<article>Efikasan pravosudni sistem i nastavak reformi prioritet je Crne Gore i u narednim mjesecima, kako bismo zatvorili poglavlja 23 i 24 i završili pregovarački proces sa EU, započet prije 14 godina - poručio je premijer Milojko Spajić.To smo, kako je naveo u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter), potvrdili u razgovoru sa evropskim komesarom Mekgratom, koji je pohvalio rezultate Crne Gore u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala i unapređenje zakonodavstva.- Možemo računati na punu podršku - dodao je Spajić.<figure><amp-iframe sandbox="allow-scripts allow-same-origin" width="100" height="100" layout="responsive" frameborder="0" src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F2024078025088754013&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0"></amp-iframe></figure></article>

Efikasan pravosudni sistem i nastavak reformi prioritet je Crne Gore i u narednim mjesecima, kako bismo zatvorili poglavlja 23 i 24 i završili pregovarački proces sa EU, započet prije 14 godina - poručio je premijer Milojko Spajić.
To smo, kako je naveo u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter), potvrdili u razgovoru sa evropskim komesarom Mekgratom, koji je pohvalio rezultate Crne Gore u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala i unapređenje zakonodavstva.
- Možemo računati na punu podršku - dodao je Spajić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F2024078025088754013&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen=""></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milojko Spajić

Sastanak

Poglavlja 23 i 24

Majkl Mekgrat

Pravosudni sistem

Politika

Spajić: Efikasan pravosudni sistem i nastavak reformi prioritet u narednim mjesecima

