Ministar zdravlja Vojislav Šimun održao je sastanak sa šefom kancelarije Svjetske banke Kristoferom Šeldonom o saradnji i kontinuiranoj koordinaciji u okviru serije zajmova zasnovanih na razvojnim politikama (Development Policy Loan). Prva operacija, kako su naglasili su Ministarstvu zdravlja, odobrena je u oktobru 2024. godine, dok je druga trenutno u fazi pripreme, s planiranim odobrenjem Odbora direktora Svjetske banke 31. marta 2026. 
 
- Ministar je izrazio zahvalnost na saradnji i realizaciji planiranih aktivnosti kontrole potrošnje farmaceutskih sredstava kao i podršku u reformskih procesima na primarnom nivou zdravstvene zaštite. U okviru tih aktivnosti, najavio je pokretanje Nacionalnog sistema za praćenje količina i zaliha lijekova u Crnoj Gori od dobavljača do krajnjih korisnika - naveli su u MZD.
Šimun je istakao da je Ministarstvo zdravlja pripremilo, a Vlada utvrdila Predlog Zakona o upravljanju podacima u oblasti zdravstva i digitalnom zdravlju koji će se naći u skupštinskoj proceduri na prvoj sledećoj sjednici a koji će omogućiti punu digitalnu transformaciju u prikupljanju, obradi i čuvanju podataka. 
 
- Takođe, istakao je značaj i unapređenje rada Komisije za odobravanje ljekova van Liste ljekova za liječenje rijetkih bolesti i nastavak terapije propisane tokom liječenja osiguranog lica u inostranstvu, kao i uspostavljanje registra za rijetke bolesti - dodali su u saopštenju.
Sastanku su prisustvovali i Denis Mesihović, koordinator programa Svjetske banke u Crnoj Gori, Milan Lakićević, viši ekonomista i vođa DPL tima.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Šimun sa Šeldonom o kontroli potrošnje i dostupnosti ljekova, najavljeno pokretanje Nacionalnog sistema za praćenje količina i zaliha

Ministar unutrašnjih poslova i direktor Uprave policije se uvijek odazivaju pozivu na sastanke - poručio je resorni ministar Danilo Šaranović nakon što je premijer Milojko Spajić saopštio da će večeras inicirati sastanak sa njima kako bi se utvrdilo kako je došlo do propusta i ko mora snositi odgovornost za to što policija traga za sinom bivše predsjednice Vrhovnog suda Milošem Medenicom koji je danas osuđen na 10 godina i dva mjeseca zatvora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpolicija-traga-za-milosem-medenicom-nakon-izricanja-presude-nije-zatecen-na-kucnoj-adresi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Šaranović je dodao da očekuje da će sastanku o predmetnoj temi prisustvovati i ministar pravde, predstavnici sudstva i direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FSaranovicDanilo%2Fstatus%2F2016601823126102297&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Premijer Milojko Spajić prethodno je poručio da je neprihvatljivo što je Medenica, koji je danas pravosnažno osuđen kao organizator kriminalne grupe, postao nedostupan nadležnim institucijama.
Spajić je na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter) naveo da je informacija o nedostupnosti Miloša Medenice posebno zabrinjavajuća, imajući u vidu težinu krivičnih djela za koja je danas osuđen.
- Informacija da je Miloš Medenica nedostupan nadležnim institucijama za mene je neprihvatljiva, jer je, prema današnjoj presudi, riječ o organizatoru ozbiljne kriminalne grupe koja je izvršila brojna krivična djela u Crnoj Gori - poručio je Spajić.

Šaranović: Uvijek se odazivamo pozivu na sastanke, očekujem da prisustvuju i ministar pravde, predstavnici sudstva i direktor ANB-a

