Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu uputio je zahtjev predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću za hitan sastanak, a povodom inicijative premijera Milojka Spajića da se dnevni red sjednice Skupštine dopuni prijedlogom zakona o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata i Sporazuma dvije zemlje o ekonomskoj saradnji.
Nimanbegu je predložio da sastanak Mandića i delegacije Opštine Ulcinj bude održan sjutra u 10 sati.
- Na osnovu inicijative predsjednika Vlade za dopunu dnevnog reda Treće sjednice Prvog redovnog (proljećnjeg) zasijedanja u 2025. godini koja je sazvana za 17. april 2025. godine koristim priliku da Vas pozovem da organizujete sastanak sa delegacijom Opštine Ulcinj, u što kraćem vremenskom periodu - naveo je Nimanbegu u dopisu Mandiću.
On je podsjetio Mandića da je Skupština opštine Ulcinj donijela dva zaključka koji su usko povezani sa Prijedlogom koji je predsjednik parlamenta dobio u okviru dopune dnevnog reda.
- Stoga predlažem da u prostorijama Skupštine Crne Gore, primite delegaciju Opštine Ulcinj sjutra, tj. 17. aprila u 10 sati - poručio je Nimanbegu

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Nimanbegu traži hitan sastanak sa Mandićem zbog Spajićeve inicijative

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović saopštio je da je prošle sedmice uputio pismo komesarki za proširenje Marti Kos tražeći jasan stav je li sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), koji dolazi u formi zakona, u skladu sa pravnom tekovinom Evropske unije.
On je, nakon sastanka sa predsjednikom Opštine Ulcinj Gencijem Nimanbeguom, predsjednicom Skupštine opštine Ivanom Popović, potpredsjednikom Opštine Petrom Delićem, sekretarom za urbanizam i prostorno planiranje Shkelzenom Sulejmanijem i predstavnicima odborničkih klubova u Skupštini opštine Ulcinj, rekao da je uz građane Ulcinja - posebno kada se govori o ovom sporazumu.
Pozvao je poslanike da sačekaju jasne stavove nadležnih organapoput Agencije za zaštitu konkurencije i Agencije za sprječavanje korupcije koje su prethodnih dana dale svoja mišljenja.
- Ali je danas dodatno pozivam, nema mišljenja. Tema je vrlo ozbiljna. Hoćemo stav Agencije za sprečavanje korupcije - da li je sporazum u skladu sa zakonom ili nije. To je njihov posao i pozivam ih da to kažu. Ovdje se ne radi samo o građanima Ulcinja, odnos koji danas pokazujem prema građanima Ulcinja, pokazao bih na isti način prema svakom kutku države Crne Gore - poručio je Milatović.
Podvukao je da ne postoji niko u Ulcinju ko je protiv investicija, ali da ovaj sporazum vrlo jasno anulira ključne zakone Crne Gore.
- I ja sam to danas čuo od svih predstavnika građana Ulcinja, koji dolaze iz svih političkih partija. Međutim, svaka investicija koja dolazi u Ulcinj ili u Crnu Goru, mora da bude utemeljena na dvije ključne stvari: na zakonima države Crne Gore i na potrebama građana. Mislim da su moji stavovi oko sporazuma o saradnji u turizmu i o razvoju nekretnina između Crne Gore i Emirata, koji je potpisan i koji je sada u formi lex specialis dostavljen Skupštini Crne Gore - vrlo jasni - ocijenio je Milatović.
Takav sporazum, kako je rekao, mora biti nezakonit.
- Jer je u suprotnosti sa načelima Ustava Crne Gore, i kao takav suprotan je potrebama lokalne zajednice, koja je jasno rekla na Skupštini opštine Ulcinj da je protiv ovako najavljene investicije - naveo je Milatović.
Naglasio je da se, analizirajući sporazum, jasno postavlja pitanje njegove usaglašenosti sa ključnim odredbama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Crne Gore, čime se postavlja dodatno pitanje da li je sporazum, kao takav, sporazumu o saradnji u turizmu i razvoju nekretnina u suprotnosti sa našim evropskim putem.
- Nakon svih tih sugestija koje imamo i koji su ovdje jasno prezentovani od strane građana Ulcinja kroz svoje legitimno izabrane predstavnike u Skupštini i opštini Ulcinj, mi pored svega toga, imamo sjutra izjašnjavanje, bez poštovanja ustaljenih demokratskih procedura Skupštine Crne Gore i za to saznajemo tek danas. Mislim da je ovo krajnje neozbiljno, neodgovorno, u suprotnosti sa potrebama lokalne zajednice i u suprotnosti sa državnim interesima Crne Gore - jasan je Milatović.
Podsjetio je da je juče apelovao da se sačeka mišljenje Evropske komisije po ovom pitanju.
- Mogu da potvrdim da sam prošle sedmice, prvi put kao predsjednik države, upravo zato što je tema važna i u ime ovih građana čije interese štitim u Crnoj Gori, prema kojima osjećam odgovornost, uputio pismo komesarki za proširenje, tražeći jasan stav - da li je sporazum koji sada dolazi u formi zakona u skladu sa pravnom tekovinom Evropske unije - dodao je on.

