Lideri Zapadnog Balkana usvojili su, na samitu u Tirani, zajedničku Deklaraciju kojom potvrđuju snažnu posvećenost bržoj integraciji regiona u Jedinstveno tržište Evropske unije i sprovođenju Plana rasta.
Ovaj proces, kako je saopšteno na skupu, donosi konkretne koristi za građane i privredu, jača regionalnu povezanost i ubrzava evropski put svih ekonomija Zapadnog Balkana.
Premijer Milojko Spajić poručio je da Cran Gora ostaje čvrsto posvećena sprovođenju Plana rasta i Reformske agende, kao ključnih puteva ka konvergenciji, konkurentnosti i članstvu u EU.
Kao lider u procesu pristupanja, Crna Gora, istakao je premijer Spajić, pristupa ovim inicijativama sa odlučnošću i jasnim fokusom na isporučivanju mjerljivih rezultata.
- Zapadni Balkan više nema luksuz postepenosti. Globalno okruženje zahtijeva bržu konvergenciju, dublju integraciju i snažniju sposobnost isporučivanja reformi koje donose konkretne koristi našim građanima i privredi - rekao je Spajić.
On je kazao da Reformska agenda nije samo tehnički dokument, već predstavlja centralnu političku posvećenost Vlade Crne Gore, njenu mapu puta za stvaranje jače, konkurentnije i otpornije ekonomije u skladu sa standardima i slobodama Jedinstvenog tržišta EU.
- Kroz nju sprovodimo strukturne reforme kojima se unapređuje vladavina prava i upravljanje, jačaju institucije, poboljšava poslovno okruženje i modernizuje javna uprava. Ove reforme se ne sprovode zato što se to od nas zahtijeva, već zato što su jedini način da se obezbijedi dugoročna stabilnost i prosperitet - istakao je Spajić.
Kazao je i da je Crna Gora u potpunosti posvećena regulatornoj harmonizaciji i tehničkoj spremnosti kako bi se osigurala pravovremena implementacija režima „Roming kao kod kuće“ između EU i Zapadnog Balkana do 2026. godine.
- Smanjenje cijena rominga ne samo da će olakšati komunikaciju, već će ojačati mobilnost, prekogranično poslovanje i digitalnu integraciju. Za nas, ova mjera simbolizuje nešto mnogo veće: pokazuje da integracija u Jedinstveno tržište EU više nije daleki cilj, već stvarnost koju naši građani mogu praktično da osjete u svakodnevnom životu - naveo je Spajić.
Podjednako strateški važno je, kako je dodao, uspostavljanje regionalne inicijative za „AI fabrike“.&nbsp;
- Ulaganjem u digitalnu infrastrukturu, podrškom inovacionim ekosistemima i usklađivanjem sa evropskim etičkim i regulatornim okvirima, cilj nam je da pozicioniramo našu ekonomiju unutar nove tehnološke arhitekture Evrope - rekao je Spajić.
Crna Gora je, ističe, ušla u novu fazu ekonomskog razvoja, obilježenu potrebom za diversifikacijom i dugoročnom održivošću.
- Pitanje pred nama danas nije da li je Zapadnom Balkanu mjesto u Evropskoj uniji. Pravo pitanje je koliko brzo i odlučno možemo sprovesti reforme koje ovu integraciju čine nepovratnom. Za Crnu Goru, odgovor je jasan: naša Reformska agenda je motor naše transformacije, garancija naše kredibilnosti i najjači izraz naše političke posvećenosti članstvu u EU. Naši građani očekuju rezultate, a ne samo riječi. Kroz ove procese, ojačane regionalnom saradnjom i usklađene sa strateškim prioritetima Evropske unije, namjeravamo da ostvarimo te rezultate - poručio je Spajić.
Evropska komesarka Marta Kos istakla je da Evropa ne može biti u potpunosti bezbjedna bez Zapadnog Balkana.
- Želimo da Evropska unija već postane stvarnost za vaše građane i da Plan rasta uspije. Na poluvremenu smo, kada je u pitanju ispunjavanje ovog Plana. Imamo dosta razloga za slavlje, ali istovremeno, još mnogo posla nas čeka. Paket vrijedan šest milijardi eura, od 2024. do 2027. godine, koji je dodijeljen regionu, govori nam da zajedno možemo i moramo uraditi više - kazala je Kos.
Ona je istakla da Crna Gora ima priliku da ispuni 98 odsto obaveza iz Plana rasta do kraja njegove realizacije 2027. godine.
Evropska komesarka je rekla da je ambicija EU da sve države regiona napreduju i postanu ravnopravne članice EU.
Danas usvojenom zajedničkom Deklaracijom se ističu ključni prioriteti: uvođenje režima „Roming kao kod kuće“ do 2026. godine, pokretanje AI fabrika kao centara za inovacije i digitalni razvoj, stvaranje Autoputa jedinstvenog tržišta za povezivanje kompanija sa evropskim lancima vrijednosti, te uspostavljanje Akademije jedinstvenog tržišta radi jačanja standarda kvaliteta i potpune usklađenosti sa pravilima EU.
Lideri su posebno naglasili važnost ubrzanog pristupanja SEPA području, pokretanje inicijative WiFi4WB za besplatan internet u javnim i ruralnim sredinama, modernizaciju granica kroz Zelene koridore, kao i punu primjenu Akcionog plana Zajedničkog regionalnog tržišta 2.
Ovi napori imaju za cilj da Zapadni Balkan postane naredna investiciona destinacija Evrope, da poveća konkurentnost regiona i poboljša svakodnevni život građana.
Kako je istaknuto na Samitu, Plan rasta predstavlja jasan politički i strateški okvir za evropsku budućnost čitavog regiona.
Domaćini Samita bili su predsjednik Vlade Albanije Edi Rama i evropska komesarka za proširenje Marta Kos, a osim premijera Spajića, učestvovali su predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Bojana Krišto, predsjednik Vlade Kosova u tehničkom mandatu Aljbin Kurti, predsjednik Vlade Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski i predsjednik Vlade Srbije Đuro Macut.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Spajić: Saradnja ključ integracije regiona u EU; Kos: Želimo vas kao ravnopravne članove

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu i predsjednik Palestinske uprave Mahmud Abas pozvani su da prisustvuju samitu o Gazi, koji se danas održava u Šarm el Šeiku, saopštilo je egipatsko predsjedništvo.
Radio Slobodna Evropa, pozivajući se na APF, prenosi da je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp pozvao egipatskog kolegu Abdela Fataha el Sisija i da je dogovoreno da će Netanjahu prisustvovati mirovnom samitu.
Međutim, Netanjahuov kabinet je saopštio da izraelski premijer neće prisustvovati samitu u Egiptu jer se poklapa sa jevrejskim praznikom. 
- Premijer se zahvalio predsjedniku Trampu na pozivu, ali je rekao da neće moći da prisustvuje zbog vremena koje se poklapa sa početkom praznika Simhat Tora - kazali su iz kabineta Netanjahua.
Prethodno je francuski predsjednik Emanuel Makron najavio prisustvo Abasa na samitu u Egiptu.
Abas je rival Hamasa, čiji je napad na Izrael 7. oktobra 2023. godine izazvao rat u Gazi.
Na samitu, kojim će kopredsjedavati Tramp i El Sisi, okupiće se više od 20 lidera kako bi obilježili prekid vatre u Gazi i povratak izraelskih talaca u zamjenu za palestinske zatvorenike.
Samit o Gazi održava se na dan kada je Hamas oslobodio izraelske taoce koje je držao dvije godine.
Oslobađanje talaca, koje je držao Hamas, kao i palestinskih zatvorenika iz izraelskih zatvora, dio je sporazuma o prekidu vatre.

Samit o Gazi u Egiptu, Netanjahu ne prisustvuje

Crna Gora se nalazi na prvom mjestu u regionu sa čak 88 odsto ispunjenih i obaveza koje će uskoro biti realizovane iz Refromske agende za EU Plan rasta za Zapadni Balkan - saopšteno je iz Ministarstva evropskih poslova (MEP).
Slijede, kako su kazali, Albanija sa 80 odsto, Sjeverna Makedonija sa 76, Kosovo sa 65 i Srbija sa 53 odsto.
To je, kako su kazali u MEP, saopštio je direktor Generalnog direktorata za proširenje EU i istočno susjedstvo Evropske komisije (DG ENEST), Gert Jan Kopman na Samitu lidera Zapadnog Balkana o Planu rasta koji se održava u Skoplju.
Govoreći na panelu koji je okupio ministre evropskih poslova Zapadnog Balkana, predstvnike EU, regionalnih organizacija i partnera, Kopman je naglasio da sve zemlje Zapadnog Balkana vrijedno ispunjavaju zadatke iz svojih Reformskih agendi, te se očekuje dodatno poboljšanje rezultata do kraja ovog izvještajnog perioda.
- Plan rasta za Zapadni Balkan već donosi opipljive koristi za građane i ekonomije regiona, a države su posvećeno pristupile realizaciji reformskih obaveza - kazao je on.
Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević je, na panelu posvećenom implementaciji Reformskih agendi za EU Plan rasta za Zapadni Balkan, kazala da su predstavljeni rezultati potvrda snažne političke volje u Crnoj Gori i kapaciteta da se reformski procesi sprovode brzo i efikasno.
- Za Crnu Goru, pregovori o pristupanju i Plan rasta više nijesu odvojeni procesi, već objedinjeni okvir ubrzane integracije - poručila je Gorčević.
Istakla je da je nedavno zatvaranje Poglavlja 5 - Javne nabavke, prvog iz klastera Temeljna prava, dodatno osnažilo optimizam u institucijama, te da se najveći dio posla - i u pogledu zatvaranja pregovaračkih poglavlja i sprovođenja Reformske agende - očekuje u narednih 18 do 24 mjeseca.
Podsjetila je i na značaj pristupanja Crne Gore Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA).
- SEPA nije samo tehničko dostignuće, već strateška prekretnica. Naši građani sada mogu slati i primate novac iz EU brzo i bez visokih provizija, a naši privrednici - posebno mala i srednja preduzeća - mogu jednostavnije poslovati i konkurisati na tržištu EU. Ali prava vrijednost leži u osjećaju pripadnosti - u činjenici da građani Crne Gore uživaju ista prava kao i građani EU - rekla je Gorčević.
Pozvala je na zajedničko djelovanje u regionu i sa EU kako bi se Plan rasta iskoristio kao snažan instrument za pokretanje reformi, unapređenje kvaliteta života i vraćanje evropske perspektive Zapadnog Balkana u fokus.
- Plan rasta više nije samo dokument - on je sada konkretan mehanizam sa prvim vidljivim rezultatima. Na nama je da, sa ovog visokog političkog nivoa, podržimo sve aktere u našim državama da se snažno uključe u njegovu realizaciju - zaključila je Gorčević.
Na marginama Samita, kako je saopšteno iz resora kojim rukovodi, Gorčević je održala bilateralni sastanak sa glavnom pregovaračicom Albanije i ministarkom za Evropu i spoljne poslove Majlindom Dukom, tokom kojeg su razmijenjena iskustva u vezi sa sprovođenjem Reformske agende i ubrzanjem procesa pristupanja.
- Sagovornice su se saglasile da su intenzivnija razmjena znanja i regionalna koordinacija ključni za uspjeh evropske agende čitavog Zapadnog Balkana. Takođe, ministarka Gorčević je učestvovala na posebnoj panel diskusiji koju je, u saradnji sa Atlantskim savezom, organizovao ministar vanjskih poslova Sjeverne Makedonije Timčo Mucunski, a koja je bila posvećena bezbjednosnim izazovima i ulozi Zapadnog Balkana u novoj evropskoj bezbjednosnoj arhitekturi - &nbsp;zaključuju iz Ministarstva evropskih poslova.

MEP: Crna Gora najbolja u sprovođenju Reformske agende u regionu

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp i njegovi saveznici iz NATO-a sastaće se u utorak na samitu koji bi mogao da ujedini najveću bezbjednosnu organizaciju na svijetu oko novog cilja za izdvajanja u odbranu — ili da dodatno produbi podjele među 32 saveznice. Prije samo sedam dana situacija je djelovala obećavajuće. Generalni sekretar NATO-a Mark Rute bio je optimista da će evropske članice i Kanada prvi put pristati da izdvajaju za odbranu najmanje onoliko koliko to procentualno čini i američka ekonomija. Međutim, Španija je zatim odbila novi cilj NATO-a, prema kojem bi svaka zemlja trebalo da izdvaja pet odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) za odbranu, nazivajući taj zahtjev „nerealnim“. Na tom procentu insistira i Tramp. Alijansa funkcioniše po principu konsenzusa, što znači da je potrebna saglasnost svih članica. Dan kasnije, Tramp je poručio da SAD ne bi trebalo da se pridržavaju tog cilja. - Mislim da mi ne treba, ali oni bi trebalo - kazao je Tramp, pritom oštro kritikujući vladu premijera Pedra Sančeza - NATO će morati da se pozabavi Španijom. Španija je oduvijek bila jedan od najslabijih platiša – kazao je Tramp, takođe kritikujući i i Kanadu, nazvavši je „slabim platišom“. Prema podacima NATO-a, Španija je prošle godine bila zemlja sa najmanjim izdvajanjima u Alijansi, trošeći manje od 2% svog BDP-a na odbranu, dok je Kanada izdvajala 1,45%. Ubrzo nakon toga, Tramp je naredio bombardovanje nuklearnih postrojenja u Iranu. Podsjećanja radi, rat koji su Sjedinjene Države predvodile protiv Iraka 2003. godine duboko je podijelio NATO, kada su Francuska i Njemačka bile protiv vojne intervencije, dok su Velika Britanija i Španija tada stale uz Vašington. Evropski saveznici i Kanada takođe žele da Ukrajina bude centralna tema samita, ali postoji bojazan da Tramp ne želi da ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski preuzme svu pažnju. <h2>Decenije međusobne bezbjednosti</h2> Samit u Hagu trajaće svega dva dana - neformalna večera planirana je za utorak, a radna sesija za srijedu ujutru. Već je pripremljena vrlo kratka zvanična izjava sa samita, kako bi se izbjeglo da okupljanje bude ugroženo zbog prepirki oko formulacija ili detalja. Iako je format ovog samita sažet, njegove posljedice mogle bi se osjećati godinama. Sjevernoatlantska alijansa osnovana je 1949. godine, kada je 12 država udružilo snage kako bi se suprotstavile prijetnji koju je tada SSSR predstavljao evropskoj bezbjednosti, uz snažno američko vojno prisustvo u Evropi.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250623100620_bbef2a1babfe98cfe449464760772fddac4b80477b09ea8b411ee08c686e61f0.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250623100620_bbef2a1babfe98cfe449464760772fddac4b80477b09ea8b411ee08c686e61f0" data-rendition-name="original" width="2880" height="2244" loading="lazy" alt="Nato Arhiva"><figcaption>Premijer Belgije Pol-Anri Spaak, u sredini, potpisuje Sjevernoatlantski pakt u Vašingtonu, 4. aprila 1949. godine. Sa njegove lijeve strane sjedi ambasador Belgije u Sjedinjenim Američkim Državama, baron Silverkrua, a sa desne Džon V. Foli iz Stejt departmenta SAD. Iza njih sjede, slijeva nadesno: ministar spoljnih poslova Velike Britanije Ernest Bevin, Norvežanin Halvard Lange, Luksemburžanin Žozef Beš, Islandđanin Bjarnji Benediktson, Danac Gustav Rasmusen, predsjednik SAD Hari S. Truman, američki državni sekretar Din Ačison, Kanađanin Lester Pirsan, Francuz Robert Šuman, Italijan grof Karlo Sforca, Holanđanin Dirk Stiker i Portugalac Hose Kaeiro da Mata(Photo: AP Photo, arhivski snimak)</figcaption></figure>  Suočavanje sa Moskvom ugrađeno je u temelje NATO-a. Ali, održavanje mira van euroatlantskog prostora nije primarni zadatak Alijanse. Danas NATO broji 32 članice, od kada je prošle godine pristupila i Švedska, zabrinuta zbog sve agresivnijeg ponašanja Rusije. Kredibilitet Alijanse počiva na principu kolektivne bezbjednosti - članu 5 Vašingtonskog sporazuma - kojim se sve članice politički obavezuju da stanu u odbranu svake zemlje članice čiji suverenitet ili teritorija budu napadnuti. Tramp tvrdi da je posvećen tom principu, ali je u više navrata unosio sumnju u svoje stvarne namjere. Ipak, poručio je da SAD ostaju članica NATO-a. <h2>NATO vodi civil, ali moć je u rukama SAD</h2> Sjedinjene Američke Države su najmoćnija članica NATO-a. Troše daleko više novca na odbranu od svih ostalih saveznika, a njihova vojna sila značajno nadmašuje ostale članice. Tradicionalno, Vašington kroji ključne odluke Alijanse, ali je Tramp u velikoj mjeri povukao SAD iz te uloge. Američki nuklearni arsenal ostaje ključni element odvraćanja potencijalnih protivnika. Dnevnim radom NATO-a rukovodi Mark Rute, bivši premijer Nizozemske. Kao najviši civilni zvaničnik Alijanse, Rute gotovo svakodnevno predsjedava sastancima ambasadora u Sjevernoatlantskom savjetu u Briselu, kao i sastancima ministara i lidera članica NATO-a. Takođe, vodi glavnu kancelariju NATO-a, sa zadatkom da gradi konsenzus i zastupa stavove svih članica. Vojni štab NATO-a nalazi se u Monsu, u Belgiji, a njime uvijek komanduje visoki američki oficir. <h2>Uloga Ukrajine na samitu je neizvjesna</h2> S obzirom na to da Tramp insistira na većim izdvajanjima za odbranu, još nije jasno kakvu će tačno ulogu Ukrajina imati na samitu. Predsjednik Volodimir Zelenski jeste pozvan, ali nije poznato da li će imati svoje mjesto za NATO stolom, iako bi mogao učestvovati na večeri u utorak. Inače, rat Rusije protiv Ukrajine uobičajeno dominira ovim sastancima. Šire posmatrano, NATO kao organizacija ne isporučuje oružje Ukrajini. NATO ne posjeduje sopstveno oružje. Kolektivno, Alijansa Ukrajini pruža samo neletalnu pomoć — gorivo, obroke za vojnike, medicinsku opremu, pancire, opremu za borbu protiv dronova i mina. Međutim, pojedinačne članice šalju oružje. Evropski saveznici su u 2024. godini obezbijedili 60% ukupne vojne pomoći koju je Ukrajina dobila. NATO koordinira isporuke preko logističkog centra na granici sa Poljskom i organizuje obuke za ukrajinske vojnike. <h2>Planovi NATO-a za raspoređivanje vojske</h2> Ključni dio obaveza članica NATO-a jeste odvraćanje Rusije ili bilo kog drugog protivnika od bilo kakvog napada. Upravo zbog te zabrinutosti, Finska i Švedska su se nedavno priključile Alijansi. Prema novim vojnim planovima NATO-a, u slučaju bilo kakvog napada — na kopnu, moru, u vazduhu ili u sajber prostoru — 300.000 vojnika trebalo bi da bude raspoređeno u roku od 30 dana. Ipak, stručnjaci sumnjaju da bi saveznici zaista mogli da mobilišu toliki broj vojnika. Nije u pitanju samo broj ljudi i opreme. Protivnik bi bio manje sklon izazivanju NATO-a ukoliko vjeruje da će saveznici zaista upotrijebiti vojnu silu kojom raspolažu. Trampove prijetnje saveznicima - uključujući uvođenje carina - oslabile su efekat takvog odvraćanja. <h2>SAD i dalje nose najveći teret</h2> Zahvaljujući godinama visokih ulaganja u vojsku, američke oružane snage imaju više vojnika, savremenije oružje, ali i ključne kapacitete za transport i logistiku. Ostale članice su tek u posljednjih nekoliko godina počele da povećavaju vojna ulaganja. Nakon godina rezanja budžeta, članice NATO-a su se 2014. obavezale da povećaju izdvajanja, poslije ruske aneksije Krima. Nakon početka sveobuhvatne ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, NATO je postavio cilj da se 2% BDP-a izdvaja kao minimum za odbranu. Prošle godine, 22 zemlje su očekivano ispunile taj cilj, dok su prije deceniju to činile samo tri članice. Na samitu u Hagu očekivalo se da saveznici dodatno povećaju izdvajanja na 3,5%, uz još 1,5% za unapređenje infrastrukture - puteva, mostova, luka, aerodroma - i pripremu društava za moguće buduće sukobe. Hoće li do toga doći, ostaje otvoreno pitanje.

Lideri NATO-a sjutra na samitu koji može biti istorijski – ili obilježen podjelama

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović učestvovao je danas u Odesi na četvrtom Samitu Ukrajina – Jugoistočna Evropa, koji je održan na poziv predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog. Ovo je prvi put da se samit organizuje na teritoriji Ukrajine, nakon ranijih izdanja u Atini, Tirani i Dubrovniku.
- Danas smo se okupili u Odesi, gradu sa posebnim istorijskim značajem za Ukrajinu. Na samitu učestvuju predstavnici deset zemalja Jugoistočne Evrope, uključujući sedam šefova država ili vlada, predsjednicu parlamenta i dva potpredsjednika vlade – što jasno govori o visokom nivou ovog skupa - poručio je Milatović.
Kako je naglasio, ključna poruka poslana iz Odese jeste nedvosmislena podrška trajnom, održivom i pravednom miru u Ukrajini.
- Prvi korak ka miru mora biti hitan prekid vatre i sukoba. Grad Odesa svakodnevno trpi posljedice rata – prije dvije večeri bombardovano je i porodilište. Osjećaj je težak, pun gorčine. Zato je važno da smo danas ovdje, kako bismo zajednički poslali jasnu poruku solidarnosti i podrške - rekao je predsjednik Crne Gore.
Milatović je podsjetio da Crna Gora od početka sukoba dosljedno podržava Ukrajinu, i da će tako nastaviti i u političkom i humanitarnom smislu.
- Crna Gora, kao najnaprednija zemlja u procesu evropskih integracija, iskreno se raduje svakom koraku koji Ukrajina napravi ka članstvu u EU. Pregovori su otvoreni, očekuje se otvaranje prvog klastera do kraja godine – i mi pozdravljamo taj napredak - dodao je Milatović.
Predsjednik je istakao da je samit u Odesi imao posebnu simboliku upravo zbog mjesta održavanja, ali i zbog trenutka.
- Poruka koja danas odjekuje iz Odese jeste poruka mira – mira koji je potreban što prije. I ova okupljanja imaju za cilj upravo to – da se pokaže da međunarodna zajednica stoji uz Ukrajinu - zaključio je Milatović.
Tokom boravka u Ukrajini, predsjednik Milatović imao je niz bilateralnih susreta, a dan ranije sastao se i sa predsjednicom Moldavije Majom Sandu u Kišinjevu. U sklopu protokola, zajedno sa ostalim liderima delegacija, položio je cvijeće u Aleji heroja u parku Tarasa Ševčenka u Odesi.

Milatović sa Samita u Odesi: Podrška trajnom i pravednom miru u Ukrajini

Zemlje EU podržale zajedničku odluku o odbrani i podršci Ukrajini- protiv bio samo Orban

Vanredni samit čelnika država članica Evropske unije (EU), na kome će biti razgovarano o jačanju odbrambenih sposobnosti i pomoći Ukrajini, biće održan danas.
Kako je objavljeno na sajtu Evropskog savjeta, na sastanak je pozvan i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski.
Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta je, u pozivnom pismu čelnicima Unije, naveo da je cilj da se donesu kratkoročne odluke kako bi Evropa postala suverenija, sposobnija i bolje opremljena za suočavanje sa trenutnim i budućim izazovima u pogledu bezbjednosti.
- Kada je u pitanju Ukrajina, postoji novi zamah koji bi trebalo da dovede do sveobuhvatnog, pravednog i trajnog mira - naveo je Košta.
Prema njegovim riječima, zato je važno da se razmijene mišljenja o tome kako dalje podržati Ukrajinu, ali i o principima koje treba poštovati u budućnosti.
Kako se navodi u objavi Evropskog savjeta, EU i države članice su, od početka ruske vojne agresije na Ukrajinu, obezbijedile skoro 135 milijardi EUR podrške Ukrajini, uključujući 48,7 milijardi za podršku ukrajinskim oružanim snagama.
Podsjeća se da je EU usvojila i sankcije protiv Rusije, usmjerene na vitalna područja ruske ekonomije, uključujući bankarstvo i tehnologije u industrijskom i energetskom sektoru.

Danas vanredni samit EU o odbrani i podršci Ukrajini

Evropska unija saziva vanredni samit za 6. mart vezan uz Ukrajinu i evropsku bezbjednost, saopštio je danas predjednik Savjeta Evrope, Antonio Kosta.
- Odlučio sam da sazovem vanredni Evropski Savjet 6. marta. Živimo u odlučujućem trenutku za Ukrajinu i evropsku sigurnost- poručio je Kosta na mreži X.
On se konsultovao sa evropskim liderima koji takođe dijele posvećenost da se ovo pitanje riješi, kao i da se pojača evropska bezbjednost i doprinese dugotrajnom mirnom rješenju u Ukrajini.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Feucopresident%2Fstatus%2F1893707647565881651%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1893707647565881651%7Ctwgr%5E8aaf40b4caaf82ca3df3401859d60c87534c8a71%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Evropska unija saziva vanredni samit povodom evropske sigurnosti i razrješenja rata u Ukrajini

Evropsko jedinstvo je potrebno u trenucima velikih globalnih izazova, u trenucima još veće podijeljenosti u svijetu, potrebno je da svi zajednički radimo na snaženju evropskog jedinstva, na postizanju zajedničkih ciljeva koji će ići u tom pravcu - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na samitu Evropske političke zajednice čiji je domaćin bio premijer Mađarske Viktor Orban i koji je okupio veliki broj šefova država i vlada brojnih zemalja evropskog kontinenta.
Milatović je ocijenio da je upravo to glavna poruka tog samita.
- Dešava se u trenucima velikih promjena na svjetskoj političkoj sceni, dešava se nakon izbora u Americi, nakon dešavanja koja će vrlo vjerovatno prouzrokovati nove izbore u Njemačkoj, tako da čini mi se da je glavna poruka ovog današnjeg samita, i ona sa kojom se Crna Gora slaže, da je potrebno dodatno snažiti evropsko jedinstvo - naveo je on.
Kazao je da Crna Gora ima konstruktivnu ulogu u regionu Zapadnog Balkana kada je u pitanju stabilnost, međusobno uvažavanje i poštovanje.
- Još jednom sam poručio da je Crna Gora najnaprednija zemlja kandidat za ulazak u Evropsku uniju, i mislim da je to izuzetno važna poruka. Ovdje se cijeni naša intenzivna diplomatska aktivnost, ovdje se cijeni i progres koji je ostvaren u prethodnom periodu. Uz sve izazove koji su pred nama, još jednom sam kazao da upravo Crna Gora može i mora biti uspješna priča koja će kao takva biti primjer svim ostalim zemljama kandidatima, kada je u pitanju naše buduće evropsko članstvo - poručio je Milatović.
Dodao je da je samit bio prilika za brojne bilateralne razgovore sa liderima evropskog kontinenta.
- Ovog puta sam stavio fokus na zemlje Skandinavije. Smatrao sam da je dodatno važno pojačati i intenzivirati politički dijalog između Crne Gore i tih zemalja, znate da su one veoma važne u evropskoj strukturi, tako da sam imao razgovore sa premijerom Švedske, Finske i sa premijerkom Danske. Istovremeno sam imao bilateralni razgovor sa predsjednicom Evropskog parlamenta, pozvao je da posjeti Crnu Goru, ona će se odazvati tom pozivu - istakao je Milatović.
Pozvao je, kako je saopštio, Evropski parlament i da otvori kancelariju u Crnoj Gori koja bi bila jedna regionalna kancelarija.
- Imao sam dobar razgovor i sa predsjednikom Francuske Emanuelom Makronom, znate koliko je on važan za našu evropsku budućnost - zaključio je predsjednik Milatović.

Milatović: Evropsko jedinstvo potrebno u trenucima velikih globalnih izazova

Zapadni Balkan kroz Plan rasta i novi Akcioni plan o razvoju zajedničkog regionalnog tržišta 2025-2028, dobija šansu za ubrzani ekonomski razvoj, koji će omogućiti građanima mnogo bolji životni standard - poruka je sa Samita posvećenog desetogodišnjici Berlinskog procesa.
Crnogorski premijer Milojko Spajić i lideri ostalih država Zapadnog Balkana, u saradnji sa članicama EU, poslali su poruku posvećenosti regionalnoj saradnji i afirmisali dalje napore na putu integracije regiona u EU.
Tokom sastanka u Berlinu, čiji je domaćin njemački kancelar Olaf Šolc, a učestvuje i predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, usvojena je Deklaracija o zajedničkom regionalnom tržištu.
Na ovaj način su stvoreni uslovi za razvoj ekonomija zemalja regiona, jer će se skratiti vrijeme čekanja na granicama, kroz znatno brži tranzit roba, usluga, ljudi i kapitala među zemljama regiona, što je, kako je istakao predsjednik Vlade Crne Gore, predugo bila velika barijera da Zapadni Balkan bude konkurentno tržište.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.flickr.com%2Fphotos%2Fvladacg%2F54065975256%2Fin%2Falbum-72177720321207594&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Očekujemo da posvećenost iskazana na ovakav način predstavlja vodič za našu regionalnu saradnju i bude ključni pokretač ubrzane evropske integracije Zapadnog Balkana. Vjerujemo da će novi Akcioni plan o zajedničkom regionalnom tržištu, kao važan dio Plana rasta, biti odličan katalizator za smanjenje socio-ekonomskog jaza između regiona i Evropske unije, jer će doprinijeti razvoju regionalne ekonomije i pomoći ekonomsku integraciju - poručio je Spajić.
Samit je bio prilika da se i od visokih zvaničnika institucija Evropske unije i država članica, čuje spremnost za još veću podršku i podsticaj za predstojeću, u slučaju Crne Gore, završnu fazu pristupanja.
- Planiramo da tokom našeg predsjedavanja EU, dakle do kraja godine, zatvorimo nekoliko poglavlja u pregovorima sa Crnom Gorom - kazao je premijer Mađarske, Viktor Orban.
Kako je saopšteno iz Vlade, Crna Gora je lider po pitanju ispunjenja zahtjeva iz Berlinskog procesa, pošto je ratifikovala četiri sporazuma o mobilnosti, a očekuje se da u najskorijem roku bude ratifikovan i peti - Sporazum o pristupu visokom obrazovanju i upisu na studije Zapadnog Balkana, usvojen tokom Samita u Berlinu.&nbsp;
<h2>Zelena tranzicija i infrastrukturna povezanost šansa za ZB</h2>
Regionalna saradnja i povezanost za Crnu Goru ostaju od esencijalne važnosti, dok god su u okviru evropskih principa, i u domenu infrastrukturne povezanosti, zelene tranzicije i smanjenja zavisnosti od fosilnih goriva, apostrofirao je Spajić.
Zato je u tom kontekstu izuzetno važna posvećenost Berlinskog procesa reafirmaciji Hamburške deklaracije o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan, koju su podržali lideri zemalja regiona, devet članica procesa: Njemačka, Austrija, Francuska, Bugarska, Hrvatska, Grčka, Italija, Poljska i Slovenija, institucije Evropske unije i Ujedinjeno Kraljevstvo.
- Svaki put ka afirmisanju ovih tema, bez regionalnog konteksta bio bi slijepi put i traćenje dragocjenih resursa. Samo kroz perspektivu rastuće potražnje za boljom povezanošću, čistom i sigurnom energijom i zelenom ekonomijom, možemo da ponudimo profitabilne i održive projekte kredibilnim investitorima. Zato moramo da poboljšamo saobraćajnu povezanost, uklonimo barijere za mobilnost, ohrabrimo regionalnu trgovinu i tako stvorimo preduslove za političku, ekonomsku i društvenu konvergenciju regiona, sa ostatkom kontinenta - istakao je Spajić.
Sastanku najviših zvaničnika, prethodili su brojni sastanci na ministarskom nivou, a šefovi država podržali su njihove odluke i o usvajanju Regionalne deklaracije o korišćenju infrastrukture za istraživanje i inovacije i Regionalnih standarda za skrining stranih direktnih investicija, kao i Deklaraciju o potvrđivanju dobrosusjedskih odnosa.
Premijer Spajić je u razgovoru tokom Samita naglasio da integrisanje Centra za sajber kapacitete na Zapadnom Balkanu (WB3C) u Berlinski proces, bilo od posebnog značaja za rad i aktivnosti ovog Centra sa sjedištem u Podgorici, njegovu promociju i pozicioniranje na regionalnom i međunarodnom planu. WB3C kao dio Berlinskog procesa predstavljaće polaznu osnovu za intenziviranje saradnje i regionalne otpornosti na sajber prijetnje.
Na Samitu u Berlinu učestvovali su i evropski komesar za proširenje, Oliver Varhelji, specijalni predstavnik Evropske unije za Zapadni Balkan, Miroslav Lajčak, premijer Hrvatske, Andrej Plenković, predsjednica Slovenije, Nataša Pirc Musar, potpredsjednik Vlade Italije Antonio Tajani, delegirani ministar Francuske za evropske poslove, Benžaman Adad, ministarka vanjskih poslova Njemačke, Analena Berbok, izaslanik Savezne Vlade Njemačke za Zapadni Balkan, Manuel Zaracin, specijalni izaslanik britanskog premijera za Zapadni Balkan, lord Stjuart Pič, predsjednica EBRD-a Odile Reno-Baso, generalna sekretarka Regionalnog savjeta za saradnju, Majlinda Bregu, vd direktorica CEFTA Sekretarijata, Danijela Gačević…

Spajić: Zajedničko regionalno tržište približava građane Zapadnog Balkana standardu EU

Jako nevrijeme sa obilnom kišom prouzrokovalo je štetu u mnogim mjestima na sjeverozapadu Grčke, prema današnjim izvještajima.
Podrumi i prizemlja kuća su poplavljeni, bujica je odnosila automobile, a putevi su blokirani klizištima. Oko 280 milimetara kiše palo je u roku od nekoliko sati na području oko grada Janjine na sjeverozapadu zemlje, saopštila je grčka meteorološka služba.
Teško je pogođeno turistički ostrvo Krf.&nbsp;
- Selo Karusades, u kojem živi 2.000 ljudi, odsječeno je od ostatka svijeta. Čak je i policijska stanica blokirana tonama blata - kazao je predsjednik opštine Sjeverni Krf za novine Katimerini.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FOpenNewsGr%2Fstatus%2F1991901199151583567%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1991901199151583567%7Ctwgr%5E4f2e9c9704c193d2f5cb7ca584cee15ea8eafc96%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
On je naveo da se nadležni sada nadaju dolasku mehanizacije iz drugih djelova zemlje kako bi uklonila nanose zemlje. Mnogi putevi na ostrvu su blokirani ili uništeni. Škole će u ponedeljak ostati zatvorene.
Očekuje se da će kiša i danas nastaviti da pada u pogođenoj regiji, ali ne u istoj jačini. Na sjeveru Krfa je 2023. izbio veliki šumski požar. Meteorolozi vjeruju da su trenutne poplave znatno teže nego ranije jer nema vegetacije koja bi zadržala blato i kamenje.

(VIDEO) Nevrijeme u Grčkoj: Teško pogođen Krf

Lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović rekao je da smo, umjesto ekonomskog procvata koji je Pokret Evropa sad najavljivao dolaskom na vlast, došli u situaciju da se steže kaiš, dok će država biti prezadužena, a zdravstvo i penzioni fond u kolapsu, uz rastuću inflaciju.
- Dolazimo u situaciju da se steže kaiš i da sva ona priča o ekonomskom procvatu i idili koja će zadesiti Crnu Goru zbog ideje Evropa sad 2 jeste zapravo šarena laža. Donijeli su odluku da se Crna Gora može zadužiti nekoliko milijardi eura u narednom periodu. Ovu ekonomiju je već razrađivao DPS, ali na nižem nivou. Ovi ljudi će se zaduženjem od 700 miliona već primaknuti cifri od tri milijarde eura, koliko nas je DPS zadužio za 30 godina vladavine, a oni su na vlasti svega tri godine. Ovako ekonomiju može da vodi i malo dijete - rekao je u autorskom podkastu "Petak sa Dritanom".
Abazović je podsjetio da Fond PIO ima deficit veći od 400 miliona eura i da su javne finansije u teškom disbalansu.
- Da je ovaj sistem ukidanja doprinosa kako bi se povećale neto zarade održiv, uradile bi ga Njemačka, Švajcarska ili Francuska prije nas. Sada stvari dolaze na naplatu. To smo osjetili 2025. godine, a tek ćemo 2026 - rekao je on.
Dodao je da je direktor Fonda za zdravstveno osiguranje smijenjen zato što je govorio da 30 miliona eura nedostaje za ljekove, izrazivši bojazan da će se isto ponoviti i naredne godine.
- One šarene laži o tome kako će 2026. Crna Gora biti veliko gradilište i kako će se umrežiti autoputevima, od toga nema ništa, jer je kapitalni budžet na nivou od 300 miliona eura. Gdje je priča o Veljem Brdu za koje su opredijelili 10 miliona, a rekli da će se ljudi useliti 2026? Gdje su izdvajanja za socijalu i dječje dodatke? Najveća stavka u budžetu su penzije, a penzioneri su nezadovoljni - naveo je Abazović.
On je naglasio da od izgradnje neće biti ništa, jer je kapitalni budžet nedovoljan.
- Ministarka Adžović je prije 10–20 dana rekla da će kapitalni budžet biti 400 miliona. Slagali su 100 miliona za 10 dana. Najavljuju paralelne autoputeve, a ni ovaj koji su najavili za septembar 2024. još nije počeo. Najverovatnije će početi 2026, ali predviđenih 60 miliona za njega ne može napraviti čudo - ocijenio je Abazović.
On je rekao da je deficit ove godine stotine miliona eura, iako je najavljivan rast od 4,8 odsto.
- Sada ispada da će rast biti 3 do 3,6 odsto. Ni elementarne stvari ne mogu da pogode, a predstavljaju se kao da mogu da izvedu ekonomski preporod. Govorili su da će dati više za službe zaštite i spašavanja, a vatrogasci sada imaju manje nego ranije - kazao je Abazović.
Govoreći o vršnjačkom nasilju, Abazović je kazao da su mladi suočeni sa velikim izazovima i da stvari prelaze mjeru.
- Nijesam siguran šta bi bila najefikasnija borba protiv vršnjačkog nasilja, ali definitivno moramo raditi na edukaciji i socijalnoj empatiji, da se približimo djeci i razvijemo solidarnost. Političke okolnosti ljude guraju u suprotnom smjeru, pa i djecu - rekao je.
Podsjetio je na nacionalistička skandiranja i incidente, poručivši da je vrijeme za ozbiljnu raspravu o suzbijanju nasilja.
Osvrnuvši se na nedavne poplave, Abazović je rekao da „svaka akcija ima reakciju".
- Akcija divlje gradnje dobije reakciju prirode. Zatrpavanje kanala, izgradnja bez dozvola, bez nadzora, uništavanje prirodnih odvoda, sve to dođe na naplatu kada padnu malo veće kiše. Ono što smo posijali, sada žanjemo - poručio je on.
Poručio je da, želimo li u EU, moramo stati na kraj divljoj gradnji.
- Treba mnogo više profesionalizma u izgradnji puteva, saobraćajnica, parkirališta, drenaža i korišćenju novih tehnologija. U suprotnom, stradaćemo pri svakoj većoj nepogodi - rekao je Abazović.
Na pitanje o povećanju naknada za majke sa troje djece, rekao je da je problem u parlamentarnoj većini, ali da je URA spremna da inicira promjene:
- Biće jasno ko je za, ko uzdržan i ko protiv - konstatovao je Abazović.
Na pitanje građana šta misli o stanju u zdravstvenom sistemu, Abazović je istakao da činjenica da je nekoliko djece i osoba mlađe dobi preminulo u zdrastvenim ustanovama u posljednjih 20 dana, mnogo govori o trenutnom stanju.
 - Kada je riječ o Ministarstvu zdravlja, očekujem da se održi kontrolno saslušanje vezano za to. Očekujem da se dobiju neki konkretniji odgovori. Njihova priča da se prati situacija, da su se formirale komisije, ima za cilj da se baci prašina u oči građana. Javnost u Crnoj Gori je kao anestezirana. Sjećate se tragičnog događaja iz Bijelog Polja kada su preminule bebe. Sjećate se da je ministar dr Radunović tada podnio ostavku, da je sudski proces trajao godinama - naveo je Abazović.
Govoreći o EPCG, podsjetio je da je 2023. ta kompanija ostvarila 52 miliona profita, a ove godine bilježi oko 90 miliona gubitka, koji će dalje rasti.
Kritikovao je lošu pripremu rekonstrukcije TE Pljevlja i smjene stručnih kadrova:
- Odrekli smo se najboljih ljudi, kao što su Zoran Šljukić i profesor Martin Ćalasan - zaključio je Abazović.