Sekretar Savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu Ukrajine Rustem Umerov, koji je jedan od glavnih pregovarača Kijeva na razgovorima o okončanju rata u Ukrajini, izjavio je danas da je sastanak sa američkom i ruskom delegacijom u Abu Dabiju "bio fokusiran na parametre za okončanje ruskog rata".
- Dodatni sastanci su zakazani za sjutra. Sjutra će se ukrajinskoj delegaciji pridružiti načelnik Generalštaba, general Andrij Hnatov, i zamjenik načelnika Odbrambene obavještajne službe Ukrajine, general-potpukovnik Vadim Skibicki - rekao je Umerov u objavi na platformi X.
Umerov je kazao da su na trilateralnom sastanku u američkoj delegaciji učestvovali specijalni američki izaslanik Stiv Vitkof, zet američkog predsjednika Donalda Trampa, Džared Kušner, general Danijel Driskol i drugi, a da je "ruska delegacija uključivala predstavnike vojne obaveštajne službe i oružanih snaga".
- Cijenimo posredovanje Sjedinjenih Američkih Država. Sastanak je bio fokusiran na parametre za okončanje ruskog rata i dalju logiku pregovaračkog procesa usmjerenog ka napredovanju ka dostojanstvenom i trajnom miru - kazao je Umerov.
Dodao je da će se sjutra ukrajinskoj delegaciji pridružiti načelnik Generalštaba, general Andrij Hnatov i zamenik načelnika Odbrambene obavještajne službe Ukrajine, general-potpukovnik Vadim Skibicki.
- Nakon svake faze, izvještavamo predsjednika Ukrajine, Volodimira Zelenskog. Ukrajinski tim djeluje koordinisano u okviru zadataka koje je postavio predsednik. Spremni smo da radimo u različitim formatima u zavisnosti od toka dijaloga - kazao je Umerov.
Sastanak delegacija Sjedinjenih Američkih Država, Ukrajine i Rusije održan je danas iza zatvorenih vrata u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a medijima su proslijeđene samo fotografije sa sastanka.
Zvaničnik Bijele kuće je za NBC News rekao da je "trilateralni sastanak u Abu Dabiju između Sjedinjenih Država, Ukrajine i Rusije bio produktivan", i da će se "razgovori nastaviti sjutra".

Umerov: Sastanak u Abu Dabiju bio fokusiran na parametre za okončanje rata

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je održan sastanak američke, ukrajinske i ruske delegacije u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, i da je važno da je Rusija spremna da okonča rat koji je sama započela, kao što i Ukrajina želi da se taj rat završi.
- Ukrajinski predstavnici mi se javljaju skoro svakog sata - trenutno su u Emiratima. Danas su tamo ukrajinska, američka i ruska delegacija, već je obavljen razgovor. To je važno, jer dugo nije bilo ovakvih trilateralnih formata sastanaka. Razgovara se o parametrima završetka rata. Sada bi trebalo da imaju bar neke od odgovora od Rusije, a glavno je da je Rusija spremna da okonča ovaj rat, koji je sama započela - rekao je Zelenski u večernjem obraćanju, prenosi Ukriform.
On je kazao da su stavovi Ukrajine jasni, i da je definisao okvir za dijalog za ukrajinsku delegaciju.
- Delegacija je stalno u kontaktu - Rustem Umerov, Kirilo Budanov, David Arahamija, Serhij Kislicija. Sjutra će se pregovorima pridružiti general Hnatov, načelnik Generalštaba, i predstavnik Obavještajne službe Ministarstva odbrane (GUR) Skibicki - rekao je Zelenski.
Prema njegovim riječima, još je rano za izvođenje zaključaka iz sadržaja razgovora trilateralnog sastanka, koji je danas održan u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
- Vidjećemo kako će se razgovor odvijati sjutra, kakvi će biti rezultati. Potrebno je da ne postoji samo ukrajinska želja da se okonča ovaj rat, da postigne potpunu bezbjednost, već i da se slična želja nekako pojavi u Rusiji - rekao je Zelenski.

Zelenski nakon sastanka u UAE: Rusija je spremna da okonča rat

Nastavak realizacije izgradnje auto-puta Bar Boljare učvršćuje strateško partnerstvo Crne Gore i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), a to je samo jedan u nizu zajedničkih projekata za naredni period.
To je poruka sa sastanka predsjednika Vlade Crne Gore Milojka Spajića i predsjednice EBRD Odile Renaud-Basso, koji je održan na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu.
Kako je saopšteno iz Vlade Crne Gore, ocijenjeno je da je tender za izgradnju druge dionice auto puta od Mateševa do Andrijevice, koji je vodila Evropska banka za obnovu i razvoj sproveden na odgovoran i transparentan način.
- Tokom razgovora razmotreni su potencijalni vidovi saradnje u različitim oblastima, a iz EBRD -a su poručili da su spremni da u velikoj mjeri učestvuju u projektima Vlade, čiji je cilj unapređenje saobraćajne infrastrukture, razvoj energetskog i turističkog sektora, kao i poljoprivrede - navodi se u saopštenju.
Zaključeno je da ubrzani i vidljiv uspjeh reformskih procesa na putu Crne Gore ka EU jasan signal EBRD-u da ulaže u Crnu Goru.