Efikasan pravosudni sistem i nastavak reformi prioritet je Crne Gore i u narednim mjesecima, kako bismo zatvorili poglavlja 23 i 24 i završili pregovarački proces sa EU, započet prije 14 godina - poručio je premijer Milojko Spajić.
To smo, kako je naveo u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter), potvrdili u razgovoru sa evropskim komesarom Mekgratom, koji je pohvalio rezultate Crne Gore u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala i unapređenje zakonodavstva.
- Možemo računati na punu podršku - dodao je Spajić.
<div class="embed-block"><div style="max-width:550px"><div style="left:0;width:100%;height:0;position:relative;padding-bottom:100%"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F2024078025088754013&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top:0;left:0;width:100%;height:100%;position:absolute;border:0" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Zastarjelost gonjenja za zlostavljanje u tzv. slučaju Zlatarska ulica predstavlja institucionalni pad i ozbiljan problem pred učlanjenje Crne Gore u Evropsku uniju (EU), poručuju iz Akcije za ljudska prava (HRA).
Kako navode, Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici je 9. februara ove godine odbacilo krivičnu prijavu u tzv. slučaju Zlatarska ulica, za policijsko zlostavljanje advokata Branimira Vukčevića i kanadskog državljanina Momčila Baranina 24. oktobra 2015. godine, uz obrazloženje da je krivično gonjenje zastarjelo još 2021. godine.&nbsp;
Akcija za ljudska prava ističe da ova odluka proglašava sistemski neuspjeh Državnog tužilaštva Crne Gore da obezbijedi kažnjavanje očigledne policijske torture, koju je cijeli svijet mogao da vidi, zahvaljujući snimku novinara Vijesti.
Odluka o zastarijevanju krivičnog gonjenja, kako pojašnjavaju, dolazi pošto su i <a href="https://www.hraction.org/2017/06/21/2162017-usvojena-ustavna-zalba-zbog-neistrazene-policijske-torture-u-ulici-zlatara-2015-godine/" target="_blank">Ustavni sud Crne Gore</a> i <a href="https://www.hraction.org/2021/03/11/zlatarska-ulica-evropski-sud-za-ljudska-prava-utvrdio-da-je-crna-gora-prekrsila-clan-3-evropske-konvencije-o-ljudskim-pravima/" target="_blank">Evropski sud za ljudska prava</a> utvrdili da državno tužilaštvo nije sprovelo istragu u skladu s međunarodnim standardima.
- Oštećeni Branimir Vukčević će na ovu odluku podnijeti pritužbu Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, sa zahtijevom da se krivično djelo kvalifikuje kao mučenje, tj. nezakonito kažnjavanje, i da se time produži rok zastarijevanja do 2035. Baranina i Vukčevića su 24. oktobra 2015. godine, oko 22:30 časova, u centru Podgorice, u ulici Miljana Vukova (tzv. Zlatarskoj ulici), pretukli policijski službenici. Do toga je došlo nakon prekida protesta u organizaciji Demokratskog fronta od strane policije. Građani Baranin i Vukčević nijesu učestvovali u neredima, nijesu pružali otpor, nijesu lišeni slobode, niti je protiv njih ikada pokrenut bilo kakav prekršajni ili krivični postupak. Policijski službenici su ih primorali da legnu na trotoar, tukli ih, vrijeđali i psovali, šutirali, a zatim ih, nakon što su im nanijeli tjelesne povrede, (kasnije potvrđene ljekarskom dokumentacijom) ostavili da leže na ulici bez pružanja pomoći - naglasili su u saopštenju.&nbsp;
Prema njihovom saopštenju, uprkos težini navoda i dokazima, policajci koji su izvršili zlostavljanje do dan danas nijesu identifikovani, više od deset godina nakon događaja.&nbsp;
Predmet je, kako navode, čitavu deceniju ostao u izviđajnoj fazi, da bi krivična prijava konačno bila odbačena – ne zbog nepostojanja dokaza, već zbog zastarjelosti koju je proizvelo nepostupanje nadležnih organa.
- Skandalozno je i to što je Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici predmet držalo u radu i više od četiri godine nakon datuma za koji sada tvrdi da je nastupila zastarjelost. Svakako, u predmetu su posljednju radnju preduzeli 2021. godine, pošto je Evropski sud za ljudska prava objavio presudu u predmetu Baranin i Vukčević protiv Crne Gore, u kojoj je utvrdio kršenje člana 3 Evropske konvencije o ljudskim pravima - ističu iz HRA.&nbsp;
