Turističko udruženje Žabljak sazvalo je hitni sastanak u vezi sa aktuelnom situacijom na skijalištu Savin kuk. Zabrinuti su za sezonu jer se pitaju da li će skijalište Savin kuk ove godine raditi i biti u funkciji lift i skijalište.
Prije pet dana, desila se tragedija kada je na Savinom Kuku jedna osoba stradala, a druga teško povrijeđena nakon što su ispale iz korpe na ski liftu.
Goran Radojević, potpredsjednik Udruženja, kazao je da je cilj sastanka da se od Vlade, Razvojne banke i Ministarstva turizma dobije jasna informacija da li će skijalište Savin kuk ove godine biti u funkciji.
"Inicirali smo sastanak sa radnicima i gostima sa jednim pitanjem upućenim nadležnim institucijama – da li će Savin kuk broj 1 raditi. Pošto se desila nemila situacija na skijalištu Savin kuk 2, smatramo da to skijalište neće biti u funkciji", rekao je Radojević.
On je najavio da će Udruženje ujutru razgovarati i sa gradonačelnikom i predsjednikom Skupštine opštine kako bi i oni zvanično uputili zahtjeve nadležnim institucijama.
"Moramo da vidimo šta ćemo dalje preduzeti i kako će biti naša buduća djelovanja po tom pitanju. Ovo je urgentno, sezona je na pragu i imamo radne dane pred sobom, a u četvrtak već počinje Nova godina", istakao je Radojević.
Sastanak Turističkog udruženja Žabljak zakazan je za danas u sali OŠ Žabljak sa početkom u 17.30 sati.
Predloženi dnevni red obuhvata: hitan vanredni tehnički pregled liftova, žičare i skijališta Savin kuk, subvencije na sve lokalne i komunalne takse opštini Žabljak, subvencije na grijanje i održavanje objekata, subvencije na poreze i doprinose zaposlenih, zakazivanje hitnog sastanka sa relevantnim predstavnicima lokalne zajednice, Ministarstva turizma i Razvojne banke, razmatranje tekućih pitanja.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Hitan sastanak zbog situacije na skijalištu Savin kuk: Hoće li da radi ove zime?

Na sastanku koji je danas održan u kabinetu predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, a čija je tema bila izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, nije pronađeno konstruktivno rješenje, kazao je predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović.
Kako prenosi portal Vijesti, sastanku mještana Botuna sa Milatovićem prisustvovali su i gradonačelnik Podgorice Saša Mujović, predsjednik Skupštine opštine Zeta Aleksandar Kojičić i predstavnik Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Rikardo Seri.
Na sastanku nije bilo predstavnika Vlade, iako su bili pozvani.
Asanović je rekao da kao opština zahvaljuju Milatoviću, "koji nema direktne nadležnosti, ali je pokušao da konstruktivno dođe do rješenje".
- Nijesmo našli konstruktivno rješenje i nemoguće ga je naći na jednom sastanku- kazao je Asanović novinarima nakon sastanka.
On je podsjetio da je u Zeti održan referendum gdje je, kako je naveo, demokratski rečeno da građani te opštine ne žele postrojenje.
&nbsp;- Mi ne želimo državi Crnoj Gori i Glavnom gradu da izgube sredstva. Ono što smo htjeli je da Delegacija EU utiče na investitore da se produži rok kako Glavni grad ne bi gubio sredstva- kazao je Asanović.
On je rekao da su doveli vještaka građevinske struke koji je zastupao Crnu Goru.
&nbsp;- Tačno je da ne bismo dobili grant, ali grant nijesu naša sredstva. Dio sredstava je već uložen u kanalizacione cijevi, što opet nijesu izgubljena sredstva. Gubitak bi bio oko 15 miliona, što bi dobio izvođač iz Turske. Delegacija je rekla da mogu da utiču na kredit. Kredit je Glavni grad dobio i već je od njega gradio most Luča. Večeras smo čuli da je 35 miliona već isporučeno- naveo je Asanović.
On je kazao da je Mujović napustio sastanak, jer je u toku sjednica Skupštine Glavnog grada.
Mještanin Botuna Slavko Vukčević rekao je da Glavni grad ne odstupa od toga da se na lokaciji u tom zetskom selu gradi postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda.
&nbsp;- Glavni grad ne odstupa od lokacije u Botunu. Njima je novac na prvom mjestu, a ne životi građana Botuna. Razmijenili smo argumentaciju. Ostali smo čvrsto pri stavu- kazao je Vukčević novinarima nakon sastanka.
On je naveo da Glavni grad licitira sa troškom koji je upitan.
- Došli smo do zaključka da je trošak od 200 miliona, ako dođe do izmještanja, nemoguć i da se radi o mnogo manje. Predstavnici Evropske komisije su bili prisutni, kazali su da investiraju u razvoj, ali ne određuju lokaciju. Kazali su da za njih bilo koja lokacija dolazi u obzir- rekao je Vukčević.
Savjetnik Milatovića za unutrašnju politiku i privredni razvoj, Nebojša Vuksanović, naveo je da ne može da kaže da li je došlo do pomaka, ali da je došlo do otvorenog razgovora i da je “ostalo snage da se razgovor nastavi kako bi došlo do konkretnog rješenja”.
- Nažalost, sastanku nijesu prisustvovali predstavnici Vlade, iako su bili pozvani- dodao je Vuksanović.
Kako je rekao, inicijativa za održavanje sastanka potekla je od Milatovića, “koji je uvidio da problem oko kolektora eskalira”.
- Imamo stav ljudi iz Opštine Zeta i građana, koji su iskazali kroz referendum. Obje strane su ostale u rovovima, zabetonirane i zato je predsjednik pokrenuo dijalog- kazao je Vuksanović.
On je dodao da se nije očekivalo da se sve riješi na jednom sastanku.
- Predsjednik je vrlo jasno stavio do znanja da su njegova vrata otvorena. Dobro je da je došlo do ponovnog sastanka svih strana- rekao je Vuksanović.

