Njemački kancelar Fridrih Merc u nedjelju je kritikovao američkog predsjednika Donalda Trampa zbog bojkota samita G20 u Južnoafričkoj Republici ovog vikenda, javlja Anadolija.
- Ne mislim da je bila dobra odluka američke vlade da bude odsutna ovdje. Ali to je nešto što američka vlada mora sama odlučiti - rekao je Merc novinarima na marginama samita G20 u Johanesburgu.
Dodao je da je fasciniran time kako, prema njegovim riječima, "možete vidjeti da svijet trenutno prolazi kroz preustroj i da se ovdje stvaraju nove veze".
<h2>"Mala uloga"</h2>
Merc je rekao da je SAD igrao relativno malu ulogu sve do završnih riječi samita južnoafričkog predsjednika Sirila Ramafose, koji je predao predsjedavanje G20 SAD-u kao sljedećem domaćinu 2026. godine.
- Dakle, mnogo se toga ovdje dogodilo, a Amerika je spomenuta samo usput - rekao je njemački kancelar.
Tramp je bio odsutan sa samita G20 u Johanesburgu jer optužuje Južnoafričku Republiku, bez ikakvih dokaza, za progon i ubijanje bijelih farmera tamo.
Merc je takođe ponovio i primjedbe na djelove američkog mirovnog plana za Ukrajinu.
- Trenutno još uvijek nisam uvjeren da ćemo u četvrtak imati političko rješenje, s obzirom na međusobne razlike, ali moraćemo pričekati i vidjeti - rekao je njemački kancelar.
<h2>Nova inicijativa</h2>
Dodao je da je pokrenuo novu inicijativu o tački koja bi se eventualno mogla dogovoriti do četvrtka, odbijajući da dalje elaborira o kojoj se tački radi.
To bi mogla biti jedna tačka o kojoj bi se mogao postići dogovor s Amerikancima i Rusima, rekao je Merc.
Kancelar je u subotu izjavio da rat u Ukrajini ne može završiti bez bezuslovnog pristanka Kijeva.
- Ratove ne mogu okončati velike sile preko glava uključenih zemalja - rekao je Merc, reagujući na Trampov mirovni plan za Ukrajinu.
- Ako Ukrajina izgubi ovaj rat i eventualno se raspadne, to će imati uticaj na evropsku politiku u cjelini, na cijeli evropski kontinent. I zato smo toliko posvećeni ovom pitanju - dodao je Merc.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Merc kritikovao Trampa zbog bojkota samita G20: To nije dobra odluka

Na samitu lidera Grupe 20 u Johanesburgu danas je, bez učešća Sjedinjenih Američkih Država, usvojena deklaracija o klimatskoj krizi i drugim globalnim izazovima, što je zvaničnik Bijele kuće nazvao „sramotnim činom“. O deklaraciji, koja koristi jezik kojem se Vašington protivio, „ne može se ponovo pregovarati“, saopštio je novinarima portparol južnoafričkog predsjednika Sirila Ramafose, prenosi CNN.
- Imali smo čitavu godinu da radimo na ovom usvajanju, a protekla nedjelja bila je izuzetno intenzivna - dodao je.
Predstavnici članica G20, koja okuplja najveće svjetske ekonomije, sastavili su nacrt deklaracije u petak, bez učešća SAD, potvrdila su četiri izvora upoznata sa ovim procesom.
U deklaraciji se koristi terminologija koju administracija Donalda Trampa ne prihvata, jer naglašava ozbiljnost klimatskih promjena i potrebu svijeta da se adekvatnije prilagodi, ističu se ambiciozni ciljevi u razvoju obnovljivih izvora energije, te ukazuje na opterećenja zaduženih siromašnih država koje trpe posljedice globalnog zagrijavanja. Samo pominjanje klimatskih promjena za američkog predsjednika Donalda Trampa predstavlja provokaciju, imajući u vidu da dovodi u pitanje naučni konsenzus da je globalno zagrijavanje uzrokovano ljudskom aktivnošću. Zbog toga su američki zvaničnici poručili da će se protiviti svakom njihovom pomenutom u tekstu deklaracije.
U uvodnom obraćanju Ramafosa je istakao da „postoji ogroman konsenzus i saglasnost da je jedan od najvažnijih zadataka usvajanje deklaracije“ i dodao da „ne smijemo dozvoliti da bilo šta umanji vrijednost, ugled i uticaj prvog afričkog predsjedavanja G20“.
Sjedinjene Države bojkotuju skup u Johanesburgu, jer Tramp tvrdi da crnačka većina u Južnoj Africi progoni bijelu manjinu. Na samit, iz različitih razloga, nijesu došli ni lideri Kine i Rusije.
Sjedinjene Države biće domaćin samita G20 naredne godine, a Ramafosa je rekao da je prinuđen da rotirajuće predsjedavanje preda „praznoj stolici“.

