Američki predsjednik Donald Tramp je danas, posle sastanka u Vašingtonu sa predsednikom Sirije Ahmedom Al Šarom, izjavio da je njegov sagovornik “vrlo snažan lider”.
- Dolazi sa vrlo surovog mjesta - rekao je Tramp, uz konstataciju da je Al Šara “čvrst momak” i poruku: “Dopada mi se”.
Al Šara je imao tešku prošlost, ali svi smo imali tešku prošlost, izjavio je Tramp, javlja AP.
- Učinićemo sve što možemo da učinimo Siriju uspješnom - poručio je Tramp. 
&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Tramp nakon sastanka sa predsjednikom Sirije: Vrlo snažan lider, dolazi sa surovog mjesta

Sjedinjene Američke Države otkazale su planirani samit između predsjednika Donalda Trampa i ruskog predsjednika Vladimira Putina nakon čvrstog stava Rusije o tvrdokornim zahtjevima u vezi s Ukrajinom, saopštio je u petak Financial Times (FT). Odluka je donesena nakon napetog telefonskog razgovora između najviših diplomata dviju zemalja, objavio je Financial Times, pozivajući se na izvore upoznate s tim pitanjem.
Rojters nije mogao potvrditi izvještaj FT-a. Bijela kuća za sada nijesu odgovorila na zahtjev za komentar, a ni zvaničnici ruske vlade nijesu bili dostupni.
Planovi za samit u Budimpešti ovog mjeseca između Trampa i Putina odgođeni su nakon što je Moskva ostala pri zahtjevima, uključujući i onaj da Ukrajina ustupi više teritorija kao uslov za prekid vatre.
Tramp je podržao ukrajinski poziv na trenutni prekid vatre na sadašnjim linijama fronta. Nekoliko dana nakon što su se Tramp i Putin dogovorili da se sastanu u mađarskoj prijestonici kako bi razgovarali o načinu da se okonča ruski rat u Ukrajini, rusko Ministarstvo spoljnih poslova poslalo je Vašingtonu dopis u kojem su ponovljeni isti zahtjevi za rješavanje onoga što Putin naziva „glavnim uzrocima“ svoje invazije. Ti zahtjevi uključuju teritorijalne ustupke, značajno smanjenje ukrajinskih oružanih snaga i garancije da se Ukrajina nikada neće pridružiti NATO savezu, navodi list.
Nakon telefonskog razgovora između ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova i američkog državnog sekretara Marka Rubija, poslije kojeg je Rubio obavijestio Trampa da Moskva ne pokazuje spremnost za pregovore, SAD su otkazale samit, dodaje se u izvještaju FT-a.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je ovog mjeseca da, iako je Ukrajina spremna za mirovne pregovore, neće povući svoje trupe s dodatnog teritorija, kako to traži Moskva.

Konačno otkriven razlog otkazivanja sastanka Trampa i Putina: Rusija ne odustaje od teritorijalnih zahtjeva u Ukrajini

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp izjavio je da ne namjerava „gubiti vrijeme“ sastajući se sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, ukoliko lider Kremlja nije spreman da postigne dogovor o okončanju rata u Ukrajini.
- Morate znati da ćemo postići dogovor. Neću gubiti vrijeme - rekao je Tramp novinarima u avionu Air Force One 25. oktobra, tokom zaustavljanja u Dohi na putu ka Maleziji, gdje je kasnije sletio kako bi započeo azijsku turneju.
- Uvijek sam imao dobar odnos sa Vladimirom Putinom, ali ovo je bilo veoma razočaravajuće. Mislio sam da će ovo biti riješeno prije nego što se postigne mir na Bliskom istoku - dodao je Tramp.
Tramp je prethodne sedmice razgovarao sa Putinom i najavio mogućnost sastanka u Budimpešti u narednim sedmicama, ali je sastanak kasnije otkazan, iako je ostavljena mogućnost da se održi u nekom drugom terminu.
U međuvremenu, agencija Rojters citirala je američkog zvaničnika i još jednu osobu upoznatu sa situacijom, koji su naveli da Trampova administracija priprema novi paket sankcija protiv ruske ekonomije, koje bi mogle biti uvedene ako Putin odbije da postigne mirovni sporazum.
Prema navodima istog izvora, Tramp bi ipak više volio da evropske zemlje naprave naredni veliki potez protiv Kremlja – kroz dodatne sankcije ili carine.
Sjedinjene Američke Države izazvale su potres na svjetskim energetskim tržištima 22. oktobra, kada su objavile sankcije državnoj kompaniji Rosneft i privatnoj kompaniji LUKoil – dvjema najvećim ruskim naftnim firmama koje značajno pune budžet Kremlja korišćen za finansiranje rata.
- Ovo su veoma velike sankcije – protiv njihovih dviju najvećih naftnih kompanija - rekao je Tramp u Bijeloj kući, ocjenjujući mjere kao „ogromne“.
Dan kasnije, Evropska unija uvela je sankcije Rosneftu i Gazpromneftu, podružnici državnog gasnog giganta Gazproma.
Marija Šagina, istraživačica iz Međunarodnog instituta za strateške studije u Berlinu, kazala je da ove sankcije predstavljaju prve značajne mjere koje je Trampova administracija preduzela protiv Moskve, te da odražavaju frustraciju zbog „ruske taktike odugovlačenja“ u mirovnim pregovorima.
Pažnju analitičara posebno privlače reakcije Indije i Kine – najvećih kupaca ruskog izvoza nafte. Kina je glavni saveznik i trgovinski partner Moskve, a većinu ruske energije dobija putem sibirskih naftovoda.
Indija je do sada odolijevala pritiscima SAD-a da smanji uvoz ruske energije, što je izazvalo Trampovu kritiku i uvođenje kaznenih carina, uz najavu dodatnih mjera.
Trampove najnovije izjave umanjuju značaj komentara Putinovog izaslanika za investicije i ekonomsku saradnju, Kirila Dmitrijeva, koji je 24. oktobra za CNN izjavio da vjeruje kako su SAD, Ukrajina i Rusija „blizu diplomatskog rješenja“.
- Vjerujem da su Rusija, SAD i Ukrajina zapravo vrlo blizu diplomatskom rješenju - rekao je Dmitrijev, ali nije objasnio zbog čega smatra da je dogovor na pomolu. Stavovi Moskve i Kijeva i dalje su suprotstavljeni po ključnim pitanjima, uključujući teritorijalna i bezbjednosna pitanja.
Dmitrijev je boravio u SAD-u na sastancima sa američkim zvaničnicima, a detalji tih razgovora nijesu objavljeni. Rojters navodi da su razgovori održani 24. i 25. oktobra, te da će biti nastavljeni 26. oktobra.
- Sastanci između Dmitrijeva i predstavnika administracije predsjednika Trampa održani su 24. i 25. oktobra i nastaviće se 26. oktobra - potvrdio je izvor blizak pregovorima.