Spajić i Renaud-Basso: Druga dionica auto-puta samo jedan od zajedničkih projekata koji mijenjaju Crnu Goru

U Bijeloj kući danas se održava sastanak koji bi mogao odrediti budućnost Arktika, ali i samog Grenlanda. Američki potpredsjednik Džej-Di Vens domaćin je ministrima vanjskih poslova Danske i Grenlanda, kao i američkom državnom sekretaru Marku Rubiju, a u fokusu razgovora je budućnost najvećeg ostrva na svijetu, piše BBC.
Iznad trgovačkog centra prekrivenog snijegom u Nuuku, glavnom gradu ostrva, prolazi velika digitalna traka s vijestima. Nije potrebno poznavati grenlandski jezik da bi se razumjele riječi „Tramp“, „Grenland“ i „suverenitet“, koje se neprestano pojavljuju ispisane jarkocrvenim slovima.
<h3>Ozbiljne poruke</h3>
Donald Tramp izjavio je da želi tu zemlju i da će je uzeti „na lakši ili teži način“, a nakon njegove nedavne vojne akcije u Venecueli, stanovnici Grenlanda njegove riječi shvataju ozbiljno. Napeto iščekivanje sastanka u Vašingtonu traje danima, a prolaznici kažu da se čini kao da traje godinama.
- Željela bih da podstaknem Donalda Trampa da mudro koristi oba uha – da više sluša, a manje govori. Mi nijesmo na prodaju. Naša zemlja nije na prodaju- rekla je Ameli Zib, skidajući debele rukavice od kako bi gestovima naglasila svoje riječi.
Jedna stanovnica, Marija, sa svojom sedmonedjeljnom bebom u naručju, kazala je: „Brinem za budućnost svoje mlade porodice. Ne želimo svu ovu pažnju ovdje.“
- Moja je nada da će naša zemlja biti nezavisna i dobro vođena, a ne kupljena- izjavio je inuitski pisac i muzičar Sivnisok Rask.&nbsp;
<h3>Geopolitičke napetosti</h3>
Međunarodna pažnja usmjerena na Grenland neće tako brzo nestati, a na kocki je mnogo više od sudbine samog ostrva. Spor oko Grenlanda suprotstavlja dvije članice NATO-a – Dansku i Sjedinjene Američke Države. Grenland je poluautonomna teritorija Danske.
Danska premijerka Mete Frederiksen upozorila je da bi, ukoliko bi SAD silom preuzele kontrolu nad ostrvom, to označilo kraj transatlantskog odbrambenog saveza. To bi ujedno bio još jedan težak udarac američko-evropskim odnosima, već narušenim povratkom Donalda Trampa u Bijelu kuću. Evropski lideri istovremeno pokušavaju da zadrže Trampovu administraciju na svojoj strani, posebno zbog podrške mirovnom sporazumu za Ukrajinu.
Potencijalne posljedice sukoba oko Grenlanda su ogromne, ali još nije jasno kako Vašington namjerava da pristupi sastanku – kompromisom ili konfrontacijom. Predsjednik Tramp insistira da mu je Grenland potreban zbog nacionalne bezbjednosti, tvrdeći da će ga, ukoliko ga ne preuzmu SAD, uzeti Kina ili Rusija.
<h3>Vojne inicijative NATO-a</h3>
Imajući to u vidu, velike evropske sile, koje su podržale danski suverenitet nad Grenlandom, započele su izradu vojnih prijedloga za jačanje prisustva NATO-a oko ostrva i na Arktiku. Velika Britanija i Njemačka preuzele su vodeću ulogu u tim naporima.
- Dijelimo zabrinutost SAD-a da ovaj dio Danske mora biti bolje zaštićen- izjavio je u ponedjeljak njemački kancelar Fridrih Merc. „Jednostavno želimo da zajedno unaprijedimo bezbjednosnu situaciju na Grenlandu.“
Predsjednik Udruženja njemačkih rezervista, Patrik Senzburg, pozvao je na što skorije stacioniranje makar jedne evropske brigade na Grenlandu. Naglasio je da će Njemačka „snositi posebnu odgovornost u tom poduhvatu“, te da bi njemačka vojska obukom u arktičkim uslovima stekla značajne strateške prednosti. Britanska vlada takođe vodi razgovore s evropskim saveznicima o mogućem raspoređivanju snaga na Grenlandu.
<h3>Formiranje „arktičke straže“</h3>