Lideri Samita G20 usvojili deklaraciju o klimatskoj krizi uprkos protivljenju SAD

Američki državni sekretar Marko Rubio rekao je 5. februara da neće prisustvovati sastanku ministara vanjskih poslova Grupe 20 (G20) kasnije ovog mjeseca u Južnoj Africi zbog njenih politika o zemlji i klimatskim promjenama, te promocije različitosti, jednakosti i inkluzije, piše redakcija Radija Slobodne Evrope na engleskom jeziku.
- Južna Afrika radi vrlo loše stvari. Eksproprijacija privatne imovine. Korištenje G20 za promociju "solidarnosti, jednakosti i održivosti". Drugim riječima: DEI i klimatske promjene - rekao je Rubio na mreži Iks (X).
Dodaje da je njegov posao "unapređenje nacionalnih interesa Amerike, a ne trošenje novca poreznih obveznika ili podržavanje antiamerikanizma".
DEI, što znači različitost, jednakost i inkluzija, kritikovao j predsjednik SAD Donald Tramp otkako se prošlog mjeseca vratio u Bijelu kuću. Tramp je takođe skeptičan prema klimatskim promjenama, te je prošlog mjeseca drugi put povukao Sjedinjene Države iz Pariškog sporazuma.
Tramp je kritikovao pristup Južne Afrike pitanju vlasništva nad zemljom, rekavši da "Južna Afrika konfiskuje zemlju" i da se "određene klase ljudi" tretiraju "vrlo loše". Osim toga, južnoafrički milijarder Ilon Mask, kojeg je Tramp imenovao za svog "cara efikasnosti", optužio je Južnu Afriku da ima "otvoreno rasističke zakone o vlasništvu" i sugerisao da su žrtve bijelci.
Pitanje vlasništva nad zemljom je politički osjetljivo u Južnoj Africi zbog oduzimanja zemlje crncima tokom kolonijalizma i aparthejda.
Predsjednik Kiril Ramafosa prošle je sedmice stao u odbranu politike Južne Afrike vezano za zemljište, rekavši da vlada nije konfiskovala zemljište i da je politika usmjerena na osiguranje pravednog javnog pristupa zemlji.
- Nedavno usvojeni Zakon o eksproprijaciji nije instrument za konfiskaciju, već ustavno mandatiran pravni proces koji osigurava javni pristup zemlji na pravedan i pravičan način, kako je vođeno ustavom - rekao je Ramafosa na Iksu.
Ramafosa je razgovarao s Maskom 4. februara kako bi izrazio zabrinutost zbog "dezinformacija" koje širi američki predsjednik.
Bijeli vlasnici zemljišta još posjeduju tri četvrtine slobodnog poljoprivrednog zemljišta u Južnoj Africi. To je u kontrastu sa četiri odsto koje posjeduju crnci, koji čine 80 odsto stanovništva, prema zemljišnoj reviziji iz 2017. godine.
Izostanak Sjedinjenih Država na sastanku G20 biće udarac za sastanak. Rubio će takođe propustiti priliku da se sastane sa svojim ruskim kolegom, ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom, dok Tramp zagovara diplomatiju u vezi s ratom u Ukrajini.
Zemlje članice G20 su Argentina, Australija, Velika Britanija, Brazil, Kanada, Kina, Francuska, Njemačka, Indija, Indonezija, Italija, Japan, Južna Koreja, Meksiko, Rusija, Saudijska Arabija, Južna Afrika, Turska i Sjedinjene Države. Dva regionalna tijela – Evropska unija i Afrička unija – takođe su članovi.

Rubio neće prisustvovati G20 u Južnoj Africi zbog njene politike o zemlji i klimatskim promjenama

Marš podrške Palestincima okupio je nekoliko stotina osoba u Rio de Žaneiru, gdje se sljedeće sedmice sastaju lideri velikih ekonomija Grupe 20.
Marš je održan po kiši duž plaže Kopakabana i pod nadzorom desetina policajaca i vojnika već raspoređenih da osiguraju bezbjednost samita u ponedjeljak i utorak, uz učešće predsjednika SAD Džozefa Bajdena i njegovog kineskog kolege Si Đinpinga.
Neki demonstranti su nosili palestinske marame i zastave i transparent s pozivom za „ukidanje brazilsko-izraelskih odnosa“, i da saveznici Izraela prestanu da finansiraju njegove vojne ofanzive u Gazi i Libanu.
Prema riječima člana jednog od brazilskih sindikata koji je organizovao skup, marš je imao za cilj i da podrži borbu protiv klimatskih promjena i siromaštva, uz zahtjev za oporezivanje najbogatijih, jer lideri samita G20 „imaju ekonomsku kontrolu nad zemljama za koje smatraju da su im podređene u globalizovanom svijetu“.
U sklopu još jedne akcije na marginama G20, aktivisti su na pijesak plaže postavili redove tanjira obilježenih crvenim krstom sa brojevima ljudi koji su prošle godine bili pogođeni glađu.
Još jedan protest biće održan tokom dana u Rio de Žaneiru, u organizaciji kolektiva brazilskih starosjedioca kako bi ukazali na manjak napora bogatih zemalja u borbi protiv klimatskih promjena.

Pro-palestinski i ekološki marš u Rio de Žaneiru pred samit G20

Govor mržnje predstavlja jedan od najozbiljnijih izazova savremenog društva &nbsp;- poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na predstavljanju Izvještaja o mapiranju govora mržnje u Crnoj Gori, u organizaciji Programske kancelarije Savjeta Evrope u Crnoj Gori.
On je upozorio da se ta pojava u Crnoj Gori sve češće normalizuje, naročito u digitalnom prostoru.
- Govor mržnje nije mišljenje, niti kritika. To je poruka da neko nije dobrodošao. Da neko vrijedi manje. Da neko treba da se ućutka, isključi, ponizi ili izbriše iz javnog prostora - naglasio je Milatović.
Pozivajući se na nalaze nedavno završenog istraživanja, predsjednik je upozorio da govor mržnje u Crnoj Gori više nije izolovan incident, već pojava koja postaje dio svakodnevice.
- Najviše se širi u digitalnoj sferi, na društvenim mrežama i u komentarima na portalima, gdje počinje da izgleda kao nešto što je 'normalno" i 'svuda prisutno' - naveo je on.
Predsjednik je jasno poručio da Crna Gora ne smije prihvatiti takav trend.
- Na to ne smijemo pristati. Nijedna država koja želi da bude demokratska i evropska ne može da prihvati takvu ‘novu normalnost - istakao je.
Predsjednik je naglasio da odgovor društva ne može biti samo reakcija nakon štete, već prevencija i dodao da moramo graditi društvo koje prepoznaje granicu između slobode govora i govora koji ponižava, isključuje i podstiče na netrpeljivost.
U tom kontekstu, predsjednik je ponovio stav da je potrebno da predmet Građansko obrazovanje dobije formalni status u obrazovnom sistemu jer ima ključnu ulogu u borbi protiv polarizacije i radikalizacije.
- Građansko obrazovanje uči mlade da razlikuju neslaganje od mržnje, da uvažavaju različitost i da konflikt rješavaju argumentima, a ne vrijeđanjem - rekao je Milatović.
Ukazao je i na značaj medijske pismenosti u savremenom digitalnom okruženju.
- Medijska pismenost uči kako da prepoznamo manipulaciju, dezinformaciju i govor koji podstiče netrpeljivost. Ako ne učimo mlade kako da ‘čitaju’ svijet oko sebe, neko drugi će im ga objasniti kroz stereotipe, strah i podjele - poručio je Milatović.
Istakao je da ima posebnu obavezu da ličnim primjerom postavlja standarde javne komunikacije kroz način na koji govori i bira riječi, te da djeluje kao predsjednik svih građana, sa odgovornošću da spaja, a ne da dijeli.
Na kraju, predsjednik je uputio jasan poziv svim akterima u društvu.
- Pozivam institucije da djeluju i da ne ćute. Pozivam medije da budu odgovorni u prenošenju informacija. Pozivam političare i funkcionere da vode primjerom jer povjerenje u institucije počinje od povjerenja u riječ onih koji ih predstavljaju. Pozivam škole da uče buduće generacije kritičkom promišljanju, kroz građansko obrazovanje i medijsku pismenost. A sve nas da u javni prostor vratimo pristojnost - kazao je Milatović i zaključio da borba protiv govora mržnje nije borba protiv riječi, već borba za ljude - za pravo da se živi bez straha, bez poniženja i bez isključenja.