Tramp: Neću gubiti vrijeme na sastanak s Putinom ako dogovor nije izvjestan

Američki predsjednik Donald Tramp je, nakon sastanka sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom u Bijeloj kući, poručio da planiranog susreta sa Vladimirom Putinom u Budimpešti definitivno neće biti. Međutim, najavio je da će se takvi susreti održati u budućnosti.
- Otkazali smo sastanak s predsjednikom Putinom. Stekao sam utisak da nećemo postići ono što je trebalo da postignemo. Zato sam ga otkazao, ali ćemo to učiniti u budućnosti - objasnio je Tramp.
Do otkazivanja sastanka dolazi nakon što je Rusija ponovo odbila primirje u Ukrajini, koje su podržali predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski i lideri evropskih zemalja.
Na pitanje da li smatra da ruski lider nije bio iskren prema njemu, američki predsjednik je odgovorio da razgovori sa Putinom „mogu biti dobri“, ali da trenutno, u konačnici, „jednostavno ne vode nikuda“.
Američko Ministarstvo finansija je sinoć uvelo sankcije protiv dvije najveće ruske naftne kompanije, sa ciljem da Putina natjera da sjedne za pregovarački sto u što težem položaju.
Prema riječima ministra Skota Besenta, ovo su „neke od najvećih sankcija“ koje su Sjedinjene Države ikada uvele Rusiji. Govoreći o sankcijama, Besent je otkrio da Rusija i SAD vode pregovore iza kulisa, te da je Tramp sada „razočaran gdje se nalazimo u tim pregovorima“, aludirajući na to da su sankcije uvedene upravo zato što pregovori ne idu u dobrom smjeru.

Susret Trampa i Putina u Budimpešti definitivno otkazan, ali postoje novi planovi

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) aktiviralo je subvencije za članstvo u zajednicama znanja i inovacija (EIT KIC) koje imaju za cilj uspostavljanje partnerstva između univerziteta, istraživačkih instituta i kompanija, zbog čega su posebno značajne u povezivanju privrede sa akademskim sektorom.
To je saopštila resorna ministarka Anđela Jakšić Stojanović na ministarskom sastanku Platforme za istraživanje i inovacije za Zapadni Balkan sa Martinom Kernom - direktorom Evropskog instituta za inovacije i tehnologiju-EIT.
- U razgovoru sa direktorom Kernom podsjetila je na prošlogodišnje otvaranje prvog EIT RIS Huba u Crnoj Gori. Riječ je o lokalnom EIT centru, prvom te vrste u Crnoj Gori - saopšteno je iz MPNI.
Oni su se, kako su dodali, saglasili da se u narednom periodu, pored jačanja promotivnih aktivnosti koje će pored bolje vidljivosti dati mogućnost da se stručna javnost upozna sa punim potencijalom koji saradnja sa EIT-om pruža, kroz međusektorsko djelovanje, uvežu dodatne oblasti poput energetike i kulture kako bi se portfolio saradnje proširio.
- Jakšić-Stojanović održala je sastanak sa prof. Ase Gornickom, predsjednicom COST asocijacije, na kojem su razmatrana pitanja u vezi sa jačanjem integracije Crne Gore u ovaj program. COST je najstariji evropski program za umrežavanje istraživača, osnovan 1971, koji finansira naučne mreže - dodali su u MPNI.
Jakšić - Stojanović je istakla da su crnogorski timovi 2024. godine učestvovali u čak 44 odsto COST projekata.
- COST program je posebno značajan jer omogućava istraživačima da se uključe u evropske naučne tokove bez potrebe za velikim finansijskim sredstvima - fokus je na umrežavanju, razmjeni znanja i zajedničkom razvoju ideja - naveli su u MPNI.
Na ovogodišnji COST javni poziv pristiglo je ukupno 1.090 projektnih predloga, što je, naglašavaju u MPNI, najveći broj do sada.
- Među njima, timovi iz Crne Gore se pojavljuju u ulozi glavnog predlagača u četiri projektna predloga - dodali su u saopštenju.

MPNI aktiviralo subvencije za članstvo u zajednicama znanja i inovacija

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je, nakon što su planirani razgovori sa Vladimirom Putinom o ratu u Ukrajini odloženi, da ne želi da održi "uzaludan sastanak" sa ruskim predsjednikom.
Tramp je u Bijeloj kući rekao da Moskva odbija da pristane na prekid vatre duž trenutne linije fronta, što je, prema njegovim riječima, ključna prepreka za održavanje samita, prenosi BBC.
- Rekao sam: 'Presijecite i zaustavite se na borbenoj liniji. Idite kući. Prestanite da se borite, prestanite da ubijate ljude- poručio je Tramp, podržavajući prijedlog o zamrzavanju sukoba koji su prethodno podržali Kijev i evropski lideri.
Bijela kuća je ranije saopštila da "nema planova" za neposredni sastanak Trampa i Putina, iako je Tramp prethodno kazao da bi do razgovora moglo da dođe u Budimpešti u roku od dvije nedelje.
Tramp i Putin su se posljednji put sastali u avgustu na Aljasci, ali samit nije rezultirao konkretnim dogovorima.
Prema navodima izvora, planirani pripremni sastanak državnog sekretara SAD Marka Rubija i šefa ruske diplomatije Sergeja Lavrova ove nedjelje je otkazan, uz obrazloženje Bijele kuće da su imali "produktivne razgovore" i da dalji kontakti trenutno nisu neophodni.
Moskva je, u međuvremenu, odbila predlog o zamrzavanju linije fronta.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je ruski stav po tom pitanju "dosljedan", dok je Lavrov ocijenio da je potreban "dugoročni i održivi mir", uz rješavanje "korenskih uzroka sukoba", aludirajući na zahtjeve Rusije za demilitarizaciju Ukrajine i priznanje kontrole nad Donbasom.