Razgovori su još u preliminarnoj fazi i broj vojnika nije definisan, ali se razmatra raspoređivanje trupa, ratnih brodova, aviona, podmornica i protivdronskih sistema. Jedan od konkretnih prijedloga jeste formiranje pomorske NATO „Arktičke straže“, po uzoru na „Baltičku stražu“ uspostavljenu nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Morsko dno Baltika i Arktika prepuno je ključne podvodne infrastrukture, poput energetskih gasovoda i internet-kablova, koji su ranjivi na hibridne napade.
- Mnogo više se može učiniti na Arktiku- kazala je Oana Lungešku, dugogodišnja portparolka NATO-a do 2023. godine, a sada saradnica Instituta RUSI. „Ne očekujem da će Velika Britanija ili Njemačka poslati veliki broj vojnika na Grenland, ali bi mogle intenzivirati vojne vježbe u regionu ili proširiti postojeće. Arktik je nakon ruske invazije na Ukrajinu postao strateški prioritet NATO-a, ali je potrebno učiniti više.“
<h3>Strateški značaj ostrva</h3>
Grenland se nalazi između SAD-a i Kanade s jedne, te Rusije i Evrope s druge strane. Vašington je stratešku vrijednost ostrva prepoznao još tokom Drugog svjetskog rata, kada ga je okupirao kako bi spriječio da padne u ruke nacističke Njemačke.
Nakon rata, SAD su pokušale da kupe Grenland, ali je Kopenhagen to odbio. Dvije zemlje su kasnije postale osnivačice NATO-a i 1951. godine potpisale odbrambeni sporazum koji SAD-u omogućava održavanje vojnih baza na ostrvu. Grenland se nalazi na najkraćoj ruti između kontinentalnog dijela SAD-a i Rusije, što ga čini ključnim za protivraketnu odbranu.
Nakon raspada Sovjetskog Saveza, SAD su smanjile svoje prisustvo, zadržavši samo jednu vojnu bazu – Pitufik Spejs Bejs, jednu od najvažnijih radarskih stanica Vašingtona. Pomorska uska tačka između Grenlanda, Islanda i Ujedinjenog Kraljevstva, poznata kao GIUK prolaz, smatra se ključnom za praćenje ruskih i kineskih brodova i podmornica.
<h3>Presudan sastanak</h3>
SAD su zatražile od Danske da ojača nadzorne kapacitete, a Kopenhagen je nedavno obećao četiri milijarde dolara za bezbjednost Grenlanda, što je Trampova administracija ocijenila nedovoljnim. Ostaje pitanje da li će prijedlozi NATO-a biti dovoljni za Bijelu kuću.
- Ovonedjeljni sastanak je apsolutno ključan- kazala je Džulijen Smit, bivša američka ambasadorka pri NATO-u. „Mislim da će predstavljati prekretnicu – u jednom ili drugom smjeru. Pravo pitanje je da li će ovi prijedlozi zadovoljiti Bijelu kuću, koja djeluje odlučnija u namjeri da proširi američku teritoriju nego da se zaista posveti bezbjednosti Grenlanda.“
<h3>Stav Grenlanda i neizvjesna budućnost</h3>
Grenland je teritorija Danske i politički pripada Evropi, ali je geografski dio Sjeverne Amerike. Većina Grenlanđana želi nezavisnost od Danske, ali još veći procenat – čak 85 odsto, prema anketama – protivi se ideji da postanu Amerikanci.
Uoči sastanka u Vašingtonu, grenlandski premijer Jens-Frederik Nilsen izjavio je da se njegova zemlja suočava s ozbiljnom geopolitičkom krizom i dodao: „Ako moramo birati između SAD-a i Danske, ovdje i sada, mi biramo Dansku.“
Bez obzira na ishod sastanka, Donald Tramp ostaje nepredvidiv faktor, smatra Sara Olvig iz Grenlandskog centra za spoljnu i bezbjednosnu politiku. „Sve će zavisiti od predsjednika“, rekla je. „A on je veoma nepredvidiv. Ako SAD silom preuzmu Grenland, Sjedinjene Američke Države više neće biti zemlja slobodnih.“
- To bi bio kraj NATO-a i demokratskog svijeta kakvog poznajemo- poruke su,
Ishod sastanka, zakazanog za srijedu, pažljivo će pratiti i Rusija i Kina – vjerovatno podjednako pomno kao i sami stanovnici Grenlanda.