HRA je, kako podsjećaju, još 22. januara 2017. godine podnijela ustavne žalbe u ime Baranina i Vukčevića.&nbsp;
Ustavni sud Crne Gore je 21. juna 2017. godine jednoglasno utvrdio povredu ustavne zabrane torture zbog nedjelotvorne istrage policijskog zlostavljanja – po prvi put u svojoj praksi. Uprkos toj istorijskoj odluci, Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici nikada nije sprovelo istragu u skladu sa minimalnim evropskim standardima. Nakon toga, Evropski sud za ljudska prava je 11. marta 2021. godine utvrdio da Crna Gora nije sprovela brzu, temeljnu, nezavisnu i djelotvornu istragu, niti je obezbijedila javni nadzor nad istragom, čime je dodatno produbljena nekažnjivost. Sud je posebno ukazao da državni organi nijesu otklonili nedostatke istrage ni nakon odluke Ustavnog suda, da nijesu saslušani svi svjedoci, da nije ispitano ko je sve bio na terenu, da Forenzički centar nije bio uključen, kao i da oštećenima nije obezbijeđeno adekvatno učešće u istražnom postupku. Sud je naglasio i potpunu zavisnost tužilaštva od policijskih struktura koje su bile u istom komandnom lancu kao i osumnjičeni policajci, što je isključilo nezavisnost istrage. Evropski sud za ljudska prava, kome je takođe podnijeta predstavka jer država nije sprovela adekvatnu istragu ni poslije odluke Ustavnog suda, jasno je poručio da isplata novčanih naknada štete i disciplinsko kažnjavanje jednog rukovodioca ne mogu zamijeniti obavezu sprovođenja djelotvorne istrage - dodaju iz HRA.
Upravo zato, kako kažu, Evropski sud za ljudska prava je zaključio da Baranin i Vukčević, uprkos ostvarivanju prava na naknadu štete, nijesu izgubili status žrtava.
- Odgovornost za ovaj institucionalni neuspjeh snose postupajući državni tužioci u ovom predmetu – Danka Ivanović Đerić i Slađana Španjević Volkov, koje su prve i najduže postupale u predmetu, kao i državni tužioci koji su se uključili nakon presude Evropskog suda za ljudska prava – Vukas Radonjić, Haris Šabotić i Romina Vlahović. Naravno, odgovorni su i rukovodioci Uprave policije i Ministarstva unutrašnjih poslova, koji nisu našli za shodno da obezbijede otkrivanje i kažnjavanje pripadnika Specijalne antiterorističke jedinice (SAJ) koji su izvršili akte torture. Direktor Uprave policije u vrijeme događaja bio je Slavko Stojanović (2013-2018), a zatim Veselin Veljović, Zoran Brđanin i Lazar Šćepanović, dok su ministri unutrašnjih poslova bili Raško Konjević (2013-2016), Goran Danilović, Melvudin Nuhodžić, Sergej Sekulović, Filip Adžić i Danilo Šaranović - naveli su u saopštenju.&nbsp;
Iako je SAJ rasformiran 2019. godine, prema njihovim riječima, njegovi (nekažnjeni) pripadnici su i danas službenici Uprave policije.
- Odbacivanje krivične prijave zbog zastarjelosti u predmetu u kojem su kršenje zabrane torture već utvrdili i Ustavni sud i Evropski sud za ljudska prava je težak poraz vladavine prava u Crnoj Gori. Ovo pogotovo ako se ima u vidu da je ostala nekažnjena i tortura nad Kolašincima na magistrali u Podgorici iste večeri, takođe od strane pripadnika SAJ. Posebno je bila nedjelotvorna istraga i torture nad Miloradom Mijom Martinovićem, bez obzira na kažnjavanje dvojice SAJ-ovaca koji su preuzeli krivicu na sebe za torturu koju je njih dvadeset sprovelo nad Martinovićem, pri tom uništavajući i njegovo vozilo u ulici Jovana Tomaševića. Crna Gora mora da obezbijedi djelotvorne istrage torture ako želi da postane država vladavine prava i da se učlani u EU. Isplata odštete iz budžeta koji se puni novcem svih (nedužnih) građana nije dovoljna i ne može da zamijeni individualnu odgovornost policajaca koji su odgovorni za torturu - to je Crnoj Gori jasno saopštio Evropski sud za ljudska prava - "jer bi u protivnom bilo moguće da službena lica praktično nekažnjeno zloupotrebljavaju prava onih pod njihovom kontrolom" (presuda Baranin i Vukčević protiv Crne Gore, tačka 108) - pojašnjavaju iz HRA.
Primjena standarda iz prakse Evropskog suda za ljudska prava, kako zaključuju, je završno mjerilo za učlanjenje Crne Gore u Evropsku uniju.