Tramp: Ne želim "uzaludan sastanak" sa Putinom

Američki predsjednik Donald Tramp i ruski predsjednik Vladimir Putin neće se susresti u bliskoj budućnosti.
To je za <a href="https://www.axios.com/2025/10/21/trump-putin-summit-on-hold-russia-ukraine-war" target="_blank">"Axios"</a> kazao anonimni zvaničnik Bijele kuće.
- Nema planova da se predsjednik Tramp sastane s predsjednikom Putinom u bliskoj budućnosti. Marko Rubio i Sergej Lavrov imali su produktivan razgovor. Zato dodatni lični sastanak između državnog sekretara i ministra spoljnih poslova nije potreban - rekao je anonimni zvaničnik Bijele kuće novinaru "Axiosa" Baraku Ravidu.
Sastanak dvojice lidera bio je planiran u Budimpešti radi rješavanja rusko-ukrajinskog sukoba.
Najavljivani ovonedjeljni sastanak američkog državnog sekretara Marka Rubija i ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova, iznenada je odgođen, prenio je CNN, pozivajući se na dobro obaviještene izvore.
Susret šefova diplomatija dvije zemlje trebalo je da bude uvod u sastanak Trampa i Putina u Budimpešti, ali je sada i taj susret doveden u pitanje, prenosi CNN.
Odgađanje sastanka Rubija i Lavrova automatski pomjera i planirani susret Trampa i Putina, koji je trebalo da označi nastavak političkog dijaloga između Vašingtona i Moskve, kazali su izvori CNN-a.

Propao sastanak Putina i Trampa

Glavni i odgovorni urednici šest medija - portala Standard, Televizije E, Portala ETV, Antene M, Portala Analitika i M portala - sjutra će i formalno podnijeti zahtjev premijeru Milojku Spajiću za razrješenje ministarke kulture i medija Tamare Vujović.
To je u Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E saopštila izvršna direktorica i glavna i odgovorna urednica portala Standard Jasmina Muminović.
Ona je najavila i da će glavni i odgovorni urednici zatražiti i zvanični sastanak sa Spajićem, dodajući da očekuju da nađe razumijevanje za njihov zahtjev.
- Takođe, obavještavam javnost da će glavni i odgovorni urednici svih šest medija, koji su inicirali smjenu ministarke Vujović, preduzeti sva profesionalna i pravna sredstva da zaustave ovu političku hajku i javno targetiranje od Specijalnog državnog tužilaštva, dijela medija i dijela partija vladajuće većine - naglasila je Muminović.
Da je riječ o političkom progonu kritičkih medija, u kojem se, kako je navela, Sprecijalno državno tužilaštvo koristi kao sredstvo obračuna Demokratske Crne Gore, najbolje govori činjenica da je i ministarka iz redova te partije, Tamara Vujović, otišla i korak dalje u pokušaju diskreditacije, kriminalizacije i, ne zanemarimo, pokušaju crtanja meta svim urednicima i novinarima pomenutih medija - optuživši ih da raspiruju vjersku mržnju.

Muminović: Sjutra podnosimo zahtjev Spajiću za razrješenje ministarke Vujović, neutemeljenu tvrdnju će dokazivati pred sudom

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nedavno je stigao je u Bijelu kuću, javlja Sky News.
Dočekao ga je američki predsjednik Donald Tramp, te su zajedno pozirali za fotografisanje.
Lideri su razmijenili nekoliko riječi dok su ih fotografisali, prije nego što su ušli unutra.
Jedan od prisutnih novinara doviknuo Trampu i pitao ga pregovara li Vladimir Putin, predsjednik Rusije, "u dobroj vjeri", ali nije dobio odgovor.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dpz8nYP6mE10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Tramp je iskoristio trenutak i da pohvali kombinaciju Zelenskog.
- Mislim da izgleda sjajno u toj jakni - rekao je američki predsjednik.
Zelenskog je novinar u Ovalnoj kancelariji kritikovao jer nije nosio odijelo tokom svog prvog sastanka s Trampom u februaru. Ukrajinac se obukao formalnije za svoj drugi sastanak u Vašingtonu u avgustu, a čini se da je to učinio i danas.
Tramp rekao je da mu je "čast" biti sa "snažnim vođom" i "čovjekom kojeg je jako dobro upoznao", misleći na Zelenskog.
Kaže da će razgovarati s Ukrajincem o svom jučerašnjem telefonskom &nbsp;razgovoru s Vladimirom Putinom.
- Mislim da postižemo velik napredak. Danas ćemo razgovarati o tome. Razgovaraćemo o onome što se juče dogodilo tokom mog telefonskog razgovora s predsjednikom Putinom. Mislim da stvari idu dosta dobro. Počelo je s Aljaskom, gdje su, mislim, određene smjernice bile razmotrene. I želimo vidjeti možemo li to privesti kraju - kazao je Tramp.

(VIDEO) Zelenski stigao u Bijelu kuću, Tramp mu pohvalio stajling: "Izgleda sjajno u ovoj jakni"

Američki predsjednik Donald Tramp najavio je novi sastanak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom kako bi razgovarali o situaciji u Ukrajini, ovog puta u Budimpešti. Grad je poznat po tome što je Rusija prije trideset godina obećala da neće napasti Ukrajinu ukoliko se odrekne nuklearnog oružja.
- Naći ćemo se u Mađarskoj. Viktor Orban će biti domaćin - rekao je Tramp novinarima u Ovalnom uredu, nakon telefonskog razgovora s Putinom i uoči sastanka s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Bijeloj kući.
Na pitanje Huffington Posta ko je predložio Budimpeštu, portparolka Bijele kuće Kerolajn Levit odgovorila je: "Tvoja mama", a direktor komunikacija Bijele kuće Stiven Čeung dodao je isto: "Tvoja mama."
Podsjetimo, Međunarodni kazneni sud izdao je naloge za uhićenje Putina i drugih visokih ruskih zvaničnika zbog ratnih zločina u Ukrajini. Većina evropskih zemalja poštuje odluke suda, dok Sjedinjene Države to ne čine.