Grenland u fokusu svjetske politike: SAD, NATO i borba za Arktik

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Crne Gore Ervin Ibrahimović sastaće se sjutra sa ministrom vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordanom Grlićem-Radmanom na Svečanoj akademiji Bokeljske mornarice u Kotoru.
Sastanak je, kako su saopštili iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP), planiran za 12 sati.
- Nakon sastanka, u 12.30 časova, predviđene su izjave za medije dvojice ministara - dodali su u saopštenju.

Ibrahimović na Svečanoj akademiji Bokeljske mornarice

Predsjedništvo Demokratske narodne partije (DNP) usvojilo je danas, na sjednici održanoj u Podgorici, niz zaključaka kojima obavezuje svoje predstavnike u Vladi da pokrenu ključne inicijative iz programskih opredjeljenja te partije, uz jasno upozorenje da će, u suprotnom, uslijediti ostavke i povlačenje podrške izvršnoj vlasti.
Kako je saopšteno, članovi Vlade iz redova DNP-a, Milun Zogović i Maja Vukićević, obavezni su da već na prvoj sjednici Vlade iniciraju ustavne promjene kojima bi srpski jezik bio normiran kao službeni, kao i izmjene i dopune Zakona o državljanstvu.
- Takođe, obavezani su da pokrenu izmjene i dopune Zakona o državnim simbolima, kako bi trobojka bila normirana kao narodna zastava, kao i da iniciraju sveobuhvatan dijalog zasnovan na referendumskom rezultatu od 14. decembra 2025. godine, koji bi uvažio stavove građana Zete povodom namjere izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) - navodi se u saopštenju.
U saopštenju se ističe da će, ukoliko ove inicijative ne dobiju podršku na Vladi, Milun Zogović i Maja Vukićević podnijeti ostavke na svoje funkcije, dok će poslanički klub DNP-a uskratiti podršku Vladi premijera Milojka Spajića. Istovremeno, odbornički klub DNP-a u Skupštini Glavnog grada povući će podršku gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću.
Iz DNP-a su poručili da ta partija od prvog dana podrške, a kasnije i učešća u Vladi, nije odstupila od svojih ideoloških i programskih principa, te da njihova programska opredjeljenja nijesu u koliziji ni sa Koalicionim sporazumom, ni sa tzv. Barometrom 26, jer se, kako navode, radi o evropskim vrijednostima i standardima koji se jedino u Crnoj Gori ignorišu.
U saopštenju se ističe da su sve dosadašnje inicijative DNP-a, nakon završenog popisa stanovništva, koje su se odnosile na normiranje srpskog jezika kao službenog, donošenje Zakona o državljanstvu i zakonsko normiranje trobojke kao narodne zastave, nailazile na odbijanje koalicionih partnera.
Posebno je oštro kritikovana nedavna policijska akcija u Zeti, tokom koje je, kako se navodi, uhapšeno 54 građana, među kojima su bila i maloljetna lica, žene, stariji ljudi, odbornici i predsjednik Opštine Zeta, zbog mirnog protivljenja izgradnji PPOV-a. DNP je ovu akciju ocijenio kao nedopustiv čin represije i naveo da su njome rukovodila ista lica koja su postupala i tokom protesta u vrijeme litija.
Iz partije su saopštili da su prihvatili inicijativu predsjednika Skupštine Andrije Mandića za započinjanje novih pregovora radi prevazilaženja političke krize, ali da su ti razgovori završeni bez rezultata, jer premijer Spajić nije prihvatio ponuđene opcije kao osnov za dalje razgovore sa mještanima Boto­na.
Na kraju, iz DNP-a su poručili da ostaju spremni za dijalog, ali da nema trgovine ideološkim i programskim principima.
- DNP nije u Vladi zbog fotelja, već zbog građana koji su nam dali povjerenje na parlamentarnim izborima 2023. godine. Ukoliko naše inicijative budu odbijene, bez zadrške ćemo napustiti Vladu - navodi se u saopštenju, uz poruku da Crna Gora mora biti država svih građana, a ne privilegovanih pojedinaca.

DNP traži ustavne promjene ili izlazi iz vlasti: Zahtijevaće da srpski jezik bude službeni, izmjene Zakona o državljanstvu...

