Diplomate G20 sastaju se u Atlanti usred podjela oko Rusije i Ukrajine

Ministri vanjskih poslova Grupe 20 vodećih svjetskih ekonomija sastaju se u Atlanti danas i sjutra, a očekuje se da će razgovori ukazati na trajne podjele među zapadnim vladama u vezi sa ruskim ratom protiv Ukrajine, dok Sjedinjene Američke Države nastoje da fokus foruma usmjere na ekonomski rast, energetsku bezbjednost i trgovinu.

Sastanak u Atlanti, kojim predsjedava američki državni sekretar Marko Rubio, održava se uoči samita lidera G20, zakazanog za decembar u Majamiju, čiji će domaćin biti američki predsjednik Donald Tramp. Ruski predsjednik Vladimir Putin pozvan je na samit, mada nije poznato da li će prisustvovati.

Prisustvo ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova u Atlanti ponovo je pokrenulo raspravu među zapadnim vladama o tome da li angažovanje sa ruskim zvaničnicima na međunarodnim skupovima nosi rizik slanja poruke o povratku na uobičajene odnose, dok Moskva nastavlja rat protiv Ukrajine.

Radio Slobodna Evropa saznao je da ove godine neće biti tradicionalne zajedničke fotografije učesnika prije samita. Iako razlog za promjenu nije poznat, navodi se da pojedine zapadne diplomate nijesu bile spremne da se pojave pored Lavrova na zvaničnoj grupnoj fotografiji.

Zapadne diplomate rekle su novinarima da organizatori razmatraju mogućnost snimanja dvije grupne fotografije – jedne sa Lavrovom i druge bez njega.

Njemački ministar vanjskih poslova Johan Vadeful rekao je da ne bi izbjegao grupnu fotografiju sa svim učesnicima, jer je dijalog dio njegovog posla. On je, međutim, naglasio da ne može biti „normalnosti“ u odnosima sa Moskvom sve dok traje rat.

- Prvih nekoliko godina nakon opšte ruske invazije na Ukrajinu, SAD i njihovi evropski saveznici bili su ujedinjeni u odbijanju povratka na uobičajene odnose sa Moskvom, uključujući izbjegavanje njenog legitimisanja kroz redovno diplomatsko angažovanje - rekao je za RSE Nikolas Loker, pridruženi saradnik Programa za transatlantsku bezbjednost u vašingtonskom Centru za novu američku bezbjednost.

Taj konsenzus se, kaže, u međuvremenu raspao.

Tenzije u vezi sa angažovanjem sa Rusijom pojavile su se i na prethodnim sastancima G20.

Na avgustovskom sastanku ministara finansija u Ešvilu, u Sjevernoj Karolini, evropski delegati iskazali su nezadovoljstvo nakon što je američki ministar finansija Skot Besent održao bilateralni sastanak sa ruskim ministrom finansija Antonom Siluanovom.

- Evropski predstavnici insistirali su da Siluanov bude isključen sa zajedničke fotografije učesnika sastanka - rekao je Loker.

Odsustvo Ukrajine sa skupa u Atlanti predstavlja dodatni izvor neslaganja. Vašington je pozivnice ograničio na zvanične članice G20, pa su Ukrajina i Južna Afrika ostale van spiska gostiju.

Moskva se takođe požalila na organizaciju. Portparolka ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova rekla je da su vize za delegaciju riješene tek u posljednjem trenutku, sugerišući da „nijesu svi u Vašingtonu zadovoljni“ Lavrovljevim učešćem.

Lavrov je kazao da namjerava da iskoristi sastanak kako bi se založio za reformu globalnih ekonomskih institucija i multipolarniji svjetski poredak.

Agenda Vašingtona: povratak osnovama

Stejt department navodi da SAD žele da G20 vrate „osnovama“, uz agendu usmjerenu na ekonomski rast, deregulaciju, inovacije, energetiku i trgovinu.

Među ostalim prioritetima su jačanje lanaca snabdijevanja, zaštita slobode plovidbe i bolji pristup ključnim mineralima, hrani i đubrivu. Vašington podržava i kandidaturu Poljske za punopravno članstvo u G20.

Ta agenda odražava naglasak Trampove administracije na ekonomskoj konkurentnosti i energetskoj bezbjednosti, kao i njenu želju da forum postane mjesto praktične saradnje o pitanjima koja utiču na globalna tržišta.

Viši saradnik Programa za demokratsku otpornost u vašingtonskom Centru za analizu evropske politike Džejms Lamond poručio je da je fokus na inovacijama, energetskoj bezbjednosti, lancima snabdijevanja i ključnim mineralima dobrodošao.

On je, međutim, za RSE rekao da će razgovorima vjerovatno dominirati ratovi u Ukrajini i Iranu, što će ministrima otežati da se usredsrijede na ekonomske prioritete G20.

Lamond je rekao da će prisustvo Lavrova otežati suštinsku raspravu o Ukrajini, posebno zato što Kijev nije zastupljen na sastanku.

- O bilo čemu suštinskom ne može se pregovarati bez učešća Ukrajine - dodao je on.

Lamond je takođe ukazao na povećanu zabrinutost Evrope zbog ruskog hibridnog ratovanja, navodeći incident sa naoružanom bespilotnom letjelicom na aerodromu u Lajpcigu, sabotaže u fabrikama, oštećenja podmorskih kablova, učestalije sajber napade i lažne incidente motivisane mržnjom, izvedene pod tuđom zastavom. Rusija poriče umiješanost u takve aktivnosti.

Te zabrinutosti, kako je naveo, naglašavaju potrebu da vlade odgovore na bezbjednosne prijetnje koje prevazilaze konvencionalne vojne sukobe, poput sajber prijetnji.

- Energetsku bezbjednost, još jedan važan američki prioritet, biće teško razmatrati bez osvrta na sukob koji uključuje Iran i širi region Bliskog istoka - ocijenio je on.

Američki zvaničnici rekli su pojedinim zemljama u regionu i drugim saveznicima da se pripreme za mogućnost novih američkih vojnih udara na Iran nakon izbora u SAD 3. novembra, kao i za moguću odmazdu Teherana.

Mogućnost dalje eskalacije unosi dodatnu neizvjesnost u razgovore o energetskim isporukama i bezbjednosti ključnih pomorskih ruta, čak i ako sukob formalno nije u središtu agende sastanka u Atlanti.