Portparolka Bijele kuće na pitanje novinara ko je predložio sastanak u Budimpešti: "Tvoja mama"

U Novom Sadu je večeras policija grubo gurala građane štitovima nakon što su pokušali da spriječe odvoženje autobusa Milomira Jaćimovića ispred zgrade Banovine, a jedan pripadnik MUP-a snimljen je kako brutalno udara ženu koja je stajala u prvom redu. Policajac sa fantomkom na licu udario je šakom u glavu jednu ženu, nakon čega ga je druga žena odgurnula. On je potom grubo odgurnuo i nju.
Jedan građanin i drugi policajac pokušali su da ga odmaknu, dok su ostali prisutni vikali da prestane.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDRKr_BzjqKO%2F%3Futm_source%3Dig_embed&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Je li tako i ženu biješ?- urlala je jedna Novosađanka, dok su drugi upućivali pogrdne riječi policiji.
Kamera pokazuje da je i u narednim sekundama došlo do fizičkog kontakta policije sa građanima. Vidi se kako jedan policajac zamahuje rukom, iako nije jasno da li je to isti onaj koji je udario ženu.

Novi Sad: Sukobi građana i policije, jedan policajac udarao ženu

Fudbaleri Crne Gore večeras u 20:45 časova dočekuju Hrvatsku u posljednjem kolu kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo.
,,Hrabri sokoli“ obećavaju borbenost protiv najbolje ekipe u grupi, koja je obezbijedila direktan plasman na Mundijal.
- Što možemo protiv Hrvatske? Da izađemo na teren i damo sve. Oni su u vrhu evropskog i svjetskog fudbala, to je motiv više da se pokažemo u najboljem izdanju. Zašto ne i da pobijedimo, kazao je selektor Mirko Vučinić.
Crna Gora je u petak slavila na gostovanju Gibraltaru (2:1) i upisala prvu takmičarsku pobjedu od marta.&nbsp;
Prvi međusobni duel Hrvatska dobila je 4:0, &nbsp;a uoči posljendjeg kola ima skor od šest pobjeda i remi. Crnogorska selekcija upisala je tri pobjede i četiri poraza.
CRNA GORA - HRVATSKA 0:0
Sudije: Meler (Turska)
CRNA GORA: Nikić, Marušić, Rubežić, Tući, Vešović, Osmajić, Lončar, Bulatović, Janković, Jovetić, Krstović.&nbsp;
HRVATSKA: Livaković, Jakić, Šutalo, Ćaleta Car, Gvardiol, Pašalić, Moro, Ivanović, Vlašić, Perišić, Matanović.&nbsp;

Pred večerašnji duel: Vučinić predstavio tim

Srećan dan donosi priče o umjetnosti, trendovima, modi… &nbsp;
Ugostićemo Tijanu Dragović, članicu Baletskog ansambla Muzičkog centra Crne Gore, sa kojom ćemo razgovarati o premijeri baleta „Karmen svita” – o energiji, pripremama i posebnostima u novoj postavci.&nbsp;
Druženje nastavljamo modnom pričom, a sa dizajnerkom Milenom Vujačić, autorkom kolekcije „Label“, razgovaramo o identitetu, poruci i snazi mode.&nbsp;
Srećan AI otkriva modne istine bez filtera. Što se zaista dešava iza trendova? Kako algoritmi utiču na naš stil? Da li se moda kreira na pisti ili na internetu?&nbsp;
AI daje duhovit, britak i neočekivan pogled na modne navike današnjice.&nbsp;
Gledajte Srećan dan, od 9 do 11 sati na Televiziji E.

Srećan dan na TV E: O umjetnosti, trendovima i modi

Oko 550 hrvatskih navijača stiglo je u Podgoricu na ključnu kvalifikacionu utakmicu protiv Crne Gore. Susret je proglašen događajem najvišeg rizika, a osim jakih policijskih snaga, dobrodošlicu im je poželio i crveni meteoalarm koji najavljuje ekstremne vremenske uslove.
Dolazak hrvatskih navijača u Podgoricu na kvalifikacionu utakmicu za Svjetsko prvenstvo 2026. pretvorio se u operaciju visokog rizika. Crnogorska policija preduzela je opsežne mjere obezbjeđenja kako bi spriječila bilo kakve nerede. Ulice u blizini stadiona su zatvorene, dronovi nadziru svaki pokret, a kontrole na graničnim prelazima i u samom gradu su pojačane. Uoči susreta uhapšene su i dvije osobe za koje se sumnjalo da bi mogle izazvati nerede, uključujući i Miloša Lukovca, koji se dovodi u vezu sa vlastima u Beogradu.
Očekivani dolazak oko 550 navijača, čije je putovanje organizovao Fudbalski savez Hrvatske putem programa vjernosti i navijačkih grupa, odvija se pod budnim okom snaga reda. Glavnina navijača, njih oko četiri stotine, stigla je konvojem iz Dubrovnika, a ruta putovanja držana je u tajnosti kako bi se izbjegle moguće sačekuše.
Kao da napeta bezbjednosna situacija nije dovoljna, cijeloj Crnoj Gori prijeti i neuobičajena prirodna pojava. Crnogorska meteorološka služba izdala je crveni meteoalarm za cijelu zemlju, upozoravajući na mogućnost izuzetno jake kiše i grada. Ova vijest unijela je dodatnu zabrinutost, ne samo među navijačima već i među organizatorima, jer se postavilo pitanje hoće li teren stadiona pod Goricom izdržati takve vremenske nepogode i da li će se utakmica uopšte moći odigrati u regularnim uslovima.
Uvertira u utakmicu, nažalost, imala je i ružnu epizodu. Dan prije susreta grupa hrvatskih navijača napadnuta je na putu između Budve i Cetinja. Na njihovom kombiju splitskih registarskih oznaka razbijena su stakla i retrovizori, ali je, srećom, riječ o izolovanom incidentu.
Vedran Pajić, predstavnik hrvatskih navijača u FIFA-i i UEFA-i, istakao je da je prijem u samoj Podgorici bio izuzetno gostoljubiv.&nbsp;
- Koliko znamo, to je unutrašnje pitanje Crne Gore, a utakmica je samo povod za obračune. Hrvatski navijači poslužili su kao sredstvo. U Podgorici nijesmo imali ama baš nikakvih problema- poručio je Pajić, dodajući da se vjeruje kako iza napada ne stoje Crnogorci, već srpski nacionalisti koji žele narušiti dobre odnose dviju država.