1250x600

1084x550

Milatović: Pisao sam Marti Kos, sporazum sa UAE nezakonit, protivan načelima Ustava i potrebama lokalne zajednice

Predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik, za kojim je raspisana centralna potjernica, sastao se u Moskvi sa ruskim kolegom Vladimirom Putinom. Ovu informaciju je potvrdio portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Dodik je nakon sastanka rekao da „Putin odlično poznaje što se dešava“ u BiH.
- Rusija je garant Dejtonskog mirovnog sporazuma i to je Putin rekao na sastanku. Dodao je da će se Rusija u okviru toga zalagati, da se završi i prestane rad međunarodnih institucija, pogotovo lažnog visokog predstavnika, odnosno kako on kaže nelegitimnog predstavnika - dodao je on.
Dodik je u Moskvi već nekoliko dana, a u Rusiju je otišao iz Srbije nakon što je okončao posjetu Izraelu. Još nije poznato kako je Dodik napustio Bosnu i Hercegovinu, imajući u vidu da je za njim raspisana centralna potjernica, te da ga očekuje pritvor od mjesec dana zbog neodazivanja na pozive pravosudnih institucija za saslušanje.
Dodik je, zajedno s premijerom RS-a Radovanom Viškovićem i predsjednikom Narodne skupštine RS-a Nenadom Stevandićem, osumnjičen za udar na ustavni poredak Bosne i Hercegovine.
Do otvaranja ovog slučaja došlo je nakon što je NSRS donijela, a Dodik potpisao ukaze za zakone kojima se zabranjuje rad državnih institucija SIPA-e, Suda BiH, Tužilaštva BiH i VSTV-a na teritoriji entiteta RS.
U narednim danima se očekuje i odluka Interpola o raspisivanju crvene, odnosno međunarodne, potjernice za Dodikom i Stevandićem, koji su napuštali BiH nakon što je za njima raspisana centralna potjernica.

Dodik se sastao sa Putinom: On odlično poznaje što se dešava u BiH

Građani Novog Sada bukom su prekinuli sastanak novosadskih naprednjaka koji se održavao u prostorijama Mesne zajednice Ostrvo, u naselju Liman IV.&nbsp;
Gradonačelnik Novog Sada Žarko Mićin i drugi funkcioneri SNS, među kojima je bio &nbsp;i direktor JKP "Tržnica" Vladimir Stojković, ispraćeni su iz prostorija Mjesne zajednice uz povike "Ruke su vam krvave" i zvuke vuvuzela i pištaljki.
Naprednjaci su uz manje guranje na vratima i povike napustili prostorije, a većina njih je sakrila lica kapuljačama i majicama.
Građani navode i da ih je jedna starija žena prilikom izlaska udarala kišobranom.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DHbb20Tsn96Y&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