Zastarjelost gonjenja za zlostavljanje u Zlatarskoj: Institucionalni pad i ozbiljan problempred učlanjenje u EU

Ambijent za medijske profesionalce u Crnoj Gori koji izvještavaju o osjetljivim temama postao je izrazito neprijateljski. Na to ukazuje činjenica da je broj zabilježenih kršenja slobode medija više nego udvostručen u proteklih godinu dana, objavljeno je u <a href="https://europeanjournalists.org/wp-content/uploads/2026/02/MFRR-Monitoring-Report-2025-1.pdf" target="_blank">godišnjem izvještaju o monitoringu za 2025. godinu</a> koji su objavili partneri Media Freedom Rapid Response (MFRR).
Izvještaj su pripremili European Centre for Press and Media Freedom (ECPMF), European Federation of Journalists (EFJ) i International Press Institute (IPI).
Prema podacima iz izvještaja, koji su pripremili European Centre for Press and Media Freedom (ECPMF), European Federation of Journalists (EFJ) i International Press Institute (IPI), tokom 2025. godine evidentirano je 20 slučajeva kršenja slobode medija, koji su pogodili 32 medijska radnika ili subjekta povezana s medijima u Crnoj Gori.&nbsp;
Polovina evidentiranih slučajeva odnosila se na zastrašivanje i prijetnje, uključujući pet ozbiljnih prijetnji smrću, koje su u najvećem broju slučajeva upućivala privatna lica putem interneta.
U izvještaju se ističu verbalni napadi poslanika Demokratske Crne Gore Borisa Bogdanovića i Momčila Lekovića na Televiziju E, M portal i Analitiku koje su javno optužili da su "korumpirane sluge i zaštitnici mafije".
Podsjeća se i na prijetnje upućene novinarki Televizije E Itani Kaluđerović putem Fejsbuka, sadržaja "pazi da te ne pogodi metak", a da je urednica M portala Danica Nikolić dobila prijetnju snajperom.&nbsp;
Dodatno, u septembru su izražene zabrinutosti zbog diskriminatornog odnosa Ministarstva odbrane prema medijima. Povod je bio slučaj novinarke Antene M Bojane Dabović, kojoj je uskraćena akreditacija za prisustvo konferenciji za medije, zajedno sa još nekoliko redakcija.
- Jedini zabilježeni pravni incident odnosio se na povredu zaštite novinarskih izvora, nakon što su urednici portala M i ETV primili dopis koji je navodno uputio pomoćnik direktora Uprave policije, tražeći objašnjenja u vezi s tekstom o navodnom političkom pritisku na disciplinskog tužioca - navedeno je u izvještaju.
Analiza pokazuje da su najčešća kršenja slobode medija bili verbalni napadi – njih 17, zatim tri slučaja ometanja rada i jedan pravni incident. Tokom 2025. godine zabilježen je i jedan fizički napad, kao i jedan napad na imovinu.
- Meta napada bilo je i više novinara Vijesti. Istraživačka novinarka Jelena Jovanović suočila se s ponovljenim prijetnjama smrću povezanim s njenim radom na temama korupcije i kriminala, uključujući i prijetnju koja je pominjala odsijecanje glave. Novinarka TV Vijesti Alisa Hajdarpašić takođe je primila prijetnje smrću putem Fejsbuka. U avgustu je fotoreporter Vijesti Boris Pejović dobio prijetnje smrću od desetak osoba tokom izvještavanja uživo o nelegalnom uklanjanju spomenika koji se pripisuje ratnom zločincu. Pejović je izvještavao u Beranama zajedno s novinarom Stevom Vasiljevićem, koji je tom prilikom fizički napadnut, a njegova oprema oštećena - navedeno je u izvještaju.
Konstatovano je i pet slučajeva diskreditacije usmjerenih protiv tri novinara i dva medija.&nbsp;
- Jedan lučaj odnosio se na novinarku Vijesti Draganu Šćepanović, koja je godinama bila izložena klevetničkim napadima portala „Aktuelno“, u vlasništvu biznismena koji kontroliše i jedno skijalište, a o kojem je Šćepanović izvještavala u okviru svojih istraživačkih tekstova. U martu je novinarka dobila spor. Sud je u prvostepenoj presudi utvrdio da je portal Aktuelno, kroz brojne tekstove, diskreditovao Draganu Šćepanović kao ličnost i kao novinarku, te doveo u pitanje njen lični i profesionalni integritet - navodi se u izvještaju.

Udvostručen broj slučajeva kršenja slobode medija: U izvještaju i napadi Demokrata na TV E, prijetnje novinarki Kaluđerović...