Večernji list: Hrvatski navijači u specijalnom konvoju stigli u Podgoricu, upitno da li će teren izdržati vremenske nepogode

Iako se Spajić zarekao pred predstavnikom EU u Crnoj Gori Johanom Satlerom da se neće otvarati teme koje dijele narod u Crnoj Gori, prvi su poslanici PES-a otvorili temu da li je aneksija 1918. godine Crne Gore bila nasilna ili ne. To je otvorilo Pandorinu kutiju daljih velikosrpskih laži koje samo neobrazovane i polupismene neznalice mogu otvarati. Ako nešto uopšte čitaju onda su to najvjerovatnije takve istoričarske „velesile“ kao što je Aleksandar Raković, Čedomir Antić i slični. Konačno, Spajić je paradigma te filozofije po kojoj je laž istina i obratno. A onda su počeli da se javljaju neki koji su se prije 20 godina skinuli sa majčinog mlijeka, koji u životu nijesu pročitali bilo što o istoriji Crne Gore, posebno iz partije koja je ideološki sljedbenik organizatora „Sarajevo safarija“ i poštovalac svih ratnih zločinaca u istoriji srpskog naroda, SNP-a, sa nevjerovatnom idejom da nasilnu aneksiju Crne Gore 1918. godine nazove „istorijskom voljom naroda u Crnoj Gori“?! Kako to oni znaju? Ko im je to rekao? Je li tzv. Podgorička skupština mjerilo na osnovu čega to tvrde? Pa pošto su naprasno postali evropejci, baš bih volio da mi ti pametnjakovići navedu ijednu zemlju koja je priznala Podgoričku skupštinu kao izraz volje crnogorskog naroda, uključujući i SSSR? <h2> PODGORIČKA SKUPŠTINA</h2> Evo, ja se intenzivno bavim proučavanjem svega što je svjetska štampa pisala o tim vremenima, pokupovao sam gomilu antikvarnih knjiga koje se bave godinama kada je nasilno anektirana Crna Gora i ne nađoh nijednu zemlju koja tzv. Podgoričku skupštinu smatra legalnom i legitimnom, osim onih koji su je organizovali. To jest, država Srbija. Pasionirano se baveći tom temom i stavom velikih sila prema tzv. Podgoričkoj skupštini, baziranih na delegacijama koje su slali u Crnu Goru, a kojih je bilo na desetine, jedini zaključak koji se može izvesti je da sve velike sile plebiscitarno smatraju Podgoričku skupštinu ujdurmom vlastodržaca Srbije i okupacione srpske vojske u Crnoj Gori. O tome se može objaviti na stotine dokumenata. Da te neobrazovane i nezainteresovane partijske populiste interesuje da saznaju istinu i išta iz istorije Crne Gore, lako bi se uvjerili u istinitost ovoga što pišem. Poznata manipulacija, u Vučićevom stilu, da se radi o italijanskoj propagandi, što je zvanični Beograd besmisleno ponavljao, obesmišljena je izvještajima delegacija Britanskog parlamenta i američkog predśednika Vudroa Vilsona. Da tu partijsku boraniju iz SNP-a interesuje istorija svoje zemlje pročitali bi rasprave o zločinima u Crnoj Gori o kojima je raspravljao britanski parlament 1920. godine, nakon izvještaja grofa de Salisa, koji je kao izaslanik britanskog parlamenta i Forin ofisa boravio 1919. godine u Crnoj Gori, izvukavši jedva živu glavu, zahvaljujući francuskim vojnicima, kada su ga srpske snage uhvatile u Virpazaru. Sve o čemu pišem mogu dokumentovati faksimilima originala iz arhiva i svjetske štampe. Volio bih da mi ta partijska nepamet iz SNP predoči bar jedan dokument, osim iz srpskih izvora, kojim mogu potvrditi svoje laži. Čikago tribjun je imao svog izvještača u Parizu, pa ću prenijeti pisanje Čikago tribjuna što su izvještači izvjestili svoje vlade po povratku iz Crne Gore.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116071148_4e3b8cd1031312945d264262ea24e9cfce106ae59ebda054cad426a619507611.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251116071148_4e3b8cd1031312945d264262ea24e9cfce106ae59ebda054cad426a619507611" data-rendition-name="original" width="648" height="496" loading="lazy" alt="Izvod o Anglo-američkoj komisiji"><figcaption>Izvod o Anglo-američkoj komisiji</figcaption></figure>  <h2>IZVJEŠTAČI O OKUPACIJI CRNE GORE</h2> Čikago tribjun iz 1919. godine: POD SRPSKOM OKUPACIJOM, CRNA GIRA DANAS PREDSTAVLJA MJESTO NAJKRVAVIJEG POKOLJA U EVROPI Zvanični posmatrači donijeli užasavajuće izvještaje u Pariz Pariz, 3. septembra 1919. godine – Američka i britanska vojna intervencija u Crnoj Gori radi sprječavanja raširenog masakra crnogorskih rojalista od strane Srba, u preporuci neutralnih posmatrača koji su došli u Pariz juče i koji danas pišu energične izvještaje svojim vladama. „Pod srpskom okupacijom, Crna Gora danas predstavlja mjesto najkrvavijega pokolja u Evropi“, izjavio je zvaničnik koji se vratio. „Ukoliko se Engleska i Amerika ne umiješaju, niti jedan crnogorski rojalista neće ostati živ. Srbi ih masovno ubijaju“. Konfiskovana hrana Amerikance posebno zanimaju izvještaji koje su donijeli neutralni posmatrači, prema kojima je cio kontigent američke hrane koju je Huverova administracija uputila u Crnu Goru, dospio u ruke Srba. Crnogorci se prvo moraju odreći sopstvene zemlje i zakleti na vjernost srpskom kralju Petru, da bi dobili išta od tih zaliha. Ukoliko to ne učine, bacaju ih u zatvor. Zatvori u Cetinju i Kotoru su, prema zvaničnicima, puni Crnogoraca, a svakodnevno se dovode crnogorski komiti uhvaćeni u brdima i nad njima se vrši egzekucija. Žele kralja nazad Jedan od zvaničnika koji se vratio, odbio je da mu se navede ime, rekao je: „Crnogorci su možda spremni na promjenu starog oblika svoje patrijarhalne Vlade, ali trenutno svi Crnogorci žele povratak svojega kralja da ih spasi srpskog jarma“. Ušli su u rat na strani Antante, a sada ne samo da su sklonjeni sa mjesta na Mirovnoj konferenciji i ne samo da im je uskraćeno pravo na samoopredjeljenje, već je njihov kralj protjeran u egzil, a njihova zemlja je stavljena pod stranu vlast. Ukoliko se Nikola vrati u Crnu Goru, cijela država će ustati s njim. Revolt protiv Srbije sada je u punom zamahu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116071148_7b0b90fe53085d82c1ed9201e36c1751077edd98643d116ca977c3a269b06ded.