"Ali naš stav je tu principijelan i kad smo bili opozicija i sada kada smo vlast. Smatramo da treba na neki način da se omogući nezavisnost pravosudnom sistemu", rekao je Božović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F8lwcbfwe-iw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Radović je jedan od više od 200 zaposlenih u državnim institucijama koji su od 2004 - 2020. godine od Vlade dobili ili stan ili kredit po povoljnim uslovima.

VIDEO - Poslanici Mandićeve partije o Radoviću i nevraćanju kredita: Neshvatljivo da neko spusti svoj integritet na nivo koji nije za funkciju koju obnaša

Bivši vršilac dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije Dejan Knežević i nekadašnji šef Odsjeka za suzbijanje teških krivičnih djela u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije Uprave policije Milorad Žižić privedeni su u 19.30 na saslušanje u Viši sud.
Na saslušanje je, prema informacijama Portala ETV, priveden i policijski službenik Aleksandar Bošković.
Njih će saslušati sutkinja za istrage Suzana Mugoša koja će odlučiti o zahtjevu SDT-a koje je tražilo pritvor za Kneževića, Žižića i Boškovića.
Knežević i Žižić uhapšeni su u petak, po nalogu SDT-a, zbog sumnje da su navodno bili članovi grupe, koju je prema stavu SDT-a, formirao nekadašnji policijski funkcioner Zoran Lazović.
Knežević i Žižić negirali su pred specijalnim tužiocem Jovanom Vukotićem navode iz naredbe za sprovođenje istrage.
Osim Žižića i Kneževića u subotu tokom noći uhapšen je i policijski funkcioner Aleksandar Bošković.

Knežević, Žižić i Bošković privedeni na saslušanje u Viši sud

U razgovoru za Portal ETV, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, Sonja Biserko, iznosi procjenu aktuelnih političkih prilika u zemlji, tvrdeći da se sve jasnije nazire kraj vladavine Aleksandra Vučića.&nbsp;
Njena analiza ukazuje na duboku krizu legitimiteta, rastuće nepovjerenje unutar državnih struktura i promjene u međunarodnim odnosima, što, prema njenim riječima, označava ulazak Srbije u period političkog preokreta.
Biserko za Portal ETV kaže da se sve jasnije nazire politički kraj predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
- Mislim da on ide kraju, koliko će to trajati teško je reći. U zemlji je u velikoj mjeri izgubio legitimitet, kao i u svijetu. Nije spreman za izbore jer nema većinu. Činjenica da smjenjuje ključne ljude u policiji i da želi preuzeti kontrolu nad vojskom ukazuje na to da nema povjerenja u vlastito okruženje - navodi ona.
Biserko ukazuje da mnogi osjećaju kraj i ne žele učestvovati u njegovoj sve nasilnijoj politici.&nbsp;
- U panici smjenjuje ljude ukoliko su podržali studente ili pokazali simpatije prema protestima. Ne stoji dobro ni kod Trumpa, ni kod Putina, što se najbolje vidi na slučaju NIS-a - navodi.
Prema njenim riječima, EU je sve nepovjerljivija, ali još želi zadržati Srbiju na evropskom putu.&nbsp;
- Studenti su otrijeznili društvo poslije 40 godina šovinizma i populizma. Taj proces će trajati godinama, ali povratka na staro više nema - kazala je Biserko za Portal ETV.&nbsp;

Skupština danas o izboru predsjednika Senata DRI

Tagovi

Bulatović nezakonito smijenjen sa mjesta direktora Nacionalnih parkova

Ko je veći Crnogorac?

PDV u Rusiji skače na 22 odsto od 1. januara

U prodaji oko 20 odsto nelegalnih stanova i kuća

PRATITE TVe UŽIVO