Milatović: Borba protiv govora mržnje je borba za ljude i dostojanstvo društva

Povodom aktuelne situacije u Skupštini opštine Kotor, Ministarstvo javne uprave još jednom ukazuje da je u nalazu upravnog nadzora dalo pravno utemeljeno mišljenje i precizne smjernice za postupanje Skupštine opštine Kotor u konkretnoj pravnoj situaciji.
Važno je, ističu, naglasiti da ovo nije presedan, niti je riječ o novom pravnom stavu Ministarstva javne uprave.&nbsp;
- Naprotiv, Ministarstvo je i ranije, u više navrata, sprovodilo upravni nadzor nad primjenom člana 56 Zakona o lokalnoj samoupravi, kojim je propisana imperativna obaveza izbora predsjednika opštine u roku &nbsp;od 30 dana od dana konstituisanja skupštine opštine. Tokom 2023. godine identična pravna situacija postojala je u više opština - Bar, Bijelo Polje, Budva i drugim - i u svim tim slučajevima Ministarstvo javne uprave zauzelo je potpuno isti pravni stav - ističu iz Ministarstva javne uprave (UP).&nbsp;
Iz MJU navode da je Opština Kotor samo jedna u nizu jedinica lokalne samouprave u kojima je neophodna dosljedna primjena zakona od strane Skupštine opštine.
Zbog toga su, kako pojašnjavaju, insinuacije da se zakonske norme „tumače s nekim“ kako bi se nanijela šteta trećim licima ne samo neosnovane, već i krajnje štetne, te ih doživljavamo isključivo kao pokušaj zamjene pravnih argumenata političkom retorikom u trenutku kada pravni argumenti &nbsp;izostaju.
- Kada je riječ o suštini pravnog stava Ministarstva javne uprave, podsjećamo da je obaveza Skupštine opštine da u roku od 30 dana od konstituisanja izabere predsjednika opštine imperativne prirode. Za neizvršavanje te obaveze Zakon o lokalnoj samoupravi propisuje najstrožu sankciju - skraćenje mandata Skupštini opštine. Nalaz koji dolazi od Ministarstva javne uprave ima za cilj sprječavanje pravne nesigurnosti I očuvanje stabilnosti demokratskog sistema i sistema lokalne samouprave u Crnoj Gori - ističu iz MJU.&nbsp;
Radi potpunog informisanja javnosti, podsjećaju na osnovne institute Zakona o lokalnoj samoupravi. Skupština opštine je predstavnički organ lokalne samouprave, koji građani biraju neposredno na slobodnim izborima. Predsjednik opštine je izvršni organ, kojeg bira Skupština opštine i kojoj je on odgovoran za svoj rad.
- U konkretnom slučaju Opštine Kotor, Skupština opštine kojoj je mandat istekao, u martu 2025. godine izabrala je predsjednika opštine. Nakon toga je okončan izborni proces i konstituisana nova Skupština opštine. Predsjednik opštine, izabran od strane skupštine kojoj je mandat istekao, uprkos jasnoj i imperativnoj zakonskoj normi da se predsjednik opštine mora izabrati u roku od 30 dana od konstituisanja nove skupštine, smatra da treba da nastavi sa obavljanjem funkcije - što narušava ustavnu i zakonsku poziciju i ulogu lokalne autonomije i samouprave - pojasnili su iz MJU.&nbsp;
