Zemlje EU podržale zajedničku odluku o odbrani i podršci Ukrajini- protiv bio samo Orban

Završen je samit lidera zemalja članica Evropske unije koji su danas podržali  planove za povećanje izdvajanja za odbranu i obećali da će nastaviti da podržavaju Ukrajinu u svijetu koji je izmijenjen povratkom Donalda Trampa na poziciju predsjednika SAD.

Podrška Ukrajini izostala je jedino od mađarskog nacionalističkog lidera Viktora Orbana, Trampovog saveznika.

U zajedničkoj izjavi, preostalih 26 lidera EU naglasili su da ne može biti pregovora o Ukrajini bez Ukrajine, obećavši da će joj nastaviti pružati pomoć, prema nedavnom nacrtu.

21:45 Zaključci Evropskog savjeta – 6. mart 2025.

1. Evropski savjet je održao razmjenu mišljenja sa Volodimirom Zelenskim, predsjednikom Ukrajine.

2. Evropski savjet je razmatrao najnoviji razvoj događaja u vezi sa Ukrajinom. Tekst iz dokumenta EUCO 10/25 bio je čvrsto podržan od strane 26 šefova država ili vlada.

3. Evropski savjet će se ponovo baviti ovim pitanjem na svom sljedećem sastanku.

EUCO 10/25 - izvod

1. Evropski savjet je održao razmjenu mišljenja sa Volodimirom Zelenskim, predsjednikom Ukrajine.

2. Evropska unija je od samog početka podržavala Ukrajinu dok koristi svoje inherentno pravo na samoodbranu protiv Ruske pune agresije i nastaviće da podržava Ukrajinu i njen narod. Evropski savjet ponovo potvrđuje svoju stalnu i nepokolebljivu podršku nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine unutar njenih međunarodno priznatih granica.

3. Ruska agresija protiv Ukrajine ima šire implikacije na evropsku i međunarodnu sigurnost. Od početka rata, Evropska unija i njene države članice su, sa svojim partnerima i saveznicima, naglašavale potrebu da se okonča ovaj rat kroz sveobuhvatan, pravedan i trajni mir zasnovan na principima Povelje UN i međunarodnog prava. Evropski savjet pozdravlja sve napore prema postizanju takvog mira.

4. S obzirom na novi momentum za pregovore koji bi trebalo da dovedu do takvog sveobuhvatnog, pravednog i trajnog mira, Evropski savjet naglašava značaj sljedećih principa:

a) ne može biti pregovora o Ukrajini bez Ukrajine;

b) ne može biti pregovora koji utiču na evropsku sigurnost bez učešća Evrope. Sigurnost Ukrajine, Evrope, transatlantska i globalna sigurnost su međusobno povezane;

c) bilo kakav primirje ili prekid vatre može se desiti samo kao dio procesa koji vodi do sveobuhvatnog mirovnog sporazuma;

d) svaki takav sporazum mora biti praćen čvrstim i vjerodostojnim sigurnosnim garancijama za Ukrajinu koje doprinose odvraćanju buduće ruske agresije;

e) mir mora poštovati nezavisnost, suverenitet i teritorijalnu cjelovitost Ukrajine.

5. Postizanje ‘mira kroz snagu’ zahtijeva da Ukrajina bude u što jačoj poziciji, sa vlastitim snažnim vojnim i odbrambenim kapacitetima kao ključnim elementom. Ovo se odnosi na period prije, tokom i nakon pregovora za okončanje rata. U tom smislu, Evropska unija ostaje posvećena, u koordinaciji sa partnerima i saveznicima istih uvjerenja, pružanju pojačane političke, finansijske, ekonomske, humanitarne, vojne i diplomatske podrške Ukrajini i njenom narodu, te pojačavanju pritiska na Rusiju, uključujući dodatne sankcije i jačanje sprovođenja postojećih mjera, kako bi se oslabio njen kapacitet za nastavak rata.

