Predsjednik Nove srpske demokratije Andrija Mandić sazvao je za petak, 6. februar, hitnu i proširenu sjednicu svih stranačkih organa i funkcionera na kojoj će se odlučivati o daljim koracima i opstanku koalicije Za budućnost Crne Gore,<a href="https://www.dan.co.me/vijesti/politika/mandic-pozvao-sve-partijske-funkcionere-da-se-dogovore-o-buducnosti-koalicije-zbcg-5335854"> javlja Dan</a>.
Poziv, koji je upućen na osnovu člana 29. Statuta NSD, predstavlja svojevrsnu opštu mobilizaciju stranke. Mandić je na četrdesetosmu zajedničku sjednicu pozvao Glavni odbor, Predsjedništvo stranke, Izvršni odbor, Politički savjet, Klub poslanika, članove vlade, šefove odborničkih klubova, predsjednike opštinskih odbora, predsjednike opština i predsjednike skupština opština, predsjednike bordova javnih preduzeća i javnih ustanova, direktore javnih preduzeća i javnih ustanova.
Sastanak će se održati u Podgorici, u Srpskoj kući (Plava sala), sa početkom u 12.00 časova, uz jasnu poruku da je prisustvo sjednici obavezno.
Ovaj potez Andrije Mandića dolazi u jeku najdublje krize unutar koalicije ZBCG od njenog formiranja. Iako će se dnevni red formalno utvrditi na samoj sjednici, jasno je da je ključna tema opstanak saveza sa Demokratskom narodnom partijom (DNP) i stabilnost vlasti na svim nivoima. Političku scenu uzdrmala je odluka Milana Kneževića i njegove partije da napusti Vladu Crne Gore, čime je direktno dovedena u pitanje stabilnost parlamentarne većine.
Pored izlaska iz izvršne vlasti na državnom nivou, sukob je eskalirao i u glavnom gradu. Demokratska narodna partija, kao dosadašnji dio koalicije Za budućnost Crne Gore, ne samo da je napustila Vladu, već otvoreno želi da sruši vlast u Podgorici. Ovakav scenario otvorio bi put za vanredne lokalne izbore ili prekompoziciju snaga koja bi mogla iz temelja promijeniti političku mapu Crne Gore i ugroziti dosadašnje pozicije pobjednika avgustovskih izbora.
Činjenica da su na sjednicu pozvani apsolutno svi nosioci funkcija – od vrha stranke, poslanika i ministara, pa sve do predsjednika opština, šefova lokalnih odbora i direktora javnih preduzeća i ustanova – govori o namjeri Mandića da osigura potpuno jedinstvo prije povlačenja ključnih poteza. U trenutku kada dojučerašnji partneri iz DNP-a povlače radikalne poteze, Nova srpska demokratija će očigledno morati da donese konačnu odluku: da li postoji prostor za spas koalicije ili je vrijeme za potpuni politički razlaz i odbranu pozicija.
Sjednica u Srpskoj kući biće ključna za definisanje strategije NSD-a u susret turbulentnom političkom periodu koji očekuje Crnu Goru, a odluke donesene u petak direktno će odrediti sudbinu aktuelne vlasti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Mandić pozvao sve partijske funkcionere da se dogovore o budućnosti koalicije ZBCG

Predsjednik Francuske Emanuel Makron je danas izjavio da se priprema nastavak dijaloga sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, prenijeli su francuski mediji.
Francuski predsjednik je u decembru rekao da bi "bilo korisno ponovo razgovarati" s Putinom.
- Nastavak dijaloga sa Vladimirom Putinom se priprema, ali Moskva ne pokazuje stvarnu spremnost za pregovore o miru - rekao je Makron novinarima.
Ocijenio je da "nepodnošljiva ruska bombardovanja nisu pokazala istinsku spremnost za pregovore o miru".
Ne navodeći kada bi sastanak mogao biti, Makron je rekao da se pripreme na tehničkom nivou odvijaju "transparentno i u konsultaciji" sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim.
- Važno je da Evropljani obnove sopstvene kanale za komunikaciju - dodao je Makron.

1250x600

1084x550

Makron: Priprema se nastavak dijaloga s Putinom

Ministar zdravlja Vojislav Šimun održao je sastanak sa šefom kancelarije Svjetske banke Kristoferom Šeldonom o saradnji i kontinuiranoj koordinaciji u okviru serije zajmova zasnovanih na razvojnim politikama (Development Policy Loan). Prva operacija, kako su naglasili su Ministarstvu zdravlja, odobrena je u oktobru 2024. godine, dok je druga trenutno u fazi pripreme, s planiranim odobrenjem Odbora direktora Svjetske banke 31. marta 2026. 
 