Postavlja se, kažu, ključno i neizbježno pitanje: kojoj skupštini taj predsjednik opštine odgovara za svoj rad?&nbsp;
- Skupštini koja više ne postoji. Time se grubo narušava osnovni princip odgovornosti izvršne vlasti prema predstavničkom organu. Ako bi ostala ovakva neodrživa situacija - Skupštini opštine Kotor, izabranoj voljom građana na slobodnim izborima, uskraćeno je ustavno i zakonsko pravo, odnosno obaveza, čime se direktno obesmišljava izborna volja građana. Niko nema pravo da prihvati stav koji dolazi iz kotorske opštine, jer bi to dovelo do potpunog urušavanja sistema lokalne samouprave, relativizovanja uloge Skupštine opštine i narušavanja odnosa između predstavničkog i izvršnog organa - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fjokic-sluzbenici-mju-i-kotorskog-dps-a-u-saradnji-tumacili-zakone-opozicija-ce-morati-da-ceka-2027&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Štaviše, kako dodaju iz ovog ministarstva, prihvatanje stava da nije potrebno birati predsjednika opštine nakon konstituisanja skupštine imalo bi nesagledive i opasne posljedice.&nbsp;
- To bi značilo da predsjednik opštine Kotor zadržava &nbsp;mandat i nakon sprovođenja opštih lokalnih izbora, što je u suprotnosti sa koncpetom koji su usvojili poslanici u Skupštini Crne Gore u julu 2025. godine, shodno kojem su oganičili mandate &nbsp;predsjednika opština na najduže 60 dana od dana potvrđivanja mandata odbornika izabranih na opštim lokalnim izborima. Na kraju - u odnosu na manipulacije u vezi sa dostavljanjem nalaza nadzora, jasno ističemo da je Ministarstvo nalaz otpremilo 05.02.2026. godine, i zaista se kod ovakvih izazova i problema - nećemo još baviti pitanjima kancelarijskog poslovanja. Konačno, u vezi sa sudskim presudama koje se pominju u javnosti prethodnih dana, naglašavamo da presude koje se odnose na trajanje mandata predsjednika opštine ne sadrže elemente konkretne pravne situacije u Opštini Kotor, te se ne mogu mehanički primjenjivati na ovaj slučaj. Ne dozvoljavamo da se ustavno i zakonsko funkcionisanje demokratije prevodi na teren radnih sporova i trajanja ili produžavanja nečijeg mandata - podvlače iz MJU. &nbsp;
Ministarstvo javne uprave, kako su kazali, ostaje dosljedno primjeni zakona, zaštiti ustavnog poretka i očuvanju demokratskog legitimiteta organa lokalne samouprave.
- Ko to ne razumije, ili ne želi da primijeni, suočiće se sa pravnom odgovornošću za svoje postupke, a posao Ministarstva javne uprave se završava &nbsp;ovim stavom - zaključuje se u saopštenjiu.&nbsp;

