Oko 12 časova završen je razgovor između šefa delegacije EU u Crnoj Gori Johana Satlera i mještana zetskog sela Botun koji se protive izgradnji kolektora. Kako je kazao Slavko Vukčević, jedan od predstavnika Botunjana, razgovori će se nastaviti nakon današnjeg dana. - Biće uključena i Opština Zeta. Nakon referenduma se pokazalo da su svi građani Zete jednoglasni u odbrani svoje teritorije i protive se izgradnji postrojenja u Botunu. I oni i mi smo spremni da razgovaramo, ali ne ovako kao mještani Botuna, nego da se ide u širi krug razgovora kako bi se našlo rješenje da se izmjesti lokacija - rekao je Vukčević. On je kazao da su prenijeli poruku Satleru da oni nisu krivi za ranije potpisan ugovor bez njihove saglasnosti. - Problematizovali smo odabir lokacije ali i tehnologije - rekao je on. Jagoš Bećirović, takođe jedan od predstavnika mještana Botuna rekao je da bi "najviši poraz za crnogorsko društvo i demokratiju bila upotreba pendreka na mirni narod u Botunu" Sa tim je, kako kaže, saglasan i Johan Satler. Podsjetimo, predstavnici mještana Botuna, koji se protive gradnji postorjenja za prečišćavanje optadnih voda u njihovom naselju, ušli su u 10 sati u prostorije Delegacije Evropske unije u Podgorici. Juče je održan referendum u Zeti na kojem se 98 odsto građana izjasnilo protiv izgradnje postrojenja. U Botunu je za danas najavljen i zbor mještana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121510128_4a7fa6bc21c9a0684b29de9e1174296965288dfb41b19458015cc4a9c5c9ee58.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121510128_4a7fa6bc21c9a0684b29de9e1174296965288dfb41b19458015cc4a9c5c9ee58" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Mještani Botuna ispred Delegacije EU"> <figcaption>Mještani Botuna ispred Delegacije EU(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja. Komunalna inspekcija je više puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora. Botunjani su demontirali šatore, ali su postavili nove na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja. Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija. U Delegaciji Evropske unije ranije su za Televiziju E rekli da su svjesni su zabrinutosti određenog broja mještana u vezi sa lokacijom, ali su poručili projekat koji je spreman za realizaciju već prošao kroz sveobuhvatna ispitivanja, projektovanje i ugovaranje kako bi se izgradilo moderno, bezbjedno postrojenje. - Postrojenje ne predstavlja prijetnju za obližnje zajednice, već naprotiv, pruža ključnu zaštitu za javno zdravlje i životnu sredinu - uvjeravaju iz Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori. U Delegaciji EU su podsjetili da je Evropska unija obezbijedila gotovo 33 miliona eura bespovratnih sredstava za novi kanalizacioni sistem i Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) za Podgoricu, pokrivajući više od 40 odsto ukupne investicije, uz dodatnu podršku kroz kredit od KfW banke. Ovo je najveći ekološki projekat koji je EU do sada podržala u Crnoj Gori.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

(FOTO) Botunjani nakon razgovora sa Satlerom: Idemo u širi krug razgovora da nađemo rješenje da se izmjesti lokacija kolektora

Postoji značajan prostor za dodatno jačanje bilateralne saradnje u svim oblastima od obostranog interesa - ocijenjeno je na sastanku potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića sa turskim ambasadorom Barišom Kalkavanom.
Ibrahimović ga je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, primio u oproštajnu posjetu i zahvalio na posvećenom radu i doprinosu razvoju odnosa između dvije države, te poželio uspjeh u daljem profesionalnom angažmanu.
- Obje strane naglasile su tradiciju prijateljskih odnosa i kontinuiranog dijaloga - dodali su u njegovom kabinetu.
Ibrahimović se danas u odvojenim susretima sastao i sa ambasadorima Švedske i Tunisa u Crnoj Gori.
- Sastanak sa nerezidentnom ambasadorkom Kraljevine Švedske Šarlot Samelin bio je prilika za razmjenu mišljenja o modalitetima intenziviranja političkih kontakata i bilateralnih odnosa između Crne Gore i Švedske, koje karakterišu dugogodišnje prijateljske i savezničke veze - naveli su u saopštenju.
Pored jačanja saradnje u ključnim oblastima kao što su ekonomija i turizam, bilo je riječi o procesu evropske integracije Crne Gore.
- U tom &nbsp;kontekstu, ambasadorka Samelin je istakla snažnu podršku cilju da Crna Gora postane prva sljedeća članica EU, dodavši da će Švedska nastaviti da pruža ekspertsku i političku pomoć na tom putu - naveli su u saopštenju.
U susretu sa nerezidentnom ambasadorkomTunisa Imen Lažili Amari, bilo je riječi o daljem jačanju saradnje na bilateralnom nivou, kao i u okviru multilateralnih foruma i incijativa.
- Poseban akcenat stavljen je na oblasti turizma, investicija i saobraćajne povezanosti, kao i na saradnju u oblastima kulture, obrazovanja i sporta - naveli su u saopštenju.
Naglasili su da su se sagovornici saglasili da će osnaživanje normativno-pravne osnove stvoriti dodatni prostor za intenziviranje saradnje i političkog dijaloga.
- Na sastancima su razmijenjena mišljenja o aktuelnim geopolitičkim izazovima, uz potvrdu spremnosti da se nastavi jačanje partnerskih odnosa i saradnje na bilateralnom i multilateralnom planu - zaključili su u saopštenju.