- Ministar je izrazio zahvalnost na saradnji i realizaciji planiranih aktivnosti kontrole potrošnje farmaceutskih sredstava kao i podršku u reformskih procesima na primarnom nivou zdravstvene zaštite. U okviru tih aktivnosti, najavio je pokretanje Nacionalnog sistema za praćenje količina i zaliha lijekova u Crnoj Gori od dobavljača do krajnjih korisnika - naveli su u MZD.
Šimun je istakao da je Ministarstvo zdravlja pripremilo, a Vlada utvrdila Predlog Zakona o upravljanju podacima u oblasti zdravstva i digitalnom zdravlju koji će se naći u skupštinskoj proceduri na prvoj sledećoj sjednici a koji će omogućiti punu digitalnu transformaciju u prikupljanju, obradi i čuvanju podataka. 
 
- Takođe, istakao je značaj i unapređenje rada Komisije za odobravanje ljekova van Liste ljekova za liječenje rijetkih bolesti i nastavak terapije propisane tokom liječenja osiguranog lica u inostranstvu, kao i uspostavljanje registra za rijetke bolesti - dodali su u saopštenju.
Sastanku su prisustvovali i Denis Mesihović, koordinator programa Svjetske banke u Crnoj Gori, Milan Lakićević, viši ekonomista i vođa DPL tima.

Šimun sa Šeldonom o kontroli potrošnje i dostupnosti ljekova, najavljeno pokretanje Nacionalnog sistema za praćenje količina i zaliha

Ministar unutrašnjih poslova i direktor Uprave policije se uvijek odazivaju pozivu na sastanke - poručio je resorni ministar Danilo Šaranović nakon što je premijer Milojko Spajić saopštio da će večeras inicirati sastanak sa njima kako bi se utvrdilo kako je došlo do propusta i ko mora snositi odgovornost za to što policija traga za sinom bivše predsjednice Vrhovnog suda Milošem Medenicom koji je danas osuđen na 10 godina i dva mjeseca zatvora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpolicija-traga-za-milosem-medenicom-nakon-izricanja-presude-nije-zatecen-na-kucnoj-adresi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Šaranović je dodao da očekuje da će sastanku o predmetnoj temi prisustvovati i ministar pravde, predstavnici sudstva i direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FSaranovicDanilo%2Fstatus%2F2016601823126102297&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Premijer Milojko Spajić prethodno je poručio da je neprihvatljivo što je Medenica, koji je danas pravosnažno osuđen kao organizator kriminalne grupe, postao nedostupan nadležnim institucijama.
Spajić je na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter) naveo da je informacija o nedostupnosti Miloša Medenice posebno zabrinjavajuća, imajući u vidu težinu krivičnih djela za koja je danas osuđen.
- Informacija da je Miloš Medenica nedostupan nadležnim institucijama za mene je neprihvatljiva, jer je, prema današnjoj presudi, riječ o organizatoru ozbiljne kriminalne grupe koja je izvršila brojna krivična djela u Crnoj Gori - poručio je Spajić.

Šaranović: Uvijek se odazivamo pozivu na sastanke, očekujem da prisustvuju i ministar pravde, predstavnici sudstva i direktor ANB-a

Sekretar Savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu Ukrajine Rustem Umerov, koji je jedan od glavnih pregovarača Kijeva na razgovorima o okončanju rata u Ukrajini, izjavio je danas da je sastanak sa američkom i ruskom delegacijom u Abu Dabiju "bio fokusiran na parametre za okončanje ruskog rata".
- Dodatni sastanci su zakazani za sjutra. Sjutra će se ukrajinskoj delegaciji pridružiti načelnik Generalštaba, general Andrij Hnatov, i zamjenik načelnika Odbrambene obavještajne službe Ukrajine, general-potpukovnik Vadim Skibicki - rekao je Umerov u objavi na platformi X.
Umerov je kazao da su na trilateralnom sastanku u američkoj delegaciji učestvovali specijalni američki izaslanik Stiv Vitkof, zet američkog predsjednika Donalda Trampa, Džared Kušner, general Danijel Driskol i drugi, a da je "ruska delegacija uključivala predstavnike vojne obaveštajne službe i oružanih snaga".
- Cijenimo posredovanje Sjedinjenih Američkih Država. Sastanak je bio fokusiran na parametre za okončanje ruskog rata i dalju logiku pregovaračkog procesa usmjerenog ka napredovanju ka dostojanstvenom i trajnom miru - kazao je Umerov.
Dodao je da će se sjutra ukrajinskoj delegaciji pridružiti načelnik Generalštaba, general Andrij Hnatov i zamenik načelnika Odbrambene obavještajne službe Ukrajine, general-potpukovnik Vadim Skibicki.
- Nakon svake faze, izvještavamo predsjednika Ukrajine, Volodimira Zelenskog. Ukrajinski tim djeluje koordinisano u okviru zadataka koje je postavio predsednik. Spremni smo da radimo u različitim formatima u zavisnosti od toka dijaloga - kazao je Umerov.
Sastanak delegacija Sjedinjenih Američkih Država, Ukrajine i Rusije održan je danas iza zatvorenih vrata u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a medijima su proslijeđene samo fotografije sa sastanka.
Zvaničnik Bijele kuće je za NBC News rekao da je "trilateralni sastanak u Abu Dabiju između Sjedinjenih Država, Ukrajine i Rusije bio produktivan", i da će se "razgovori nastaviti sjutra".