MJU: Stručnim nalazom štitimo sistem lokalne samouprave, a ne pojedinačne mandate predsjednika opština

Ženska pionirska rukometna reprezentacija Crne Gore poražena je danas od Španije 23:19, u drugom kolu Mediteranskog prvenstva u Prištini.
To je drugi poraz crnogorskih rukometašica na šampionatu,nakonšto su juče izgubile od Turske.
Generacija igračica koju predvodi trener Anđela Bulatović u duelu sa Španijom osvojila je pola boda od mogućih pet.
U crnogorskoj selekciji Vasilisa Savić je bila najefikasnija sa pet golova, dok je Sara Kaluđerović postigla četiri.
Crna Gora će u srijedu igrati protiv Rumunije.
Rivali u grupi su još Kosovo i Bugarska.

Pionirke poražene od Španije

Bivši načelnik Centra bezbjednosti Podgorica Milovan Pavićević mi je u januaru 2021. godine saopštio da ga je kolega iz Srbije Veselin Milić obavijestio da su srpski državljani Veljko Belivuk i Marko Miljković kupili avionske karte i da će sletjeti na Aerodrom Tivat. O tome sam odmah obavijestio pomoćnika direktora policije Zorana Lazovića sa kojim sam dogovorio da kontakriram načelnika Centra bezbjednosti Herceg Novi Gorana Banićevića da uključi najbolje službenika i da Belivuk i Miljković budu pod stalnim nadzorom - to je u Višem sudu u svojstvu svjedoka kazao bivši načelnik Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala Milorad Žižić, svjedočeći na suđenju bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću, nekadašnjem visokom policijskom funkcioneru Zoranu Lazoviću i suspendovanom tužiocu Saši Čađenoviću.
Žižić je bio decidan da u tom periodu kada su Belivuk i Miljković ušli u Crnu Goru nijesu imali podatke da su odgovorni za ubistvo Damira Hodžića i Adisa Spahića. Do tih saznanja o umiješanosti Belivuka i Miljkovića došli su u junu 2021. godine kada su dobili obavještajni paket Europola a na zahtjev crnogorske policije da identifikuju dva IMEI telefona, nakon toga su im dostavljeni podaci koji su im pomogli da identifikuju osumnjiče za ubistvo Hodžića i Spahića.
Žižić je u detaljnom iskazu objasnio da ga je nakon dolaska Belivuka i Miljkovića u Crnu Goru pozvao kolega iz Srbije Nevenko Marić koji je radio u Sektoru za borbu protiv teških krivičnih djela i tražio je da naša policija utvrdi razlog njihovog dolaska, do kada planiraju da ostanu, gdje su smješteni i sa kim kontaktiraju.
- Odmah sam o tome upoznao Banićevića. Kontaktirao me je i saopštio da su privedeni na razgovor, takođe i da ih je na Aerodromu sačekao Miloš Radonjić član kavačkog klana - kazao je Žižić.
Istakao je da je prioritet bio da se "pokriju", pogotovo ulaz i izaz u naselju Kavač. Uključen je, kako kaže, bila uniformisana policija i operativa.
- U razgovoru sa Marićem tražio sam i da pošalju dopis preko Interpola o svim pojedinostima koje ih zanimaju što su oni učinili.Taj telegram je proslijeđen Odjeljenju bezbjednosti Kotor i odmah im je odgovoreno - rekao je Žižić.
Objasnio je da su u tom periodu imali velike aktivnost koja se odnosila na sprječavanje ubistva Slobodana Kašćelana. Dobili su podatke, kako je naveo, da je planirano da egzekuciju izvrše postavljanjem ogromne količine eksploziva na vozilo ali nakon toga te osobe koje su to planirale preusmjerile su se na Belivuka i Miljkovića.
- Prioritet im je je bio Belivuk a po mogućnosti i Miljković - ispričao je Žižić.
On je naveo da su taj napad osujetili. Beivuk i Miljković uhapšeni su kada su se vratili za Beograd.
Žižić je objasnio i detalje oko neprocesuranja &nbsp;Duška Roganovića, člana kavačke kriminalne grupe, a kojeg je Milan Kankaraš &nbsp;u iskazu optužio da je glavni čovjek za rasturanje narkotika.
Više osoba koje su bile bliske Dušku Roganoviću su uhapšene, ali ne i Roganović.
- Kao i obično prije realizacije predmeta pošli smo na sastanak kod tadašnjeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića. Tada smo ga ja i tužilac Saša Čađenović upoznali o detaljima vezano za slučaj Duška Roganovića a o uličnoj prodaji narkotika. &nbsp;Katnić je imao više pitanja a između ostalog i da li osim iskaza Kankaraša postoji neka zapljena droge na području Boke, da li postoji neki dokaz koji će poduprijeti iskaz Kankaraša što mi nijesmo imali. Nakon toga glavni specijalni tužilac je kazao da nastavimo sa radom, prikupimo dokaze i da prioritet bude procesuiranje Roganovića - kazao je Žižić.

SVJEDOČENJE ŽIŽIĆA: U julu 2021. smo saznali da su Belivuk i Miljković umiješani u ubistvo Spahića i Hodžića

Kolumne

Život u zanimljivim vremenima

Hronika

Društvenim mrežama kruži novi snimak na kojem je navodno Medenica: "Vršite pritisak i ucjenjujete ljude s namjerom da ženu pošaljete u pritvor jer nijeste bili u stanju mene da uhapsite"

Tag: g20