Ibrahimović sa Kalkavanom: Postoji značajan prostor za dodatno jačanje bilateralne saradnje

Naš prioritet je da našim službenicima, kao i građanima i građankama, osiguramo punu podršku u procesu zapošljavanja u institucijama Evropske unije - poručio je ministar javne uprave Maraš Dukaj tokom zvanične posjete Briselu.
On se susreo sa direktorom Evropske službe za selekciju kadrova – EPSO, Oliverom Salesom. EPSO je institucija koja kreira &nbsp;kadrovski sistem Evropske unije.
- Kroz saradnju sa EPSO, radićemo na pružanju stručne podrške, kao i aktivnom promovisanju ovih prilika. Posebno je značajna mogućnost našeg učlanjenja, na nivou posmatrača, u EPSO ekspertsku mrežu, jer je to direktan način da ojačamo kapacitete naših nacionalnih službi i pomognemo u kreiranju efikasnijeg kadrovskog sistema po evropskim standardima - istakao je Dukaj.
U njegovom resoru su kazali da je ključna tema razgovora bila strateška saradnja u cilju što kvalitetnije pripreme službenika crnogorske &nbsp;javne uprave za rad u institucijama Evropske unije.&nbsp;
Dukaj &nbsp;je istakao da je u toku drugi ciklus obuke “Ready4EU”, koji Vlada Crne Gore organizuje, nakon završenog prvog ciklusa u okviru kojeg su najuspješniji polaznici početkom novembra imali priliku da se u Briselu sretnu i razmijene iskustva sa predstavnicima evropskih institucija.
- U razgovoru sa direktorom EPSO-a ministar Dukaj je naglasio da nam je cilj da ova iskustva prenesemo na našu Upravu za ljudske resurse radi veće efikasnosti, transparentnosti, integracije u cilju jačanja evropskog kadrovskog sistema - naveli su u njegovom resoru.&nbsp;

Dukaj u Briselu: Za lakšu integraciju crnogorske administracije u evropski kadrovski sistem

Američki predsjednik Donald Tramp je danas, posle sastanka u Vašingtonu sa predsednikom Sirije Ahmedom Al Šarom, izjavio da je njegov sagovornik “vrlo snažan lider”.
- Dolazi sa vrlo surovog mjesta - rekao je Tramp, uz konstataciju da je Al Šara “čvrst momak” i poruku: “Dopada mi se”.
Al Šara je imao tešku prošlost, ali svi smo imali tešku prošlost, izjavio je Tramp, javlja AP.
- Učinićemo sve što možemo da učinimo Siriju uspješnom - poručio je Tramp. 
&nbsp;

Tramp nakon sastanka sa predsjednikom Sirije: Vrlo snažan lider, dolazi sa surovog mjesta

Sjedinjene Američke Države otkazale su planirani samit između predsjednika Donalda Trampa i ruskog predsjednika Vladimira Putina nakon čvrstog stava Rusije o tvrdokornim zahtjevima u vezi s Ukrajinom, saopštio je u petak Financial Times (FT). Odluka je donesena nakon napetog telefonskog razgovora između najviših diplomata dviju zemalja, objavio je Financial Times, pozivajući se na izvore upoznate s tim pitanjem.
Rojters nije mogao potvrditi izvještaj FT-a. Bijela kuća za sada nijesu odgovorila na zahtjev za komentar, a ni zvaničnici ruske vlade nijesu bili dostupni.
Planovi za samit u Budimpešti ovog mjeseca između Trampa i Putina odgođeni su nakon što je Moskva ostala pri zahtjevima, uključujući i onaj da Ukrajina ustupi više teritorija kao uslov za prekid vatre.
Tramp je podržao ukrajinski poziv na trenutni prekid vatre na sadašnjim linijama fronta. Nekoliko dana nakon što su se Tramp i Putin dogovorili da se sastanu u mađarskoj prijestonici kako bi razgovarali o načinu da se okonča ruski rat u Ukrajini, rusko Ministarstvo spoljnih poslova poslalo je Vašingtonu dopis u kojem su ponovljeni isti zahtjevi za rješavanje onoga što Putin naziva „glavnim uzrocima“ svoje invazije. Ti zahtjevi uključuju teritorijalne ustupke, značajno smanjenje ukrajinskih oružanih snaga i garancije da se Ukrajina nikada neće pridružiti NATO savezu, navodi list.
Nakon telefonskog razgovora između ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova i američkog državnog sekretara Marka Rubija, poslije kojeg je Rubio obavijestio Trampa da Moskva ne pokazuje spremnost za pregovore, SAD su otkazale samit, dodaje se u izvještaju FT-a.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je ovog mjeseca da, iako je Ukrajina spremna za mirovne pregovore, neće povući svoje trupe s dodatnog teritorija, kako to traži Moskva.