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251116071148_7b0b90fe53085d82c1ed9201e36c1751077edd98643d116ca977c3a269b06ded" data-rendition-name="original" width="937" height="1108" loading="lazy" alt="Čikago tribjun"><figcaption>Čikago tribjun</figcaption></figure>  Uskoro se očekuje zvanična objava određenih Vladinih izvještaja kojima se reguliše gore navedeno i nalaže američka i britanska vojna intervencija. Kralj Nikola i njegov dvor ostaju u Parizu, gdje primaju kraljevske subvencije od britanske i francuske vlade, koje takođe daju akreditacije ministrima na crnogorskome dvoru. <h2> FRANCUSKA SRAMOTA</h2> Britanija je tražila da sa američkim trupama u potpunosti okupiraju Crnu Goru i izbace iz zemlhe sve ostale vojne jedinice, uključujući i srpsku vojsku, kako bi se održao fer i legitiman referendum crnogorskog naroda o njegovoj budućnosti, poštujući zakone Kraljevine Crne Gore. Pogađate, tu inicijativu nije podržala Francuska, čija je uloga u nestanku Crne Gore jedna od najvećih sramota te države. Izvinjenje čovjeku koji je tobožnji nasljednik kraljevske loze Petrovića je više nego nedovoljno za iskupljenje Francuske zbog sramne uloge koju je odigrala u zabrani napuštanja Francuske kralju Nikoli, prijeteći mu prekidom diplomatskih odnosa i blokadom svih bankarskih računa, stavljanjem veta na izvještaj grofa de Salisa, urgiranjem kod srpske vlade na Krfu da što prije okupira Crnu Goru prije nego se kralj Nikola vrati u nju, okretanjem leđa na ponašanje srpskih okupacionih trupa na terenu u Crnoj Gori, masovnim hapšenjima, ubistvima, zločinima neshvatljivih ljudskom umu, poput stavljanja mački pod ženske kotule i njihovo šibanje do smrti osobe pod čiju kotulu su ih stavljali, itd. Šerman Majls, izaslanik američkog predśednika Vudroa Vilsona, u svom izvještaju direktno izražava stav da tzv. Podgorička skupština nije izraz volje crnogorskog naroda, već da je „posljedica vojne moći“ srpskih snaga, navodeći da je „na Cetinju general major iz Srbije, koji mi je nagovjestio da je on ... svarni guverner Crne Gore“. Izvještaj, takođe, govori o sistematskom „srpskom zlostavljanju Crnogoraca“ nad kojima sprovode „tešku represiju“. U izvještaju se navode i zločini prema Albancima, o tome da „u 15 sela u okrugu Rugova nije žive duše ostalo. Osam stotina je masakrirano, ne računajući ljude koji su pružali otpor... U Plavu i Gusinju 333 žena, đece i staraca je masakrirano“. Takođe se govori o logoru u Skadru, u kojem su se nalazili loše obučeni i odjeveni, po snijegu, žene đeca i starci, izbačeni iz svojih domova bez mogućnosti da sa sobom uzmu bilo koju topliju obuću ili odjeću. <h2> SRAMNE INICIJATIVE </h2> Nema te kolumne u koju mogu stati sve činjenice koje inicijative članova PES-a i SDP-a čine sramnim, bezočnim i nesojskim. Umjesto da se pokriju ušima od sramote, oni se još drsko obraćaju preko medija kao da predstavljaju nekakve istorijske autoritete koji nešto znaju o onome o čemu pričaju. Sa gađenjem mogu konstatovati da je nesrećna Crna Gora kad vidim ko sve dobija javni prostor i njegove izjave prenose u medijima. Samo ovakvi izborni zakoni, kakvi su u Crnoj Gori, mogu svakakvu fukaru izbaciti u prvi plan i omogućiti im da primaju ogromne prinadležnosti od zemlje koju organski mrze i lažima je diskredituju na svakom koraku. Pod hitno Crna Gora mora donijeti zakon o izborima koji će se obavljati sa otvorenim listama, tako da građani mogu da razne bezveznjakoviće vrate na nivo koji uzaslužuju, koji im pripada po intelektualnim kapacitetima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116071148_dab5d8ac23169bba33fc54de26fb04806ea0db63230f496f2720fef13ea14b28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251116071148_dab5d8ac23169bba33fc54de26fb04806ea0db63230f496f2720fef13ea14b28" data-rendition-name="original" width="748" height="891" loading="lazy" alt="Krfska deklaracija"><figcaption>Krfska deklaracija</figcaption></figure>  Volio bih da mi ti „istorijski autoriteti“ objasne kako je to čuvenom Krfskom deklaracijom iz jula 1917. godine srpsko rukovodstvo predviđelo kakve će odluke donijeti manipulativno izabrani delegati tzv. Podgoričke skupštine krajem 1918. godine, dakle godinu i nekoliko mjeseci nakon Krfske deklaracije, u kojoj nema dinastije Petrović, ni Crne Gore? Biće da su bili vidoviti, ili što je mnogo vjerovatnije, samo je najavljen plan kojim će se izvršiti nasilna aneksija Crne Gore, detronizovati dinastija Petrović i stvoriti Velika Srbija iz Niške deklaracije iz decembra 1914. godine. To je jedina istina! Vrijeme je da se predśednik vlade počne ponašati odgovorno i počne poštovati svoja obećanja, zakone Crne Gore, biti stvarni predvodnik svih ministarstava i davati ton strateškom opredjeljenju države, umjesto što se stalno otvaraju teme koje ne vode Crnu Goru evropskim integracijama, već konstantnim suprotstavljanjima, mržnji, sukobima i bestijalnim pokušajima stranih službi da Crnu Goru vrate u devedesete godine. Što je cilj revizije i laži o otvaranju teme nasilne aneksije Crne Gore iz 1918. godine, priče o legalizacije konate na Rumiji, što nijedna normalna država ne bi uradila, jer se radi o neurbanizovanom prostoru na visini od skoro 1,5 hiljada metara, što je cilj vraćanja imbecilne priče o povratku kapele Karađorđevića na Jezerski vrh, koji je zakonom zaštićen kao autentični prostor, sa najvećim kulturnim i umjetničkim značajem za Crnu Goru? Da ne govorimo da se to bez krvi ne može uraditi. <h2> NJUJORK TAJMS 1922.</h2> „Kada su srpske trupe, predvođene francuskim oficirima, ušle u Crnu Goru i izvršile aneksiju savezničke Crne Gore silom i krvoprolićem; i kada se crnogorski narod podigao na oružje protiv novih ugnjetavača, predsjednik Vilson, na jednoj od śednica Mirovne konferencije, sastavio je poruku koja je proslijeđena crnogorskom narodu posredstvom Crnogorske vlade i francuskih vojnih vlasti. Prema ovom telegramu, predstavnici velikih sila apelovali su na crnogorski narod da zaustave krvoproliće, uz uvjeravanje da će im biti omogućeno pravo slobodnog samoopredjeljenja. Termin 'slobodno samoopredjeljenje' može se razumjeti samo na dva načina: kao pravo na samoopredjeljenje kako ga predviđa crnogorski Ustav ili samoopredeljenje kakvo je odobreno čak i neprijateljskim provincijama, kao što su Šlezvig, Gornja Šleska i sl. Ukoliko je poruka predśednika Vilsona crnogorskom narodu značila prvi metod, onda je Crna Gora trebalo da bude obnovljena na isti način kao Belgija i Srbija. Ukoliko je, međutim, pod pojmom 'slobodno samoopredjeljenje' podrazumjevan drugi metod, onda je ono trebalo biti sprovedeno plebiscitom, koji bi prirodno značio povlačenje srpske okupacione vojske, dok bi glasanje kontrolisale velike savezničke sile. Međutim, ni jedno ni drugo nije još sprovedeno u praksi, tako da pitanje Crne Gore i dalje ostaje otvoreno, dok su velike sile trebale da to riješe u korist ustavne slobode crnogorskog naroda.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116071148_dd96883964207191d4d5a0981f5768c774e32b051251683169b6943cc0359e49.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251116071148_dd96883964207191d4d5a0981f5768c774e32b051251683169b6943cc0359e49" data-rendition-name="original" width="412" height="280" loading="lazy" alt="Njujork Tajms 1922."><figcaption>Njujork Tajms 1922.</figcaption></figure>  Uzimajući u obzir sve prethodne činjenice, kraljevska Vlada Crne Gore ne može da vjeruje da bi Vlada SAD – najcivilizovanije države na svijetu – počinila akt koji bi značio raskidanje diplomatskih odnosa sa Crnom Gorom. Takav akt ne samo da bi pomogao kriminalnim namjerama Beograda, već bi prenebregao sve principe međunarodnog morala i pravde, a SAD bi bile krive za nepoštovanje date riječi o poštovanju suvereniteta Crne Gore“. Njujork Tajms 16. april 1922. godine