Na porodičnom imanju u neposrednoj blizini porodične kuće, Bjelopoljac Spaho Ljuca izgradio je brvnaru koja je vremenom postala mjesto okupljanja prijatelja i njegovanja dugogodišnje tradicije druženja. Objekat, koji ujedno služi i kao kačara, namijenjen je prije svega privatnim susretima i boravku u prirodnom ambijentu. Ljuca u njemu proizvodi domaću rakiju, poznatu u krugu prijatelja pod nazivom „Spahovača“. Riječ je o proizvodnji isključivo za lične potrebe, bez komercijalne distribucije. Uz rakiju, kako navode njegovi prijatelji, nezaobilazan je i sto sa domaćim proizvodima, a okupljanja su najčešće praćena muzikom i razgovorom. Takva druženja, ističu, traju godinama i predstavljaju nastavak ranije uspostavljenih običaja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260218130244_cc97a8a23c904200e757f967953277bbd1e44e912f5c9b30d5a4715e549dd95f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260218130244_cc97a8a23c904200e757f967953277bbd1e44e912f5c9b30d5a4715e549dd95f" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Spaho Ljuca"> </figure>  Jedan od njih je i tradicionalni uranak na lokalitetu Obrov, koji ovo društvo organizuje dugi niz godina. Ljuca naglašava da mu je cilj očuvanje neposrednog druženja u vremenu kada se, kako kaže, kontakti sve više svode na digitalnu komunikaciju. Posebno mjesto u tim susretima imaju i sjećanja na preminule prijatelje, o kojima se, kroz razgovore i anegdote, redovno govori tokom okupljanja. Druženja nijesu ograničena samo na jedno mjesto. Ovo društvo posjeduje i kamper vozilo kojim putuju širom Crne Gore, ali i van njenih granica, kombinujući boravak u prirodi sa zajedničkim aktivnostima. Ljuca poručuje da su međuljudski odnosi i sloga ključ trajanja svakog prijateljstva, bez obzira na vjerske ili nacionalne razlike, ističući da su zajedništvo i uzajamna podrška vrijednosti koje nastoji da očuva kroz privatna okupljanja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260218130244_135f25801867d94d8b048bd66a2f2c74c8ffbe4f2e756693e08b4b35eb9e222c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260218130244_135f25801867d94d8b048bd66a2f2c74c8ffbe4f2e756693e08b4b35eb9e222c" data-rendition-name="original" width="900" height="1600" loading="lazy" alt="Brvnara Spaha Ljuce"> </figure>