6. Evropska unija će nastaviti da pruža redovnu i predvidivu finansijsku podršku Ukrajini. U 2025. pružiće Ukrajini 30,6 milijardi eura, pri čemu se očekuje da isplate iz Ukrajinske facilitacije dostignu 12,5 milijardi eura, a 18,1 milijardi eura biće obezbijeđeno kroz G7 ERA inicijativu koja će biti vraćena od viška profita proizašlih iz imobilisanih ruskih imovine. Evropski savjet poziva Komisiju da brzo preduzme sve potrebne mjere kako bi se ubrzale isplate iz gore navedenih instrumenata. Takođe poziva Komisiju i države članice da iskoriste sve opcije iz Ukrajinske facilitacije kako bi povećale finansijsku podršku Ukrajini.

7. Evropski savjet je pregledao urađeni rad na isporuci vojne podrške Ukrajini. Pored sredstava koja su već odobrena za Ukrajinu za ovu godinu, pozdravlja spremnost država članica da hitno pojačaju napore kako bi se riješile hitne vojne i odbrambene potrebe Ukrajine, posebno isporuka sistema za vazdušnu odbranu, municije i raketa, obezbjeđivanje potrebne obuke i opreme za ukrajinske brigade i drugih potreba koje Ukrajina može imati. U tom smislu, naglašava se važna uloga Misije evropske vojne pomoći u podršci Ukrajini (EUMAM Ukrajina). Evropski savjet poziva Savjet da brzo napreduje u radu na inicijativama, naročito onoj Visokog predstavnika, kako bi se koordinisala povećana vojna podrška EU Ukrajini, uključujući komponentu vojnih potreba iz G7 ERA inicijative.

8. Ukrajina sposobna da se efikasno brani integralni je dio bilo kojih budućih sigurnosnih garancija. U tom kontekstu, Evropska unija i države članice su posvećene doprinosu u obuci i opremanju Oružanih snaga Ukrajine, te intenziviranju rada na daljoj podršci i razvoju ukrajinske odbrambene industrije i produbljivanju saradnje sa evropskom odbrambenom industrijom.

9. U svjetlu pregovora za sveobuhvatan, pravedan i trajni mir, Evropska unija i države članice su spremne da dalje doprinesu sigurnosnim garancijama zasnovanim na njihovim nadležnostima i kapacitetima, u skladu sa međunarodnim pravom, uključujući istraživanje mogućnosti korišćenja instrumenata zajedničke sigurnosne i odbrambene politike (CSDP). Sigurnosne garancije treba da budu pružene sa Ukrajinom, kao i sa partnerima istih uvjerenja i NATO partnerima.

10. Evropski savjet podsjeća da će sva vojna podrška kao i sigurnosne garancije za Ukrajinu biti pružene uz potpuno poštovanje sigurnosne i odbrambene politike određenih država članica i uzimajući u obzir sigurnosne i odbrambene interese svih država članica.

11. Evropski savjet naglašava inherentno pravo Ukrajine da bira svoju sudbinu, zasnovano na Povelji UN i međunarodnom pravu. Evropska unija će intenzivirati podršku naporima Ukrajine na reformama na njenom putu ka članstvu u EU.

12. Evropski savjet poziva Komisiju, Slovačku i Ukrajinu da intenziviraju napore ka pronalaženju održivih rješenja za pitanje tranzita gasa, uzimajući u obzir zabrinutosti koje je izrazila Slovačka.

13. Evropski savjet će se ponovo baviti ovim pitanjem na svom sljedećem sastanku.

21:39 Meloni: Nema italijanskih trupa na terenu u Ukrajini

- Isključila sam mogućnost slanja italijanskih trupa- izjavila je premijerka Italije Đorđa Meloni nakon samita lidera EU, govoreći o mogućnosti slanja trupa na teren u Ukrajini kao garancije nakon potencijalnog mirovnog sporazuma.

Smatra da je ovakvo rješenje veoma komplikovano i nije naročito efikasno. 

- Pravedan mir zahtijeva sigurne bezbjednosne garancije, koje se mogu postići samo u okviru transatlantskog saveza- kazala je Meloni.

Meloni je naglasila da bi NATO član 5 trebao biti proširen na Ukrajinu, bez ulaska te zemlje u vojni savez. Rekla je da je otvorena za mirovne misije u Ukrajini, ali samo uz mandat UN-a.

Ovo bi bila veoma drugačija stvar u odnosu na prijedlog [o slanju trupa] koji se sada razmatra.