Umerov: Sastanak u Abu Dabiju bio fokusiran na parametre za okončanje rata

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je održan sastanak američke, ukrajinske i ruske delegacije u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, i da je važno da je Rusija spremna da okonča rat koji je sama započela, kao što i Ukrajina želi da se taj rat završi.
- Ukrajinski predstavnici mi se javljaju skoro svakog sata - trenutno su u Emiratima. Danas su tamo ukrajinska, američka i ruska delegacija, već je obavljen razgovor. To je važno, jer dugo nije bilo ovakvih trilateralnih formata sastanaka. Razgovara se o parametrima završetka rata. Sada bi trebalo da imaju bar neke od odgovora od Rusije, a glavno je da je Rusija spremna da okonča ovaj rat, koji je sama započela - rekao je Zelenski u večernjem obraćanju, prenosi Ukriform.
On je kazao da su stavovi Ukrajine jasni, i da je definisao okvir za dijalog za ukrajinsku delegaciju.
- Delegacija je stalno u kontaktu - Rustem Umerov, Kirilo Budanov, David Arahamija, Serhij Kislicija. Sjutra će se pregovorima pridružiti general Hnatov, načelnik Generalštaba, i predstavnik Obavještajne službe Ministarstva odbrane (GUR) Skibicki - rekao je Zelenski.
Prema njegovim riječima, još je rano za izvođenje zaključaka iz sadržaja razgovora trilateralnog sastanka, koji je danas održan u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
- Vidjećemo kako će se razgovor odvijati sjutra, kakvi će biti rezultati. Potrebno je da ne postoji samo ukrajinska želja da se okonča ovaj rat, da postigne potpunu bezbjednost, već i da se slična želja nekako pojavi u Rusiji - rekao je Zelenski.

Zelenski nakon sastanka u UAE: Rusija je spremna da okonča rat

Nastavak realizacije izgradnje auto-puta Bar Boljare učvršćuje strateško partnerstvo Crne Gore i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), a to je samo jedan u nizu zajedničkih projekata za naredni period.
To je poruka sa sastanka predsjednika Vlade Crne Gore Milojka Spajića i predsjednice EBRD Odile Renaud-Basso, koji je održan na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu.
Kako je saopšteno iz Vlade Crne Gore, ocijenjeno je da je tender za izgradnju druge dionice auto puta od Mateševa do Andrijevice, koji je vodila Evropska banka za obnovu i razvoj sproveden na odgovoran i transparentan način.
- Tokom razgovora razmotreni su potencijalni vidovi saradnje u različitim oblastima, a iz EBRD -a su poručili da su spremni da u velikoj mjeri učestvuju u projektima Vlade, čiji je cilj unapređenje saobraćajne infrastrukture, razvoj energetskog i turističkog sektora, kao i poljoprivrede - navodi se u saopštenju.
Zaključeno je da ubrzani i vidljiv uspjeh reformskih procesa na putu Crne Gore ka EU jasan signal EBRD-u da ulaže u Crnu Goru.