VIDEO: Novosađani prekinuli sastanak gradonačelnika s lokalnim odborom SNS

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović primio je mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija. Iz Kabineta predsjednika Crne Gore su kazali da su Milatović i mitropolit MCP imali sadržaj i srdačan razgovor, ali je saopštenje za javnost prilično šturo i ne sadrži konkretne detalje sa sastanka. Naveli su da je Milatović iskazao uvažavanje prema istorijskoj ulozi Mitropolije crnogorsko-primorske i arhijerejskoj službi mitropolita Joanikija. - Predsjednik je podsjetio da u ovom periodu godine tri najbrojnije vjerske zajednice u Crnoj Gori obilježavaju velike vjerske praznike i, u tom smislu, zahvalio se mitropolitu na doprinosu koji daje njegovanju međuvjerskog sklada u Crnoj Gori - navedeno je u saopštenju. Dodaje se da je mitropolit Joanikije iskazao zadovoljstvo zbog današnjeg sastanka i upoznao predsjednika Milatovića sa najvažnijim aktivnostima Mitropolije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250312130324_37027a96a9b84fedfa0638b16c255ff94e37ce2124703a631a9d5407a3acd160.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250312130324_37027a96a9b84fedfa0638b16c255ff94e37ce2124703a631a9d5407a3acd160" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Joanikije i Milatović"> <figcaption>Joanikije i Milatović(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption> </figure>  - Milatović i Joanikije ukazali su na izuzetnu važnu duhovnu misiju Mitropolije crnogorsko-primorske, ali i Eparhije budimljansko-nikšićke, Eparhije zahumsko-hercegovačke i Eparhije mileševske, posebno u kontekstu ostvarivanja Ustavom utvrđene slobode vjeroispovjesti pravoslavnih vjernika u našoj zemlji - naglašeno je u saopštenju. Takođe, sagovornici su konstatovali da odnose države i svih vjerskih zajednica u Crnoj Gori treba dodatno unaprjeđivati, u duhu međusobnog poštovanja i razumijevanja. Prema fotografijama iz Kabineta predsjednika, sagovornici su jedan drugom uručili poklone, ali nije navedeno o čemu je riječ.