Konačno otkriven razlog otkazivanja sastanka Trampa i Putina: Rusija ne odustaje od teritorijalnih zahtjeva u Ukrajini

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp izjavio je da ne namjerava „gubiti vrijeme“ sastajući se sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, ukoliko lider Kremlja nije spreman da postigne dogovor o okončanju rata u Ukrajini.
- Morate znati da ćemo postići dogovor. Neću gubiti vrijeme - rekao je Tramp novinarima u avionu Air Force One 25. oktobra, tokom zaustavljanja u Dohi na putu ka Maleziji, gdje je kasnije sletio kako bi započeo azijsku turneju.
- Uvijek sam imao dobar odnos sa Vladimirom Putinom, ali ovo je bilo veoma razočaravajuće. Mislio sam da će ovo biti riješeno prije nego što se postigne mir na Bliskom istoku - dodao je Tramp.
Tramp je prethodne sedmice razgovarao sa Putinom i najavio mogućnost sastanka u Budimpešti u narednim sedmicama, ali je sastanak kasnije otkazan, iako je ostavljena mogućnost da se održi u nekom drugom terminu.
U međuvremenu, agencija Rojters citirala je američkog zvaničnika i još jednu osobu upoznatu sa situacijom, koji su naveli da Trampova administracija priprema novi paket sankcija protiv ruske ekonomije, koje bi mogle biti uvedene ako Putin odbije da postigne mirovni sporazum.
Prema navodima istog izvora, Tramp bi ipak više volio da evropske zemlje naprave naredni veliki potez protiv Kremlja – kroz dodatne sankcije ili carine.
Sjedinjene Američke Države izazvale su potres na svjetskim energetskim tržištima 22. oktobra, kada su objavile sankcije državnoj kompaniji Rosneft i privatnoj kompaniji LUKoil – dvjema najvećim ruskim naftnim firmama koje značajno pune budžet Kremlja korišćen za finansiranje rata.
- Ovo su veoma velike sankcije – protiv njihovih dviju najvećih naftnih kompanija - rekao je Tramp u Bijeloj kući, ocjenjujući mjere kao „ogromne“.
Dan kasnije, Evropska unija uvela je sankcije Rosneftu i Gazpromneftu, podružnici državnog gasnog giganta Gazproma.
Marija Šagina, istraživačica iz Međunarodnog instituta za strateške studije u Berlinu, kazala je da ove sankcije predstavljaju prve značajne mjere koje je Trampova administracija preduzela protiv Moskve, te da odražavaju frustraciju zbog „ruske taktike odugovlačenja“ u mirovnim pregovorima.
Pažnju analitičara posebno privlače reakcije Indije i Kine – najvećih kupaca ruskog izvoza nafte. Kina je glavni saveznik i trgovinski partner Moskve, a većinu ruske energije dobija putem sibirskih naftovoda.
Indija je do sada odolijevala pritiscima SAD-a da smanji uvoz ruske energije, što je izazvalo Trampovu kritiku i uvođenje kaznenih carina, uz najavu dodatnih mjera.
Trampove najnovije izjave umanjuju značaj komentara Putinovog izaslanika za investicije i ekonomsku saradnju, Kirila Dmitrijeva, koji je 24. oktobra za CNN izjavio da vjeruje kako su SAD, Ukrajina i Rusija „blizu diplomatskog rješenja“.
- Vjerujem da su Rusija, SAD i Ukrajina zapravo vrlo blizu diplomatskom rješenju - rekao je Dmitrijev, ali nije objasnio zbog čega smatra da je dogovor na pomolu. Stavovi Moskve i Kijeva i dalje su suprotstavljeni po ključnim pitanjima, uključujući teritorijalna i bezbjednosna pitanja.
Dmitrijev je boravio u SAD-u na sastancima sa američkim zvaničnicima, a detalji tih razgovora nijesu objavljeni. Rojters navodi da su razgovori održani 24. i 25. oktobra, te da će biti nastavljeni 26. oktobra.
- Sastanci između Dmitrijeva i predstavnika administracije predsjednika Trampa održani su 24. i 25. oktobra i nastaviće se 26. oktobra - potvrdio je izvor blizak pregovorima.

Tramp: Neću gubiti vrijeme na sastanak s Putinom ako dogovor nije izvjestan

Američki predsjednik Donald Tramp je, nakon sastanka sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom u Bijeloj kući, poručio da planiranog susreta sa Vladimirom Putinom u Budimpešti definitivno neće biti. Međutim, najavio je da će se takvi susreti održati u budućnosti.
- Otkazali smo sastanak s predsjednikom Putinom. Stekao sam utisak da nećemo postići ono što je trebalo da postignemo. Zato sam ga otkazao, ali ćemo to učiniti u budućnosti - objasnio je Tramp.
Do otkazivanja sastanka dolazi nakon što je Rusija ponovo odbila primirje u Ukrajini, koje su podržali predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski i lideri evropskih zemalja.
Na pitanje da li smatra da ruski lider nije bio iskren prema njemu, američki predsjednik je odgovorio da razgovori sa Putinom „mogu biti dobri“, ali da trenutno, u konačnici, „jednostavno ne vode nikuda“.
Američko Ministarstvo finansija je sinoć uvelo sankcije protiv dvije najveće ruske naftne kompanije, sa ciljem da Putina natjera da sjedne za pregovarački sto u što težem položaju.
Prema riječima ministra Skota Besenta, ovo su „neke od najvećih sankcija“ koje su Sjedinjene Države ikada uvele Rusiji. Govoreći o sankcijama, Besent je otkrio da Rusija i SAD vode pregovore iza kulisa, te da je Tramp sada „razočaran gdje se nalazimo u tim pregovorima“, aludirajući na to da su sankcije uvedene upravo zato što pregovori ne idu u dobrom smjeru.

Susret Trampa i Putina u Budimpešti definitivno otkazan, ali postoje novi planovi

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) aktiviralo je subvencije za članstvo u zajednicama znanja i inovacija (EIT KIC) koje imaju za cilj uspostavljanje partnerstva između univerziteta, istraživačkih instituta i kompanija, zbog čega su posebno značajne u povezivanju privrede sa akademskim sektorom.
To je saopštila resorna ministarka Anđela Jakšić Stojanović na ministarskom sastanku Platforme za istraživanje i inovacije za Zapadni Balkan sa Martinom Kernom - direktorom Evropskog instituta za inovacije i tehnologiju-EIT.
- U razgovoru sa direktorom Kernom podsjetila je na prošlogodišnje otvaranje prvog EIT RIS Huba u Crnoj Gori. Riječ je o lokalnom EIT centru, prvom te vrste u Crnoj Gori - saopšteno je iz MPNI.
Oni su se, kako su dodali, saglasili da se u narednom periodu, pored jačanja promotivnih aktivnosti koje će pored bolje vidljivosti dati mogućnost da se stručna javnost upozna sa punim potencijalom koji saradnja sa EIT-om pruža, kroz međusektorsko djelovanje, uvežu dodatne oblasti poput energetike i kulture kako bi se portfolio saradnje proširio.
- Jakšić-Stojanović održala je sastanak sa prof. Ase Gornickom, predsjednicom COST asocijacije, na kojem su razmatrana pitanja u vezi sa jačanjem integracije Crne Gore u ovaj program. COST je najstariji evropski program za umrežavanje istraživača, osnovan 1971, koji finansira naučne mreže - dodali su u MPNI.
Jakšić - Stojanović je istakla da su crnogorski timovi 2024. godine učestvovali u čak 44 odsto COST projekata.
- COST program je posebno značajan jer omogućava istraživačima da se uključe u evropske naučne tokove bez potrebe za velikim finansijskim sredstvima - fokus je na umrežavanju, razmjeni znanja i zajedničkom razvoju ideja - naveli su u MPNI.
Na ovogodišnji COST javni poziv pristiglo je ukupno 1.090 projektnih predloga, što je, naglašavaju u MPNI, najveći broj do sada.
- Među njima, timovi iz Crne Gore se pojavljuju u ulozi glavnog predlagača u četiri projektna predloga - dodali su u saopštenju.

MPNI aktiviralo subvencije za članstvo u zajednicama znanja i inovacija

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je, nakon što su planirani razgovori sa Vladimirom Putinom o ratu u Ukrajini odloženi, da ne želi da održi "uzaludan sastanak" sa ruskim predsjednikom.
Tramp je u Bijeloj kući rekao da Moskva odbija da pristane na prekid vatre duž trenutne linije fronta, što je, prema njegovim riječima, ključna prepreka za održavanje samita, prenosi BBC.
- Rekao sam: 'Presijecite i zaustavite se na borbenoj liniji. Idite kući. Prestanite da se borite, prestanite da ubijate ljude- poručio je Tramp, podržavajući prijedlog o zamrzavanju sukoba koji su prethodno podržali Kijev i evropski lideri.
Bijela kuća je ranije saopštila da "nema planova" za neposredni sastanak Trampa i Putina, iako je Tramp prethodno kazao da bi do razgovora moglo da dođe u Budimpešti u roku od dvije nedelje.
Tramp i Putin su se posljednji put sastali u avgustu na Aljasci, ali samit nije rezultirao konkretnim dogovorima.
Prema navodima izvora, planirani pripremni sastanak državnog sekretara SAD Marka Rubija i šefa ruske diplomatije Sergeja Lavrova ove nedjelje je otkazan, uz obrazloženje Bijele kuće da su imali "produktivne razgovore" i da dalji kontakti trenutno nisu neophodni.
Moskva je, u međuvremenu, odbila predlog o zamrzavanju linije fronta.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je ruski stav po tom pitanju "dosljedan", dok je Lavrov ocijenio da je potreban "dugoročni i održivi mir", uz rješavanje "korenskih uzroka sukoba", aludirajući na zahtjeve Rusije za demilitarizaciju Ukrajine i priznanje kontrole nad Donbasom.

Tramp: Ne želim "uzaludan sastanak" sa Putinom

Američki predsjednik Donald Tramp i ruski predsjednik Vladimir Putin neće se susresti u bliskoj budućnosti.
To je za <a href="https://www.axios.com/2025/10/21/trump-putin-summit-on-hold-russia-ukraine-war" target="_blank">"Axios"</a> kazao anonimni zvaničnik Bijele kuće.
- Nema planova da se predsjednik Tramp sastane s predsjednikom Putinom u bliskoj budućnosti. Marko Rubio i Sergej Lavrov imali su produktivan razgovor. Zato dodatni lični sastanak između državnog sekretara i ministra spoljnih poslova nije potreban - rekao je anonimni zvaničnik Bijele kuće novinaru "Axiosa" Baraku Ravidu.
Sastanak dvojice lidera bio je planiran u Budimpešti radi rješavanja rusko-ukrajinskog sukoba.
Najavljivani ovonedjeljni sastanak američkog državnog sekretara Marka Rubija i ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova, iznenada je odgođen, prenio je CNN, pozivajući se na dobro obaviještene izvore.
Susret šefova diplomatija dvije zemlje trebalo je da bude uvod u sastanak Trampa i Putina u Budimpešti, ali je sada i taj susret doveden u pitanje, prenosi CNN.
Odgađanje sastanka Rubija i Lavrova automatski pomjera i planirani susret Trampa i Putina, koji je trebalo da označi nastavak političkog dijaloga između Vašingtona i Moskve, kazali su izvori CNN-a.

Propao sastanak Putina i Trampa

Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan prisustvovao je danas u Istanbulu otvaranju pogona za rezanje čelika pomorskih platformi u brodogradilištu, a tim povodom uputio je niz značajnih poruka.
U obraćanju prisutnima, Erdogan je poručio da će Turska pokrenuti projekte koji će dodatno povećati njenu odvraćajuću moć na kopnu, moru, u vazduhu i sajber prostoru.
- Neka je Bog zadovoljan svima koji rade za Tursku, koji svoje noći i dane posvećuju očuvanju i, kada je potrebno, odbrani naše Plave domovine. Ovom prilikom, s poštovanjem odajem počast našim šehidima koji su tokom vjekova ginuli kako bi se polumjesec slobodno vijorio, i izražavam zahvalnost našim veteranima - rekao je Erdogan.
Nakon toga, govorio je o projektima koje Turska realizuje, posebno se osvrnuvši na podmornicu TCG Hizir Reis.
- U prvom planu je naša podmornica TCG Hizir Reis, koja će sa pogonskim sistemom nezavisnim od vazduha i naprednim sonarnim sposobnostima biti nacionalni čuvar tihih dubina. Još jedna platforma koju smo naručili jeste naš desantni brod novog tipa, C-159, koji će djelovati u olujnim vodama, kako u vojnim operacijama, tako i u mirnodopskim misijama humanitarne pomoći - kazao je Erdogan.
Kako je istakao, u svakom projektu koji Turska sprovodi u oblasti odbrambene industrije, cilj nije samo razvoj proizvoda, već i jačanje ekosistema, ljudskih resursa i kapaciteta za proizvodnju savremenih tehnologija.
- Trenutno smo među 11 vodećih zemalja svijeta po izvozu odbrambene opreme. U posljednjih 11 mjeseci izvoz odbrambene i vazduhoplovne industrije porastao je za 30 odsto u odnosu na isti period prošle godine i dostigao 7 milijardi i 445 miliona dolara. Samo u novembru izvoz je iznosio 742 miliona dolara, što predstavlja rast od 22 odsto u odnosu na novembar prethodne godine. Zaključno sa jutrošnjim danom, premašili smo 8,6 milijardi dolara - naveo je predsjednik Turske.
Naglasio je i da Turska danas proizvodi gotovo sve u oblasti odbrane.
- Da bi se vidio uspjeh koji je Turska postigla u odbrambenoj industriji u posljednje 23 godine, nema potrebe vraćati se u šezdesete ili sedamdesete godine prošlog vijeka. Dovoljan je pogled na projekte i istraživanja koji su predstavljeni javnosti posljednjih sedmica. Od projektila do pušaka, od bespilotnih letjelica do raketa, od mornaričkih topova do sistema za elektronsko ratovanje – u cijelom sektoru postoji velika dinamika, produktivnost i, hvala Bogu, entuzijazam i predan rad. Molim vas da ignorišete one koji pokušavaju da nas demoralizuju i da ne dajete kredibilitet onima koji žele da slome naš duh. Prije svega, želim da naglasim da ne želimo krize, sukobe ni neprijateljstva ni sa jednom državom. Nemamo namjere prema tuđim teritorijama - zaključio je Erdogan.

Erdogan uz video iz Istanbula najavio još jaču vojnu industriju Turske: "Hvala Bogu postoji uzbuđenje i trud"

Na Bulevaru Džordža Vašingtona danas je izgorjelo vozilo, a požar je brzom intervencijom vatrogasaca stavljen pod kontrolom.&nbsp;
To je za Portal ETV potvrdio komandir Službe zaštite i spašavanja Nikola Bojanović.
- Požar je ugašen u 17 sati i 32 minuta - dodao je Bojanović.&nbsp;
Bojanović je kazao i da nema povrijeđenih.&nbsp;
V.Lj.

Na Bulevaru Džordža Vašingtona danas izgorjelo vozilo, nema povrijeđenih

Uz muziku, igru, dječji smijeh i prepoznatljivo novogodišnje šarenilo Glavnog grada, na Trgu nezavisnosti obilježen je prvi EU dan na Podgoričkom pazaru, saopšteno je iz Ministarstva evropskih poslova. Događaj su organizovali Ministarstvo i Glavni grad Podgorica, uz podršku Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, kroz projekte EU4ME i Evropska kuća.
Tokom druženja na pazaru, kako se navodi u saopštenju, brojni posjetioci svih generacija uživali su u programu i opuštenoj atmosferi, koja je još jednom pokazala da se Evropska unija najbolje razumije kada se doživljava u svakodnevnom životu i otvorenom dijalogu.
Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević istakla je da je EU dan najbolji način da se zaokruži najupsješnija godina Crne Gore u EU integraciji kada je zatvreno šest poglavlja, Nikšić proglašen za Prijestonicu kulture 2030. a Podgorica za Prijestonicu mladih 2028.
- Pred nama je puno posla u 2026. godini. Želim vam dobru energiju i lijepo druženje danas, da zajedno obilježimo i Dan Podgorice i idemo ka 2028. godini, kada nećemo slaviti samo članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji, već i Podgoricu kao Evropsku prijestonicu mladih - rekla je Gorčević.
Obraćajući se prisutnima, predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović je istakla da Podgorički pazar predstavlja jednu od najljepših manifestacija Glavnog grada, jer okuplja sve generacije i slavi vrijednosti zajedništva, radosti i porodice. Posebno je naglasila značaj činjenice da se EU dan ove godine prvi put održava u okviru Pazara.
- EU kućica na našem Trgu je simbol zajedničkih evropskih vrijednosti koje Podgorica dijeli sa Evropskom unijom. Danas je Trg nezavisnosti mjesto susreta dječjeg smijeha, muzike, igre i kreativnosti, mjesto gdje se evropske vrijednosti ne samo promovišu, već i žive - poručila je Borovinić Bojović, naglašavajući da je Podgorica grad koji povezuje generacije, poštuje različitosti i gradi evropsku budućnost po mjeri svih ljudi.
Muzički dio programa započeo je izvođenjem himni Crne Gore i Evropske unije u interpretaciji hora „Vokalisti“, pod dirigentskom palicom Saše Barjaktarovića, nakon čega je publiku posebno razigrao Dječiji hor JU „Zahumlje“, uz obrade poznatih evropskih pop i rok numera, ali i nezaboravne pjesme Miladina Šobića. Poseban pečat događaju dao je mini koncert Snežane Ljubojević, koja je emotivnim nastupom podsjetila zašto je region već doživljava kao zvijezdu.
Najmlađi posjetioci uživali su u originalnim igrama sa Žarkom Žapcem, kao i u kreativnoj radionici „Super Zvjezdana kroz čas crtanja“, kroz koje su učili o Evropskoj uniji i pokazivali svoju maštovitost. Ljubitelji novih tehnologija imali su priliku da kroz VR iskustvo posjete Polinator Park i saznaju više o značaju oprašivača za očuvanje ekosistema.
Prvi EU dan na Podgoričkom pazaru pokazao je da evropske teme mogu biti bliske, razumljive i žive kada se predstave u prostoru grada koji pripada svima.