Spajić i Renaud-Basso: Druga dionica auto-puta samo jedan od zajedničkih projekata koji mijenjaju Crnu Goru

U Bijeloj kući danas se održava sastanak koji bi mogao odrediti budućnost Arktika, ali i samog Grenlanda. Američki potpredsjednik Džej-Di Vens domaćin je ministrima vanjskih poslova Danske i Grenlanda, kao i američkom državnom sekretaru Marku Rubiju, a u fokusu razgovora je budućnost najvećeg ostrva na svijetu, piše BBC.
Iznad trgovačkog centra prekrivenog snijegom u Nuuku, glavnom gradu ostrva, prolazi velika digitalna traka s vijestima. Nije potrebno poznavati grenlandski jezik da bi se razumjele riječi „Tramp“, „Grenland“ i „suverenitet“, koje se neprestano pojavljuju ispisane jarkocrvenim slovima.
<h3>Ozbiljne poruke</h3>
Donald Tramp izjavio je da želi tu zemlju i da će je uzeti „na lakši ili teži način“, a nakon njegove nedavne vojne akcije u Venecueli, stanovnici Grenlanda njegove riječi shvataju ozbiljno. Napeto iščekivanje sastanka u Vašingtonu traje danima, a prolaznici kažu da se čini kao da traje godinama.
- Željela bih da podstaknem Donalda Trampa da mudro koristi oba uha – da više sluša, a manje govori. Mi nijesmo na prodaju. Naša zemlja nije na prodaju- rekla je Ameli Zib, skidajući debele rukavice od kako bi gestovima naglasila svoje riječi.
Jedna stanovnica, Marija, sa svojom sedmonedjeljnom bebom u naručju, kazala je: „Brinem za budućnost svoje mlade porodice. Ne želimo svu ovu pažnju ovdje.“
- Moja je nada da će naša zemlja biti nezavisna i dobro vođena, a ne kupljena- izjavio je inuitski pisac i muzičar Sivnisok Rask.&nbsp;
<h3>Geopolitičke napetosti</h3>
Međunarodna pažnja usmjerena na Grenland neće tako brzo nestati, a na kocki je mnogo više od sudbine samog ostrva. Spor oko Grenlanda suprotstavlja dvije članice NATO-a – Dansku i Sjedinjene Američke Države. Grenland je poluautonomna teritorija Danske.
Danska premijerka Mete Frederiksen upozorila je da bi, ukoliko bi SAD silom preuzele kontrolu nad ostrvom, to označilo kraj transatlantskog odbrambenog saveza. To bi ujedno bio još jedan težak udarac američko-evropskim odnosima, već narušenim povratkom Donalda Trampa u Bijelu kuću. Evropski lideri istovremeno pokušavaju da zadrže Trampovu administraciju na svojoj strani, posebno zbog podrške mirovnom sporazumu za Ukrajinu.
Potencijalne posljedice sukoba oko Grenlanda su ogromne, ali još nije jasno kako Vašington namjerava da pristupi sastanku – kompromisom ili konfrontacijom. Predsjednik Tramp insistira da mu je Grenland potreban zbog nacionalne bezbjednosti, tvrdeći da će ga, ukoliko ga ne preuzmu SAD, uzeti Kina ili Rusija.
<h3>Vojne inicijative NATO-a</h3>
Imajući to u vidu, velike evropske sile, koje su podržale danski suverenitet nad Grenlandom, započele su izradu vojnih prijedloga za jačanje prisustva NATO-a oko ostrva i na Arktiku. Velika Britanija i Njemačka preuzele su vodeću ulogu u tim naporima.
- Dijelimo zabrinutost SAD-a da ovaj dio Danske mora biti bolje zaštićen- izjavio je u ponedjeljak njemački kancelar Fridrih Merc. „Jednostavno želimo da zajedno unaprijedimo bezbjednosnu situaciju na Grenlandu.“
Predsjednik Udruženja njemačkih rezervista, Patrik Senzburg, pozvao je na što skorije stacioniranje makar jedne evropske brigade na Grenlandu. Naglasio je da će Njemačka „snositi posebnu odgovornost u tom poduhvatu“, te da bi njemačka vojska obukom u arktičkim uslovima stekla značajne strateške prednosti. Britanska vlada takođe vodi razgovore s evropskim saveznicima o mogućem raspoređivanju snaga na Grenlandu.
<h3>Formiranje „arktičke straže“</h3>