Lažometar 26

Grupa navijača iz Hrvatske napadnuta je večeras u blizini Brajića, na magistralnom putu Cetinje - Budva, kako nezvanično saznaje Antena M.
Reporterka Antene M sa Cetinja javlja da se navijači Hrvatske nalaze u cetinjskoj stanici policije na saslušanju, međutim ni jedan navijača Hrvatske kojeg je zatekla ispred stanice, a ni u samoj stanici policije nijesu bili spremni da daju više informacija.
Ispred same stanice nalazi se kombi splitskih tablica sa vidno polomjelnim staklima i drugim oštećenjima.&nbsp;
Navodno, navijači su cetinjskoj policiji prijavili da im je na magistralnom putu, u mjestu koje nijesu uspjeli precizno da identifikuju, nepoznata grupa prepriječila put, nakon čega su im šipkama polomljena stakla i retrovizori na njihovim vozilima.

Napadnuti hrvatski navijači, nepoznata grupa im šipkama polomila stakla i retrovizore

Uoči fudbalske utakmice Crna Gora – Hrvatska, koja se igra sjutra i koja privlači ogromnu pažnju javnosti, bezbjednosne službe evidentirale su prisustvo nekoliko operativno interesantnih lica iz Beograda, saznaje Pobjeda iz dobro upućenih izvora.
Prema informacijama do kojih su iz Pobjede došli, u Podgoricu je stigao i Miloš Lukovac, osoba koju opozicioni mediji u Srbiji označavaju kao blisku aktuelnom režimu u Beogradu. P
ortal Nova navodi da je Lukovac “Vučićev batinaš sa Marakane”, što dodatno pojačava interesovanje bezbjednosnih struktura za njegovo kretanje tokom boravka u Podgorici. Prema nezvaničnim informacijama Pobjede Lukovac je večeras priveden u Podgorici.
Isti izvori potvrđuju da je uoči susreta evidentirano još nekoliko lica koja se vode kao operativno interesantna, zbog čega u bezbjednosnim službama postoji bojazan da bi njihovo prisustvo moglo biti iskorišćeno za izazivanje eventualnih incidenata.
Lukovac je u Srbiji postao poznat nakon incidenta na tribinama tokom meča Srbija – Engleska, kada su, prema navodima tamošnjih medija, pristalice Aleksandra Vučića predvodjene Lukovcem fizički napale druge gledaoce, dok su se sa tribina orili povici “Ko ne skače, taj je ć*či” i “Pumpaj”.
Bezbjednosni sektor, kako saznajemo, situaciju prati pojačano i procjenjuje sve potencijalne rizike, posebno zbog činjenice da su utakmice protiv Hrvatske tradicionalno događaji visokog bezbjednosnog značaja.
Utakmica Crna Gora – Hrvatska igra se sjutra na stadionu pod Goricom, uz maksimalne mjere obezbjeđenja. Meč je zvanično proglašen događajem visokog rizika.