Članovi Predsjedništva Demokratske narodne partije (DNP) stižu na sastanak na kom bi trebalo da odluče o tome hoće li ova partija napustiti vlast na lokalnom nivou u Podgorici, kao i državnu vlast, nakon intervencije policije u Botunu.
Na sastanak su stigli predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović, potpredsjendik Vlade Milun Zogović i ministarka saobraćaja Maja Vukićević.&nbsp;
Policija je, podsjetimo, 30. decembra uhapsila 54 mještana Botuna jer su blokirali lokaciju predviđenu za gradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u ovom selu.
Predsjednik DNP-a Milan Knežević ranije je kazao da će njegova partija izaći iz vlasti ukoliko policija interveniše u Botunu.
Knežević je rekao da će podnijeti ostavku na funkciju predsjednika partije, kao i na poslanički mandat, ukoliko Predsjedništvo ne prihvati njegov predlog da DNP napusti državnu i lokalnu vlast.
Botunjani i Zećeni su dva dana blokirali putni pravac od Podgorice ka Zeti i prilaz aerodromu. Nakon toga je dogovoreno da se policija povuče iz Botuna, i da se aktiviraju pregovori o gradnji.
Knežević je tokom blokade ponovio da će Predsjedništvu predložiti povlačenje iz državne i lokalne vlasti.
Nezavisni odbornik u SO Zeta Svetozar Ulićević i grupa građana iz te opštine predvođena Predragom Vulevićem, tražili su od DNP da ostane u vlasti.

U toku sastanak: Predsjedništvo DNP-a odlučuje o izlasku iz vlasti

Američki državni sekretar Marko Rubio rekao je danas da će se sljedeće sedmice sastati sa predstavnicima Danske i Grenlanda.
Rubio je to rekao novinarima poslije sastanka iza zatvorenih vrata sa američkim senatorima.
Predstavnici Danske - članice Evropske unije i NATO-a, kao i predstavnici autonomne teritorije Danske, ostrva Grenlanda, danas su tražili sastanak s Rubiom.
Ostrvo Grenland, na krajnjem sjeveru Atlantskog okeana strateški je važno i ima veliki rudni potencijal.
Zabrinutost za budućnost Grenlanda ponovo je oživjela pošto je Tramp u subotu upotrijebio vojnu silu protiv Venecuele, a ranije je Bijela kuća saopštila da je u vezi s Grenlandom korišćenje američke vojske „uvijek opcija“.
Više evropskih lidera odbacilo je Trampov zahtjev da SAD preuzmu Grenland, koji on navodno opravdava „strateškim razlozima“.
Rubio je danas izjavio: „Ako predsjednik identifikuje prijetnju po nacionalnu bezbjednost Sjedinjenih Država, svaki predsjednik zadržava opciju da je rješava vojnim sredstvima“.
Potom je dodao: „Kao diplomata, a to je ono što sam ja sada, i ono na čemu mi radimo, uvijek radije biramo da stvari rješavamo na različite načine, što uključuje i Venecuelu“.
Takođe danas, a prije izjave Rubija, ministar vanjskih poslova Francuske Žan-Noel Baro rekao je da mu je Rubio u telefonskom razgovoru kazao da „otpisuje mogućnost invazije“ na Grenland.

Rubio: Sljedeće sedmice sastaću se sa predstavnicima Danske i Grenlanda

Budva nastavlja da učvršćuje status jedne od najznačajnijih bokserskih destinacija u Evropi. Upravni odbor Evropske bokserske federacije jednoglasno je dodijelio Bokserskom savezu Crne Gore organizaciju Evropskog prvenstva u boksu za uzrast do 17 godina, koje će biti održano od 1. do 12. oktobra u Budvi.
Odluka evropske kuće boksa predstavlja, navode oni, još jedno veliko priznanje za crnogorski boks i potvrdu povjerenja koje BSCG uživa na međunarodnoj sceni. Iz Saveza ističu da je dodjela organizacije rezultat dugogodišnjeg uspješnog rada i besprijekorne realizacije najvećih sportskih događaja.
- Ovo je još jedna potvrda da se Bokserski savez Crne Gore profilisao kao pouzdan i ozbiljan partner u organizaciji najznačajnijih međunarodnih takmičenja. Evropska federacija prepoznala je naš kontinuitet, profesionalizam i posvećenost razvoju boksa - rekao je predsjednik BSCG Aleksander Klemenko.
Ističu da poseban razlog za optimizam u Savezu vide i u kvalitetu domaće selekcije. Generacija do 17 godina, prema njihovim riječima, raspolaže izuzetno iskusnim i trofejnim takmičarima za taj uzrast, među kojima se izdvajaju višestruki osvajači evropskih medalja Strahinja Mrdak i Nikola Raičević, koji će predvoditi crnogorski tim na prvenstvu u Budvi.
Prije oktobarskog evropskog šampionata Budva će, napominju pni, već u martu biti u centru pažnje svjetske bokserske javnosti.
- U luksuznom hotelu “Splendid” biće organizovana dva velika međunarodna turnira pod okriljem BSCG – „Jadranski biser“ od 2. do 12. marta i „Montenegro kup“ od 13. do 22. marta. Turnir „Jadranski biser“ godinama važi za najjače svjetsko takmičenje u uzrastu do 19 godina i često se opisuje kao nezvanični Svjetski kup za mlade boksera. Takmičenje predstavlja ključnu razvojnu stepenicu za mlade sportiste pred ulazak u seniorsku konkurenciju, a biće praćeno i međunarodnim trening kampom - naveli su u BSCG.
Nakon toga slijedi „Montenegro kup“, prestižni seniorski turnir na kojem se očekuje dolazak osvajača olimpijskih, svjetskih i kontinentalnih medalja. Imena učesnika biće saopštavana uoči samog početka takmičenja.