Razgovori su još u preliminarnoj fazi i broj vojnika nije definisan, ali se razmatra raspoređivanje trupa, ratnih brodova, aviona, podmornica i protivdronskih sistema. Jedan od konkretnih prijedloga jeste formiranje pomorske NATO „Arktičke straže“, po uzoru na „Baltičku stražu“ uspostavljenu nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Morsko dno Baltika i Arktika prepuno je ključne podvodne infrastrukture, poput energetskih gasovoda i internet-kablova, koji su ranjivi na hibridne napade.
- Mnogo više se može učiniti na Arktiku- kazala je Oana Lungešku, dugogodišnja portparolka NATO-a do 2023. godine, a sada saradnica Instituta RUSI. „Ne očekujem da će Velika Britanija ili Njemačka poslati veliki broj vojnika na Grenland, ali bi mogle intenzivirati vojne vježbe u regionu ili proširiti postojeće. Arktik je nakon ruske invazije na Ukrajinu postao strateški prioritet NATO-a, ali je potrebno učiniti više.“
<h3>Strateški značaj ostrva</h3>
Grenland se nalazi između SAD-a i Kanade s jedne, te Rusije i Evrope s druge strane. Vašington je stratešku vrijednost ostrva prepoznao još tokom Drugog svjetskog rata, kada ga je okupirao kako bi spriječio da padne u ruke nacističke Njemačke.
Nakon rata, SAD su pokušale da kupe Grenland, ali je Kopenhagen to odbio. Dvije zemlje su kasnije postale osnivačice NATO-a i 1951. godine potpisale odbrambeni sporazum koji SAD-u omogućava održavanje vojnih baza na ostrvu. Grenland se nalazi na najkraćoj ruti između kontinentalnog dijela SAD-a i Rusije, što ga čini ključnim za protivraketnu odbranu.
Nakon raspada Sovjetskog Saveza, SAD su smanjile svoje prisustvo, zadržavši samo jednu vojnu bazu – Pitufik Spejs Bejs, jednu od najvažnijih radarskih stanica Vašingtona. Pomorska uska tačka između Grenlanda, Islanda i Ujedinjenog Kraljevstva, poznata kao GIUK prolaz, smatra se ključnom za praćenje ruskih i kineskih brodova i podmornica.
<h3>Presudan sastanak</h3>
SAD su zatražile od Danske da ojača nadzorne kapacitete, a Kopenhagen je nedavno obećao četiri milijarde dolara za bezbjednost Grenlanda, što je Trampova administracija ocijenila nedovoljnim. Ostaje pitanje da li će prijedlozi NATO-a biti dovoljni za Bijelu kuću.
- Ovonedjeljni sastanak je apsolutno ključan- kazala je Džulijen Smit, bivša američka ambasadorka pri NATO-u. „Mislim da će predstavljati prekretnicu – u jednom ili drugom smjeru. Pravo pitanje je da li će ovi prijedlozi zadovoljiti Bijelu kuću, koja djeluje odlučnija u namjeri da proširi američku teritoriju nego da se zaista posveti bezbjednosti Grenlanda.“
<h3>Stav Grenlanda i neizvjesna budućnost</h3>
Grenland je teritorija Danske i politički pripada Evropi, ali je geografski dio Sjeverne Amerike. Većina Grenlanđana želi nezavisnost od Danske, ali još veći procenat – čak 85 odsto, prema anketama – protivi se ideji da postanu Amerikanci.
Uoči sastanka u Vašingtonu, grenlandski premijer Jens-Frederik Nilsen izjavio je da se njegova zemlja suočava s ozbiljnom geopolitičkom krizom i dodao: „Ako moramo birati između SAD-a i Danske, ovdje i sada, mi biramo Dansku.“
Bez obzira na ishod sastanka, Donald Tramp ostaje nepredvidiv faktor, smatra Sara Olvig iz Grenlandskog centra za spoljnu i bezbjednosnu politiku. „Sve će zavisiti od predsjednika“, rekla je. „A on je veoma nepredvidiv. Ako SAD silom preuzmu Grenland, Sjedinjene Američke Države više neće biti zemlja slobodnih.“
- To bi bio kraj NATO-a i demokratskog svijeta kakvog poznajemo- poruke su,
Ishod sastanka, zakazanog za srijedu, pažljivo će pratiti i Rusija i Kina – vjerovatno podjednako pomno kao i sami stanovnici Grenlanda.