O planu Evropske komisije „ReArm“, Meloni ima i pozitivne i negativne primjedbe.

Pozdravila je mogućnost isključivanja izdvajanja za odbranu iz obračuna praga deficita. Međutim, dodala je da bi novi instrument od 150 milijardi eura mogao povećati nivo duga kod nekih zemalja članica, što bi moglo predstavljati problem za Italiju.

- Predložićemo mjere za povećanje ulaganja uz evropske garancije, po modelu InvestEU programa- izjavila je.

Takođe je jasno stavila do znanja da Italija neće preusmjeravati sredstva za koheziju ka vojnim izdacima.

- Postoji mogućnost da zemlje EU donesu ovakvu odluku, ne možemo spriječiti druge da to učine, ali ću predložiti Parlamentu da isključi mogućnost da Italija koristi sredstva za koheziju za kupovinu oružja- zaključila je Meloni.

21:30 Odluku podržalo 26 lidera EU, protiv bio Orban

Razgovori lidera zemalja članica Evropske unije održani danas u Briselu rezultirali su jednoglasnom odlukom – osim Mađarske – da povećaju izdvajanja za odbranu i ojačaju evropsku sigurnost.

Blok od 27 članica formalno je usvojio zaključke koji naglašavaju da Evropa „mora da postane suverenija, odgovornija za sopstvenu odbranu i bolje opremljena da djeluje i nosi se autonomno sa neposrednim i budućim izazovima i prijetnjama“.

Da bi to postigla, EU je obećala da će „ubrzati mobilizaciju neophodnih instrumenata i finansiranja kako bi ojačala sigurnost Evropske unije i zaštitu naših građana“.

Uprkos širokom konsenzusu, premijer Mađarske Viktor Orban odbio je da podrži izjavu EU o Ukrajini, što je stvorilo razdor u inače ujedinjenom odgovoru.

Ipak, preostalih 26 lidera, uključujući slovačkog premijera Roberta Fica, Orbanovog saveznika, dalo je čvrstu podršku.

Nacrt izjave jasno je stavio do znanja da „ne može biti pregovora o Ukrajini bez Ukrajine“, što je direktna kritika Trampovih nastojanja da marginalizuje evropski angažman i ulogu Kijeva u bilo kojim pregovorima.

S obzirom na to da EU sada posvećuje veću pažnju odbrambenim kapacitetima, blok šalje signal svoje namjere da djeluje nezavisno u zaštiti svojih sigurnosnih interesa u kontekstu promjenjivih globalnih saveza.

21:11 Zelenski traži jedinstvo i sigurnosne garancije

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sastao se sa liderima EU institucija i zemalja tokom samita, izražavajući zahvalnost za nastavak evropske podrške.

- Veoma smo zahvalni što nijesmo sami- izjavio je.

Takođe je pokazao spremnost na vazdušno i pomorsko primirje s Rusijom, ali je naglasio da bi takav potez mogao biti samo prvi korak ka sveobuhvatnom mirovnom sporazumu, uključujući sigurnosne garancije za Ukrajinu. Uz to, pozvao je Rusiju da oslobodi sve ratne zarobljenike kao osnovni uslov za uspostavljanje „osnovnog povjerenja“.

Poljski premijer Donald Tusk rekao je da je danas dan kada se sve može promijeniti.

- I vjerovatno hoće kada je u pitanju odlučnost Evrope da se naoruža i odbrambena industrija, kao i naša spremnost da se suočimo sa ruskim izazovom za svijet - rekao je on uoči Samita u Briselu o odbrani i podršci Ukrajini.

Evropa u cjelini je, kaže, zaista sposobna da pobijedi u svakoj vojnoj, finansijskoj, ekonomskoj konfrontaciji sa Rusijom.

- Jednostavno smo jači - dodao je on.

Situaciju upoređuje sa hladnim ratom, navodeći da je siguran da će “Rusija izgubiti ovu trku u naoružanju, baš kao što je to učinio Sovjetski Savez prije 40 godina.”

Tusk dodaje da je francuski prijedlog o nuklearnoj odvraćanju “vrijedan razmatranja” i da bi trebalo da bude dio šireg nastojanja za koordinaciju evropskih odbrambenih napora.