Muzika, igra i Evropa: Održan prvi EU dan na Podgoričkom pazaru

Više od 1.000 pacijenata je umrlo u predhodnih godinu i po dana čekajući hitnu medicinsku evakuaciju iz ratom razorene Gaze, saopštilo je generalni direktor Svetske zdravstvene organizacijue (SZO) Tedros Gebrejezus.
On je istakao da su od početka rata agencije Ujedinjenih nacija i njihovi partneri "evakuisali više od 10.600 pacijenata iz Gaze sa teškim zdravstvenim stanjima, uključujući više od 5.600 djece“, prenosi AFP.
Gebrejezus je naveo da je poznato da su 1.092 pacijenta umrla čekajući medicinsku evakuaciju samo između jula 2024. i 28. novembra ove godine i upozorio da „mnogo više pacijenata ostaje u Gazi čekajući evakuaciju kako bi dobili odgovarajuću zdravstvenu njegu“.
- Ovi brojevi su vjerovatno manji od stvarnih, zbog čega pozivam više zemalja da otvore vrata pacijentima iz Gaze, kao i da se obnovi medicinska evakuacija iz Zapadne obale, uključujući Istočni Jerusalim - kazao je Gebrejezus, uz poruku da "od toga zavise životi".
Portparol SZO Tarik Jašarević rekao je novinarima u Ženevi da oko 18.500 pacijenata i dalje mora da se prebaci na liječenje van Gaze, uključujući više od 4.000 djece.
- Mnogi od tih pacijenata nemaju više vremena da čekaju - naglasio je Jašarević.
Zvaničnik organizacije „Ljekari bez granica“ rekao je početkom decembra za AFP da se podaci SZO odnose samo na registrovane pacijente, a da je stvarni broj ljudi kojima je potrebna hitna evakuacija nekoliko puta veći.
Do 1. decembra više od 30 zemalja je primilo pacijente iz Gaze, ali je samo nekoliko njih, uključujući Egipat i Ujedinjene Arapske Emirate, prihvatilo veći broj pacijenata.

Generalni direktor SZO: Više od hiljadu pacijenata umrlo čekajući hitnu medicinsku evakuaciju iz Gaze

(FOTO, VIDEO) Burzan: Rade sve da nam državu unište, nećemo skrenuti sa staze; Sekulić: Dostojanstvo Crne Gore je naša linija; Marunović: Naše vrijeme tek dolazi

Zaprepašćena sam da je uopšte poslovna komunikacija, u kojoj sam učestvovala kao izvršna direktorica Portala Analitika, dovedena ili pokušava biti kriminalizovana i davati joj se neki drugi kontekst osim onog koji je poslovni - poručila je Tinka Đuranović koja se odazvala na poziv Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) za svjedočenje u slučaju istrage protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića. Za danas je bilo zakazano i saslušanje glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića, ali je odloženo. Direktorica Analitike nije mogla iznijeti detalje sa današnjeg davanja iskaza jer je postupak u toku. - Uredno sam se odazvala na poziv za svjedočenje i izvršila tu obavezu svjedočenja - naglasila je ona. Smatra da je targetirana kao žena na čelnoj poziciji jednog medija. - Osim toga što smatram i doživljavam ovo kao pokušaj ličnog unižavanja reputacije i ličnog ugrožavanja egzistencije, smatram da je to prije svega targetiranje jednog medija i uticaj na reputaciju, egzistenciju i prihode tog medija, isticanjem poslovne komunikacije kao pokušaja da bude nekakva kriminalizovana priča - podvukla je Đuranović. Napomenula je da su obavijestili evropsku delagaciju u Crnoj Gori i da u se obratili Ujedinjenim nacijama, te da je glavna i odgovorna urednica koja je prisustvovala svim tim sastancima i obraćanjima to radila upravo radi zaštite novinarske profesije. - Jer je etički kodeks novinarki i novinara Crne Gore jedan od rijetkih kodeksa koji je ušao u zakon i koji pominje se u zakonu &nbsp;i naslanja se Zakon o medijima na njega - dodala je Đuranović. Istakla je da Portal Analitika radi profesionalno i da poštuje etički kodeks novinarki i novinara. - A ja sam tu da obezbijedim u poslovnom i finansijskom smislu uslove i legalno i legitimno poslovanje - zaključila je Đuranović. <h2>Đuranović: Postupanje SDT-a doživljavam kao pritisak, ne postoji osnov za davanje iskaza o bilo kakvoj vrsti kriminalne radnje</h2> Glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović kazao je da postupanje Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), koje ga je telefonskim putem pozvalo na saslušanje bez uredno uručenog poziva, doživljava kao pritisak i targetiranje medija, navodeći da ne postoji osnov za bilo kakav iskaz o krivičnim radnjama.&nbsp; Đuranović je telefonskim pozivom, u četvrtak 11. decembra, pozvan da da iskaz Specijalnom državnom tužilaštvu u istrazi protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića koji je, prema naredbi o sprovođenju istrage SDT-a, kreirao mrežu medija za vršenje uticaja na društveno-političke prilike. Kako ističe poziv mu nije uručen, ali mu je saopšteno da je termin saslušanja 19. decembar u 8:30 sati. - Tražio sam, naravno, da po svim zakonskim procedurama mi se uruči taj poziv, s tim što sam imao neodložan privatni put van Crne Gore naredne nedjelje. Nije mi uručen poziv, ali rečen mi je termin da je to 19. decembra u 8:30 sati da će biti saslušanje mene kao svjedoka. Nažalost, to se nije desilo, tako da je termin pomjeren za nekih 5-6 dana - kazao je Đuranović ispred SDT-a. Ovo doživljava kao neku vrstu pritiska državnog tužilaštva, institucije koja bi, napominje on, trebalo da poštuje i zakone i Ustav. - Mislim da to nije u redu - ističe Đuranović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121913120_c617daa7b8ffdea8fb1bffd3d1a844400c8f8a0a80c3ec9ff2a7c4727518f9b9.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121913120_c617daa7b8ffdea8fb1bffd3d1a844400c8f8a0a80c3ec9ff2a7c4727518f9b9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Draško Đuranović"> <figcaption>Draško Đuranović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On je podsjetio da se Televizija E, kao targetirani medij, obratila delegaciji Evropske komisije. - EK je zaista odgovorila promptno kao i Ujedinjene nacije, ali priča se nastavlja. Nadam se ne još zadugo, ali mi nećemo odustati od onoga što su profesionalni standardi koje poštujemo - poručio je Đuranović. On ne smatra da postoji osnov za davanje bilo kakvog iskaza o bilo kakvoj vrsti kriminalne radnje. - Ako je kriminal raditi svoj posao kao medij, onda prihvatamo da smo, uslovno rečeno, sa druge strane zakona. Ali mislim da je svima jasno da je ovdje riječ o nekoj vrsti targetiranja medija, neću reći progona, ali zaista pokušaja da se ono što je najvažnije za medije – poslovna i profesionalna reputacija, ugroze - zaključio je Đuranović.

Đuranović: Zaprepašćena sam što se poslovna komunikacija pokušava kriminalizovati, poziv SDT-a doživljavam kao targetiranje medija

Pod izgovorom „volonterskog rada“ planira se da popovi Crkve Srbije i njihovi učenici dobiju pristup najvažnijim državnim dokumentima - saopštila je grupa građana sa Cetinja navodeći da se radi o direktnom i opasnom nasrtaju na Državni arhiv Crne Gore i Nacionalnu biblioteku „Đurđe Crnojević“.
To, kako su podvukli, nije pomoć - nego pokušaj kontrole, falsifikovanja i otuđivanja crnogorske istorije.
Oni čekaju ishod razgovora NVO Centar za građanska prava s direktorom Državnoga arhiva. Od toga ishoda, poručuju, zavisiće njihova dalja i odlučna reakcija.
- Jasno i glasno poručujemo: Neće se dozvoliti da oni koji su 5. septembra 2021. godine došli na Cetinje brutalnim nasiljem danas slobodno vršljaju po crnogorskome kulturnom blagu i nastavljaju ono što tada nijesu uspjeli - brisanje crnogorskog identiteta - naglasili su u saopštenju.
Posebnu odgovornost, smatraju, snosi direktor Arhiva, gospodin Mrvaljević koji, prema njihovim riječima, kroz lične ustupke popovima Crkve Srbije pokušava otvoriti vrata institucije koja mora biti bedem kulturne baštine crnogorske države.
- Ako im treba obuka - neka svoje ljude šalju van Crne Gore, đe im je matica. Ako im treba znanje - neka direktor ide kod njih u Bogosloviju i drži im predavanja. Ali u crnogorski Arhiv i biblioteku - neće ući - decidni su oni.
Cetinje, kažu, ima svoju đecu, školovanu, nezapošljenu i sposobnu da čuva ono što je naše.
- A koja nije imala šanse ni da volontira. I izvan Cetinja i na Cetinju Crna Gora ima svoje stručnjake, one koji Crnu Goru vide kao hiljadugodišnju državu a ne kao srpski izlaz na more. Ne damo arhivsku građu, ne damo istoriju, ne damo budućnost. Ako nadležne institucije ne reaguju, građani Cetinja hoće. U svojoj kući, branićemo Crnu Goru - zaključeno je u saopštenju grupe građana Cetinja.

Grupa građana Cetinja: Planira se da popovi SPC i njihovi učenici, pod izgovorom „volonterskog rada“, dobiju pristup najvažnijim državnim dokumentima

Predrag Boljević, penzionisani vazduhoplovni inspektor, kazao je da je njemu i arhitekti Batu Raduloviću, na zahtjev tužilaštva, danas prišao policajac i zatražio lične podatke zbog transparenta koji su postavili ispred kapije brda Gorica, na kojem piše: „Ustaše i četnici, zajedno ste bježali“. Sve se odigralo uoči početka skupa koji je danas organizovala STEGA na Gorici.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ffoto-video-pocelo-okupljanje-na-gorici-crna-gora-ne-pristaje-na-represiju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Danas smo ispred kapije na Gorici zajedno postavili transparent koji su nedavno skandirali navijači naše reprezentacije. U jednom trenutku prišao nam je policajac u civilu i zatražio lične podatke, kako bi policija mogla da nas pozove na razgovor. Dali smo mu sve naše podatke - ispričao je Boljević za Portal ETV.
Kako je kazao, kasnije im je policajac rekao da je tužilaštvo ocijenilo da u tekstu na transparentu ima elemenata govora mržnje.
- Dotakli smo dno. Rekao sam da mi je čast što stojim ispred tog transparenta. Moji preci su znali da se bore protiv fašističkih hordi, a mi danas treba da znamo da se suočimo sa ovakvima. Ne bojimo ih se. Dno dna - naglasio je on.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FkBa2p9jUN54%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: sastanak