Grenland u fokusu svjetske politike: SAD, NATO i borba za Arktik

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Crne Gore Ervin Ibrahimović sastaće se sjutra sa ministrom vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordanom Grlićem-Radmanom na Svečanoj akademiji Bokeljske mornarice u Kotoru.
Sastanak je, kako su saopštili iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP), planiran za 12 sati.
- Nakon sastanka, u 12.30 časova, predviđene su izjave za medije dvojice ministara - dodali su u saopštenju.

Ibrahimović na Svečanoj akademiji Bokeljske mornarice

Predsjedništvo Demokratske narodne partije (DNP) usvojilo je danas, na sjednici održanoj u Podgorici, niz zaključaka kojima obavezuje svoje predstavnike u Vladi da pokrenu ključne inicijative iz programskih opredjeljenja te partije, uz jasno upozorenje da će, u suprotnom, uslijediti ostavke i povlačenje podrške izvršnoj vlasti.
Kako je saopšteno, članovi Vlade iz redova DNP-a, Milun Zogović i Maja Vukićević, obavezni su da već na prvoj sjednici Vlade iniciraju ustavne promjene kojima bi srpski jezik bio normiran kao službeni, kao i izmjene i dopune Zakona o državljanstvu.
- Takođe, obavezani su da pokrenu izmjene i dopune Zakona o državnim simbolima, kako bi trobojka bila normirana kao narodna zastava, kao i da iniciraju sveobuhvatan dijalog zasnovan na referendumskom rezultatu od 14. decembra 2025. godine, koji bi uvažio stavove građana Zete povodom namjere izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) - navodi se u saopštenju.
U saopštenju se ističe da će, ukoliko ove inicijative ne dobiju podršku na Vladi, Milun Zogović i Maja Vukićević podnijeti ostavke na svoje funkcije, dok će poslanički klub DNP-a uskratiti podršku Vladi premijera Milojka Spajića. Istovremeno, odbornički klub DNP-a u Skupštini Glavnog grada povući će podršku gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću.
Iz DNP-a su poručili da ta partija od prvog dana podrške, a kasnije i učešća u Vladi, nije odstupila od svojih ideoloških i programskih principa, te da njihova programska opredjeljenja nijesu u koliziji ni sa Koalicionim sporazumom, ni sa tzv. Barometrom 26, jer se, kako navode, radi o evropskim vrijednostima i standardima koji se jedino u Crnoj Gori ignorišu.
U saopštenju se ističe da su sve dosadašnje inicijative DNP-a, nakon završenog popisa stanovništva, koje su se odnosile na normiranje srpskog jezika kao službenog, donošenje Zakona o državljanstvu i zakonsko normiranje trobojke kao narodne zastave, nailazile na odbijanje koalicionih partnera.
Posebno je oštro kritikovana nedavna policijska akcija u Zeti, tokom koje je, kako se navodi, uhapšeno 54 građana, među kojima su bila i maloljetna lica, žene, stariji ljudi, odbornici i predsjednik Opštine Zeta, zbog mirnog protivljenja izgradnji PPOV-a. DNP je ovu akciju ocijenio kao nedopustiv čin represije i naveo da su njome rukovodila ista lica koja su postupala i tokom protesta u vrijeme litija.
Iz partije su saopštili da su prihvatili inicijativu predsjednika Skupštine Andrije Mandića za započinjanje novih pregovora radi prevazilaženja političke krize, ali da su ti razgovori završeni bez rezultata, jer premijer Spajić nije prihvatio ponuđene opcije kao osnov za dalje razgovore sa mještanima Boto­na.
Na kraju, iz DNP-a su poručili da ostaju spremni za dijalog, ali da nema trgovine ideološkim i programskim principima.
- DNP nije u Vladi zbog fotelja, već zbog građana koji su nam dali povjerenje na parlamentarnim izborima 2023. godine. Ukoliko naše inicijative budu odbijene, bez zadrške ćemo napustiti Vladu - navodi se u saopštenju, uz poruku da Crna Gora mora biti država svih građana, a ne privilegovanih pojedinaca.

DNP traži ustavne promjene ili izlazi iz vlasti: Zahtijevaće da srpski jezik bude službeni, izmjene Zakona o državljanstvu...