1084x550

Asanović: Na sastanku sa Milatovićem nijesmo našli konstruktivno rješenje

Oko 12 časova završen je razgovor između šefa delegacije EU u Crnoj Gori Johana Satlera i mještana zetskog sela Botun koji se protive izgradnji kolektora. Kako je kazao Slavko Vukčević, jedan od predstavnika Botunjana, razgovori će se nastaviti nakon današnjeg dana. - Biće uključena i Opština Zeta. Nakon referenduma se pokazalo da su svi građani Zete jednoglasni u odbrani svoje teritorije i protive se izgradnji postrojenja u Botunu. I oni i mi smo spremni da razgovaramo, ali ne ovako kao mještani Botuna, nego da se ide u širi krug razgovora kako bi se našlo rješenje da se izmjesti lokacija - rekao je Vukčević. On je kazao da su prenijeli poruku Satleru da oni nisu krivi za ranije potpisan ugovor bez njihove saglasnosti. - Problematizovali smo odabir lokacije ali i tehnologije - rekao je on. Jagoš Bećirović, takođe jedan od predstavnika mještana Botuna rekao je da bi "najviši poraz za crnogorsko društvo i demokratiju bila upotreba pendreka na mirni narod u Botunu" Sa tim je, kako kaže, saglasan i Johan Satler. Podsjetimo, predstavnici mještana Botuna, koji se protive gradnji postorjenja za prečišćavanje optadnih voda u njihovom naselju, ušli su u 10 sati u prostorije Delegacije Evropske unije u Podgorici. Juče je održan referendum u Zeti na kojem se 98 odsto građana izjasnilo protiv izgradnje postrojenja. U Botunu je za danas najavljen i zbor mještana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121510128_4a7fa6bc21c9a0684b29de9e1174296965288dfb41b19458015cc4a9c5c9ee58.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121510128_4a7fa6bc21c9a0684b29de9e1174296965288dfb41b19458015cc4a9c5c9ee58" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Mještani Botuna ispred Delegacije EU"> <figcaption>Mještani Botuna ispred Delegacije EU(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja. Komunalna inspekcija je više puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora. Botunjani su demontirali šatore, ali su postavili nove na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja. Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija. U Delegaciji Evropske unije ranije su za Televiziju E rekli da su svjesni su zabrinutosti određenog broja mještana u vezi sa lokacijom, ali su poručili projekat koji je spreman za realizaciju već prošao kroz sveobuhvatna ispitivanja, projektovanje i ugovaranje kako bi se izgradilo moderno, bezbjedno postrojenje. - Postrojenje ne predstavlja prijetnju za obližnje zajednice, već naprotiv, pruža ključnu zaštitu za javno zdravlje i životnu sredinu - uvjeravaju iz Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori. U Delegaciji EU su podsjetili da je Evropska unija obezbijedila gotovo 33 miliona eura bespovratnih sredstava za novi kanalizacioni sistem i Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) za Podgoricu, pokrivajući više od 40 odsto ukupne investicije, uz dodatnu podršku kroz kredit od KfW banke. Ovo je najveći ekološki projekat koji je EU do sada podržala u Crnoj Gori.

1250x600

(FOTO) Botunjani nakon razgovora sa Satlerom: Idemo u širi krug razgovora da nađemo rješenje da se izmjesti lokacija kolektora

Postoji značajan prostor za dodatno jačanje bilateralne saradnje u svim oblastima od obostranog interesa - ocijenjeno je na sastanku potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića sa turskim ambasadorom Barišom Kalkavanom.
Ibrahimović ga je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, primio u oproštajnu posjetu i zahvalio na posvećenom radu i doprinosu razvoju odnosa između dvije države, te poželio uspjeh u daljem profesionalnom angažmanu.
- Obje strane naglasile su tradiciju prijateljskih odnosa i kontinuiranog dijaloga - dodali su u njegovom kabinetu.
Ibrahimović se danas u odvojenim susretima sastao i sa ambasadorima Švedske i Tunisa u Crnoj Gori.
- Sastanak sa nerezidentnom ambasadorkom Kraljevine Švedske Šarlot Samelin bio je prilika za razmjenu mišljenja o modalitetima intenziviranja političkih kontakata i bilateralnih odnosa između Crne Gore i Švedske, koje karakterišu dugogodišnje prijateljske i savezničke veze - naveli su u saopštenju.
Pored jačanja saradnje u ključnim oblastima kao što su ekonomija i turizam, bilo je riječi o procesu evropske integracije Crne Gore.
- U tom &nbsp;kontekstu, ambasadorka Samelin je istakla snažnu podršku cilju da Crna Gora postane prva sljedeća članica EU, dodavši da će Švedska nastaviti da pruža ekspertsku i političku pomoć na tom putu - naveli su u saopštenju.
U susretu sa nerezidentnom ambasadorkomTunisa Imen Lažili Amari, bilo je riječi o daljem jačanju saradnje na bilateralnom nivou, kao i u okviru multilateralnih foruma i incijativa.
- Poseban akcenat stavljen je na oblasti turizma, investicija i saobraćajne povezanosti, kao i na saradnju u oblastima kulture, obrazovanja i sporta - naveli su u saopštenju.
Naglasili su da su se sagovornici saglasili da će osnaživanje normativno-pravne osnove stvoriti dodatni prostor za intenziviranje saradnje i političkog dijaloga.
- Na sastancima su razmijenjena mišljenja o aktuelnim geopolitičkim izazovima, uz potvrdu spremnosti da se nastavi jačanje partnerskih odnosa i saradnje na bilateralnom i multilateralnom planu - zaključili su u saopštenju.

Ibrahimović sa Kalkavanom: Postoji značajan prostor za dodatno jačanje bilateralne saradnje

Naš prioritet je da našim službenicima, kao i građanima i građankama, osiguramo punu podršku u procesu zapošljavanja u institucijama Evropske unije - poručio je ministar javne uprave Maraš Dukaj tokom zvanične posjete Briselu.
On se susreo sa direktorom Evropske službe za selekciju kadrova – EPSO, Oliverom Salesom. EPSO je institucija koja kreira &nbsp;kadrovski sistem Evropske unije.
- Kroz saradnju sa EPSO, radićemo na pružanju stručne podrške, kao i aktivnom promovisanju ovih prilika. Posebno je značajna mogućnost našeg učlanjenja, na nivou posmatrača, u EPSO ekspertsku mrežu, jer je to direktan način da ojačamo kapacitete naših nacionalnih službi i pomognemo u kreiranju efikasnijeg kadrovskog sistema po evropskim standardima - istakao je Dukaj.
U njegovom resoru su kazali da je ključna tema razgovora bila strateška saradnja u cilju što kvalitetnije pripreme službenika crnogorske &nbsp;javne uprave za rad u institucijama Evropske unije.&nbsp;
Dukaj &nbsp;je istakao da je u toku drugi ciklus obuke “Ready4EU”, koji Vlada Crne Gore organizuje, nakon završenog prvog ciklusa u okviru kojeg su najuspješniji polaznici početkom novembra imali priliku da se u Briselu sretnu i razmijene iskustva sa predstavnicima evropskih institucija.
- U razgovoru sa direktorom EPSO-a ministar Dukaj je naglasio da nam je cilj da ova iskustva prenesemo na našu Upravu za ljudske resurse radi veće efikasnosti, transparentnosti, integracije u cilju jačanja evropskog kadrovskog sistema - naveli su u njegovom resoru.&nbsp;

Dukaj u Briselu: Za lakšu integraciju crnogorske administracije u evropski kadrovski sistem

Američki predsjednik Donald Tramp je danas, posle sastanka u Vašingtonu sa predsednikom Sirije Ahmedom Al Šarom, izjavio da je njegov sagovornik “vrlo snažan lider”.
- Dolazi sa vrlo surovog mjesta - rekao je Tramp, uz konstataciju da je Al Šara “čvrst momak” i poruku: “Dopada mi se”.
Al Šara je imao tešku prošlost, ali svi smo imali tešku prošlost, izjavio je Tramp, javlja AP.
- Učinićemo sve što možemo da učinimo Siriju uspješnom - poručio je Tramp. 
&nbsp;

Tramp nakon sastanka sa predsjednikom Sirije: Vrlo snažan lider, dolazi sa surovog mjesta

Sjedinjene Američke Države otkazale su planirani samit između predsjednika Donalda Trampa i ruskog predsjednika Vladimira Putina nakon čvrstog stava Rusije o tvrdokornim zahtjevima u vezi s Ukrajinom, saopštio je u petak Financial Times (FT). Odluka je donesena nakon napetog telefonskog razgovora između najviših diplomata dviju zemalja, objavio je Financial Times, pozivajući se na izvore upoznate s tim pitanjem.
Rojters nije mogao potvrditi izvještaj FT-a. Bijela kuća za sada nijesu odgovorila na zahtjev za komentar, a ni zvaničnici ruske vlade nijesu bili dostupni.
Planovi za samit u Budimpešti ovog mjeseca između Trampa i Putina odgođeni su nakon što je Moskva ostala pri zahtjevima, uključujući i onaj da Ukrajina ustupi više teritorija kao uslov za prekid vatre.
Tramp je podržao ukrajinski poziv na trenutni prekid vatre na sadašnjim linijama fronta. Nekoliko dana nakon što su se Tramp i Putin dogovorili da se sastanu u mađarskoj prijestonici kako bi razgovarali o načinu da se okonča ruski rat u Ukrajini, rusko Ministarstvo spoljnih poslova poslalo je Vašingtonu dopis u kojem su ponovljeni isti zahtjevi za rješavanje onoga što Putin naziva „glavnim uzrocima“ svoje invazije. Ti zahtjevi uključuju teritorijalne ustupke, značajno smanjenje ukrajinskih oružanih snaga i garancije da se Ukrajina nikada neće pridružiti NATO savezu, navodi list.
Nakon telefonskog razgovora između ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova i američkog državnog sekretara Marka Rubija, poslije kojeg je Rubio obavijestio Trampa da Moskva ne pokazuje spremnost za pregovore, SAD su otkazale samit, dodaje se u izvještaju FT-a.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je ovog mjeseca da, iako je Ukrajina spremna za mirovne pregovore, neće povući svoje trupe s dodatnog teritorija, kako to traži Moskva.

Konačno otkriven razlog otkazivanja sastanka Trampa i Putina: Rusija ne odustaje od teritorijalnih zahtjeva u Ukrajini

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp izjavio je da ne namjerava „gubiti vrijeme“ sastajući se sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, ukoliko lider Kremlja nije spreman da postigne dogovor o okončanju rata u Ukrajini.
- Morate znati da ćemo postići dogovor. Neću gubiti vrijeme - rekao je Tramp novinarima u avionu Air Force One 25. oktobra, tokom zaustavljanja u Dohi na putu ka Maleziji, gdje je kasnije sletio kako bi započeo azijsku turneju.
- Uvijek sam imao dobar odnos sa Vladimirom Putinom, ali ovo je bilo veoma razočaravajuće. Mislio sam da će ovo biti riješeno prije nego što se postigne mir na Bliskom istoku - dodao je Tramp.
Tramp je prethodne sedmice razgovarao sa Putinom i najavio mogućnost sastanka u Budimpešti u narednim sedmicama, ali je sastanak kasnije otkazan, iako je ostavljena mogućnost da se održi u nekom drugom terminu.
U međuvremenu, agencija Rojters citirala je američkog zvaničnika i još jednu osobu upoznatu sa situacijom, koji su naveli da Trampova administracija priprema novi paket sankcija protiv ruske ekonomije, koje bi mogle biti uvedene ako Putin odbije da postigne mirovni sporazum.
Prema navodima istog izvora, Tramp bi ipak više volio da evropske zemlje naprave naredni veliki potez protiv Kremlja – kroz dodatne sankcije ili carine.
Sjedinjene Američke Države izazvale su potres na svjetskim energetskim tržištima 22. oktobra, kada su objavile sankcije državnoj kompaniji Rosneft i privatnoj kompaniji LUKoil – dvjema najvećim ruskim naftnim firmama koje značajno pune budžet Kremlja korišćen za finansiranje rata.
- Ovo su veoma velike sankcije – protiv njihovih dviju najvećih naftnih kompanija - rekao je Tramp u Bijeloj kući, ocjenjujući mjere kao „ogromne“.
Dan kasnije, Evropska unija uvela je sankcije Rosneftu i Gazpromneftu, podružnici državnog gasnog giganta Gazproma.
Marija Šagina, istraživačica iz Međunarodnog instituta za strateške studije u Berlinu, kazala je da ove sankcije predstavljaju prve značajne mjere koje je Trampova administracija preduzela protiv Moskve, te da odražavaju frustraciju zbog „ruske taktike odugovlačenja“ u mirovnim pregovorima.
Pažnju analitičara posebno privlače reakcije Indije i Kine – najvećih kupaca ruskog izvoza nafte. Kina je glavni saveznik i trgovinski partner Moskve, a većinu ruske energije dobija putem sibirskih naftovoda.
Indija je do sada odolijevala pritiscima SAD-a da smanji uvoz ruske energije, što je izazvalo Trampovu kritiku i uvođenje kaznenih carina, uz najavu dodatnih mjera.
Trampove najnovije izjave umanjuju značaj komentara Putinovog izaslanika za investicije i ekonomsku saradnju, Kirila Dmitrijeva, koji je 24. oktobra za CNN izjavio da vjeruje kako su SAD, Ukrajina i Rusija „blizu diplomatskog rješenja“.
- Vjerujem da su Rusija, SAD i Ukrajina zapravo vrlo blizu diplomatskom rješenju - rekao je Dmitrijev, ali nije objasnio zbog čega smatra da je dogovor na pomolu. Stavovi Moskve i Kijeva i dalje su suprotstavljeni po ključnim pitanjima, uključujući teritorijalna i bezbjednosna pitanja.
Dmitrijev je boravio u SAD-u na sastancima sa američkim zvaničnicima, a detalji tih razgovora nijesu objavljeni. Rojters navodi da su razgovori održani 24. i 25. oktobra, te da će biti nastavljeni 26. oktobra.
- Sastanci između Dmitrijeva i predstavnika administracije predsjednika Trampa održani su 24. i 25. oktobra i nastaviće se 26. oktobra - potvrdio je izvor blizak pregovorima.

Tramp: Neću gubiti vrijeme na sastanak s Putinom ako dogovor nije izvjestan

Američki predsjednik Donald Tramp je, nakon sastanka sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom u Bijeloj kući, poručio da planiranog susreta sa Vladimirom Putinom u Budimpešti definitivno neće biti. Međutim, najavio je da će se takvi susreti održati u budućnosti.
- Otkazali smo sastanak s predsjednikom Putinom. Stekao sam utisak da nećemo postići ono što je trebalo da postignemo. Zato sam ga otkazao, ali ćemo to učiniti u budućnosti - objasnio je Tramp.
Do otkazivanja sastanka dolazi nakon što je Rusija ponovo odbila primirje u Ukrajini, koje su podržali predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski i lideri evropskih zemalja.
Na pitanje da li smatra da ruski lider nije bio iskren prema njemu, američki predsjednik je odgovorio da razgovori sa Putinom „mogu biti dobri“, ali da trenutno, u konačnici, „jednostavno ne vode nikuda“.
Američko Ministarstvo finansija je sinoć uvelo sankcije protiv dvije najveće ruske naftne kompanije, sa ciljem da Putina natjera da sjedne za pregovarački sto u što težem položaju.
Prema riječima ministra Skota Besenta, ovo su „neke od najvećih sankcija“ koje su Sjedinjene Države ikada uvele Rusiji. Govoreći o sankcijama, Besent je otkrio da Rusija i SAD vode pregovore iza kulisa, te da je Tramp sada „razočaran gdje se nalazimo u tim pregovorima“, aludirajući na to da su sankcije uvedene upravo zato što pregovori ne idu u dobrom smjeru.

Susret Trampa i Putina u Budimpešti definitivno otkazan, ali postoje novi planovi

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) aktiviralo je subvencije za članstvo u zajednicama znanja i inovacija (EIT KIC) koje imaju za cilj uspostavljanje partnerstva između univerziteta, istraživačkih instituta i kompanija, zbog čega su posebno značajne u povezivanju privrede sa akademskim sektorom.
To je saopštila resorna ministarka Anđela Jakšić Stojanović na ministarskom sastanku Platforme za istraživanje i inovacije za Zapadni Balkan sa Martinom Kernom - direktorom Evropskog instituta za inovacije i tehnologiju-EIT.
- U razgovoru sa direktorom Kernom podsjetila je na prošlogodišnje otvaranje prvog EIT RIS Huba u Crnoj Gori. Riječ je o lokalnom EIT centru, prvom te vrste u Crnoj Gori - saopšteno je iz MPNI.
Oni su se, kako su dodali, saglasili da se u narednom periodu, pored jačanja promotivnih aktivnosti koje će pored bolje vidljivosti dati mogućnost da se stručna javnost upozna sa punim potencijalom koji saradnja sa EIT-om pruža, kroz međusektorsko djelovanje, uvežu dodatne oblasti poput energetike i kulture kako bi se portfolio saradnje proširio.
- Jakšić-Stojanović održala je sastanak sa prof. Ase Gornickom, predsjednicom COST asocijacije, na kojem su razmatrana pitanja u vezi sa jačanjem integracije Crne Gore u ovaj program. COST je najstariji evropski program za umrežavanje istraživača, osnovan 1971, koji finansira naučne mreže - dodali su u MPNI.
Jakšić - Stojanović je istakla da su crnogorski timovi 2024. godine učestvovali u čak 44 odsto COST projekata.
- COST program je posebno značajan jer omogućava istraživačima da se uključe u evropske naučne tokove bez potrebe za velikim finansijskim sredstvima - fokus je na umrežavanju, razmjeni znanja i zajedničkom razvoju ideja - naveli su u MPNI.
Na ovogodišnji COST javni poziv pristiglo je ukupno 1.090 projektnih predloga, što je, naglašavaju u MPNI, najveći broj do sada.
- Među njima, timovi iz Crne Gore se pojavljuju u ulozi glavnog predlagača u četiri projektna predloga - dodali su u saopštenju.

MPNI aktiviralo subvencije za članstvo u zajednicama znanja i inovacija

Ikramudin Sari, bivši policijski komandant u avganistanskim provincijama Tahar i Baglan tokom perioda republike prije dolaska Talibana na vlast, ubijen je iz vatrenog oružja uveče 24. decembra ispred svoje kancelarije u Teheranu.
Izvori bliski njemu i antitalibanskom Nacionalnom frontu otpora Avganistana potvrdili su ubistvo, navodeći da su Sari i jedan njegov pratilac poginuli, dok je treća osoba ranjena.
Ali Majsam Nazari, portparol opozicione grupe, optužio je Talibane da stoje iza atentata. Talibani se za sada nisu oglasili. Bivši zvaničnici republike i antitalibanske grupe osudili su napad i pozvali Iran da sprovede istragu i identifikuje počinioce.
Teheran se još uvijek nije zvanično oglasio povodom ubistva.
Sari je druga istaknuta antitalibanska figura ubijena u Iranu u poslednjih nekoliko mjeseci.
U septembru je Maruf Golami, komandant blizak Ismailu Kanu koji je živeo u Mašhadu, ubijen iz vatrenog oružja. Kan, bivši ratni zapovjednik i guverner provincije Herat, koji je nakon talibanskog preuzimanja vlasti pobjegao u Iran, tada je zatražio pravdu od Teherana.
Sari je obavljao funkciju načelnika policije u Baglanu od 2017. do 2019. godine, a potom i u Taharu, za vreme tadašnjeg predsjednika Avganistana Ašrafa Ganija. Nakon talibanskog preuzimanja vlasti 2021. godine, pobjegao je u Iran, gde se zalagao da se bivši pripadnici avganistanskih bezbjednosnih snaga koji traže boravak ne deportuju.
Hiljade bivših avganistanskih vojnika i policajaca potražile su utočište u Iranu od 2021. godine, iz straha od talibanske odmazde, uprkos tvrdnjama te grupe da je proglašena amnestija. Talibani negiraju bilo kakve prekogranične operacije.
Iran do sada nije zvanično priznao talibansku vladu od njenog povratka na vlast, ali zvanični Teheran održava diplomatske, bezjednosne i ekonomske odnose s Kabulom.

