Sekretar Savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu Ukrajine Rustem Umerov, koji je jedan od glavnih pregovarača Kijeva na razgovorima o okončanju rata u Ukrajini, izjavio je danas da je sastanak sa američkom i ruskom delegacijom u Abu Dabiju "bio fokusiran na parametre za okončanje ruskog rata".
- Dodatni sastanci su zakazani za sjutra. Sjutra će se ukrajinskoj delegaciji pridružiti načelnik Generalštaba, general Andrij Hnatov, i zamjenik načelnika Odbrambene obavještajne službe Ukrajine, general-potpukovnik Vadim Skibicki - rekao je Umerov u objavi na platformi X.
Umerov je kazao da su na trilateralnom sastanku u američkoj delegaciji učestvovali specijalni američki izaslanik Stiv Vitkof, zet američkog predsjednika Donalda Trampa, Džared Kušner, general Danijel Driskol i drugi, a da je "ruska delegacija uključivala predstavnike vojne obaveštajne službe i oružanih snaga".
- Cijenimo posredovanje Sjedinjenih Američkih Država. Sastanak je bio fokusiran na parametre za okončanje ruskog rata i dalju logiku pregovaračkog procesa usmjerenog ka napredovanju ka dostojanstvenom i trajnom miru - kazao je Umerov.
Dodao je da će se sjutra ukrajinskoj delegaciji pridružiti načelnik Generalštaba, general Andrij Hnatov i zamenik načelnika Odbrambene obavještajne službe Ukrajine, general-potpukovnik Vadim Skibicki.
- Nakon svake faze, izvještavamo predsjednika Ukrajine, Volodimira Zelenskog. Ukrajinski tim djeluje koordinisano u okviru zadataka koje je postavio predsednik. Spremni smo da radimo u različitim formatima u zavisnosti od toka dijaloga - kazao je Umerov.
Sastanak delegacija Sjedinjenih Američkih Država, Ukrajine i Rusije održan je danas iza zatvorenih vrata u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a medijima su proslijeđene samo fotografije sa sastanka.
Zvaničnik Bijele kuće je za NBC News rekao da je "trilateralni sastanak u Abu Dabiju između Sjedinjenih Država, Ukrajine i Rusije bio produktivan", i da će se "razgovori nastaviti sjutra".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Umerov: Sastanak u Abu Dabiju bio fokusiran na parametre za okončanje rata

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je održan sastanak američke, ukrajinske i ruske delegacije u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, i da je važno da je Rusija spremna da okonča rat koji je sama započela, kao što i Ukrajina želi da se taj rat završi.
- Ukrajinski predstavnici mi se javljaju skoro svakog sata - trenutno su u Emiratima. Danas su tamo ukrajinska, američka i ruska delegacija, već je obavljen razgovor. To je važno, jer dugo nije bilo ovakvih trilateralnih formata sastanaka. Razgovara se o parametrima završetka rata. Sada bi trebalo da imaju bar neke od odgovora od Rusije, a glavno je da je Rusija spremna da okonča ovaj rat, koji je sama započela - rekao je Zelenski u večernjem obraćanju, prenosi Ukriform.
On je kazao da su stavovi Ukrajine jasni, i da je definisao okvir za dijalog za ukrajinsku delegaciju.
- Delegacija je stalno u kontaktu - Rustem Umerov, Kirilo Budanov, David Arahamija, Serhij Kislicija. Sjutra će se pregovorima pridružiti general Hnatov, načelnik Generalštaba, i predstavnik Obavještajne službe Ministarstva odbrane (GUR) Skibicki - rekao je Zelenski.
Prema njegovim riječima, još je rano za izvođenje zaključaka iz sadržaja razgovora trilateralnog sastanka, koji je danas održan u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
- Vidjećemo kako će se razgovor odvijati sjutra, kakvi će biti rezultati. Potrebno je da ne postoji samo ukrajinska želja da se okonča ovaj rat, da postigne potpunu bezbjednost, već i da se slična želja nekako pojavi u Rusiji - rekao je Zelenski.

Zelenski nakon sastanka u UAE: Rusija je spremna da okonča rat

Nastavak realizacije izgradnje auto-puta Bar Boljare učvršćuje strateško partnerstvo Crne Gore i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), a to je samo jedan u nizu zajedničkih projekata za naredni period.
To je poruka sa sastanka predsjednika Vlade Crne Gore Milojka Spajića i predsjednice EBRD Odile Renaud-Basso, koji je održan na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu.
Kako je saopšteno iz Vlade Crne Gore, ocijenjeno je da je tender za izgradnju druge dionice auto puta od Mateševa do Andrijevice, koji je vodila Evropska banka za obnovu i razvoj sproveden na odgovoran i transparentan način.
- Tokom razgovora razmotreni su potencijalni vidovi saradnje u različitim oblastima, a iz EBRD -a su poručili da su spremni da u velikoj mjeri učestvuju u projektima Vlade, čiji je cilj unapređenje saobraćajne infrastrukture, razvoj energetskog i turističkog sektora, kao i poljoprivrede - navodi se u saopštenju.
Zaključeno je da ubrzani i vidljiv uspjeh reformskih procesa na putu Crne Gore ka EU jasan signal EBRD-u da ulaže u Crnu Goru.

Spajić i Renaud-Basso: Druga dionica auto-puta samo jedan od zajedničkih projekata koji mijenjaju Crnu Goru

U Bijeloj kući danas se održava sastanak koji bi mogao odrediti budućnost Arktika, ali i samog Grenlanda. Američki potpredsjednik Džej-Di Vens domaćin je ministrima vanjskih poslova Danske i Grenlanda, kao i američkom državnom sekretaru Marku Rubiju, a u fokusu razgovora je budućnost najvećeg ostrva na svijetu, piše BBC.
Iznad trgovačkog centra prekrivenog snijegom u Nuuku, glavnom gradu ostrva, prolazi velika digitalna traka s vijestima. Nije potrebno poznavati grenlandski jezik da bi se razumjele riječi „Tramp“, „Grenland“ i „suverenitet“, koje se neprestano pojavljuju ispisane jarkocrvenim slovima.
<h3>Ozbiljne poruke</h3>
Donald Tramp izjavio je da želi tu zemlju i da će je uzeti „na lakši ili teži način“, a nakon njegove nedavne vojne akcije u Venecueli, stanovnici Grenlanda njegove riječi shvataju ozbiljno. Napeto iščekivanje sastanka u Vašingtonu traje danima, a prolaznici kažu da se čini kao da traje godinama.
- Željela bih da podstaknem Donalda Trampa da mudro koristi oba uha – da više sluša, a manje govori. Mi nijesmo na prodaju. Naša zemlja nije na prodaju- rekla je Ameli Zib, skidajući debele rukavice od kako bi gestovima naglasila svoje riječi.
Jedna stanovnica, Marija, sa svojom sedmonedjeljnom bebom u naručju, kazala je: „Brinem za budućnost svoje mlade porodice. Ne želimo svu ovu pažnju ovdje.“
- Moja je nada da će naša zemlja biti nezavisna i dobro vođena, a ne kupljena- izjavio je inuitski pisac i muzičar Sivnisok Rask.&nbsp;
<h3>Geopolitičke napetosti</h3>
Međunarodna pažnja usmjerena na Grenland neće tako brzo nestati, a na kocki je mnogo više od sudbine samog ostrva. Spor oko Grenlanda suprotstavlja dvije članice NATO-a – Dansku i Sjedinjene Američke Države. Grenland je poluautonomna teritorija Danske.
Danska premijerka Mete Frederiksen upozorila je da bi, ukoliko bi SAD silom preuzele kontrolu nad ostrvom, to označilo kraj transatlantskog odbrambenog saveza. To bi ujedno bio još jedan težak udarac američko-evropskim odnosima, već narušenim povratkom Donalda Trampa u Bijelu kuću. Evropski lideri istovremeno pokušavaju da zadrže Trampovu administraciju na svojoj strani, posebno zbog podrške mirovnom sporazumu za Ukrajinu.
Potencijalne posljedice sukoba oko Grenlanda su ogromne, ali još nije jasno kako Vašington namjerava da pristupi sastanku – kompromisom ili konfrontacijom. Predsjednik Tramp insistira da mu je Grenland potreban zbog nacionalne bezbjednosti, tvrdeći da će ga, ukoliko ga ne preuzmu SAD, uzeti Kina ili Rusija.
<h3>Vojne inicijative NATO-a</h3>
Imajući to u vidu, velike evropske sile, koje su podržale danski suverenitet nad Grenlandom, započele su izradu vojnih prijedloga za jačanje prisustva NATO-a oko ostrva i na Arktiku. Velika Britanija i Njemačka preuzele su vodeću ulogu u tim naporima.
- Dijelimo zabrinutost SAD-a da ovaj dio Danske mora biti bolje zaštićen- izjavio je u ponedjeljak njemački kancelar Fridrih Merc. „Jednostavno želimo da zajedno unaprijedimo bezbjednosnu situaciju na Grenlandu.“
Predsjednik Udruženja njemačkih rezervista, Patrik Senzburg, pozvao je na što skorije stacioniranje makar jedne evropske brigade na Grenlandu. Naglasio je da će Njemačka „snositi posebnu odgovornost u tom poduhvatu“, te da bi njemačka vojska obukom u arktičkim uslovima stekla značajne strateške prednosti. Britanska vlada takođe vodi razgovore s evropskim saveznicima o mogućem raspoređivanju snaga na Grenlandu.
<h3>Formiranje „arktičke straže“</h3>
Razgovori su još u preliminarnoj fazi i broj vojnika nije definisan, ali se razmatra raspoređivanje trupa, ratnih brodova, aviona, podmornica i protivdronskih sistema. Jedan od konkretnih prijedloga jeste formiranje pomorske NATO „Arktičke straže“, po uzoru na „Baltičku stražu“ uspostavljenu nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Morsko dno Baltika i Arktika prepuno je ključne podvodne infrastrukture, poput energetskih gasovoda i internet-kablova, koji su ranjivi na hibridne napade.
- Mnogo više se može učiniti na Arktiku- kazala je Oana Lungešku, dugogodišnja portparolka NATO-a do 2023. godine, a sada saradnica Instituta RUSI. „Ne očekujem da će Velika Britanija ili Njemačka poslati veliki broj vojnika na Grenland, ali bi mogle intenzivirati vojne vježbe u regionu ili proširiti postojeće. Arktik je nakon ruske invazije na Ukrajinu postao strateški prioritet NATO-a, ali je potrebno učiniti više.“
<h3>Strateški značaj ostrva</h3>
Grenland se nalazi između SAD-a i Kanade s jedne, te Rusije i Evrope s druge strane. Vašington je stratešku vrijednost ostrva prepoznao još tokom Drugog svjetskog rata, kada ga je okupirao kako bi spriječio da padne u ruke nacističke Njemačke.
Nakon rata, SAD su pokušale da kupe Grenland, ali je Kopenhagen to odbio. Dvije zemlje su kasnije postale osnivačice NATO-a i 1951. godine potpisale odbrambeni sporazum koji SAD-u omogućava održavanje vojnih baza na ostrvu. Grenland se nalazi na najkraćoj ruti između kontinentalnog dijela SAD-a i Rusije, što ga čini ključnim za protivraketnu odbranu.
Nakon raspada Sovjetskog Saveza, SAD su smanjile svoje prisustvo, zadržavši samo jednu vojnu bazu – Pitufik Spejs Bejs, jednu od najvažnijih radarskih stanica Vašingtona. Pomorska uska tačka između Grenlanda, Islanda i Ujedinjenog Kraljevstva, poznata kao GIUK prolaz, smatra se ključnom za praćenje ruskih i kineskih brodova i podmornica.
<h3>Presudan sastanak</h3>
SAD su zatražile od Danske da ojača nadzorne kapacitete, a Kopenhagen je nedavno obećao četiri milijarde dolara za bezbjednost Grenlanda, što je Trampova administracija ocijenila nedovoljnim. Ostaje pitanje da li će prijedlozi NATO-a biti dovoljni za Bijelu kuću.
- Ovonedjeljni sastanak je apsolutno ključan- kazala je Džulijen Smit, bivša američka ambasadorka pri NATO-u. „Mislim da će predstavljati prekretnicu – u jednom ili drugom smjeru. Pravo pitanje je da li će ovi prijedlozi zadovoljiti Bijelu kuću, koja djeluje odlučnija u namjeri da proširi američku teritoriju nego da se zaista posveti bezbjednosti Grenlanda.“
<h3>Stav Grenlanda i neizvjesna budućnost</h3>
Grenland je teritorija Danske i politički pripada Evropi, ali je geografski dio Sjeverne Amerike. Većina Grenlanđana želi nezavisnost od Danske, ali još veći procenat – čak 85 odsto, prema anketama – protivi se ideji da postanu Amerikanci.
Uoči sastanka u Vašingtonu, grenlandski premijer Jens-Frederik Nilsen izjavio je da se njegova zemlja suočava s ozbiljnom geopolitičkom krizom i dodao: „Ako moramo birati između SAD-a i Danske, ovdje i sada, mi biramo Dansku.“
Bez obzira na ishod sastanka, Donald Tramp ostaje nepredvidiv faktor, smatra Sara Olvig iz Grenlandskog centra za spoljnu i bezbjednosnu politiku. „Sve će zavisiti od predsjednika“, rekla je. „A on je veoma nepredvidiv. Ako SAD silom preuzmu Grenland, Sjedinjene Američke Države više neće biti zemlja slobodnih.“
- To bi bio kraj NATO-a i demokratskog svijeta kakvog poznajemo- poruke su,
Ishod sastanka, zakazanog za srijedu, pažljivo će pratiti i Rusija i Kina – vjerovatno podjednako pomno kao i sami stanovnici Grenlanda.

Grenland u fokusu svjetske politike: SAD, NATO i borba za Arktik

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Crne Gore Ervin Ibrahimović sastaće se sjutra sa ministrom vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordanom Grlićem-Radmanom na Svečanoj akademiji Bokeljske mornarice u Kotoru.
Sastanak je, kako su saopštili iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP), planiran za 12 sati.
- Nakon sastanka, u 12.30 časova, predviđene su izjave za medije dvojice ministara - dodali su u saopštenju.

Ibrahimović na Svečanoj akademiji Bokeljske mornarice

Predsjedništvo Demokratske narodne partije (DNP) usvojilo je danas, na sjednici održanoj u Podgorici, niz zaključaka kojima obavezuje svoje predstavnike u Vladi da pokrenu ključne inicijative iz programskih opredjeljenja te partije, uz jasno upozorenje da će, u suprotnom, uslijediti ostavke i povlačenje podrške izvršnoj vlasti.
Kako je saopšteno, članovi Vlade iz redova DNP-a, Milun Zogović i Maja Vukićević, obavezni su da već na prvoj sjednici Vlade iniciraju ustavne promjene kojima bi srpski jezik bio normiran kao službeni, kao i izmjene i dopune Zakona o državljanstvu.
- Takođe, obavezani su da pokrenu izmjene i dopune Zakona o državnim simbolima, kako bi trobojka bila normirana kao narodna zastava, kao i da iniciraju sveobuhvatan dijalog zasnovan na referendumskom rezultatu od 14. decembra 2025. godine, koji bi uvažio stavove građana Zete povodom namjere izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) - navodi se u saopštenju.
U saopštenju se ističe da će, ukoliko ove inicijative ne dobiju podršku na Vladi, Milun Zogović i Maja Vukićević podnijeti ostavke na svoje funkcije, dok će poslanički klub DNP-a uskratiti podršku Vladi premijera Milojka Spajića. Istovremeno, odbornički klub DNP-a u Skupštini Glavnog grada povući će podršku gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću.
Iz DNP-a su poručili da ta partija od prvog dana podrške, a kasnije i učešća u Vladi, nije odstupila od svojih ideoloških i programskih principa, te da njihova programska opredjeljenja nijesu u koliziji ni sa Koalicionim sporazumom, ni sa tzv. Barometrom 26, jer se, kako navode, radi o evropskim vrijednostima i standardima koji se jedino u Crnoj Gori ignorišu.
U saopštenju se ističe da su sve dosadašnje inicijative DNP-a, nakon završenog popisa stanovništva, koje su se odnosile na normiranje srpskog jezika kao službenog, donošenje Zakona o državljanstvu i zakonsko normiranje trobojke kao narodne zastave, nailazile na odbijanje koalicionih partnera.
Posebno je oštro kritikovana nedavna policijska akcija u Zeti, tokom koje je, kako se navodi, uhapšeno 54 građana, među kojima su bila i maloljetna lica, žene, stariji ljudi, odbornici i predsjednik Opštine Zeta, zbog mirnog protivljenja izgradnji PPOV-a. DNP je ovu akciju ocijenio kao nedopustiv čin represije i naveo da su njome rukovodila ista lica koja su postupala i tokom protesta u vrijeme litija.
Iz partije su saopštili da su prihvatili inicijativu predsjednika Skupštine Andrije Mandića za započinjanje novih pregovora radi prevazilaženja političke krize, ali da su ti razgovori završeni bez rezultata, jer premijer Spajić nije prihvatio ponuđene opcije kao osnov za dalje razgovore sa mještanima Boto­na.
Na kraju, iz DNP-a su poručili da ostaju spremni za dijalog, ali da nema trgovine ideološkim i programskim principima.
- DNP nije u Vladi zbog fotelja, već zbog građana koji su nam dali povjerenje na parlamentarnim izborima 2023. godine. Ukoliko naše inicijative budu odbijene, bez zadrške ćemo napustiti Vladu - navodi se u saopštenju, uz poruku da Crna Gora mora biti država svih građana, a ne privilegovanih pojedinaca.

DNP traži ustavne promjene ili izlazi iz vlasti: Zahtijevaće da srpski jezik bude službeni, izmjene Zakona o državljanstvu...

Članovi Predsjedništva Demokratske narodne partije (DNP) stižu na sastanak na kom bi trebalo da odluče o tome hoće li ova partija napustiti vlast na lokalnom nivou u Podgorici, kao i državnu vlast, nakon intervencije policije u Botunu.
Na sastanak su stigli predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović, potpredsjendik Vlade Milun Zogović i ministarka saobraćaja Maja Vukićević.&nbsp;
Policija je, podsjetimo, 30. decembra uhapsila 54 mještana Botuna jer su blokirali lokaciju predviđenu za gradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u ovom selu.
Predsjednik DNP-a Milan Knežević ranije je kazao da će njegova partija izaći iz vlasti ukoliko policija interveniše u Botunu.
Knežević je rekao da će podnijeti ostavku na funkciju predsjednika partije, kao i na poslanički mandat, ukoliko Predsjedništvo ne prihvati njegov predlog da DNP napusti državnu i lokalnu vlast.
Botunjani i Zećeni su dva dana blokirali putni pravac od Podgorice ka Zeti i prilaz aerodromu. Nakon toga je dogovoreno da se policija povuče iz Botuna, i da se aktiviraju pregovori o gradnji.
Knežević je tokom blokade ponovio da će Predsjedništvu predložiti povlačenje iz državne i lokalne vlasti.
Nezavisni odbornik u SO Zeta Svetozar Ulićević i grupa građana iz te opštine predvođena Predragom Vulevićem, tražili su od DNP da ostane u vlasti.

U toku sastanak: Predsjedništvo DNP-a odlučuje o izlasku iz vlasti

Američki državni sekretar Marko Rubio rekao je danas da će se sljedeće sedmice sastati sa predstavnicima Danske i Grenlanda.
Rubio je to rekao novinarima poslije sastanka iza zatvorenih vrata sa američkim senatorima.
Predstavnici Danske - članice Evropske unije i NATO-a, kao i predstavnici autonomne teritorije Danske, ostrva Grenlanda, danas su tražili sastanak s Rubiom.
Ostrvo Grenland, na krajnjem sjeveru Atlantskog okeana strateški je važno i ima veliki rudni potencijal.
Zabrinutost za budućnost Grenlanda ponovo je oživjela pošto je Tramp u subotu upotrijebio vojnu silu protiv Venecuele, a ranije je Bijela kuća saopštila da je u vezi s Grenlandom korišćenje američke vojske „uvijek opcija“.
Više evropskih lidera odbacilo je Trampov zahtjev da SAD preuzmu Grenland, koji on navodno opravdava „strateškim razlozima“.
Rubio je danas izjavio: „Ako predsjednik identifikuje prijetnju po nacionalnu bezbjednost Sjedinjenih Država, svaki predsjednik zadržava opciju da je rješava vojnim sredstvima“.
Potom je dodao: „Kao diplomata, a to je ono što sam ja sada, i ono na čemu mi radimo, uvijek radije biramo da stvari rješavamo na različite načine, što uključuje i Venecuelu“.
Takođe danas, a prije izjave Rubija, ministar vanjskih poslova Francuske Žan-Noel Baro rekao je da mu je Rubio u telefonskom razgovoru kazao da „otpisuje mogućnost invazije“ na Grenland.

Rubio: Sljedeće sedmice sastaću se sa predstavnicima Danske i Grenlanda

U Kopenhagenu se sinoć uz neuobičajene mjere bezbjednosti i tajnosti sastao državni vrh Danske kako bi dogovorio strategiju u grenlandskoj krizi. Nakon otprilike dva sata, pred novinare je izašao ministar vanjskih poslova Lars Loke Rasmusen i rekao da će zatražiti sastanak sa američkim kolegom Markom Rubiom kako bi se „razjasnio nesporazum“, piše Index.hr.
- Moramo razjasniti neke nesporazume koji su se dogodili. Vjerujemo da je ova situacija posljedica pogrešnog tumačenja. Na primjer, nije tačno da se ruski i kineski brodovi kreću oko Nuuka na Grenlandu- rekao je Rasmusen, dodajući da će zajedno sa Vivian Mocfeldt, ministarkom vanjskih poslova Grenlanda, otići u Vašington, ali da još ne zna kada će se to dogoditi.
Riječ je o očiglednom pokušaju smirivanja tenzija i znatno blažoj retorici u odnosu na nastupe danske premijerke Mette Frederiksen prethodnih dana, koja zbog okupljanja Koalicije voljnih u Parizu nije prisustvovala sastanku u Kopenhagenu.
Rasmusen je naglasio da „SAD ne može jednostavno dobiti Grenland“, ali je odmah dodao da se slaže sa mišljenjem američkog predsjednika Donalda Trampa da na Arktiku postoje određeni bezbjednosno-politički izazovi.
<h2>Saradnja može, predaja suvereniteta ne može</h2>
Izrazio je spremnost za saradnju i širenje američkog prisustva na Grenlandu, ali ne i za ustupanje suvereniteta nad najvećim ostrvom na svijetu. Ni prodaja Grenlanda, o kojoj se u posljednja 24 sata počelo govoriti u Vašingtonu, ne dolazi u obzir, naglasio je Rasmussen.
Sastanak u Kopenhagenu nije naišao na dobar odjek na Grenlandu. Pipaluk Linge, predsjednica Odbora za vanjsku i bezbjednosnu politiku grenlandskog parlamenta, izrazila je nezadovoljstvo što nijedan grenlandski predstavnik nije bio pozvan. Danski političari su odmah odgovorili da je problem bio u tome što su, zbog osjetljivosti teme, svi učesnici morali fizički biti prisutni u Kopenhagenu.
- Dakle, oni održavaju sastanak o nama – istorijski sastanak o nama – bez nas. To je neokolonijalistički pristup. Ova frustracija postoji među grenlandskim stanovništvom već mnogo godina. Zato se i želimo osamostaliti, jer nemamo osjećaj da smo ravnopravni. Ne želimo biti građani drugog reda- rekla je Linge za danski javni servis DR.
Dok ankete na ulicama danskih gradova pokazuju određeno nezadovoljstvo i razočaranje građana reakcijom danske vlade na američke pretenzije, danski stručnjaci za međunarodne odnose nemaju nikakvih iluzija o tome šta bi se dogodilo s Grenlandom ukoliko Tramp ustraje i postane agresivan u svojim namjerama.
<h2>„Američka ratna mašinerija je jednostavno prejaka“</h2>
„Ako SAD odluči da napadne Grenland, što je za sada teško zamislivo, ostali bismo sami. Niko neće ni prstom mrdnuti, u strogo vojnom smislu. Niko nam neće pomoći“, rekao je za DR Peter Viggo Jakobsen, docent na Institutu za strategiju i ratne studije pri Danskoj odbrambenoj akademiji.
Prema propisima, danska vojska bi morala da reaguje u slučaju napada bez čekanja naređenja iz Kopenhagena, ali Jakobsen smatra da bi svaka borba bila „potpuno besmislena“: „Grenland je veoma daleko, tamo je izuzetno hladno i uslovi za borbu su užasni. Američka ratna mašinerija je jednostavno prevelika i presnažna da bi se tu išta moglo učiniti.“
Na pitanje DR-a da li se onda podrška evropskih saveznika svodi samo na lijepe riječi, Jakobsen zaključuje: „Naravno, niko neće umirati za Grenland. Ni mi ne namjeravamo umirati za Ukrajinu. Dajemo joj novac i oružje, ali nećemo umirati. Ako Amerikanci napadnu, to će biti ‘game over’. A Grenlanđani će morati da se pomire s tim da imaju novog gazdu.“
<h2>„SAD neće vojno zauzeti Grenland“</h2>
S tim se slaže i Jakob Linnet Schmidt, doktorand na Danskom institutu za međunarodne studije i stručnjak za odbrambenu politiku, koji takođe ne vjeruje da će SAD oružanim snagama zauzeti Grenland, ali ako bi se to ipak dogodilo, ne vidi nikakvu šansu za danski uspjeh.
- Bilo bi samoubistvo ući u vojni sukob protiv SAD-a na Grenlandu. Čak i uz pomoć evropskih saveznika. Naravno, Danska ima više vojnih kapaciteta nego što Tramp priznaje kada se ruga sa psećim zapregama, ali to ipak nije dovoljno- rekao je Šmit za DR.

Hitan sastanak u Danskoj oko Grenlanda

Američki i ukrajinski predsjednik Donald Tramp i Vladimir Zelenski sastaće se danas u Palm Biču na Floridi.
Bijela kuća objavila je izmijenjenu satnicu sastanka koji počinje u 13 sati po lokalnom vremenu, a ne u 15 kako je ranije javljeno.
U saopštenju je navedeno da će sastanak biti u blizini Trampove rezidencije Mar-a-Lago, gdje američki predsjednik provodi vikend.
"Volstrit džurnal" je izvijestio da Zelenski na sastanak donosi mirovni prijedlog od 20 tačaka.
Prema pisanju tog lista, jedan od ključnih elemenata plana je uspostavljanje demilitarizovane zone.
Neimenovani ukrajinski izvori, na koje se poziva "Volstrit džurnal", rekli su da je cilj sastanka rješavanje ključnih razlika u vezi sa nacrtom mirovnog sporazuma.
Nakon susreta sa kanadskim premijerom Markom Karnijem, Zelenski je poručio da je posljednji napad Moskve zapravo „ruski odgovor na naše mirovne napore“ i da jasno pokazuje „da Putin ne želi mir“.
Prema njegovim riječima, s Trampom će razgovarati o najnovijoj verziji mirovnog plana koji su pripremile Sjedinjene Američke Države. Dokument sadrži 20 tačaka i uključuje mogućnost ukrajinskog napuštanja Donbasa. Rusija taj plan zasad ne podržava, a Zelenski navodi da je spreman i na opciju da se o prijedlogu raspiše referendum.
On je dodao da će s Trampom posebno razgovarati o statusu Donbasa, gdje Moskva trenutno kontroliše oko 70 odsto teritorije Donjecka i čak 99 odsto Luganska. Među važnim temama biće i budućnost nuklearne elektrane Zaporožje.
Zelenski je za američki medij Aksios kazao da i dalje želi da ubijedi Vašington da se odustane od zahtjeva za potpunim povlačenjem ukrajinskih snaga iz Donbasa. Ako kompromis ne bude postignut, moguće je da će se cijeli prijedlog – rezultat višenedjeljnih pregovora – na kraju staviti na glasanje građanima Ukrajine.
Kako je istakao, plan je već 90 odsto završen, ali i dalje ostaje otvoreno pitanje teritorija koje bi eventualno bile ustupljene Rusiji. Moskva insistira da joj pripadne cijeli Donbas, dok Kijev želi da se trenutne linije fronta priznaju kao privremena granica. Sjedinjene Države, u potrazi za kompromisom, predložile su formiranje slobodne ekonomske zone ukoliko se Ukrajina povuče iz tog regiona, iako se još ne zna kako bi takav model funkcionisao u praksi.
Zelenski je naglasio da novi dokument vidi kao „temeljni plan za okončanje rata“. 
Sa druge strane, ruski predsjednik Vladimir Putin poručio je da Ukrajina „ne pokazuje želju za mirnim rješenjem sukoba“, dodajući da Moskva „neće prihvatiti rješenja koja bi ugrozila ruske interese“.

Promijenjena satnica za sastanak predsjednika Ukrajine i SAD, Zelenski otkrio o čemu će razgovarati

Speleolozi slovenačkog kluba "Kostanjevica na Krki" nakon punih 60 godina traganja uspjeli su da dođu do velikog otkrića - probili su se do podzemnog toka rijeke Studene i otkrili veliki sistem jama sa pećinskim nakitom i dvoranama visokim više desetina metara.
Brane Čuk, sekretar kluba, za slovenačke medije je rekao da novootkrivene pećine imaju komore koje su visoke nekoliko desetina metara i dugačke oko 50 metara, dok se najveći speleotem (pećinski ukrasi) poklapa sa najvećim u Kostanjevičkoj pećini.
Kako je istakao, pećinski sistem je najvjerovatnije povezan sa Kostanjevičkom pećinom jer rijeka Studena teče dva kilometra od ulaza u pećinu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FKJKostanjevicanaKrki%2Fposts%2F908488194849077%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ovo su bili snovi više generacija speleologa - dodali su iz kluba koji aktivno djeluje još od 1964. godine
Članovi su decenijama fokusirali napore na istraživanje 2,5 kilometra duge Kostanjevičke pećine, ali su ih u daljem napredovanju zaustavljala duboka jezera i sifoni.
Zbog toga su donijeli odluku da u sistem pokušaju ući sa vrha, preko provalija na planini Gorjanci.
Ključni trenutak dogodio se prije četiri godine, kada su u snijegu uočili rupu iz koje je izbijao topli vazduh. Jamu su nazvali "Gorjanc" i postepeno je istraživali, ali su prije dvije godine ostali bez prolaza za dalje napredovanje.
Nova nada pojavila se 17. januara ove godine kada su u nastavku jame otkrili velike dvorane, a samo sedmicu dana kasnije uslijedio je najveći uspjeh - pronalazak kanjona rijeke Studene na dubini od 305 metara, ispunjenog slapovima i bočnim kanalima.
Čuk procjenjuje da je novootkriveni sistem vjerovatno duži od same Kostanjevičke pećine i da predstavlja najveći jamski kompleks u najdubljem dijelu Dolenjske.

(FOTO) Veliki podzemni kompleks u Sloveniji: Dvorane visoke desetine metara i spektakularni pećinski nakit

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je danas da neće dozvoliti obnovu Gaze prije potpune demilitarizacije, niti će pristati na uspostavljanje palestinske države, ističući da će politički i bezbjednosni interesi Izraela biti ispunjeni.
Netanjahu je govorio povodom druge faze plana američkog predsjednika Donalda Trampa za Gazu, naglašavajući da će izraelski politički i bezbjednosni interesi biti u potpunosti zadovoljeni.
- Sada smo fokusirani na završetak dvije preostale misije: zaplijenu oružja Hamasa i potpunu demilitarizaciju Gaze, uključujući uklanjanje oružja i tunela - rekao je Netanjahu.
U nastavku je odbacio ideju o prisustvu međunarodnih snaga u Pojasu Gaze.
- Čujem da se pominje dovođenje turskih i katarskih vojnika u Gazu. Ni to se neće desiti. Kako sam se dogovorio s predsjednikom Trampom, postoje samo dvije mogućnosti: ili će se to ostvariti na lakši ili na teži način, ali u svakom slučaju – to će se dogoditi - poručio je Netanjahu.
Dodao je da neće prihvatiti rješenje koje podrazumijeva palestinsku državnost, navodeći da se „to nije dogodilo i da se neće dogoditi“.
- Mislim da svi znate da sam ja osoba koja je, zajedno sa svojim kolegama u vladama koje sam predvodio, više puta spriječila uspostavljanje palestinske države. Ni danas ni sjutra to nećemo dozvoliti - zaključio je Netanjahu.

Netanjahu: Nema obnove Gaze prije razoružanja, niti prihvatanja palestinske države