Budva u znaku vrhunskog boksa

Budžetski deficit na kraju 2025. godine, prema preliminarnim podacima, iznosio je 3,96 odsto premiliminatnog BDP-a, što je u okviru dozvoljenih i planiranih granica - saopšteno je iz Ministarstva finansija (MiF).
Oni tvrde da se država ne zadužuje da bi pokrivala svakodnevnu potrošnju, već da se zaduženja koriste isključivo za razvojne projekte i investicije.
To, naglašavaju, potvrđuje i činjenica da je tekuća potrošnja završila godinu u suficitu, odnosno da su redovni prihodi bili dovoljni za pokrivanje redovnih rashoda.
- Preliminarni rezultati izvršenja budžeta za 2025. godinu pokazuju da su javne finansije Crne Gore stabilne, da država ubira više prihoda nego ranije i da se novac građana troši odgovorno, uz istovremeno jačanje standarda građana i ulaganja u razvo - kazali su iz Ministarstva finansija.&nbsp;
Navode da su ukupni prihodi budžeta u 2025. iznosili su 2,87 milijardi eura. Ističu da je to više nego prethodne godine za preko 117 miliona eura.
- Gotovo u potpunosti je ostvaren planirani nivo prihoda, što znači da je budžet realno planiran i da se poreski sistem sve bolje sprovodi u praksi. Ovakvi rezultati su posljedica snažnije ekonomske aktivnosti, bolje kontrole naplate poreza i suzbijanja sive ekonomije, ali i jasnih mjera koje je Vlada sprovela kako bi poreski sistem bio pravedniji i efikasniji. Istovremeno, država je u kapitalne projekte i razvojnu infrastrukturu uložila više od 330 miliona eura, čime je nastavljen snažan investicioni ciklus koji doprinosi otvaranju novih radnih mjesta i dugoročnom ekonomskom rastu - navode u MiF.
Najveći dio rasta, prema njihovim riječima, dolazi iz osnovnih poreskih izvora, a naglašavaju da je to najbolji pokazatelj stabilnosti ekonomije.
- Porez na dodatu vrijednost dostigao je 1,4 milijarde eura, uz rast od gotovo 15 odsto u odnosu na prošlu godinu i naplatu 31 milion eura iznad plana, pri čemu je privredi istovremeno vraćeno 105,6 miliona eura PDV-a, gotovo 13 miliona više nego prethodne godine, što potvrđuje da država ne stvara dodatni pritisak na poslovanje i uredno izmiruje svoje obaveze. Porez na dobit preduzeća iznosio je 233 miliona eura, što je devet odsto više nego 2024. godine i preko 13 miliona eura iznad plana, dok je porez na dohodak dostigao 112 miliona eura, uz snažan rast od čak 27 odsto i ostvarenje iznad planiranog nivoa - stoji u saopštenju.&nbsp;
Stabilnost prihoda, kako kažu, dodatno potvrđuju i „akcize, koje su naplaćene u iznosu od 403 miliona eura, gotovo 35 miliona eura više nego prethodne godine i u potpunosti u skladu sa planom, sa posebno izraženim rastom naplate kod duvanskih proizvoda i goriva“.
- Odstupanje od planirane naplate u pojedinim kategorijama, poput donacija, nije rezultat gubitka sredstava, već promijenjene dinamike isplate međunarodnih fondova i tehničkog prenosa dijela novca u narednu godinu - dodaju iz MF.&nbsp;
Posebno ih ohrabruje činjenica da je kraj godine obilježen izuzetno snažnom naplatom prihoda.
- Na strani potrošnje, država je u 2025. godini novac usmjerila prije svega na građane i razvoj. Redovno su isplaćene zarade, penzije i socijalna davanja, a izdvajanja za socijalnu zaštitu bila su veća od planiranih kako bi se zaštitili najugroženiji. Istovremeno, značajna sredstva uložena su u kapitalne projekte, puteve, infrastrukturu i druge razvojne investicije, koje stvaraju nova radna mjesta i dugoročne koristi za ekonomiju.
Ukupni rezultati za 2025. godinu, naglašavaju, šalju „jasnu poruku da Crna Gora vodi odgovornu finansijsku politiku, u kojoj se više prihoda prikuplja, novac se troši pažljivo i ulaže u ono što donosi korist građanima“.
- Stabilne javne finansije znače veću sigurnost za građane, više prostora za razvoj i snažniju ekonomiju u godinama koje dolaze - zaključuju iz Ministarstva finansija.&nbsp;