Bivši avganistanski komandant policije ubijen u Iranu

Viši sud je juče odbio prijedlog advokata Zorana Piperovića i Stefana Jovanovića da se pritvor njihovom branjeniku, bivšem policijskom funkcioneru Zoranu Lazoviću, nakon više od dvadeset mjeseci zamijeni kućnim pritvorom. Odluka je donijeta nakon što je javnost prethodno saznala da je Apelacioni sud prihvatio kao osnov pritvora i tačku 4 – pritvor zbog nesmetanog vođenja postupka – iako, prema ocjeni odbrane, takav osnov nije mogao naknadno biti dodat na već pravosnažno rješenje Višeg suda.
Advokat Piperović za ETV tvrdi da je takvo postupanje suprotno pravu i da se time stvara ozbiljan presedan.
- Ja sam to problematizovao onog trenutka kada je dodata ta tačka, a to je bilo onomad. To ponavljam stalno, ali na tome treba istrajati jer se tako uspostavlja pravda. Ovdje je, u odnosu na Zorana Lazovića, uspostavljena nepravda. I ne samo u odnosu na njega, takva tačka je dodata i u odnosu na Aleksandra Mijajlovića u jednom predmetu, ali Spičanoviću, tačka 3 - kazao je advokat.
Piperović poručuje da takva praksa ne postoji u krivičnom postupku.
- U ovoj ingerentnosti Viši sud određuje pritvor. Kada to rješenje o određenju pritvora, po bilo kojoj tački, postane pravosnažno, to je gotov fakat u pravnom poretku i nema više mrdanja ni lijevo ni desno. I to nije praksa, to je nešto što je uvedeno odavno u krivično–pravnoj nauci. Nema prakse za nešto što je konstanta, a to jeste konstanta - objašnjava Piperović.
Naglašava da se na ovo ranije ukazivalo.
- Ne može SDT, kada traži produženje pritvora, da ga ne traži po tačkama po kojima je određen, već ga traži i po drugim tačkama i da Apelacioni sud to usvoji. To je par exellence zloupotreba krivično-procesnog prava. Zloupotreba ZKP-a, tolika da mene kolege iz regiona pitaju da li je to stvarno primijenjeno u realnom životu i ostaju frapirani nakon moje potvrde. Ja sam to problematizovao i na Vrhovnom sudu, a onda je Ana Vuković uradila to što je uradila, navodeći i netačne podatke o produženju pritvora za Lazovića - ističe advokat.
Piperović navodi da je sudija Vuković unijela i navode koji, prema njegovim riječima, nijesu postojali ni u tužilačkim aktima.
- Ono što tužilac nije naveo ni u rješenju o pritvoru, ni u optužnici, ni u naredbi za sprovođenje istrage. A onda, što je po meni veći problem, kada se spusti na nivo predsjednika vijeća koji sudi, on po toj matrici, po tački 4, produžava pritvor i govori kako još postoje zakonski osnovi. Možda postoje, ali ta tačka je inaugurisana nezakonito i ona ne može da postoji jedne sekunde. I mora neko, a ja se nadam vrlo brzo, neko u tom sudu da kaže: stop, ova tačka je tada i tada ubačena nezakonito! Jer što se grbo rodi, vrijeme ne ispravi, i tu neko pravi ozbiljnu zloupotrebu- smatra Piperović.
Podsjeća da će neko za ovakve postupke morati da snosi odgovornost.
- Nemam dilemu da će neko za to morati krivično da odgovara. Nekima to izgleda daleko, a to je prilično blizu. Jer taj ko je to uradio zloupotrijebio je službeni položaj na štetu Marka, Janka, Pera, Đura…- kaže on. 
Piperović tvrdi da iza svega stoji politička odluka. 
- Naravno da je to politička odluka. Mislim da su neke stvari posložene u Apelacionom sudu da bi se za neke ljude određivao pritvor, kad za to dođe vrijeme, da bi oni tamo skapali. U to sam više nego siguran - dodaje advokat.
Objašnjava da to dovodi u pitanje stručnost i način rada u Apelacionom sudu
- To znam prostom logikom: kako neko može da objasni, ko je u ovoj branši, da predsjednica Apelacionog suda, koja je samo radila parnične predmete u opštinskoj nadležnosti, dođe u Apelacioni sud, prigrabi vanraspravno krivično vijeće, i ona određuje tačke, što može, i sve promaši. I ne samo što ona sve promaši, nego što to trpi i ministar pravde, koji nije ingerentan ali je dužan da na nivou sistema uspostavi pravdu; to trpi i krivično vijeće Vrhovnog suda i to trpi, kada se spusti na prvostepeno suđenje, sudeći sudija, koji kaže da postoje i dalje osnovi da se pritvor produži - zaključuje Piperović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FZgEoNgKqTaY&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Piperović: Tačka 4 je nezakonito dodata, Lazović je žrtva zloupotrebe procesnog prava

Bijela kuća je naredila američkim vojnim snagama da se fokusiraju gotovo isključivo na blokadu venecuelanske nafte najmanje u naredna dva mjeseca, objavio je Rojters.
Iako vojne opcije i dalje postoje, fokus je na tome da se prvo koristi ekonomski pritisak sprovođenjem sankcija, kako bi se postigao ishod koji Bijela kuća želi, rekao je jedan zvaničnik britanskoj agenciji.
Ta izjava bi mogla da smanji neposrednu opasnost od američkih kopnenih udara na Venecuelu, za šta je predsjednik Donald Tramp više puta rekao da bi moglo da se dogodi.
Govoreći pod uslovom anonimnosti, zvaničnik je rekao da je naredba Bijele kuće da se američke snage fokusiraju gotovo isključivo na blokadu izvoza venecuelanske nafte najmanje u naredna dva mjeseca.
Dosadašnjim akcijama izvršen je ogroman pritisak na venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura i vjeruje se da će se Venecuela do kraja januara suočiti s ekonomskom katastrofom, ukoliko ne pristane da napravi značajne ustupke Americi, rekao je zvaničnik.
Trampova administracija saopštila je da je cilj napada na brodove u međunarodnim vodama Tihog okeana i Karipskog mora u blizini Venecuele da se zaustavi ulazak droge u SAD i poveća pritisak na Madura.
U do sada 29 zvanično potvrđenih napada od početka septembra ubijeno je najmanje 105 ljudi, iako nije iznesen nijedan dokaz da se radilo o krijumčarima narkotika.
Četvoro stručnjaka Ujedinjenih nacija danas je u zajedničkom saopštenju navelo da ta ubistva predstavljaju kršenje prava na život, zbog čega odgovorne treba privesti pravdi, dok je za pomorsku blokadu Venecuele navedeno da je, u skladu s Poveljom UN-a, riječ o nezakonitoj oružanoj agresiji na drugu državu.