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani granice u slučaju najgoreg scenarija, odnosno potpunog kolapsa vlasti u Teheranu, objavio je Middle East Eye (MEE).
Prema navodima MEE-a, visoki zvaničnici turskog Ministarstva vanjskih poslova su u četvrtak, na zatvorenom sastanku u parlamentu, informisali poslanike da Ankara priprema više mogućih scenarija u vezi s Iranom. Te informacije su ovom portalu prenijela dvojica učesnika sastanka.
<h2>„Tampon-zona“</h2>
Jedan od izvora naveo je da su turski zvaničnici koristili termin „tampon-zona“ kako bi opisali namjeru Ankare da učini sve što je moguće da spriječi novi talas izbjeglica da uđe u zemlju.
Drugi učesnik sastanka, međutim, istakao je da taj izraz nije eksplicitno korišćen, iako je izražena spremnost da se preduzmu mjere izvan uobičajenih procedura.
– U suštini, kazali su da smatraju kako sve moguće mjere na iranskoj strani granice treba preduzeti kako bi oni koji bi eventualno krenuli tokom migracija tamo i ostali – rekao je drugi izvor.
Tursko Ministarstvo odbrane je ranije ovog mjeseca saopštilo da je Ankara dodatno ojačala bezbjednost duž granice s Iranom, duge 560 kilometara, kroz tehnološki unaprijeđen sistem fizičkih barijera.
Mjere uključuju 203 elektrooptičke kule, 43 kule s liftovima, modularni betonski zid u dužini od 380 kilometara, kao i 553 kilometra odbrambenih kanala.
Ministarstvo je navelo i da su pogranična područja pod stalnim nadzorom izviđačkih i nadzornih sistema, uključujući dronove i avione.
Jedan turski medij objavio je da su tokom istog sastanka zvaničnici obavijestili poslanike da je tokom nedavnih krvavih protesta protiv vlasti u Iranu poginulo oko 4.000 ljudi, dok je više od 20.000 ranjeno.
Protesti su izbili zbog naglog rasta inflacije i snažnog pada vrijednosti iranske valute, a zatim su se brzo proširili širom zemlje. Iako je bilo nasilnih incidenata od strane dijela demonstranata, više istraga i snimaka ukazuje na to da su vlasti u Teheranu koristile nesrazmjernu silu kako bi ugušile proteste. Istovremeno je uvedena i blokada interneta.
<h2>Američko vojno jačanje u regionu</h2>
Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio je u petak za televiziju da se Ankara protivi bilo kakvoj stranoj intervenciji u Iranu i pozvao američku administraciju da krizu rješava diplomatskim putem.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp u početku je zaprijetio Teheranu zbog nasilnog gušenja protesta, ali je kasnije poručio da je otvoren za razgovore s iranskim rukovodstvom.
Ipak, Vašington razmatra mogućnost preciznih udara na „visokorangirane“ iranske zvaničnike i vojne komandante koje smatra odgovornima za smrt demonstranata, rekao je za MEE jedan zvaničnik iz Zaliva upoznat s internim razgovorima.
Tokom posljednjih dana Sjedinjene Američke Države rasporedile su borbene avione, sisteme protivvazdušne odbrane i ratne brodove u regionu Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, čime je Donaldu Trampu data opcija napada na visoke iranske zvaničnike.
Jačanje vojne prisutnosti, kako se čini, dostiže vrhunac. U ponedjeljak je nosač aviona USS Abraham Lincoln uplovio u vode Bliskog istoka.
<h2>Moguće posljedice</h2>
Turske vlasti su svjesne posljedica operacija promjene režima i ratova, imajući u vidu destabilizujuće efekte američke invazije na Irak 2003. godine, kao i, u novije vrijeme, građanskog rata u Siriji od 2011. do 2024. godine.
Ti sukobi doveli su do dolaska stotina hiljada izbjeglica u Tursku, što je dodatno opteretilo ključne sektore poput energetike i trgovine.
Tursko društvo ostaje izrazito osjetljivo na prisustvo izbjeglica, naročito oko 2,7 miliona Sirijaca, od kojih se mnogi sada vraćaju u Siriju nakon pada režima Bašara al-Asada.
Middle East Eye je u junu izvijestio da turski zvaničnici procjenjuju kako bi potpuni rat između Izraela i Irana mogao gurnuti i do milion iranskih izbjeglica ka turskoj granici.
Izvori su tada naveli da je malo vjerovatno da bi Ankara prihvatila bilo kakve izbjeglice, osim onih kojima je neophodna hitna humanitarna pomoć.
MEE je takođe objavio da Turska više neće primjenjivati politiku „otvorenih vrata“ prema susjednim državama u slučaju novih izbjegličkih talasa. Iranski državljani trenutno mogu ulaziti u Tursku bez vize.
Dodatni problem koji komplikuje ove planove jeste prisustvo azerbejdžanskih Turaka u Iranu, kojih prema procjenama ima najmanje 12 miliona.
Još nije jasno kako bi Ankara reagovala u slučaju masovnog dolaska pripadnika ove zajednice na granicu, što bi moglo izazvati snažan unutrašnji pritisak da im se omogući ulazak u zemlju.

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani

Kuba će "propasti" u bliskoj budućnosti, jer ova karipska zemlja više ne dobija naftu iz Venecuele, izjavio je predsjednik SAD Donald Tramp.
- Kuba će uskoro propasti. Kuba je zaista zemlja koja je veoma blizu propasti. Znate da su dobijali novac od Venecuele. Dobijali su naftu od Venecuele. Više je ne dobijaju - rekao je Tramp novinarima, prenosi Srna.
Portal Politico pisao je prošle sedmice da Trampova administracija razmatra uvođenje potpune blokade uvoza nafte na Kubu da bi podstakla promjenu vlasti u toj zemlji.
Tramp je ranije ovog mjeseca rekao da će zaustaviti dotok nafte i novca iz Venecuele na Kubu.

Tag: sastanak