Norveška vlada najavila je finansijsku podršku Ukrajini, koju će više nego udvostručiti, kazao je norveški premijer Jonas Gar Store.

Store, sa ministrom finansija Jensom Stoltenbergom, koji je ujedno i bivši generalni sekretar NATO-a, odigrao je ključnu ulogu u osiguravanju dvostranačke podrške za dramatično povećanje pomoći.

- Povećavamo podršku jer za njom postoji potreba, a to je snažan doprinos miru i stabilnosti u Evropi- izjavio je Store novinarima. Takođe je naglasio da su mu razgovori sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim pružili „detaljan uvid“ u trenutne potrebe Ukrajine.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski podijelio je danas dopunjene informacije o svojim diplomatskim razgovorima tokom samita EU u Briselu. U detaljnoj izjavi, Zelenski je naglasio nekoliko ključnih oblasti fokusa dok Ukrajina traži dodatnu međunarodnu podršku i jasnoću u pogledu budućih koraka.

On je izrazio nadu u “značajan sastanak” sa Sjedinjenim Američkim Državama naredne sedmice. Ovo dolazi dok obije strane nastavljaju da rade na definisanju naredne faze ukrajinske strategije u tekućem konfliktu sa Rusijom.

Šef ukrajinske države je naglasio da želja Ukrajine za mirom ostaje snažna, ali je istakao da on neće doći “po cijenu odustajanja od Ukrajine”.

- Da li je Rusija sposobna odustati od rata?- pitao je Zelenski.

On je upozorio na stalne prijetnje od strane ruskih snaga, uključujući balističke raketne napade i sabotažne grupe koje pokušavaju da prodru na ukrajinsku teritoriju, posebno u oblastima Sumija i Harkova.

Zelenski je pozdravio nedavni prijedlog Evropske komisije o naoružavanju Evrope, nazivajući ga “pravom inicijativom”. Pozvao je evropske lidere da dodijele dio tih resursa za proizvodnju naoružanja u Ukrajini.

Takođe je pohvalio napore da se investira u evropsku odbrambenu industriju, ističući da bi kontinent trebalo da postane centar za proizvodnju najnaprednijeg i najsposobnijeg oružja u svijetu.

Zelenski je ponovio svoju podršku sankcijama EU protiv Rusije, pozivajući na ubrzani proces u razvoju specijalnog evropskog finansijskog instrumenta za podršku otpornosti Ukrajine. Takođe je zatražio od Evropske komisije da “otključa” napredak u pristupanju Ukrajine Evropskoj uniji.

U završnim riječima, Zelenski je zahvalio evropskim zemljama na njihovoj kontinuiranoj podršci Ukrajini tokom konflikta, naglašavajući značaj nastavka jedinstva i saradnje kako situacija bude napredovala.

Podrška Slovačke sve izvjesnija, dok Mađarska odbija da se priključi. 

Slovačka je postigla pobjedu u sporu o tranzitu gasa, zahvaljujući novim formulacijama u tekstu, ali Mađarska i dalje odbija da se priključi, što će vjerovatno dodatno izolovati ovu zemlju.

Slovačka je dobila podršku jer je u tekstu spomenut njen spor sa Ukrajinom u vezi sa tranzitom gasa. Lideri EU će pozvati Slovačku i Ukrajinu da pronađu "prihvatljiva rješenja za problem tranzita gasa, uključujući njegov nastavak", kako stoji u posljednjem nacrtu teksta.

Ukrajina je 1. januara obustavila rad gasovoda koji je decenijama snabdijevao Slovačku ruskim gasom, jer je istekao sporazum o tranzitu. To je izazvalo prijetnje slovačkog premijera Roberta Fica da će smanjiti finansijsku pomoć ukrajinskim izbjeglicama.

Pitanje šta učiniti sa zamrznutom ruskom imovinom, tema koju je u današnjem obraćanju u Vašingtonu pomenuo američki izaslanik za Ukrajinu Kit Kelog, postalo je tačka razdora među evropskim saveznicima.

Njemački odlazeći kancelar Olaf Šolc rekao je da je današnji sastanak posvećen obezbeđivanju nastavka podrške Ukrajini, ali takođe naglašava važnost održavanja dobrih odnosa sa SAD.