Bijela kuća naredila vojnim snagama da se fokusiraju na blokadu nafte iz Venecuele

Ministar pravde Bojan Božović istakao je u emisiji "Argumenti" na TVCG 1 da Crna Gora mora iskoristiti trenutni istorijski momenat i završiti tehnički dio pregovora za članstvo u Evropskoj uniji.
- Moramo imati snage, kapaciteta, volje i spremnosti da ovaj istorijski momenat iskoristimo i da krunišemo završetkom tehničkog dijela pregovora i da kažemo da smo zaokružili taj dio- rekao je Božović.
Dodao je da Vlada već ima pripremljenu mapu puta za zatvaranje poglavlja i da je posvećena kontinuiranom praćenju ovog procesa.
- Vidjećemo kako će ići, ali očekujem više međuvladinih konferencija i da se zaokruži ovaj proces- kazao je Božović.&nbsp;
Podsjetio da je do sada zatvoreno šest poglavlja, uključujući jedno od najizazovnijih – poglavlje javne nabavke.
- Niti jedna država članica nije prošla glatko ulaz u EU, to je prosto tako. Ni kod nas ništa nije drugačije, ali moramo gledati s optimizmom. Do ove godine se nije dešavalo da ovoliki procenat imamo da nas vide kao zemlju kandidatkinju za EU- rekao je Božović, dodajući da najveći izazovi predstoje u poglavljima 27 i 31, koja se tiču ekologije i standarda zaposlenih.
Rekao je da smo u normativnom smislu "pretekli mnoge članice EU". On navodi da je tokom bilateralnih sastanaka sa diplomatama razvijenih zemalja članica EU, mnogo puta čuo da smo bolje razvili neke norme koje čak ni oni nijesu.
Priznaje da nas čekaju pravosnažne presude koje se moraju donijeti i da je to takođe važan dio cijelog ovog procesa.

Božović: Crna Gora spremna da zaokruži tehnički dio pregovora za EU

Mi, suverenisti, ne želimo da generalna konzulka Crne Gore u Njujorku bude Snežana Jonica, sa njom nećemo sarađivati, jer znamo čiju politiku sprovodi i da joj je šef Andrija Mandić, kazao je za portal ETV Esad Rastoder, predsjednik Bošnjačkog saveza Crne Gore u Njujorku.
On podvlači da i vrapci na grani znaju ko je i šta je Jonica, čiji je kadar, kakvu politiku sprovodi i ko joj je šef, a to je Andrija Mandić, koji hoće da „pročisti krvnu sliku“ u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Crne Gore u svijetu, da očisti predstavništva od patriota, da obori suverenističku politiku kako bi se uskoro mogao mijenjati Ustav građanske Crne Gore i da se koči ulazak Crne Gore u Evropsku uniju.
- Snežana Jonica mu je vjerna do groba, kao što je bila pobornik politike Momira Bulatovića i Slobodana Miloševića, i takvi kadrovi ne mogu da zastupaju suverenu, građansku Crnu Goru. Jonica će sada početi da priča i o bratstvu i jedinstvu samo kako bi ostvarili svoje ciljeve i pokorili Crnu Goru - naveo je on.
Na pitanje da li, zbog svega navedenog, planiraju da pokrenu peticiju kojom bi eventualno tražili da Jonica ne bude generalna konzulka, Rastoder je kazao da to u ovom trenutku nije toliko važno koliko je važno da ne sarađuju sa njom dok je ona na toj funkciji.
- Mi, suverenisti, nećemo sa njima. A znamo dobro da je bila protiv nezavisnosti Crne Gore i ulaska Crne Gore u NATO i da je uvijek bila za Rusiju, a ne za Evropsku uniju, i takvi ne mogu dobiti prolaz kod nas - &nbsp;naveo je Rastoder za portal ETV.
Vlada Crne Gore je u novembru imenovala Snežanu Jonicu za generalnu konzulku Crne Gore u Njujorku.

Rastoder: Suverenisti neće sarađivati sa Jonicom u Njujorku, znamo ko je i da joj je šef Andrija Mandić

Budvanska policija uhapsila je M.P. &nbsp;koji se sumnjiči za pucnjavu sinoć u Budvi.
Jedna muška osoba prijavila je sinoć Odjeljenju bezbjednosti Kotor da je kod tvrđave Mogren u Budvi da je muškarac pucao iz vatrenog oružja u njegovom pravcu, nakon čega je pobjegao u pravcu Podgorice.
Ovom prilikom oštećeni nije zadobio tjelesne povrede.
- Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Kotor su sa događajem odmah upoznali službenike Odjeljenja bezbjednosti Budva koji su preduzeli hitne mjere i radnje iz svoje nadležnosti u cilju rasvjetljavanja događaja - saopšteno je iz Uprave policije.
Od nekoliko osoba su prikupljena obavještenja na zapisnik na okolnosti događaja, utvrđen je identitet osumnjičenog i on je lociran u Podgorici. Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru.
Postupajući tužilac se izjasnio da se u radnjama M.P. stiču elementi krivičnog djela ugrožavanje sigurnosti u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
- M.P. je u ranim jutarnjim satima uhapšen i u zakonskom roku će uz krivičnu prijavu biti priveden postupajućem tužiocu na dalju nadležnost - kazali su u policiji.