Brvnara Spaha Ljuce mjesto okupljanja i čuvanja tradicije u Bijelom Polju

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić spreman je da se odrekne prava veta, ukoliko bi to omogućilo ulazak u Evropsku uniju, ali je takva mogućnost među političarima i stručnjacima sporna jer bi u praksi dovela do stvaranja dvije klase članica Unije, piše Frankfurter algemajne cajtung (FAZ).
FAZ piše da je Vučić takvu spremnost izrazio u izjavi za taj dnevnik u ponedjeljak. Vučić je za FAZ kazao da je „za Srbiju prihvatljivo članstvo bez prava veta“.
- Najvažniji aspekt za nas su zajedničko tržište i slobodan protok robe, ljudi i kapitala“, i to su „centralne vrijednosti koje želimo da ostvarimo članstvom u EU - rekao je Vučić.
Njemački dnevnik piše da je to još prije Vučića, u januaru, učinio i albanski premijer Edi Rama. „Uvedite nas u Evropu i spreman sam da potpišem sporazum u kojem se jasno utvrđuje da ne želimo da imamo pravo veta“, rekao je tada Rama.
FAZ navodi da druge zemlje kandidati, na primjer Crna Gora, u ovom trenutku odlučno odbacuju takav model, barem javno.
<h3>„Nova Mađarska vreba na sve strane“</h3>
Dnevnik u komentaru pod naslovom „Najvažnije je ući u klub“ podsjeća da se u politici proširenja EU kao najveći problemi nameću upravo pravo veta i funkcionalnost buduće Unije, pošto je njena sposobnost djelovanja već sada „svako malo ograničena zbog prava veta, često iz Budimpešte, ponešto iz Bratislave ili Nikozije ili drugih glavnih gradova“.
- Zamislimo EU u kojoj bi još i Kišinjev, Kijev, Tirana ili Podgorica imali mogućnost blokade, o Beogradu, Sarajevu ili Tbilisiju da i ne govorimo. Nova Mađarska vreba na sve strane. Ako ne danas, onda sjutra ili preksjutra. Kako EU može da izađe u susret geopolitičkoj nužnosti (proširenja), a da ipak ostane sposobna da djeluje? - piše FAZ.
<h3>„Ideju u javnosti odbacuju s gađenjem, u četiri oka to je drugačije“</h3>
Šef odbora za pitanja EU u njemačkom Bundestagu Anton Hofrajter izjavio je za FAZ da, uprkos javnom protivljenju pojedinih kandidata ideji uskraćivanja prava veta, kao što je slučaj sa Crnom Gorom, iza kulisa stvari nijesu tako jednoznačne.
Hofrajter je rekao da je iz zemalja Zapadnog Balkana dobijao signale koji takvu inicijativu ocjenjuju kao konstruktivnu i realističnu. „Ima nekoliko vlada koje to prema javnosti odbacuju sa gađenjem i negodovanjem. U četiri oka to je drugačije“, kazao je poslanik njemačkih Zelenih.
Ujedno je pojasnio da ne vjeruje u ideje da članstvo bez prava veta bude oročeno i da smatra da takvo rješenje treba da traje sve do uspješne reforme EU, „za koju, ruku na srce, niko ne zna da li će se ikada i dogoditi“.
To krije opasnost da u EU vječno bude zemalja bez prava veta, ali „alternativa je da te zemlje nikada ne postanu članice EU, ili da se nađu neka druga polurješenja koja bi značila da imaju još manji uticaj“.
<h3>„Proširenje samo po sebi izmjena osnivačkog ugovora EU“</h3>
Iako su u njemačkom Ministarstvu vanjskih poslova, na pitanje FAZ-a, ukazali na član 4 osnivačkih ugovora EU koji predviđa ravnopravnost svih članica, uključujući i pravo veta, Hofrajter je rekao da su pravnici potvrdili da rješenje bez prava veta ne bi zahtijevalo izmjenu osnivačkih ugovora, zato što je proširenje samo po sebi izmjena ugovora, pa se „odricanje od prava veta može unijeti u ugovor o pristupanju“.
Otvoren za takvo rješenje je i spoljnopolitički stručnjak i poslanik socijaldemokratskog SPD-a Adis Ahmetović. On je za FAZ kazao da su potrebni pragmatizam i kreativnost kako bi šest zemalja Zapadnog Balkana bilo primljeno u EU i da bi „odricanje od prava veta moglo da bude kompromis“ koji bi to ubrzao.
Istovremeno, najnovije izjave Jensa Špana, šefa najveće njemačke poslaničke grupe koju čine demohrišćanske partije CDU i CSU, ukazuju da kod demohrišćana postoji rezerva prema proširenju kao takvom, bilo ono bez ili sa pravom veta, piše FAZ.
<h3>Kos: Ugovori ne predviđaju nikakvo članstvo drugog reda</h3>
Skeptična je, navodi list, i evropska komesarka za proširenje Marta Kos, koja je za FAZ kazala da „ugovori EU ne predviđaju nikakvo članstvo drugog reda“.
Ipak, Hofrajter je ocijenio i da javno protivljenje pojedinih kandidata uskraćivanju prava veta, u slučaju realne perspektive ulaska u EU, ne bi postojalo.
- Volio bih da vidim državu kojoj bi bio ponuđen pristupni ugovor spreman za potpisivanje sa svim džinovskim prednostima članstva, uz jedno jedino ograničenje, i koja bi to odbila - rekao je Hofrajter.
To rješenje, prema njegovim riječima, nije lijepo, jer bi u tom slučaju zaista postojale članice prvog i drugog reda, „ali je situacija takva kakva jeste“.
- Jedan od najvažnijih uzroka velike rezervisanosti prema proširenju, posebno u Francuskoj i Holandiji, uvijek je bio argument da nijesu potrebni novi ‘igrači’ sa pravom veta. Ima i drugih argumenata, ali u osnovi se uvijek radi o vetu - kazao je Hofrajter, dodajući da, sve dok to pravo veta postoji, ne postoji šansa za proširenje EU.

Spajić: Efikasan pravosudni sistem i nastavak reformi prioritet u narednim mjesecima

Tagovi

Zastarjelost gonjenja za zlostavljanje u Zlatarskoj: Institucionalni pad i ozbiljan problempred učlanjenje u EU

Udvostručen broj slučajeva kršenja slobode medija: U izvještaju i napadi Demokrata na TV E, prijetnje novinarki Kaluđerović...

Brvnara Spaha Ljuce mjesto okupljanja i čuvanja tradicije u Bijelom Polju

FAZ: Vučić spreman da se odrekne prava veta ako bi to omogućilo Srbiji ulazak u EU

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO