Oko 12 časova završen je razgovor između šefa delegacije EU u Crnoj Gori Johana Satlera i mještana zetskog sela Botun koji se protive izgradnji kolektora. Kako je kazao Slavko Vukčević, jedan od predstavnika Botunjana, razgovori će se nastaviti nakon današnjeg dana. - Biće uključena i Opština Zeta. Nakon referenduma se pokazalo da su svi građani Zete jednoglasni u odbrani svoje teritorije i protive se izgradnji postrojenja u Botunu. I oni i mi smo spremni da razgovaramo, ali ne ovako kao mještani Botuna, nego da se ide u širi krug razgovora kako bi se našlo rješenje da se izmjesti lokacija - rekao je Vukčević. On je kazao da su prenijeli poruku Satleru da oni nisu krivi za ranije potpisan ugovor bez njihove saglasnosti. - Problematizovali smo odabir lokacije ali i tehnologije - rekao je on. Jagoš Bećirović, takođe jedan od predstavnika mještana Botuna rekao je da bi "najviši poraz za crnogorsko društvo i demokratiju bila upotreba pendreka na mirni narod u Botunu" Sa tim je, kako kaže, saglasan i Johan Satler. Podsjetimo, predstavnici mještana Botuna, koji se protive gradnji postorjenja za prečišćavanje optadnih voda u njihovom naselju, ušli su u 10 sati u prostorije Delegacije Evropske unije u Podgorici. Juče je održan referendum u Zeti na kojem se 98 odsto građana izjasnilo protiv izgradnje postrojenja. U Botunu je za danas najavljen i zbor mještana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121510128_4a7fa6bc21c9a0684b29de9e1174296965288dfb41b19458015cc4a9c5c9ee58.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121510128_4a7fa6bc21c9a0684b29de9e1174296965288dfb41b19458015cc4a9c5c9ee58" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Mještani Botuna ispred Delegacije EU"> <figcaption>Mještani Botuna ispred Delegacije EU(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja. Komunalna inspekcija je više puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora. Botunjani su demontirali šatore, ali su postavili nove na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja. Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija. U Delegaciji Evropske unije ranije su za Televiziju E rekli da su svjesni su zabrinutosti određenog broja mještana u vezi sa lokacijom, ali su poručili projekat koji je spreman za realizaciju već prošao kroz sveobuhvatna ispitivanja, projektovanje i ugovaranje kako bi se izgradilo moderno, bezbjedno postrojenje. - Postrojenje ne predstavlja prijetnju za obližnje zajednice, već naprotiv, pruža ključnu zaštitu za javno zdravlje i životnu sredinu - uvjeravaju iz Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori. U Delegaciji EU su podsjetili da je Evropska unija obezbijedila gotovo 33 miliona eura bespovratnih sredstava za novi kanalizacioni sistem i Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) za Podgoricu, pokrivajući više od 40 odsto ukupne investicije, uz dodatnu podršku kroz kredit od KfW banke. Ovo je najveći ekološki projekat koji je EU do sada podržala u Crnoj Gori.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

(FOTO) Botunjani nakon razgovora sa Satlerom: Idemo u širi krug razgovora da nađemo rješenje da se izmjesti lokacija kolektora

Postoji značajan prostor za dodatno jačanje bilateralne saradnje u svim oblastima od obostranog interesa - ocijenjeno je na sastanku potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića sa turskim ambasadorom Barišom Kalkavanom.
Ibrahimović ga je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, primio u oproštajnu posjetu i zahvalio na posvećenom radu i doprinosu razvoju odnosa između dvije države, te poželio uspjeh u daljem profesionalnom angažmanu.
- Obje strane naglasile su tradiciju prijateljskih odnosa i kontinuiranog dijaloga - dodali su u njegovom kabinetu.
Ibrahimović se danas u odvojenim susretima sastao i sa ambasadorima Švedske i Tunisa u Crnoj Gori.
- Sastanak sa nerezidentnom ambasadorkom Kraljevine Švedske Šarlot Samelin bio je prilika za razmjenu mišljenja o modalitetima intenziviranja političkih kontakata i bilateralnih odnosa između Crne Gore i Švedske, koje karakterišu dugogodišnje prijateljske i savezničke veze - naveli su u saopštenju.
Pored jačanja saradnje u ključnim oblastima kao što su ekonomija i turizam, bilo je riječi o procesu evropske integracije Crne Gore.
- U tom &nbsp;kontekstu, ambasadorka Samelin je istakla snažnu podršku cilju da Crna Gora postane prva sljedeća članica EU, dodavši da će Švedska nastaviti da pruža ekspertsku i političku pomoć na tom putu - naveli su u saopštenju.
U susretu sa nerezidentnom ambasadorkomTunisa Imen Lažili Amari, bilo je riječi o daljem jačanju saradnje na bilateralnom nivou, kao i u okviru multilateralnih foruma i incijativa.
- Poseban akcenat stavljen je na oblasti turizma, investicija i saobraćajne povezanosti, kao i na saradnju u oblastima kulture, obrazovanja i sporta - naveli su u saopštenju.
Naglasili su da su se sagovornici saglasili da će osnaživanje normativno-pravne osnove stvoriti dodatni prostor za intenziviranje saradnje i političkog dijaloga.
- Na sastancima su razmijenjena mišljenja o aktuelnim geopolitičkim izazovima, uz potvrdu spremnosti da se nastavi jačanje partnerskih odnosa i saradnje na bilateralnom i multilateralnom planu - zaključili su u saopštenju.

Ibrahimović sa Kalkavanom: Postoji značajan prostor za dodatno jačanje bilateralne saradnje

Naš prioritet je da našim službenicima, kao i građanima i građankama, osiguramo punu podršku u procesu zapošljavanja u institucijama Evropske unije - poručio je ministar javne uprave Maraš Dukaj tokom zvanične posjete Briselu.
On se susreo sa direktorom Evropske službe za selekciju kadrova – EPSO, Oliverom Salesom. EPSO je institucija koja kreira &nbsp;kadrovski sistem Evropske unije.
- Kroz saradnju sa EPSO, radićemo na pružanju stručne podrške, kao i aktivnom promovisanju ovih prilika. Posebno je značajna mogućnost našeg učlanjenja, na nivou posmatrača, u EPSO ekspertsku mrežu, jer je to direktan način da ojačamo kapacitete naših nacionalnih službi i pomognemo u kreiranju efikasnijeg kadrovskog sistema po evropskim standardima - istakao je Dukaj.
U njegovom resoru su kazali da je ključna tema razgovora bila strateška saradnja u cilju što kvalitetnije pripreme službenika crnogorske &nbsp;javne uprave za rad u institucijama Evropske unije.&nbsp;
Dukaj &nbsp;je istakao da je u toku drugi ciklus obuke “Ready4EU”, koji Vlada Crne Gore organizuje, nakon završenog prvog ciklusa u okviru kojeg su najuspješniji polaznici početkom novembra imali priliku da se u Briselu sretnu i razmijene iskustva sa predstavnicima evropskih institucija.
- U razgovoru sa direktorom EPSO-a ministar Dukaj je naglasio da nam je cilj da ova iskustva prenesemo na našu Upravu za ljudske resurse radi veće efikasnosti, transparentnosti, integracije u cilju jačanja evropskog kadrovskog sistema - naveli su u njegovom resoru.&nbsp;

Dukaj u Briselu: Za lakšu integraciju crnogorske administracije u evropski kadrovski sistem

Američki predsjednik Donald Tramp je danas, posle sastanka u Vašingtonu sa predsednikom Sirije Ahmedom Al Šarom, izjavio da je njegov sagovornik “vrlo snažan lider”.
- Dolazi sa vrlo surovog mjesta - rekao je Tramp, uz konstataciju da je Al Šara “čvrst momak” i poruku: “Dopada mi se”.
Al Šara je imao tešku prošlost, ali svi smo imali tešku prošlost, izjavio je Tramp, javlja AP.
- Učinićemo sve što možemo da učinimo Siriju uspješnom - poručio je Tramp. 
&nbsp;

Tramp nakon sastanka sa predsjednikom Sirije: Vrlo snažan lider, dolazi sa surovog mjesta

Sjedinjene Američke Države otkazale su planirani samit između predsjednika Donalda Trampa i ruskog predsjednika Vladimira Putina nakon čvrstog stava Rusije o tvrdokornim zahtjevima u vezi s Ukrajinom, saopštio je u petak Financial Times (FT). Odluka je donesena nakon napetog telefonskog razgovora između najviših diplomata dviju zemalja, objavio je Financial Times, pozivajući se na izvore upoznate s tim pitanjem.
Rojters nije mogao potvrditi izvještaj FT-a. Bijela kuća za sada nijesu odgovorila na zahtjev za komentar, a ni zvaničnici ruske vlade nijesu bili dostupni.
Planovi za samit u Budimpešti ovog mjeseca između Trampa i Putina odgođeni su nakon što je Moskva ostala pri zahtjevima, uključujući i onaj da Ukrajina ustupi više teritorija kao uslov za prekid vatre.
Tramp je podržao ukrajinski poziv na trenutni prekid vatre na sadašnjim linijama fronta. Nekoliko dana nakon što su se Tramp i Putin dogovorili da se sastanu u mađarskoj prijestonici kako bi razgovarali o načinu da se okonča ruski rat u Ukrajini, rusko Ministarstvo spoljnih poslova poslalo je Vašingtonu dopis u kojem su ponovljeni isti zahtjevi za rješavanje onoga što Putin naziva „glavnim uzrocima“ svoje invazije. Ti zahtjevi uključuju teritorijalne ustupke, značajno smanjenje ukrajinskih oružanih snaga i garancije da se Ukrajina nikada neće pridružiti NATO savezu, navodi list.
Nakon telefonskog razgovora između ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova i američkog državnog sekretara Marka Rubija, poslije kojeg je Rubio obavijestio Trampa da Moskva ne pokazuje spremnost za pregovore, SAD su otkazale samit, dodaje se u izvještaju FT-a.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je ovog mjeseca da, iako je Ukrajina spremna za mirovne pregovore, neće povući svoje trupe s dodatnog teritorija, kako to traži Moskva.

Konačno otkriven razlog otkazivanja sastanka Trampa i Putina: Rusija ne odustaje od teritorijalnih zahtjeva u Ukrajini

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp izjavio je da ne namjerava „gubiti vrijeme“ sastajući se sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, ukoliko lider Kremlja nije spreman da postigne dogovor o okončanju rata u Ukrajini.
- Morate znati da ćemo postići dogovor. Neću gubiti vrijeme - rekao je Tramp novinarima u avionu Air Force One 25. oktobra, tokom zaustavljanja u Dohi na putu ka Maleziji, gdje je kasnije sletio kako bi započeo azijsku turneju.
- Uvijek sam imao dobar odnos sa Vladimirom Putinom, ali ovo je bilo veoma razočaravajuće. Mislio sam da će ovo biti riješeno prije nego što se postigne mir na Bliskom istoku - dodao je Tramp.
Tramp je prethodne sedmice razgovarao sa Putinom i najavio mogućnost sastanka u Budimpešti u narednim sedmicama, ali je sastanak kasnije otkazan, iako je ostavljena mogućnost da se održi u nekom drugom terminu.
U međuvremenu, agencija Rojters citirala je američkog zvaničnika i još jednu osobu upoznatu sa situacijom, koji su naveli da Trampova administracija priprema novi paket sankcija protiv ruske ekonomije, koje bi mogle biti uvedene ako Putin odbije da postigne mirovni sporazum.
Prema navodima istog izvora, Tramp bi ipak više volio da evropske zemlje naprave naredni veliki potez protiv Kremlja – kroz dodatne sankcije ili carine.
Sjedinjene Američke Države izazvale su potres na svjetskim energetskim tržištima 22. oktobra, kada su objavile sankcije državnoj kompaniji Rosneft i privatnoj kompaniji LUKoil – dvjema najvećim ruskim naftnim firmama koje značajno pune budžet Kremlja korišćen za finansiranje rata.
- Ovo su veoma velike sankcije – protiv njihovih dviju najvećih naftnih kompanija - rekao je Tramp u Bijeloj kući, ocjenjujući mjere kao „ogromne“.
Dan kasnije, Evropska unija uvela je sankcije Rosneftu i Gazpromneftu, podružnici državnog gasnog giganta Gazproma.
Marija Šagina, istraživačica iz Međunarodnog instituta za strateške studije u Berlinu, kazala je da ove sankcije predstavljaju prve značajne mjere koje je Trampova administracija preduzela protiv Moskve, te da odražavaju frustraciju zbog „ruske taktike odugovlačenja“ u mirovnim pregovorima.
Pažnju analitičara posebno privlače reakcije Indije i Kine – najvećih kupaca ruskog izvoza nafte. Kina je glavni saveznik i trgovinski partner Moskve, a većinu ruske energije dobija putem sibirskih naftovoda.
Indija je do sada odolijevala pritiscima SAD-a da smanji uvoz ruske energije, što je izazvalo Trampovu kritiku i uvođenje kaznenih carina, uz najavu dodatnih mjera.
Trampove najnovije izjave umanjuju značaj komentara Putinovog izaslanika za investicije i ekonomsku saradnju, Kirila Dmitrijeva, koji je 24. oktobra za CNN izjavio da vjeruje kako su SAD, Ukrajina i Rusija „blizu diplomatskog rješenja“.
- Vjerujem da su Rusija, SAD i Ukrajina zapravo vrlo blizu diplomatskom rješenju - rekao je Dmitrijev, ali nije objasnio zbog čega smatra da je dogovor na pomolu. Stavovi Moskve i Kijeva i dalje su suprotstavljeni po ključnim pitanjima, uključujući teritorijalna i bezbjednosna pitanja.
Dmitrijev je boravio u SAD-u na sastancima sa američkim zvaničnicima, a detalji tih razgovora nijesu objavljeni. Rojters navodi da su razgovori održani 24. i 25. oktobra, te da će biti nastavljeni 26. oktobra.
- Sastanci između Dmitrijeva i predstavnika administracije predsjednika Trampa održani su 24. i 25. oktobra i nastaviće se 26. oktobra - potvrdio je izvor blizak pregovorima.

Tramp: Neću gubiti vrijeme na sastanak s Putinom ako dogovor nije izvjestan

Američki predsjednik Donald Tramp je, nakon sastanka sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom u Bijeloj kući, poručio da planiranog susreta sa Vladimirom Putinom u Budimpešti definitivno neće biti. Međutim, najavio je da će se takvi susreti održati u budućnosti.
- Otkazali smo sastanak s predsjednikom Putinom. Stekao sam utisak da nećemo postići ono što je trebalo da postignemo. Zato sam ga otkazao, ali ćemo to učiniti u budućnosti - objasnio je Tramp.
Do otkazivanja sastanka dolazi nakon što je Rusija ponovo odbila primirje u Ukrajini, koje su podržali predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski i lideri evropskih zemalja.
Na pitanje da li smatra da ruski lider nije bio iskren prema njemu, američki predsjednik je odgovorio da razgovori sa Putinom „mogu biti dobri“, ali da trenutno, u konačnici, „jednostavno ne vode nikuda“.
Američko Ministarstvo finansija je sinoć uvelo sankcije protiv dvije najveće ruske naftne kompanije, sa ciljem da Putina natjera da sjedne za pregovarački sto u što težem položaju.
Prema riječima ministra Skota Besenta, ovo su „neke od najvećih sankcija“ koje su Sjedinjene Države ikada uvele Rusiji. Govoreći o sankcijama, Besent je otkrio da Rusija i SAD vode pregovore iza kulisa, te da je Tramp sada „razočaran gdje se nalazimo u tim pregovorima“, aludirajući na to da su sankcije uvedene upravo zato što pregovori ne idu u dobrom smjeru.

Susret Trampa i Putina u Budimpešti definitivno otkazan, ali postoje novi planovi

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) aktiviralo je subvencije za članstvo u zajednicama znanja i inovacija (EIT KIC) koje imaju za cilj uspostavljanje partnerstva između univerziteta, istraživačkih instituta i kompanija, zbog čega su posebno značajne u povezivanju privrede sa akademskim sektorom.
To je saopštila resorna ministarka Anđela Jakšić Stojanović na ministarskom sastanku Platforme za istraživanje i inovacije za Zapadni Balkan sa Martinom Kernom - direktorom Evropskog instituta za inovacije i tehnologiju-EIT.
- U razgovoru sa direktorom Kernom podsjetila je na prošlogodišnje otvaranje prvog EIT RIS Huba u Crnoj Gori. Riječ je o lokalnom EIT centru, prvom te vrste u Crnoj Gori - saopšteno je iz MPNI.
Oni su se, kako su dodali, saglasili da se u narednom periodu, pored jačanja promotivnih aktivnosti koje će pored bolje vidljivosti dati mogućnost da se stručna javnost upozna sa punim potencijalom koji saradnja sa EIT-om pruža, kroz međusektorsko djelovanje, uvežu dodatne oblasti poput energetike i kulture kako bi se portfolio saradnje proširio.
- Jakšić-Stojanović održala je sastanak sa prof. Ase Gornickom, predsjednicom COST asocijacije, na kojem su razmatrana pitanja u vezi sa jačanjem integracije Crne Gore u ovaj program. COST je najstariji evropski program za umrežavanje istraživača, osnovan 1971, koji finansira naučne mreže - dodali su u MPNI.
Jakšić - Stojanović je istakla da su crnogorski timovi 2024. godine učestvovali u čak 44 odsto COST projekata.
- COST program je posebno značajan jer omogućava istraživačima da se uključe u evropske naučne tokove bez potrebe za velikim finansijskim sredstvima - fokus je na umrežavanju, razmjeni znanja i zajedničkom razvoju ideja - naveli su u MPNI.
Na ovogodišnji COST javni poziv pristiglo je ukupno 1.090 projektnih predloga, što je, naglašavaju u MPNI, najveći broj do sada.
- Među njima, timovi iz Crne Gore se pojavljuju u ulozi glavnog predlagača u četiri projektna predloga - dodali su u saopštenju.

MPNI aktiviralo subvencije za članstvo u zajednicama znanja i inovacija

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je, nakon što su planirani razgovori sa Vladimirom Putinom o ratu u Ukrajini odloženi, da ne želi da održi "uzaludan sastanak" sa ruskim predsjednikom.
Tramp je u Bijeloj kući rekao da Moskva odbija da pristane na prekid vatre duž trenutne linije fronta, što je, prema njegovim riječima, ključna prepreka za održavanje samita, prenosi BBC.
- Rekao sam: 'Presijecite i zaustavite se na borbenoj liniji. Idite kući. Prestanite da se borite, prestanite da ubijate ljude- poručio je Tramp, podržavajući prijedlog o zamrzavanju sukoba koji su prethodno podržali Kijev i evropski lideri.
Bijela kuća je ranije saopštila da "nema planova" za neposredni sastanak Trampa i Putina, iako je Tramp prethodno kazao da bi do razgovora moglo da dođe u Budimpešti u roku od dvije nedelje.
Tramp i Putin su se posljednji put sastali u avgustu na Aljasci, ali samit nije rezultirao konkretnim dogovorima.
Prema navodima izvora, planirani pripremni sastanak državnog sekretara SAD Marka Rubija i šefa ruske diplomatije Sergeja Lavrova ove nedjelje je otkazan, uz obrazloženje Bijele kuće da su imali "produktivne razgovore" i da dalji kontakti trenutno nisu neophodni.
Moskva je, u međuvremenu, odbila predlog o zamrzavanju linije fronta.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je ruski stav po tom pitanju "dosljedan", dok je Lavrov ocijenio da je potreban "dugoročni i održivi mir", uz rješavanje "korenskih uzroka sukoba", aludirajući na zahtjeve Rusije za demilitarizaciju Ukrajine i priznanje kontrole nad Donbasom.

Tramp: Ne želim "uzaludan sastanak" sa Putinom

Američki predsjednik Donald Tramp i ruski predsjednik Vladimir Putin neće se susresti u bliskoj budućnosti.
To je za <a href="https://www.axios.com/2025/10/21/trump-putin-summit-on-hold-russia-ukraine-war" target="_blank">"Axios"</a> kazao anonimni zvaničnik Bijele kuće.
- Nema planova da se predsjednik Tramp sastane s predsjednikom Putinom u bliskoj budućnosti. Marko Rubio i Sergej Lavrov imali su produktivan razgovor. Zato dodatni lični sastanak između državnog sekretara i ministra spoljnih poslova nije potreban - rekao je anonimni zvaničnik Bijele kuće novinaru "Axiosa" Baraku Ravidu.
Sastanak dvojice lidera bio je planiran u Budimpešti radi rješavanja rusko-ukrajinskog sukoba.
Najavljivani ovonedjeljni sastanak američkog državnog sekretara Marka Rubija i ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova, iznenada je odgođen, prenio je CNN, pozivajući se na dobro obaviještene izvore.
Susret šefova diplomatija dvije zemlje trebalo je da bude uvod u sastanak Trampa i Putina u Budimpešti, ali je sada i taj susret doveden u pitanje, prenosi CNN.
Odgađanje sastanka Rubija i Lavrova automatski pomjera i planirani susret Trampa i Putina, koji je trebalo da označi nastavak političkog dijaloga između Vašingtona i Moskve, kazali su izvori CNN-a.

Propao sastanak Putina i Trampa

Klimatska aktivistkinja Greta Tunberg uhapšena je u centru Londona na skupu u znak podrške demonstrantima organizacije Palestinska akcija koji štrajkuju u zatvoru glađu, prema protestnoj grupi Zatvorenici za Palestinu.
Tunberg (22) se može vidjeti kako drži transparent "Podržavam zatvorenike Palestinske akcije, protivim se genocidu" u video snimku koji je podijelila grupa na demonstracijama Zatvorenici za Palestinu ispred centralne londonske kancelarije Aspen osiguranja, prenosi Independent.
Ova grupa je navela da su se okupili ispred kancelarija Aspen osiguranja jer, kako tvrde, ona obezbjeđuje usluge za odbrambenu firmu Elbit sistemi, povezanu sa Izraelom.
Dvoje aktivista je poprskalo crvenom bojom prednji dio zgrade, prije nego što je došla policija i počela da hapsi.
- Oko sedam jutros crvena boja i čekići su iskorišćeni da nanesu oštećenja zgradi u centru Londona- rekao je portparol Londonske policije.
Pojašnjeno je da je Tunberg uhapšena, jer je nosila tablu u znak podrške zabranjenoj ogranizaciji - Palestinska akcija, što je protivno Zakonu o terorizmu iz 2000. godine.
Od kad su 2. novembra započeli štrajk glađu, sedam zatvorenika je prevezeno u bolnicu.
Jedan od prevezenih štrajkača, trenutno 51 dan štrajkuje glađu.
U četvrtak je ljekar iz Hitne pomoći kazao novinarima da neki aktivisti "umiru" i treba im specijalna medicinska pomoć.
Svi zatvorenici suočavaju se s optužbama koje se odnose na navodne provale i uništavanja u korist Palestinske akcije, prije nego što je ta grupa zabranjena.

Greta Tunberg uhapšena u Londonu zbog podrške palestinskim zatvorenicima

Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet po krivičnoj prijavi koju su podnijeli članovi Nezavisnog sindikata Aerdoroma Crne Gore, radi zaštite prava zaposlenih i zakonitosti postupanja u AD “Aerodromi Crne Gore“, ukazujući na postojanje osnova sumnje na krivična djela iz oblasti privrednog kriminala i krivična djela protiv službene dužnosti, uključujući krivična djela zloupotreba u privrednom poslovanju, zloupotreba službenog položaja, i nesavjestan rad u službi.
Prijavom su obuhvaćeni: Slobodan Martinović i Ljubiša Džudović, kao i dvije sindikalne organizacije koje su u prijavi označene kao prijavljena pravna lica, zatim Roko Tolić (izvršni direktor), Jelena Maraš (predsjednica Odbora direktora), kao i dva lica koja su potpisnici Kolektivnog ugovora iz 2019. godine.
- U krivičnoj prijavi je, u odnosu na Slobodana Martinovića i Ljubišu Džudovića i sindikalne organizacije koje predstavljaju (prijavljena pravna lica), ukazano na osnov sumnje na krivično djelo zloupotreba u privrednom poslovanju (član 272 stav 3 KZCG, u produženom trajanju), uz navode da su kao odgovorna lica zloupotrebom položaja i povjerenja, prekoračenjem ovlašćenja i nevršenjem dužnosti mogli pribaviti protivpravnu imovinsku korist i prouzrokovati imovinsku štetu od više desetina hiljada eura na godišnjem nivou, te su izneseni navodi kojima se, prema prijavi, dovodi u pitanje zakonitost i legitimitet tih sindikalnih organizacija za potpisivanje kolektivnih ugovora koji proizvode dejstvo prema svim zaposlenima, pri čemu je u odnosu na ta prijavljena pravna lica predloženo da se, u skladu sa Zakonom o odgovornosti pravnih lica za krivična djela, razmotre i primijene sankcije, uključujući kaznu prestanka pravnog lica (brisanje iz registra) i mjeru oduzimanja protivpravno stečene imovinske koristi, odnosno obavezivanje na iznos koji odgovara protivpravno stečenoj koristi- &nbsp;navode iz ovog sindikata,
Kako ističu, u krivičnoj prijavi se dalje navodi da, prema Pravilima predmetnih sindikalnih organizacija i propisima koji uređuju reprezentativnost, mandati predsjednika i organa sindikata traju četiri godine, te se ukazuje da su mandati ovih lica istekli prije više od 10 godina, uz pitanje da li su nakon toga održavani izbori, skupštine i sjednice organa sindikata u skladu sa pravilima rada i da li je članstvu omogućena stvarna kontrola nad mandatom i raspolaganjem sredstvima. U tom kontekstu, prema navodima krivične prijave, postavlja se pitanje da li su navedena lica nastavila da obavljaju te funkcije kao, kolokvijalno rečeno, “doživotni” predstavnici, bez jasno dokumentovane i provjerljive volje članstva, te da li su predmetne sindikalne organizacije u relevantnom periodu djelovale kao legitimni zastupnici zaposlenih u skladu sa propisima i sopstvenim pravilima.
- U prijavi se posebno ukazuje na sljedeće činjenice i indikatore koje zahtijevaju institucionalnu provjeru: 1) korišćenje pečata i naziva sindikalnih organizacija vezanih za JP “Aerodromi Crne Gore“, za koje se, prema navodima prijave, navodi da je brisano iz registra 2014. godine, dok je istog dana registrovano AD “Aerodromi Crne Gore“. Ovakvi navodi otvaraju suštinsko pitanje: u čije ime se, pod kojim pravnim identitetom i na osnovu kojih ovlašćenja, zaključuju kolektivni ugovori koji važe i za one zaposlene koji nijesu članovi tih organizacija; 2) Isticanje više različitih naziva sindikalnih organizacija. Prema navodima krivične prijave, u istom dokumentu se pojavljuju različite oznake: u zaglavlju Kolektivnog ugovora navodi se “sindikalna organizacija akcionarskog društva… aerodrom Podgorica i aerodrom Tivat“, u potpisu “sindikalne organizacije aerodroma Podgorica i Tivat“, dok se pečat tih organizacija poziva na “JP Aerodromi Crne Gore“. Prijava ukazuje da ovakva kombinacija naziva, prema navodima prijave, nije usklađena sa registrima i otvara pitanje stvarnog pravnog identiteta i ovlašćenja potpisnika; 3) navode u vezi sa kontrolom trošenja članarine, finansijskim izvještavanjem i svrhom utroška sredstava, uz prijedlog da se sprovede finansijsko vještačenje- saopšteno je iz ovog sindikata,
Nezavisni sindikat ukazuje da je, prema navodima krivične prijave, u fokusu pitanje institucionalne odgovornosti rukovodstva ACG - Roka Tolića (izvršni direktor) i Jelene Maraš (predsjednica Odbora direktora) – jer se radi o aktima i postupanju koja proizvode dejstvo prema svim zaposlenima, te je u prijavi ukazano na osnov sumnje da su, zajedno sa potpisnicima kolektivnog ugovora, protivpravnim iskorišćavanjem službenog položaja/ ovlašćenja, prekoračenjem granica ovlašćenja i nevršenjem službene dužnosti mogli pribaviti korist prijavljenim sindikatima i njihovim predstavnicima, a istovremeno mogli nanijeti štetu i povrijediti prava zaposlenih, zbog čega je u prijavi naznačeno krivično djelo zloupotreba službenog položaja (član 416 KZCG), dok je za Jelenu Maraš dodatno ukazano i na osnov sumnje na nesavjestan rad u službi (član 417 st. 2 i 3 KZCG) u kontekstu propusta dužnosti nadzora. Nezavisni sindikat je ukazao i na javni nastup izvršnog direktora: da je 01.02.2025. godine dostavio medijima saopštenje u vezi sa statusom i ovlašćenjima sindikalnih predstavnika, te da takva izjava, prema navodima prijave, može dovesti u zabludu zaposlene i javnost, zbog čega je predloženo da tužilaštvo izvrši uvid u prilog i sasluša Roka Tolića na te okolnosti.
Prijavom je predloženo da tužilaštvo, pored saslušanja prijavljenih, sasluša i druge svjedoke – članove predmetnih sindikalnih organizacija – na okolnosti navoda prijave, uključujući navode da, uprkos pravilima o radu sindikata (organi, mandat, nadzor, obavezno informisanje članova), nijesu održavani izbori i skupštine u skladu sa pravilima i propisima, nije vršena kontrola trošenja članarine, te da je mandat organa, prema navodima prijave, istekao prije više od 10 godina. Upravo zato je neophodno da se činjenice utvrde kroz dokazne radnje i svjedočenja. Nezavisni sindikat postavlja pitanja koja se, po navodima prijave, moraju razjasniti u institucionalnom postupku.
- Kada su tačno održavani izbori predsjednika i organa (izvršni odbor / nadzorni odbor) i gdje su zapisnici, odluke i evidencije o prisutnosti i rezultatima? &nbsp;Kada su održavane Skupštine, ko ih je sazvao, kako je obaviješteno članstvo, gdje je evidencija prisutnih i na osnovu kog kvoruma su donošene odluke? &nbsp;Ko je i kako kontrolisao članarinu: da li su članovi jednom godišnje dobijali izvještaje o prihodima i rashodima, na koji način i da li su sredstva korišćena isključivo za ciljeve sindikata? Da li postoje godišnji finansijski izvještaji sindikata, ko ih je sačinio, kada su razmatrani i koje su dokumentovane odluke o njihovom usvajanju? Koje konkretne, dokumentovane odluke postoje o trošenju članarine (svrha, korisnik, iznos), koji je organ sindikata donio, a koji odobrio te odluke- traže odgovore iz Nezavisnog sindikata ACG.
Na kraju podsjećaju d svi navodi iz ovog saopštenja predstavljaju isključivo prenošenje sadržaja i kvalifikacija iz krivične prijave i prateće dokumentacije dostavljene nadležnim organima, te se iznose kao informacija javnosti i razlog za institucionalnu provjeru, uz navođenje da su po prijavi formirani spisi predmeta i da očekujemo postupanje nadležnih organa.
- Nezavisni sindikat ne prejudicira postojanje krivične ili bilo koje druge odgovornosti bilo kog lica ili organizacije, niti iznosi tvrdnje o krivici kao činjenice; o tome odlučuju isključivo tužilaštvo i sud u zakonitom postupku, uz puno poštovanje pretpostavke nevinosti. Naš jedini cilj je zaštita prava i interesa zaposlenih i obezbjeđivanje zakonitosti, transparentnosti i odgovornosti u pitanjima sindikalnog organizovanja i kolektivnog pregovaranja- zaključuje se u saopštenju,

VDT formiralo predmet po prijavi Nezavisnog sindikata Aerodroma Crne Gore

Odbor za antikorupciju održaće 21. januara kontrolno saslušanje ministarke javnih radova Majde Adžović i predstavnika Razvojne banke povodom tragedije na Savinom kuku u kojoj je stradao njemački državljanin.
Na saslušanje će, na prijedlog Odbora, biti pozvani i ministarka turizma Simonida Kordić, predstavnici Turističkog centra Durmitora, Ski centra Savin Kuk i predsjednik Opštine Žabljak Radoš Žugić.
Zbog dinamike rada, dogovoreno je da sjednica bude održana nakon novogodišnjih i božićnih praznika.
Inicijativu za kontrolno saslušanje podnijela je nezavisna poslanica Jevrosima Pejović.
- Sjednicu treba održati što prije kako bi prevenirali štetne posljedice po turističku sezonu na Žabljaku - poručila je Pejović.
Predsjedavajući Odbora Jevto Eraković kazao je da će uputiti inicijativu Ministarstvu tirizma da dostavi svu potrebnu dokumentaciju do održavanja sjednice kako bi članovi ovog skupštinskog tijela bili upoznati sa svim dostupnim podacima i bili pripremljeni za saslušanje.
Smatra da održavanje sjednice ne može usporiti i ugroziti istragu u ovom slučaju.
Tragedija na Durmitoru se dogodila 20. decembra na gornjoj uspinjači “Savin kuk 2”.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Ftragedija-na-savinom-kuku-poginuo-drzavljanin-njemacke-njegov-sunarodnik-tesko-povrijeden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Nesreća se dogodila na strmijem dijelu žičare, poginuo je njemački državljanin, dok je njegova supruga teško povrijeđena.
Izvor blizak istragi kaže da je proklizala korpa u kojoj su se nalazili. Prilikom proklizavanja, njemački turista ispao je iz korpe i pao na tlo. Povrijeđena žena ostalo je zaglavljena u korpi koja je prilikom proklizavanja udarila u korpu ispred.
Žičara na kojoj se dogodila nesreća stara je oko 35 godina.
T.K.

Zbog tragedije na Savinom Kuku poslanici će saslušati Adžović, Kordić, predstavnike Turističkog centra Durmitor...

Prvi mjesec u godini je rezervisan za "lavove" i Evropsko prvenstvo čiji domaćini će od 15. januara biti Danska, Švedska i Norveška.
Crna Gora će na premijeri, 16. januara igrati protiv Slovenije, a rivali u grupi D u Oslu su još Farska Ostrva i Švajcarska. Plasman u glavnu rundu izboriće dvije prvoplasirane selekcije iz grupe.
Pripreme za osmo učešće na smotri najboljih selekcija Evrope, izabranici selektora Didijea Dinara počinju 26. decembra, a za mjesto u timu konkurisaće 21 igrač, dok su tri rukometaša na spisku rezervnih igrača.
Okosnicu tima čine igrači koji su iznijeli teret kvalifikacija za EHF Euro 2026, koje je Crna Gora završila na drugom mjestu u grupi iza Mađarske sa četiri pobjede, remijerm i porazom, što je najbolji rezultat u kvalifikacionim ciklusima nakon obnove nezavisnosti.
U nacionalnom timu je ponovo lijevi bek Vuko Borozan koji je posljednji meč u dresu sa državnim grbom odigrao u novembru prošle godine, protiv Finske u Podgorici, na startu kvalifikacija za EHF Euro 2026.
Golman španske OAR Korunje Mile Mijušković će biti u ulozi trenera golmana, ali će trenirati sa timom i konkurisati za mjesto na konačnom spisku za EHF Euro 2026, ukoliko to bude potrebno po procjeni stručnog štaba.
U sklopu priprema za Evropsko prvenstvo, naša reprezentacija će odigrati dva kontrolna meča protiv Bosne i Hercegovine i to 9. i 11. januara u Podgorici.

Dinar saopštio spisak za EHF Euro 2026: Igra i Borozan

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, bez ijednog pogleda ili riječi, nonšalantno je prošao pored majke Slobodanke Krgović, koja štrajkuje glađu ispred zgrade parlamenta, boreći se, kako kaže, za dostojanstvo svih majki sa troje i više djece čija su primanja zamrznuta još od 2016. godine.&nbsp; Mandić se uputio ka službenom automobilu, potpuno ignorišući ženu koja stoji sa transparentom i apeluje na državni vrh. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoTE8wNc6vVQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Krgović jističe da je na ovaj vid protesta primorana, jer majke godinama bezuspješno pokušavaju da dobiju makar minimum institucionalne pažnje. – Ja sam počela štrajk glađu da bih apelovala na predstavnike vlasti da nam povećaju primanja koja su zamrznuta od 2016. godine, a u jednom periodu ih nijesmo ni primale. Donijet je zakon 2021. i od 2022. dobijamo ta fiksna obeštećenja. Tražimo da se odmrznu primanja i da se usklađuju jednom ili dvaput godišnje, kao sva ostala, u odnosu na troškove života – kazala je Krgović. Podsjeća da su majke već protestovale ispred Skupštine, ali da nije bilo reakcije institucija. Peticiju koju je potpisalo 7.500 majki parlament još nije razmotrio, iako je budžet na dnevnom redu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122211124_e723e5ab81ffbd4b5c777b30ccd9b44b8f7dc7c6d69d4973c422bcbae48aafdb.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025122211124_e723e5ab81ffbd4b5c777b30ccd9b44b8f7dc7c6d69d4973c422bcbae48aafdb" data-rendition-name="original" width="677" height="388" loading="lazy" alt="krgović"> </figure>  – Zato smo zabrinute. Ako se usvoji budžet bez razmatranja naših zahtjeva, pitanje je šta dalje. Zato sam i ponijela transparent sa iznosima primanja: 192 eura za majke sa biroa i 336 za majke iz radnog odnosa – navela je ona. Krgović poručuje da očekuje hitnu reakciju Skupštine prije izglasavanja budžeta, jer u suprotnom – protest bi mogao da se radikalizuje. – Moj štrajk glađu trajaće do petka. Ako ne bude reakcije, majke iz cijele Crne Gore će doći ovdje i radikalizovaćemo štrajk: blokade saobraćaja i druge mjere. Ali vjerujem da do toga neće doći. Očekujem da me neće pustiti da kolabiram ovdje, već da ćemo dobiti poziv. Predali smo zahtjeve Skupštini i Vladi – kazala je ona. Majke, dodaje, traže tri konkretne stvari: - &nbsp;korekciju i usklađivanje primanja, - &nbsp;isplate preko banaka i uplatu doprinosa za PIO, - sastanak sa predstavnicima vlasti – koji do sada nije zakazan. Uprkos njenom prisustvu pred samim ulazom, predsjednik Skupštine prošao je pored nje bez reakcije, sa potpunim &nbsp;odsustvom empatije prema ženi koja zbog egzistencijalne borbe rizikuje zdravlje. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FKY4h1YSluAc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

VIDEO: Mandić nonšalantno prošao pored majke koja štrajkuje glađu; Krgović: Ne tražim ništa lično već pravdu za 7.500 majki

Nećete ime i djelo Vitomira Nikolića zloupotebljavati za vaše revizionističke ciljeve, nećete praviti nove bećirovske skandale po Crnoj Gori. Ostavićete moga oca, njegovo ime i djelo na miru zauvijek - poručila je kćerka pjesnika Danica Nikolić u reagovanju povodm dodjelu nagrade koja nosi njegovo ime.&nbsp;
Kako ističe, četnici iz nikšićke vlasti opet tajno i podmuklo, kao što samo oni umiju, pokušavaju da prisvoje Vitomira Nikolića - ovog puta dodjelom nagrade koja nosi njegovo ime.&nbsp;
- Izmislili su konkurs Književne zajednice "Vladimir Mijušković", skriven od najvećeg dijela javnosti, kao što su sakrili sastav žirija i dobitnika "nagrade". Ništa vi nećete dodjeljivati sa imenom Vitomira Nikolića. Ne može - poručila je Nikolić.&nbsp;
Dodaje da su se sjetili samo zato što im ime i djelo Vitomira Nikolića trebaju da operu svoje svakodnevne fašističke i četničke ispade, te da njega prikažu kao "svoga".
- Da izlažirate njegovu biografiju kao što ste bezbroj puta pokušali i dalje pokušavate, da prećutite "Noć sa Dubrovnikom" kao da se nikad nije desila, da poništite njegov antiratni angažman i antifašističku tradiciju čitave jedne porodice, da "dokažete" da nije bio Crnogorac i crnogorski pjesnik, da ga uprljate svim onim što svakodnevno radite na razgradnji države, izazivanju međunacionalne i međuvjerske mržnje... Ne može. Prije svega ne može jer ste Vitomir Nikolić i vi, bando izdajnička, dvije galaksije koje se ni za milijardu godina neće dodirnuti. Vaši ideološki preci su od njega napravili ratno siroče i ne postoji način da njegovo ime bude u istom korpusu sa vama - ističe Nikolić.&nbsp;
Ne može, kako dodaje, zato što su opet pokušali da mimo konsultacije sa mjom kao jedinim nosiocem autorskih prava na djela Vitomira Nikolića, a samim tim i nosiocem prava na poštovanje djela i moralnih prava (Zakon o autorskom i srodnim pravima), zloupotrijebe njegovo ime i djelo za svoje prljave ideološke rabote.&nbsp;
- Niti ste me obavijestili o konkursu i o dodjeli nagrade, niti pitali za dozvolu, niti na bilo koji način pokušali (svakako ne biste uspjeli) da me uključite u rad nepoznatog žirija, komisije ili čega već. Sram vas bilo. Da je živ, prezirao bi vas jednako kao što je prezirao vašeg idola Rista Radovića i mijenjao bi program na televiziji kada se pojavite. Gonio bi vas za svaku laž i krivotvorenje njegove biografije koje ste pokušali da plasirate. Došao bi lično da vam pljune na konkurs i nagradu, taman da na nju stavite njegovu sliku u prirodnoj veličini - naglasila je Nikolić.&nbsp;
A pošto on ne može da dođe jer, kako navodi, leži mrtav dobrano zahvaljujući tome što su njihovi "ratni drugovi" razarali njegov rodni Mostar, voljeno Sarajevo i gospodin Grad Dubrovnik, doći će ona.&nbsp;
- Da vidim šta ćete da uradite. Vidimo se u petak u Nikšiću - poručila je Nikolić..

Nikolić: Nećete ime i djelo mog oca zloupotebljavati za vaše revizionističke ciljeve

Bivšem ministru poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutinu Simoviću određeno je zadržavanje do 72 sata nakon saslušanja u Specijalnom državnom tužilaštvu.
On je uhapšen jutros po nalogu SDT-a.
Njegov branilac, advokat Miroslav Adžić, za Portal ETV je kazao da se Simoviću na teret stavlja zloupotreba službenog položaja, odnosno da je u periodu od 2017. do 2020. godine kao ministar poljoprivrede zloupotrijebio pravo na reprezentaciju.
- Na teret mu se stavlja da je u roku od tri godine u desetak slučajeva zloupotrijebio pravo na reprezentaciju u ukupnom iznosu od oko 5.000 eura, te da je riječ o vise računa u iznosu od &nbsp;100 do oko 500 eura - rekao je Adžić.&nbsp;
Simović je, dodaje advokat, tokom saslusanja pred specijalnom tužiocem Sinisom Milićem iznio svoju odbranu i detaljno objasnio sve čega se mogao sjetiti iz tog perioda, a vezano za krivično djelo koje mu se stavlja na teret.&nbsp;
Advokat Adžić na kraju je dodao da za sada nije poznato da li će tužilac Milić zatražiti od Višeg suda da se Simoviću odredi pritvor.

Simoviću zadržavanje do 72 sata: SDT ga tereti za zloupotrebu "tešku" 5.000 eura

Administracija predsjednika SAD Donalda Trampa smjenjuje gotovo 30 karijernih diplomata sa ambasadorskih i drugih mjesta u ambasadama. Prema pisanju američkih medija, među njima je i američka ambasadorka u Crnoj Gori – Džudi Rajzing Rajnke.
To se događa u okviru napora za preoblikovanje američkih diplomatskih predstavništava i postavljenje osoblja za koje se smatra da potpuno podržava Trampove prioritete, oličene u poruci "Amerika na prvom mjestu", piše <a href="https://apnews.com/article/diplomacy-ambassadors-state-department-1a10058998c86e799ce4e5132a99da18" target="_blank">Associated Press</a>.
Šefovi misija u najmanje 29 zemalja obaviješteni su prošle nedjelje da se njihova postavljenja završavaju u januaru, rekla su dva zvaničnika Stejt departmenta koji nijesu željeli da im se navede ime. Oni koji su pogođeni promjenama ne gube svoj posao u spoljnoj službi i vraćaju se u Vašington na druge dužnosti ako žele da ih preuzmu, rekli su ti zvaničnici.
Svi povučeni ambasadori preuzeli su dužnost za vrijeme administrcije predsjednika Džozefa Bajdena, ali su ostali na tim mjestima poslije prvobitne čistke na početku Trampovog drugog mandata u januaru, kada su ciljani uglavnom politički postavljeni namještenici. To se promijenilo u srijedu kada su počeli da dobijaju obavještenja iz Vašingtona da treba da odu, piše Associated Press.
Stejt department nije komentrisao konkretan broj osoblja ili ambasadora kojih se to tiče, ali je saopšteno da se radi o standardnom procesu u svakoj adminsitraciji. Kako je saopšteno, ambasador je "lični predstavnik predsjednika i predsjednikovo je pravo da osigura da ima pojedince u ovim zemljama koji unapređuju njegovu agendu 'Amerika na prvom mjestu'".
Najviše pogođena smjenama je Afrika, gdje su povučeni ambasadori iz 13 zemalja - Burundi, Kamerun, Zelenortska ostrva, Gabon, Obala Slonovače, Madagaskar, Mauricijus, Niger, Nigerija, Ruanda, Senegal, Somalija i Uganda.
Na drugom mjestu je Azija sa promjenama ambasadora u šest zemalja - Fidži, Laos, Maršalska ostrva, Papua Nova Gvineja, Filipini i Vijetnam.
U Evropi smjene su se dogodile u Jermeniji, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Slovačkoj.
Na Bliskom istoku u dvije države - Alžiru i Egiptu, koliko i u Južnoj i Centralnoj Aziji - u Nepalu i Šri Lanki) i na Zapadnoj hemisferi - u Gvatemali i Surinamu.

Tag: sastanak