Budva: Uhapšen osumnjičeni za pucnjavu kod tvrđave Mogren

Udruženje nestalih beba Vojvodine i Savez kršćana Hrvatske organizovali su još jednu međunarodnu konferenciju posvećenu rasvjetljavanju sudbina nestalih beba na prostoru bivše Jugoslavije, ovoga puta u Sarajevu.&nbsp;
Kako su istakli u saopštenju dostavljenom Portalu ETV, međunarodna konferencija pod nazivom „Quo vadis humanosti – Istina o nestalim bebama i obaveza zaštite svakog djeteta“, okupila je majke, porodice, aktiviste, stručnjake i ljude savjesti iz cijelog regiona ujedinjene u boli.
- Ko može bolje razumjeti majke nestale djece od ranjenog Sarajeva? Grada koji je preživio opsadu, grad u kojem su ulice natopljene suzama majki koje su u posljednjem ratu izgubile djecu. Sarajevo zna što znači čekati, nadati se, tražiti istinu među ruševinama sistema i ljudskosti. Sarajevo zna što znači kada institucije ćute, a bol ne prestaje – piše u saopštenju.
Ključna pitanja i na ovoj konferenciji bila su - zašto odgovorni ćute, zašto se arhive zatvaraju, zašto pravda još nije stigla, zašto djeca nemaju ime?
- Posebno snažan utisak ostavila je Ana Pejić, čiji je dugogodišnji rad dao tračak nade majkama koje su godinama gurane na margine društva, proglašavane preosjetljivima, sumnjičavima ili čak ludima jer nijesu pristajale na zvanične verzije. Njena poruka bila je jasna: upornost je jedino što sistem ne može da slomi – naglasili su u saopštenju.
Profesor Kriminalističke psihologije Sandi Dizdarević, član međunarodnog tima koji istražuje slučaj nestalih beba, na konferenciji je govorio o načinima krađe beba, modusu operandi koji su koristili počinitelji, perfidnosti zloupotrebe postporodiljskog stanja i šoka majke, kako bi se djeca proglašavala mrtvom, bez ijednog materijalnog dokaza koji bi potkrijepio takve tvrdnje.&nbsp;
Predstavio je i dio rezultata istraživanja sprovedenog na području Srbije, a koje je obuhvatilo 33 porodice. Objasnio je da će rezultati istraživanja do kraja godine biti upućeni jednom od najprestižnijih kriminoloških časopisa na recenziju.
- Nadamo se da će recenzije biti pozitivne i da će od strane eminentnih profesora rad biti prihvaćen za objavljivanje – rekao je on, uz konstataciju da će ovim fenomen ukradenih beba prvi put biti dio naučog opusa.
Generalni zaključak konferencije, kazao je Dizdarević, jeste da „entuzijazam pojedinaca ili grupa u zaštiti žrtava, a osobito djece i maloljetnika mora dobiti institucionalnu dinamiku“.
- Uloga i značaj međunarodnih organizacija za zaštitu djece, čini se više nego neophodna – kategoričan je on.
Na konferenciji se, dodaje se u saopštenju, bez uvijanja govorilo o sumnjama na organizovanu trgovinu bebama, o nestalim dokumentima, o porodilištima kao posljednjim mjestima gdje su roditelji viđeli svoju djecu, o potpisima koji nikada nijesu objašnjeni i o smrtnim listovima bez tijela.&nbsp;
- Govorilo se i o tome da iza svega ne stoje „greške sistema“, već sistem sam. Kako je istaknuto, iza ove tragedije stoje strukture koje su se nekada nazivale „službama državne sigurnosti“, a danas se kriju iza demokratskih fasada, procedura i sporih sudova. Zato se ćuti. Zato se u nekim državama regiona rezolucije o zločinima nad djecom odbacuju ili obesmišljavaju. Zato se apelima roditelja odgovara formalno, hladno ili nikako. Jer država ne može priznati ono što zna – jer bi tada morala priznati i sopstvenu saučesničku ulogu – kategorični su u saopštenju, uz konstataciju da „istina, koliko god bila strašna, ima jednu osobinu – ne može zauvijek ostati skrivena“.
U novembru je domaćin međunarodne konferencije o nestalim bebama sa prostora bivše SFRJ bio Zagreb kada je naglašeno da istina o nestalim bebama prevazilazi nacionalne i vjerske granice, te da je to pitanje savjesti čitavog društva.
U Londonu je 29. oktobra predstavljen naučni rad o otmicama beba na prostoru bivše Jugoslavije.
Konferenciju u Zagrebu pratila je državna njemačka televizija, koja, kako je Portalu ETV kazao sekretar Saveza kršćana Hrvatske Bojan Jovanović, priprema dokumentarni serijal od šest epizoda, čime slučaj nestalih beba ulazi u evropski medijski i istraživački fokus.
Tema nestalih beba iz porodilišta u nekadašnjoj SFRJ decenijama je aktuelna u Srbiji, a pokrenuta je i u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Hiljade žena tvrde da su njihove bebe bile žrtve trgovine ljudima. Majkama je saopštavano da su im bebe umrle, a one su završavale u dobro razrađenom i širokom lancu trgovaca ljudima.
Prema nezvaničnim procjenama, čak 250.000 beba u bivšoj Jugoslaviji proglašeno je mrtvim pod nerazjašnjenim okolnostima, a roditelji vjeruju da su ukradene i date na nelegalna usvajanja.

Službe sigurnosti bile dio lanca trgovine đecom

Budvanska policija provjerava da li je kasno sinoć, u tom gradu, došlo do upotrebe vatrenog oružja, pišu Vijesti pozivajući se na nezvanična saznanja iz policije.
Nekoliko policijskih patrola uputilo na lice mjesta, nakon što im je prijavljen incident.
Prema istim informacijama, u pucnjavi nije bilo povrijeđenih.

Tag: sastanak