Bajdenovi memoari: Merkel bila isfrustrirana Trampovim ponašanjem, Zelenski ćudljiv i tvrdoglav

Bivši američki predsjednik Džo Bajden u svojim novim memoarima otkriva privatne stavove Angele Merkel o Donaldu Trampu, koje mu je bivša njemačka kancelarka iznijela iza zatvorenih vrata. U odlomcima iz Bajdenove knjige o mandatu u Bijeloj kući, bivši predsjednik prisjeća se kako je Merkel početkom 2021. godine, nedugo nakon što je on preuzeo dužnost, otvoreno govorila o svom problematičnom odnosu s Trampom, piše Njuzvik.

Prema Bajdenovim zapisima, bivša njemačka kancelarka opisala je Trampa kao „emotivnog“ i dovodila u pitanje njegovu fascinaciju ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i drugim autoritarnim liderima. Bajden navodi da je Merkel bila posebno frustrirana Trampovim ponašanjem na sastancima. Smetala joj je njegova odbojnost prema rukovanju, kao i to što su ga u donošenju odluka vodili lični impulsi, umjesto utvrđenih činjenica.

- U našim razgovorima… Angela je bila iskrena kada je govorila o svojim frustracijama zbog mog prethodnika. Odbijao je da se rukuje, a na sastancima je djelovao ’emotivno’ jer su ga vodile promjene raspoloženja, a ne činjenice“, piše Bajden. „Pitala se i zašto je ‘fasciniran’ Vladimirom Putinom i drugim političarima s ‘autokratskim i diktatorskim crtama’. To je bila zagonetka koju ni sam nijesam mogao da odgonetnem.

Ova otkrića pružaju uvid u privatne razgovore koje je Bajden vodio s jednom od najuticajnijih evropskih liderki, u pokušaju da obnovi odnose s tradicionalnim američkim saveznicima. To se događalo nakon četiri godine Trampove spoljne politike pod sloganom „Amerika na prvom mjestu“ (America First).

Napet odnos Merkel i Trampa

Odnos Merkel i Trampa tokom njegovog prvog mandata često je bio napet. Nesuglasice su se odnosile na NATO, trgovinu, klimatsku politiku i energetske veze Njemačke s Rusijom. Jedan od njihovih najpoznatijih susreta dogodio se tokom prve posjete Angele Merkel Ovalnom kabinetu u martu 2017. godine. Fotografi su zabilježili neprijatan trenutak kada su novinari pozivali lidere da se rukuju. Merkel se okrenula prema Trampu i tiho upitala: „Želite li da se rukujemo?“. Tramp nije odgovorio, već je nastavio da sjedi sklopljenih ruku.

Tog susreta Merkel se prisjetila i u svojim memoarima iz 2024. godine. Napisala je da je Trampu u početku pristupila kao „potpuno normalnoj osobi“, ali je njihovu interakciju opisala kao „takmičenje: ti ili ja“. Njihova neslaganja vremenom su postajala sve otvorenija. Tramp je više puta kritikovao Njemačku jer nije ispunila cilj NATO-a o izdvajanju dva odsto BDP-a za odbranu i optuživao Berlin da ne doprinosi dovoljno savezu. Prijetio je i uvođenjem carina na izvoz njemačkih automobila, a kritikovao je i njemačku podršku gasovodu Sjeverni tok 2. Tvrdio je da se Berlin time previše izlaže zavisnosti od ruske energije.

S druge strane, Merkel se protivila Trampovim odlukama o povlačenju SAD iz Pariskog klimatskog sporazuma i nuklearnog sporazuma s Iranom. Nakon burnog samita G7 na Siciliji 2017. godine, upozorila je da Evropa više ne može u potpunosti da se oslanja na druge.

- Vremena u kojima smo mogli potpuno da se pouzdamo u druge su, donekle, završena - izjavila je tada.

Bajdenovi napori za obnovu savezništva

Bajdenovi razgovori s Merkel bili su dio šireg plana za vraćanje povjerenja američkih saveznika nakon što je preuzeo dužnost u januaru 2021. godine. U knjizi opisuje kako je uvjeravao evropske lidere da će se Vašington ponovo aktivno uključiti u rad međunarodnih institucija. Merkel, koja je bila na čelu Njemačke od 2005. godine, tada se približavala kraju svog šesnaestogodišnjeg mandata i tokom Trampovog predsjedništva postala je ključna figura u evropskim raspravama o budućnosti zapadnog saveza.

Bajden piše da je obnova odnosa bila prioritet, posebno zbog rastućih tenzija s Rusijom. Njegov opis zabrinutosti Angele Merkel zbog Putina posebno je značajan imajući u vidu kasniji razvoj događaja. Otkriva da su američke obavještajne službe tokom cijele 2021. godine pratile zabrinjavajuća kretanja ruske vojske oko Ukrajine, mjesecima prije nego što je Putin pokrenuo invaziju u februaru 2022. godine.

Navodi da mu je u početku bilo teško da uvjeri evropske saveznike i ukrajinske zvaničnike da se Putin sprema za napad na cijelu zemlju. Na kraju je podijelio obavještajne podatke o ruskim planovima za državni udar u Kijevu, uključujući pripreme za propagandni video koji opisuje kao razrađenu, gotovo „holivudsku produkciju“.

Drugi detalji iz memoara

Merkel je jedna od nekoliko međunarodnih ličnosti koje Bajden pominje u svom osvrtu na predsjednički mandat. Memoari sadrže i opise odnosa s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Bajden piše da se u početku pitao da li Zelenski ima dovoljno iskustva i otpornosti da se suoči s vojnom krizom takvih razmjera.

Iako je na kraju pohvalio Zelenskog kao ratnog lidera, navodi da su povremeno imali napete odnose. Istakao je da ukrajinski lider zna da bude „ćudljiv i tvrdoglav“ i da „nije bio zahvalan onoliko koliko je očekivao“ dok je tražio dodatno oružje i pomoć od Vašingtona.

Bajden se u knjizi osvrće i na povlačenje iz Avganistana u avgustu 2021. godine. Piše da su ga vojni i obavještajni zvaničnici uvjeravali da će avganistanska vlada opstati najmanje šest mjeseci nakon odlaska američkih trupa. Umjesto toga, te procjene pokazale su se pogrešnim za svega nekoliko dana.

Bivši predsjednik prisjeća se i susreta s porodicama u vazduhoplovnoj bazi Dover nakon bombaškog napada u kojem je poginulo 13 američkih vojnika. Priznaje da su ga neki članovi porodica smatrali odgovornim i da mu pojedini nikada neće oprostiti.