Milatović se sastao sa Joanikijem: Sadržajan razgovor bez detalja

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je danas da će se sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom sastati "kada bude pravo vrijeme" i najavila da će narednih nedjelja sazvati prvi Koledž bezbjednosti, koji će činiti svi članovi Evropske komisije sa ciljem da redovno dobijaju informacije o bezbjednosnim dešavanjima.
Fon der Lajen je na konferenciji za novinare u Briselu, uoči 100 dana njenog drugog mandata na čelu Komisije, najavila i predstavljanje omnibus paketa za pojednostavljivanje pravila i smanjenje birokratije, uključujući u sektoru odbrane, kao i usvajanje zakonskog predloga za povratak migranata.
- Narednih nedjelja sazvaću prvi Koledž bezbjednosti. Ovo će osigurati da članovi Koledža dobijaju redovne informacije o bezbjednosnim dešavanjima, bilo da se radi o unutrašnjoj bezbjednosti ili spoljnoj bezbjednosti, ali i o energetici, odbrani, istraživanjima. Pomislite na sajber (prijetnje), trgovinu, spoljno miješanje - rekla je Fon der Lajen, dodajući da je kolektivnoj bezbjednosti moguće doprinijeti samo ako se "jasno i duboko" razumiju prijetnje, uključujući hibridne prijetnje, prenosi Tanjug.
Najavila je i da će Komisija usvojiti u utorak "ambiciozan zakonski prijedlog" o vraćanju migranata, koji je ključni element Pakta o migraciji i azilu.
Kada je riječ o odnosima EU i SAD, Fon der Lajen je, na pitanje da li misli da će tokom svog mandata morati da radi na deeskalaciji odnosa sa SAD, kao što je to činila sa Kinom, odgovorila da je "jasno da ne".
- To je potpuno drugačiji odnos sa SAD nego onaj koji imamo sa Kinom - istakla je predsjednica EK.
Upitana da li radi na sastanku sa Trampom i na konstataciju da ne djeluje da SAD žure da se sastanu sa nekim od zvaničnika EU, Fon der Lajen je podsjetila da se sa Trampom prvi put srela kada je on bio u posljednjoj godini svog prvog mandata, a ona u prvoj godini svog prvog mandata.
- Postoje kontakti, ali mislim da ćemo imati lični sastanak kada bude pravo vrijeme - rekla je Fon der Lajen.
Odgovarajući na pitanje da li su SAD i dalje saveznik EU nakon odluke da suspenduju vojnu pomoć Ukrajini i dijeljenje obavještajnih podataka sa tom zemljom, istakla je da su SAD saveznik u transatlanskoj alijansi.
- Sa tačke gledišta EU, mislim da je to veoma snažan poziv na buđenje i trenutak za Evropu da sada pojača odbranu i da sebi položaj koji nam je potreban - poručila je Fon der Lajen.
Govorila je i o tome kako se "svijet oko nas menja brzinom munje" i kako "geopolitičke promene potresaju saveze".
- Decenijske sigurnosti se ruše. I još uvijek imamo brutalni rat koji bjesni na našim granicama - rekla je Fon der Lajen i u tom kontekstu naglasila da se Evropska komisija uvijek kretala putem koji se zasniva na tri stuba: prosperitet, bezbjednost i demokratija.
Istovremeno je ocijenila da je ono što se promijenilo u prvih 100 dana njenog drugog mandata "osjećaj hitnosti" jer je došlo do suštinskih promjena.
- Naše evropske vrijednosti, demokratija, sloboda, vladavina prava su ugrožene. Vidimo da su suverenitet, ali i gvozdene obaveze, dovedeni u pitanje. Sve je postalo tansakcijsko. Tempo promjena je ubrzan, a akcije koje su potrebne moraju biti smjele i odlučne - poručila je Fon der Lajen.
Podsjetila je i da je ove nedjelje njen plan o ponovnom naoružavanju Evrope od 800 milijardi evra dobio jednoglasnu podršku država članica EU i da bi on mogao da bude osnova evropske odbrambene unije.
- Ideja iza toga je da moramo osloboditi puni potencijal pred konkretnim prijetnjama. A ako možemo da se udružimo sa drugim zemljama istomišljenicima, kao što su Velika Britanija, Norveška ili Kanada, potencijal je još veći - rekla je ona i naglasila da su ekonomska snaga i plan za ponovno naoružavanje "dvije strane istog novčića".

Fon der Lajen: Sastanak sa Trampom kad bude pravo vrijeme

Evropa hitno mora da se ponovo naoruža, a državama članicama mora biti omogućeno više fiskalnog prostora za značajan porast potrošnje na odbranu - izjavila je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen nakon sastanka evropskih lidera o podršci Ukrajini, a javila agencija <a href="https://www.reuters.com/world/europe/europe-must-urgently-rearm-eus-von-der-leyen-says-2025-03-02/">Rojters</a>.
London je domaćin ključnog samita evropskih lidera na kojem se razgovara o zaštiti i podršci Ukrajini u borbi protiv ruske invazije.
Fon der Lajen je dodala da je Evropa takođe trebalo da pokaže Sjedinjenim Državama da su spremne da brane demokratiju.
- Nakon dugog perioda nedovoljnih ulaganja, sada je od najveće važnosti da značajno povećamo investicije u odbranu tokom dužeg vremenskog perioda - rekla je ona novinarima nakon sastanka u Londonu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fsukob-bijele-kuce-sa-ukrajinom-podigao-uloge-za-danasnji-evropski-samit-u-londonu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Fon der Lajen: Evropa hitno mora da se ponovo naoruža

Na sastanku premijera i lidera Pokreta Evropa sad (PES) Milojka Spajića i predsjednika opozicionih partija Demokratske partije socijalisa (DPS) i Socijaldemokrata (SD) Danijela Živkovića i Damira Šehovića, koji je organizovao šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler, nije postignut konkretan dogovor o prevazilaženju političke krize, piše Portal RTCG.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6296%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fspajic-zivkovic-i-sehovic-kod-satlera-o-rjesavanju-politicke-krize&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Nezvanično saznanje RTCG je da je usaglašeno da se pregovori nastave.
Spajić, Živković i Šehović su se sastali večeras u Podgorici da bi razgovarali o rješavanju političke krize izazvane smjenom doskorašnje sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović.
Ona je smijenjena na sjednici Ustavnog odbora, čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda. Sporno zasijedanje Ustavnog odbora proteklo je u atmosferi haosa, uz dimnu bombu i oštro negodovanje opozicije, a sve to nije spriječilo predsjednika Skupštine Andriju Mandića da na sjednici parlamenta usvoji zaključke Ustavnog odbora i konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović.
Zbog toga opozicija blokira, odnosno ne dozvoljava, rad Skupštine - zahtijevajući da se poništi ova neustavna odluka.

Sastanak Spajića, Živković i Šehovića sa Satlerom završen bez konkretnog dogovora

Šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler domaćin je sastanka koji se večeras održava, a kojem prisustvuju premijer i lider Pokreta Evropa sad (PES) Milojko Spajić i predsjednici opozicionih partija DPS i SD Danijel Živković i Damir Šehović, potvrđeno je Portalu RTCG.
Kako saznaje RTCG, oni su se sastali večeras u Podgorici da bi razgovarali o rješavanju političke krize izazvane smjenom doskorašnje sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović. Ona je smijenjena na sjednici Ustavnog odbora, čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda. Sporno zasijedanje Ustavnog odbora proteklo je u atmosferi haosa, uz dimnu bombu i oštro negodovanje opozicije, a sve to nije spriječilo predsjednika Skupštine Andriju Mandića da na sjednici parlamenta usvoji zaključke Ustavnog odbora i konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović.
Zbog toga opozicija blokira, odnosno ne dozvoljava, rad Skupštine - zahtijevajući da se poništi ova neustavna odluka.&nbsp;
RTCG piše da se razgovara o opciji da se povodom ustavne krize obrate Venecijanskoj komisiji za mišljenje, a kako bi se opozicija početkom sljedećeg mjeseca vratila u Skupštinu.

Spajić, Živković i Šehović kod Satlera o rješavanju političke krize

Francuski predsjednik Emanuel Makron razgovarao je telefonom sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom uoči hitnog evropskog sastanka o Ukrajini u Parizu, ali Makronova kancelarija nije željela da otkrije detalje razgovora.
Makron je pozvao lidere zemalja Evropske unije i Ujedinjenog Kraljevstva da danas dođu u Jelisejsku palatu na razgovore o tome kako da reaguju na američki diplomatski napad na Ukrajinu, koji je Evropu, nekada čvrstog partnera SAD, ostavio u političkoj neizvesnosti s osjećanjem manje vrijednosti. 
 
Prošle sedmice su najviši zvaničnici Trampove administracije prvi put posjetili Evropu, stvarajući utisak da je Vašington spreman da se udalji od nje i prigrli Rusiju.