Advokat Liridon Sefa, punomoćnik porodice preminule Drite Tafe, kazao je u izjavi dostavljenoj Portalu ETV da su članovi uže porodice preminule, 6. februara 2026. godine podnijeli tužbu Osnovnom sudu u Ulcinju protiv Kliničkog centra Crne Gore, radi naknade nematerijalne štete zbog smrti bliskog lica.
- Dana 06.02.2026. godine članovi uže porodice preminule Drite Tafe, podnijeli su tužbu Osnovnom sudu u Ulcinju protiv Kliničkog centra Crne Gore, radi naknade nematerijalne štete povodom smrti bliskog lica - naveo je Sefa. 
On je istakao da je uz tužbu priložen i nalaz i mišljenje Komisije za vanrednu eksternu provjeru Ljekarske komore Slovenije od 26. avgusta 2025. godine, koji je sačinjen po inicijativi Ministarstva zdravlja Crne Gore, te da iz tog nalaza proizilaze ozbiljni propusti u liječenju.
- Iz sadržine ovog nalaza jasno proizilazi da je bilo propusta u Kliničkom centru Crne Gore prilikom liječenja pok. Drite Tafa te da prilikom njenog liječenja nisu ispoštovani svi medicinski standardi - kazao je Sefa, dodajući da su pomenuti nalaz i mišljenje „detaljni, koncizni i nedvosmisleni“, te da su sačinjeni na osnovu jasnih i konkretnih pitanja upućenih Slovenačkoj komisiji od strane Ministarstva zdravlja Crne Gore.
Kako je naveo, zbog potrebe nesmetanog vođenja kako krivičnog, tako i parničnog postupka, nije moguće iznositi detalje sadržine tog nalaza, sve u cilju zaštite prava porodice preminule Drite Tafa, a posebno malodobne djece, koja su uključena i upućena u cjelokupnu situaciju.
Sefa je pojasnio i da su u tužbi predloženi dodatni dokazi, uključujući vještačenje po vještaku sudske medicine, kao i druga vještačenja po potrebi, imajući u vidu da se radi o novoiniciranom parničnom postupku u kojem je neophodno sprovesti novo vještačenje za potrebe tog postupka, uz koncentraciju dokaza u skladu sa odredbama Zakona o parničnom postupku. Prema njegovim riječima, nalaz i mišljenje Slovenačke komisije poslužiće kao podloga za dalje izvođenje predloženih dokaza, jer je sačinjen na osnovu raspoložive medicinske dokumentacije i ima direktnu pravnu konotaciju sa tužbenim zahtjevom.
On je naglasio da je i dalje u toku krivični postupak koji se vodi pred Višim državnim tužilaštvom, u okviru kojeg postoje dva nalaza i mišljenja – nalaz Slovenačke komisije i nalaz Sudsko-medicinskog odbora u Beogradu.
- Prethodno smo se izjasnili da je neophodno da se uradi dopuna Beogradskog nalaza i mišljenja, te će se u tom pravcu preduzeti dalje pravne radnje - naveo je Sefa.
Istakao je i da se parnični postupak vodi paralelno sa krivičnim postupkom, te da podnijeta tužba Osnovnom sudu u Ulcinju, sa aspekta duševnog bola zbog tragičnog ishoda smrti Drite Tafe, za članove porodice – supruga i malodobnu djecu – predstavlja nužnu i opravdanu pravnu radnju radi zaštite njihovih prava i pravnih interesa.
Na kraju, Sefa je poručio da porodica u ovom trenutku ne može davati dodatne izjave.
- Ovo je jedino što možemo da izjavimo u ovom trenutku, uvijek uzimajući kao poseban polazni princip zaštitu interesa malodobne djece i onemogućavanje njihovog bespotrebnog izlaganja javnom pritisku i princip nesmetanog vođenja postupka - kazao je Sefa.

Porodica Drite Tafe tužila Klinički centar Crne Gore zbog propusta u liječenju

U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo do pretežno oblačno, mjestimično sa slabom kišom, a najviša temperatura vazduha iznosiće 16 stepeni. 
Iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju su saopštili da je ponegdje na jugu moguć kratkotrajni pljusak sa grmljavinom, uglavnom u noćnim satima.
U višim planinskim predjelima na sjeveru moguć je slab snijeg ili susnježica.
Vjetar slab do umjeren, pretežno zapadni i jugozapadni.
Jutarnja temperatura vazduha od minus jedan do 11 stepeni, najviša dnevna od četiri do 16 stepeni.