Operativno interesantna lica iz Beograda u Podgorici uoči meča Crna Gora – Hrvatska

Asimilatorski proces u Srbiji traje i trajaće još dugo i to se radi sistemski, a to najviše odgovara aktuelnom režimu Srbiji - ocijenili su sagovornici informativne emisije "24 sata" na Televiziji E Željko Kaluđerović iz Crnogorskog društva „Lovćen“ iz Lovćenca i predsjednik udruženja Elemon Mihailo Miletić. U više gradova i naseljenih mjesta u Vojvodini obilježiće se 80 godina od kolonizacije Crnogoraca tokom novembra i decembra. Crnogorci u Vojvodini kažu da nikada nijesu bili u lošijem položaju. Podsjećaju da je u Vojvodinu tokom procesa Agrarne reforme i kolonizacije naseljeno više od 38.000 građana iz Crne Gore. Danas u njoj živi nešto više od 12.000 koji se izjašnjavaju kao Crnogorci. Razlog je, kažu, asimilacija, ali i nemar institucija zaduženih za prava crnogorske nacionalne zajednice u Srbiji. Kolonizacija Crnogoraca u Vojvodinu odvijala se od novembra 1945. do kraja decembra 1948. godine. Neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata, Vlada Demokratske Federativne Jugoslavije je, donošenjem Zakona o agrarnoj reformi koji je Narodna Skupština DFJ jednoglasno usvojila 23. avgusta 1945. godine, krenula u proces naseljavanja, odnosno kolonizacije Vojvodine.&nbsp; Krenula je velika seoba u prvom redu seoskih domaćinstava iz Crne Gore, dijela Bosne i Hercegovine, kao i Dalmacije, uglavnom sa područja gdje su domaćinstva jedva preživljavala. Bila je to velika savezna akcija, a iz Crne Gore je oko 7.000 porodica otišlo za Vojvodinu. Kolonizacija se uvijek obilježavala na godišnjicama, čak i nakon raspada SFR Jugoslavije. Međutim, ovogodišnji jubilej se, kažu Crnogorci u Vojvodini, razlikuje od ranijih, a razloga sa slavlje nema. Iz Crnogorske partije u Srbiji ocijenili su za Televiziju E da od kada bitišu u vojvođanskoj ravnici, Crnogorci nikada nijesu bili u lošijem položaju.&nbsp; - Ulogu organizatora obilježavanja jubileja uzeli su oni koji su i najodgovorniji za taj položaj, Nacionalni savjet crnogorske manjine preko udruženja koja niču kao pečurke i osnivaju ih članovi savjeta, kao i pojedine lokalne samouprave - koja sredstva namijenjena za kulturu crnogorske zajednice koriste za dnevnice partijskih aktivista za boravak u Ćacilendu. Crnogorski je jedan od rijetkih savjeta koji se ne bira neposredno, već elektorski, što režimu omogućava apsolutni izborni inženjering. Kao rezultat toga, kompletan sastav savjeta raspoređen je između koalicionih parnera SNS i SPS - navode oni. Ističu i da Crnogorci u Srbiji nemaju nijednu ustanovu kulture i obrazovanja od nacionalnog značaja za svoju manjinu. - Ni u jednoj osnovnoj školi nijesu pokrenuli odobren izborni predmet Crnogorski jezik sa elementima crnogorske kulture, dok druge manjine imaju cjelokupnu nastavu u osnovnim i srednjim školama na svom jeziku, a najorganizovanije i na univerzitetima. Na RT Vojvodina ne postoji redakcija na crnogorskom jeziku, a ima je na mađarskom, slovačkom, rusinskom, romskom, bunjevačkom, hrvatskom, ukrajinskom, makedonskom, rumunskom - ističu u ovoj partiji. Da Nacionalni savjet Crnogoraca u Srbiji ne radi za interese svoje nacionalne zajednice, već u službu vladajućeg režima Aleksandra Vučića, smatraju i u Crnogorskom društvu „Lovćen“ iz Lovćenca&nbsp; Željko Kaluđerović iz ovog društva kaže da je formiranje takvog Nacionalnog savjeta bilo pod uticajem i direktnim učešćem političkih partija Srbije i pojedinaca koji su bliski režimu u Srbij.&nbsp; - Crnogorsko društvo "Lovćen" je u više navrata apelovalo da se bojkotuje izbor za elektore i elektorsku skupštinu takvog Nacionalnog savjeta. Nažalost, mi smo bili usamljeni u takvom naumu - navodi Kaluđerović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116191128_debe7ab4d8207769e844db22fa2c60673e5d76c194712eb58870b90ee1ddfc67.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251116191128_debe7ab4d8207769e844db22fa2c60673e5d76c194712eb58870b90ee1ddfc67" data-rendition-name="original" width="1768" height="1061" loading="lazy" alt="Željko Kaluđerović"> </figure>  Kaluđerović navodi da Crnogorci u Srbiji traže samo osnovna prava koja imaju i Srbi u Crnoj Gori, a to je pravo na jezik, kulturu i crkvu. - Asimilatorski proces traje, nažalost, trajaće još dugo. I kako je trenutno stanje, najviše odgovara aktuelnom režimu Srbiji. Plašim se, i u Crnoj Gori - dodaje Kaluđerović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116191128_a5365fe97c01b0fff30c78fa26d798796d98dbc0891da5c9b6c5867a68f26ed1.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251116191128_a5365fe97c01b0fff30c78fa26d798796d98dbc0891da5c9b6c5867a68f26ed1" data-rendition-name="original" width="1606" height="981" loading="lazy" alt="Mihailo Miletić"> </figure>  Predsjednik udruženja Elemon Mihailo Miletić navodi da je u Srbiji prisutan narativ da su Crnogorci odnarođeni Srbi. Dodaje da se asimilacija Crnogoraca u Srbiji radi sistemski.&nbsp; - Kroz obrazovne sisteme, kroz plan i program, kroz istoriju gdje se praktično izučavaju i mijenjaju se gradiva, gdje se crnogorska istorija prisvaja kao srpska, crnogorske dinastije nazivaju se srpskim, Duklja srpskom zemljom i danas imate ljude koji su školovani na tim informacijama. Ono što je još jako važno su javni nastupi. Imali ste priliku da čujete da ministar zdravlja javno izjavi na TV-u da će svi koji pričaju crnogorskim jezikom biti izbačeni iz zdravstvenog sistema Srbije - rekao je Miletić. Popis stanovništva u Srbiji iz 2024. pokazuje da se broj Crnogoraca u toj susjednoj zemlji rapidno smanjuje. U popisu iz 2002. u Srbiji se kao Crnogorci izjasnilo 69.049 građana, 2012. njih 38.527, a 2024. godine 20.238.

Tag: sastanak