Makron razgovarao sa Trampom uoči sastanka u Parizu, ne želi da otkrije detalje

Lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović saopštio je da mu je premijer Milojko Spajić još 2020. godine pominjao Veliku plažu.
- Tokom 2020. sam imao razgovor sa Spajićem kad mi je prvi put pomenuo Veliku plažu. Nijesam tada mogao da vjerujem da će ovo ići u tom pravcu. I onda je uslijedilo sve što se dogodilo kasnije, ovaj desant u novije vrijeme, pa pojavljivanje one skice koju sam ja dao javnosti, pa se onda čulo da ta skica nije novitet, da postoji već dvije godine, negdje u Beogradu na vodi - rekao je on gostujući na Televiziji Crne Gore uz poruku da je svakom dobronamjernom čovjeku jasno da su sporazumi sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) na štetu Crne Gore i budućnosti njenih građana.
Abazović kaže da ima pravo da sumnja da se duže spremala akcija iza koje stoji Milojko Spajić.
- Cilj akcije je bio jednostavan - on je otišao sa tom skicom u Ulcinj u momentu kad sporazum nije bio potpisan. Kad se digla galama, on je potrčao da ga potpiše - dodao je lider Građanskog pokreta URA.
Pita se, kako je rekao, zbog čega Vlada odjednom govori kako predmet sporazuma nijesu investicije koje najavljuje Mohamed Alabar.
- Kako govore da on nema veze sa Velikom plažom, a u kabinetu premijera je dočekao predsjednika Opštine Ulcinj? Sada govore da još nije poznata lokacija – pa mi ovim sporazumima omogućavamo bilo kojem investitoru da stavi prst na bilo koji biser Crne Gore, da odluči kako to treba da izgleda, a da Vlada samo to aminuje - rekao je Abazović.
Neko, kaže, želi da se sakrije iza sporazuma kojima se žele suspendovati zakon, Ustav i Evropska konvenciju o ljudskim pravima.
- Mislim da sinoć svi zajedno, i opozicija i civilni sektor, nijesmo dobili nijedan odgovor ni od Milojka Spajića ni od Majde Adžović - rekao je Abazović.

Abazović: Spajić mi je još 2020. pominjao Veliku plažu, mislim da je ovu akciju duže pripremao

Ukrajina je danas uvela sankcije za tri kineske kompanije tvrdeći da su umiješane u proizvodnju naprednih raketa Iskander.&nbsp;
Dan ranije je predsjednik Volodimir Zelenski izjavio da je Kina isporučivala oružje Rusiji.
Kinesko ministarstvo inostranih poslova je ranije danas odbacilo optužbe Zelenskog kao neosnovane poručujući da su nastojali da projektuju imidž neutralnosti.
Administracija Zelenskog objavila je danas ažuriranu listu sankcionisanih subjekata. Lista, koja takođe uključuje ruske kompanije, pod nazivom Beijing Aviation And Aerospace Ksianghui Technologi Co. Ltd, Rui Jin Machineri Co. Ltd, i Zhongfu Sheniing Carbon Fiber Ksining Co. Ltd, sve opisane kao registrovane u Kini.
Zelenski je rekao da su kineske kompanije pogođene sankcijama umiješane u proizvodnju ruskih raketa Iskander.
Ukrajina je danas saopštila da su projektili Iskander pogodili Harkiv, grad na sjeveru Ukrajine, pri čemu je jedna osoba poginula, a više od 100 ljudi je povrijeđeno.
- Danas smo proširili naše ukrajinske sankcije protiv još skoro stotinu subjekata, fizičkih i pravnih lica, od kojih je većina uključena u proizvodnju takvih projektila, Iskandera, poput onih koje su pogodile naš Harkiv &nbsp;rekao je Zelenski u saopštenju na platformi X.
Istakao je da su mnogi od ovih entiteta ruski, ali nažalost, neki su i iz Kine.
Sankcije zabranjuju kompanijama da posluju u Ukrajini i zamrzavaju njihovu imovinu tamo.
Ukrajina je 2021. izvezla u Kinu robe u vrijednosti od osam milijardi dolara, uglavnom sirovina i poljoprivrednih proizvoda, dok je iz Kine uvezla nešto manje od 11 milijardi dolara, uglavnom u industrijskim proizvodima, navodi ukrajinska vlada.
Zelenski je u četvrtak, 17. aprila rekao novinarima u Kijevu da njegova Vlada ima dokaze da kineske firme isporučuju ono što je on opisao kao artiljeriju i barut u Rusiju, i da kineski entiteti proizvode oružje na ruskom tlu.