Ministarstvo finansija: Država ubira više novca, troši odgovorno i ulaže u razvoj

Ekološki pokret Ozon podržava odluku Vlade da se sanacija crvenog mulja i deponija čvrstog opasnog otpada u krugu bivšeg Kombinara aluminijuma (KAP) proglasi javnim interesom, kazao je izvršni direktor te organizacije, Aleksandar Perović, ističući da su potrebne konkretne aktivnosti bez prolongiranja.
Prema riječima Perovića,usvajanjem Informacije o stanju na beznima crvenog mulja i deponiji čvrstog opasnog otpada, sa Predlogom odluke o utvrđivanju javnog interesa za realizaciju projekta "Reforma upravljanja otpadom u Crnoj Gori - remedijacija bazena crvenog mulja i deponije čvrstog otpada na loakciji KAP-a“, &nbsp;učinjeni su konkretni pomaci na rješavanju višedecenijskog problema.
On je naveo da je problem prouzorvala neodgovorna vlast, kojoj su privatni interesi bili isped javnog. Perović je podsjetio da je rješavanje ekoloških katastrofa bilo predmet projekta „Upravljanje industrijskim otpadom i čišćenje (IWMPC)", koji je finansiran iz zajma Svjetske banke, ali da je realizacija bila spriječena sumnjivom privatizacijom.
Kako je dodao, to je, kao i u slučaju višedecenijske deponije otpada iz Željezare na lokaciji "Halda", bio eliminatorni faktor za mogućnost korišćenja sredstava Svjetske banke.
- I tada smo ukazivali na važnost proglašenja javnog interesa, kao jedinog realnog mehanizma, podržavali mještane čije je zdravlje ugroženo, sve sa ciljem skretanja pažnje donosioca odluka na postojeće opasnoti po životnu sredinu - istakao je Perović.
On je rekao da Ozon upravo zato podržava takav pristup Vlade, uz ukazivanje na potrebu kontinuieta konkretnih aktivnosti.
- Svako prolongiranje efikasnih i održivih terenskih radnji, donosi i uzročno-posledične efekte na kvalitet životne sredine i javno zdravlje - naveo je Perović.
On je kazao da se, uz takvu odluku, mora konkretno raditi i na utvrđivanju odgovornosti za štetu u životnoj sredini, shodno predmetnom Zakonu, što podrazumijeva efikasnu primjenu kaznene politike za vlasnike koji nijesu ispunili propisane mjere Ekološke inspekcije.
- Na kraju imajući u vidu trenutne trendove politizacije rješavanja ekoloških problema, upozoravamo na obavezu potpune transparentnosti u svim aktivnostima, kako bi se spriječila manipulacija javnosti od strane pojedinaca i interesnih grupa kojima je privatni interes iznad javnog - zaključio je Perović.

„Ozon“ podržao proglašenje sanacije bazena crvenog mulja javnim interesom

U novom izdanju emisije Vikend popodne na Televiziji E, donosimo raznovrstan i inspirativan sadržaj.
Razgovaramo sa mladom pjesnikinjom koja dijeli iskustva sa međunarodnih festivala i otkriva šta za nju znači pisanje, stvaranje i susret sa publikom.
Predstavljamo i konkurs omladinske organizacije čiji je cilj da osnaži mlade ljude da preuzmu inicijativu, razviju ideje i aktivno učestvuju u zajednici.
U nastavku emisije, naš gost je novinar i publicista sa kojim govorimo o istoriji, njenim prekretnicama i lekcijama koje nam i danas mogu biti dragocjene.
Za sam kraj, opuštamo se u kuhinji i kuvamo zajedno sa Sandrom Manojlović!
Pratite nas kao i svakog vikenda od 17 sati!

Tag: sastanak