Šolc takođe priznaje planove koje je izložio budući kancelar Friedrich Merc o povećanju izdataka za odbranu, „uključujući promjenu ustava“, i kaže da se čini da postoji rastući domaći konsenzus o ovom pitanju.

On kaže da EU treba da promijeni svoja pravila na sličan način kako bi mogla da odgovori na izazov, ali uz pažnju na „dugoročna rješenja“.

Na pitanje o Makronovim preijdlozima o nuklearnom odvraćanju, kaže da Evropa ne bi smjela da se odrekne učešća SAD. Njegova dugoročna kritika ove tačke odnosi se na strahove da bi svako proširenje francuskog programa omogućilo SAD da se još više povuče iz evropske bezbjednosti.

Šolc je takođe ponovo odbacio ideju o zajedničkim evropskim odbrambenim obveznicama.

- Veoma je važno da obezbijedimo da Ukrajina ne mora da prihvati diktirani mir, već da imamo pravedan, pravičan mir koji garantuje suverenitet i nezavisnost Ukrajine - rekao je odgovarajući na pitanje o očekivanjima od mirovnih pregovora.

Baltičke zemlje su, inače, pozdravile predlog francuskog predsjednika Emanuela Makrona o razgovorima o korišćenju francuskog nuklearnog odvraćanja za zaštitu kontinenta od ruskih prijetnji.

Predsjednik Litvanije Gitanas Nauseda nazvao je to „vrlo zanimljivom idejom“ po dolasku na vanredni samit EU o odbrani i Ukrajini u Briselu. 

- Imamo velika očekivanja jer bi nuklearni kišobran zaista predstavljao veoma ozbiljno sredstvo odvraćanja prema Rusiji - rekao je Nausėda.

Premijerka Letonije Evika Siliņa rekla je da vidi francuski predlog „kao priliku za diskusiju“, naglašavajući da je potrebno više vremena za razgovore sa evropskim saveznicima i kod kuće.

Makron je izjavio da je odlučio da otvori „stratešku debatu“ o zaštiti evropskih saveznika putem francuskog nuklearnog odvraćanja. Takođe je naglasio da bi upotreba francuskog nuklearnog oružja ostala isključivo u rukama francuskog predsjednika.

Odlazeći njemački kancelar pružio podršku Ukrajini

Odlazeći njemački kancelar Olaf Šolc rekao je novinarima po dolasku na samit EU u Briselu da je „veoma važno da osiguramo da Ukrajina ne mora da prihvati nametnuti mir, već da dođe do pravednog i pravičnog mira koji garantuje suverenitet i nezavisnost Ukrajine.“

On je naveo da podržava konkretne prijedloge, poput obustave napada iz vazduha i sa mora, prestanka daljih prijetnji ukrajinskoj infrastrukturi i razmjene zarobljenika, što „može postaviti temelje za prekid vatre.“

Zelenski stigao na samit EU

Ukrajinski predssjednik Volodimir Zelenski, iako je ranije najavljeno njegovo uključenje putem video linka, ipak je stigao danas na vanredni samit EU i zahvalio se liderima Evropske unije na njihovoj nepokolebljivoj podršci Ukrajini.

- Tokom cijelog ovog perioda, a i prošle sedmice, bili ste uz nas... Velika zahvalnost. Veoma smo zahvalni što nismo sami. I to nisu samo riječi — to i osjećamo - rekao je Zelenski.

On je istakao da podrška EU Ukrajini „šalje signal za povećanje naše proizvodnje i signal za novi program jačanja evropske bezbjednosti.“

Kremlj kritikovao Makronov govor kao konfrontacioni

Kremlj je govor Emanuela Makrona u kojem je francuski predsjednik Moskvu označio kao „prijetnju“ Evropi., nazvao „izuzetno konfrontacionim“, 

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je tokom redovnog razgovora sa novinarima da je govor „izuzetno konfrontacioni“ i naglasio da je jasno da Francuska ne razmišlja o miru.

- Može se zaključiti da Francuska više razmišlja o ratu, o nastavku rata - dodao je Peskov.

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov  kazao je da Makronov govor i njegove izjave o razgovoru o nuklearnom odvraćanju sa evropskim saveznicima predstavljaju „prijetnju“ protiv Rusije.