Ukrajina uvela sankcije kineskim firmama zbog pomaganja Rusiji u izradi projektila

Predsjednik bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) Milorad Dodik izjavio je danas da će biti premijer ako mu Centralna izborna komisija (CIK) zabrani kandidaturu na opštim izborima sljedeće godine.
- Stvari su sada neizvjesne jer oni meni mogu da zabrane kandidaturu putem CIK-a. Hipotetički govorim sada. I da mi zabrane kandidaturu, biće kandidat neko drugi u ime vladajuće koalicije i pobijediće. I onda ću ja biti premijer - rekao je Dodik u intervjuu za banjalučki "Glas Srpske".
Dodao je da mu "ne mogu zabraniti da bude premijer", naglasivši da je "za njih to opasnije nego da je predsjednik".
Dodik je dalje rekao da u BiH neće biti nikakvih sukoba ni rata.
- Bošnjaci, muslimani, žele nekakvo drugo poluvrijeme, oni bi rado ušli u sukob, jer misle da tako mogu ostvariti neke svoje ciljeve. Ali vidljivo je da od toga nema ništa - kazao je on.
Dodao je da entitetska vlast "nema namjeru da ratuje, ali da će braniti Republiku Srpsku političkim sredstvima".
- Nismo zainteresovani ni za Sarajevo, ni za Tuzlu, ni za bilo šta u Federaciji BiH… Za mene je FBiH odavno inostranstvo. Sud BiH je načinio mnogo prekršaja, samo njegovo postojanje je problematično - naveo je Dodik.
Presudu Suda BiH, koji mu je izrekao zatvorsku kaznu od godinu dana i šest godina zabrane obavljanja dužnosti predsjednika, nazvao je politički motivisanom, ocijenivši da je "politička zloupotreba pravosudnih organa u Sarajevu isključivo u funkciji muslimana".
- I protiv toga se borim. Ako srušite autoritet kao što je Milorad Dodik, bar drugi govore da sam autoritet, šta će onda biti sa nekim drugim? Šta će se dešavati drugim predsjednicima Republike? Da li će smjeti da potpišu neki ukaz o proglašenju zakona? Ili će pitati Sarajevo za sve - kazao je Dodik.
Poručio je da se bori za status RS u okviru BiH.
- Ali ustavne BiH, a ne one koju žele muslimani - dodao je Dodik.
Smatra da će krizu BiH biti riješena "kroz neku formu politike, jer kriza je izazvana političkim procesom".
Upitan da li je zadovoljan brojem pripadnika Agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA) koji su napustili tu policijsku agenciju i prešli u MUP RS, na što ih je pozvala vlast tog bh. entiteta poslije zabrane SIPA da djeluje u RS, Dodik je rekao da je očekivao da će biti drugačije i da je to "poražavajuće".
- To je poražavajuće. Postoje Srbi koji su spremni da rade za Sarajevo i BiH, a protiv Republike Srpske. Oni koji ostaju u SIPA spremni su da rade protiv Srpske. Čekamo formiranje specijalnog tužilaštva i suda pa ćemo djelovati - rekao je on.
Dodik je dalje naveo da RS ima "vidljive" prijatelje u svijetu, dodavši da, kako procjenjuje, ima 140-150 poslanika Evropskog parlamenta "koji će bez oklevanja stati na stranu Republike Srpske", precizirajući da su uz RS Slobodarska partija iz Austrije, njemački AfD, partija Marin le Pen i stranka Matea Salvinija u Italiji.
Istakao je da RS ima dobre odnose sa Srbijom, Rusijom, Azerbejdžanom i Kinom, a da od nove američke administracije očekuje da u narednim mjesecima redefiniše politiku u BiH.
Dodik je naglasio i da se ne brine za svoju bezbjednost, jer ga "čuva policija RS", najavivši da će 9. maja biti u Moskvi na obilježavanju Dana pobjede nad fašizmom.

Dodik: Biću premijer ako mi CIK zabrani da se kandidujem za predsjednika

Brza cesta od Budve do Hrvatske ulazi u budžet kroz tehnički rebalans - saopštio je premijer Milojko Spajić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1913271587291410624&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je, na društvenoj mreži X (bivši Tviter), naveo da se ove godine kreće tender za 9.3 kilometra prve dionice te brze ceste – obilaznice Budva (od Lastve Grbaljske do Markovića).

Spajić: Brza cesta od Budve do Hrvatske ulazi u budžet kroz tehnički rebalans

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: sastanak