Danas oblačno sa slabom kišom, do 16 stepeni

Alimentacioni fond je u januaru isplatio 36.194 eura za izdržavanje 281 djeteta u Crnoj Gori, a na osnovu 255 rješenja centara za socijalni rad.
Isplata je realizovana na osnovu devet rješenja primljenih u januaru i 246 iz decembra, proizilazi iz posljednjeg izvještaja Alimentacionog fonda.
Od ukupnog iznosa, 35.617 eura isplaćeno je na ime privremenog izdržavanja, dok je 577 eura opredijeljeno za troškove postupka.
Posmatrano po opštinama, najveći broj rješenja odnosi se na Centar za socijalni rad Podgorica (91), zatim Nikšić (36), Budvu (21), Bar (16), Danilovgrad (14), Bijelo Polje i Pljevlja po 12, Mojkovac (11), Herceg Novi (9), Rožaje, Berane i Kotor po šest, Ulcinj (5), Golubovce (3), Tivat (2), dok su po jedno rješenje evidentirali Andrijevica, Kolašin, Cetinje, Plav i Petnjica.
Tokom januara ove godine Alimentacioni fond je postupao po 10 rješenja centara za socijalni rad - četiri iz Podgorice, tri iz Nikšića, te po jedno iz Rožaja, Budve i Kolašina.
Jedno rješenje Centra za socijalni rad Budva zaprimljeno je krajem mjeseca, odnosno nakon realizacije isplate. Stoga će sredstva po tom osnovu biti isplaćena u februaru.
<h2>Majke dominantne u podnošenju zahtjeva</h2>
Od ukupnog broja u januaru je, kako je navedeno u izvještaju, naknada isplaćena za 147 djevojčica i 134 dječaka.
Prema strukturi korisnika, 17 djece je uzrasta do pet godina, 169 uzrasta od šest do 13 godina, te 95 djece uzrasta od 14 do 18 godina.
Majke su dominantne kao podnositeljke zahtjeva za ostvarivanje prava na alimentaciju. One su predale 141 zahtjev, a očevi 40.
<h2>Dužnici</h2>
Alimentacioni fond u decembru nije isplatio privremeno izdržavanje za osmoro djece. U dva slučaja dužnici su počeli sa redovnim plaćanjem alimentacije, dok je u šest djeci prestalo pravo zbog navršenih 18 godina.
Alimentacioni fond u 2026. nije prenio nijedan nezavršen predmet o povraćaju privremenog izdržavanja. Krajem prošle godine donijeta su 252 rješenja o povraćaju, kojima je 178 dužnika obavezano da vrate ukupno 29.000 eura. Među njima je 141 muškarac i 37 žena.
U januaru je jedan roditelj vratio dug državi u iznosu od 50 eura.
Budžetom za 2026. godinu opredijeljeno je 900.000 eura za isplate putem Alimentacionog fonda.
Privremeno izdržavanje djece isplaćuje se iz budžetskih sredstava, a po njihovoj potrošnji sredstva se, u skladu sa Zakonom o privremenom izdržavanju djece, obezbjeđuju iz drugih izvora finansiranja.

Za alimentaciju isplaćeno 36.194 eura, jedan roditelj u januaru vratio 50 eura

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da će ukrajinska delegacija, koja se vraća iz Abu Dabija, podnijeti izvještaj o najosjetljivijim aspektima pregovora, napominjući da se detalji razgovora ne mogu razmatrati na daljinu.
U video-obraćanju, Zelenski je rekao da će se delegacija vratiti kasno naveče i da će ga narednog dana informisati o pitanjima o kojima se raspravljalo tokom razgovora u Abu Dabiju, glavnom gradu Ujedinjenih Arapskih Emirata.
- Zakazao sam sastanak sa našom delegacijom za sjutra. Momci se večeras, kasno naveče, vraćaju u Ukrajinu, a sjutra će biti izvještaja o onim osjetljivim aspektima razgovora u Abu Dabiju o kojima se ne može govoriti telefonom - &nbsp;rekao je Zelenski.
Kazao je da se Ukrajina priprema za sljedeću fazu pregovora, uključujući trilateralne sastanke, te naveo da su planirani i razgovori sa evropskim partnerima.
Zelenski je podvukao da diplomatski napori ostaju prioritet uporedo sa vojnim i energetskim izazovima, naglašavajući da se sve državne institucije moraju fokusirati na podršku stabilnosti, odbrani i nezavisnosti Ukrajine.
Zelenski se takođe osvrnuo na parlamentarnu diplomatiju Ukrajine u Sjedinjenim Američkim Državama, pohvalivši rad predsjednika Parlamenta Ruslana Stefančuka, koji je održao sastanke sa američkim zakonodavcima, uključujući predsjednika Predstavničkog doma Majka Džonsona, kao i drugim pristalicama Ukrajine.
- Podrška Ukrajini znači približavanje uslova u kojima će rat izgubiti smisao za Rusiju - rekao je Zelenski.
Rusija, Ukrajina i Sjedinjene Američke Države održale su dvodnevni sastanak o ukrajinskom rješenju u Abu Dabiju u srijedu i četvrtak. Na kraju, strane su se saglasile da sprovedu prvu razmjenu zatvorenika u posljednjih pet mjeseci, koja je odmah i realizovana.
Zajedničko saopštenje o rezultatima sastanka razgovore je opisalo kao "konstruktivne" i "usmjerene na pronalaženje načina za stvaranje uslova za postizanje trajnog mira".

Tag: sastanak