Abazović: U 10 dana slagali za 100 miliona eura, država prezadužena, a zdravstvo i penzioni fond u kolapsu

Ekonomska redakcija STEGA-e ocijenila je da predloženi budžet Crne Gore za 2026. godinu predstavlja nastavak politike, koja državu svjesno vode u fiskalnu nestabilnost.
Umjesto razvojne vizije, kako su istakli u analizi, dobijamo još jedan populističke dokument pred izbornu godinu, dok strukturni problemi crnogorske ekonomije ostaju netaknuti.
U STEGA-i kažu da je javni dug koji galopira ka 70 odsto BDP-a alarm koji zahtijeva hitnu fiskalnu konsolidaciju.
- Vlada nastavlja da se zadužuje bez jasne strategije otplate, prebacujući teret na buduće generacije. Ovakav tempo zaduživanja nije održiv, a svaki ozbiljan ekonomski šok mogao bi zemlju gurnuti u dužničku krizu. Produktivnost rada stagnira i nastavlja eroziju konkurentnosti - navedeno je u saopštenju STEGA-e.
Javni sektor, ocjenjuju, ostaje naduvan, mahom neproduktivan i opterećujući za privredu, umjesto da bude njen pokretač.&nbsp;
Podsjećaju da Međunarodni monetarni fond (MMF) jasno upozorava da veza između rasta plata i produktivnosti mora biti hitno uspostavljena, ali Vlada ignoriše.&nbsp;
- Kapitalne investicije su mizerne u odnosu na potrebe i bez jasnog prioriteta. Crna Gora i dalje nema strategiju kako da izađe iz opasne turističko-građevinske zamke i izgradi ekonomiju 21. vijeka. Inovacije, digitalizacija, zelena ekonomija su ostale samo floskule u budžetskim dokumentima bez stvarnih alokacija i implementacionih planova. MMF insistira na poboljšanju upravljanja javnim investicijama, ali novi budžet ne pokazuje nikakav napredak, navode pored ostalog u STEGA-i.
Posebno je alarmantno, napominju, što Vlada ignoriše oštra upozorenja Međunarodnog monetarnog fonda.&nbsp;
- MMF je nedavno objavio zabrinjavajuću sliku crnogorske ekonomije: rast usporava, inflatorni pritisci se vraćaju, fiskalna pozicija slabi nakon perioda poboljšanja, a budžetski deficit se projektivuje na 3,6 odsto BDP-a u 2025. godini. Tekući račun je značajno oslabio jer je turizam dostigao maksimalni nivo - dodaje se u saopštenju.
U STEGA-i kažu da poboljšanje neto međunarodne investicione pozicije erodira, a MMF ocjenjuje da je tekući račun "značajno slabiji" od nivoa opravdanog ekonomskim fundamentima.
Naglašavaju i da Vlada uporno krši sopstveni Zakon o fiskalnoj odgovornosti, koji MMF opisuje kao "nedosledno primjenjivan u praksi".&nbsp;
- Umjesto operacionalizacije nezavisnog Fiskalnog savjeta i jačanja fiskalnog okvira, kako MMF urgentno preporučuje, dobijamo budžet koji nastavlja da ignoriše osnovna fiskalna pravila. Analiza održivosti duga jasno ukazuje na potrebu da se dugoročni pritisci na rashode adresiraju - ističe se u saopštenju.
Podsjećaju da MMF upozorava i na egzistencijalne prijetnje: ekstremni vremenski događaji usljed klimatskih promjena mogu dovesti do ogromnih ekonomskih gubitaka, divljanje cijena nekretnina zahtijeva pojačan monitoring i analitičke kapacitete I novu politiku oprezivanja nekretnina.&nbsp;
- Nova razvojna banka potrebuje rigorozno upravljanje, a moguće uvođenje skraćenog radnog dana moglo bi dodatno smanjiti ponudu rada i ograničiti rast produktivnosti. Nijedan od ovih rizika nije adekvatno označen u budžetu - navedeno je u saopštenju.
Posebno je cinično, dodaju u STEGA-i, što Vlada planira povećanja rashoda u momentu kada MMF jasno naglašava potrebu za "rekalibraciju fiskalne politike" koja mora biti usklađena sa cikličnom pozicijom ekonomije. Poruka MMF-a je, ističu, kristalno jasna, ali je Vlada svjesno ignoriše.
- Ovaj budžet jeste parapolitički pamflet koji žrtvuje dugoročnu državnu stabilnost. Crna Gora treba bolju Vladu od ove, koja kamuflira ekonomsku realnost, ignoriše oštra međunarodna upozorenja, ne poštuje I ne radi po sopstvenim zakonima - ocijenili su.
STEGA zahtijeva hitnu reviziju budžetskih prioriteta, poštovanje Zakona o fiskalnoj odgovornosti i transparentan proces konsultacija sa ekonomskom strukom i međunarodnim finansijskim institucijama, prije nego se budžet usvoji.

STEGA o Prijedlogu budžeta: Populistički dokument pred izbornu godinu, treba nam bolja Vlada od one koja kamuflira ekonomsku realnost

Žičara Kotor-Lovćen završila je još jednu turističku sezonu, tokom koje je prevezeno više od 400.000 putnika iz svih krajeva svijeta, saopštio je za RTV Cetinje izvršni direktor kompanije, Marko Kus.
Kako ističe, nastavljen je trend velikog interesovanja i rast broja posjetilaca, što potvrđuje da je žičara postala jedna od najznačajnijih turističkih atrakcija u Crnoj Gori.
- Raduje nas što se ljudi vraćaju, preporučuju žičaru svojim prijateljima i porodici. To nam pokazuje da je projekat zaživio na pravi način - &nbsp;kazao je Kus.
Žičara je ove godine radila od 25. aprila do početka novembra. Osim ukupnog broja gostiju, iz kompanije posebno izdvajaju podatak da je više od 30.000 djece uzrasta do 12 godina iskoristilo mogućnost besplatne vožnje.
Kus navodi da je interesovanje ostalo snažno tokom cijelog perioda, uključujući i posljednje sedmice rada.
- Tokom oktobra i početka novembra interesovanje je bilo veoma veliko. Posjetioci često kažu da su došli da “uhvate još jedan krug”. Posljednji dani uvijek proteknu u lijepom raspoloženju - dodaje on.
Na pitanje RTV Cetinje da li je bilo većih izazova u organizaciji rada ili održavanju sistema, direktor je odgovorio da nije bilo takvih situacija, te da su svakog dana bili potpuno posvećeni tome da posjetiocima pruže kvalitetno, sigurno i prijatno iskustvo. Naglasio je da je bezbjednost apsolutni prioritet.
- To potvrđuje i vježba evakuacije sprovedena uoči otvaranja sezone, u saradnji sa Direktoratom za zaštitu i spašavanje, Gorskom službom spašavanja i kotorskim vatrogascima - kazao je on.
Napominje da je vježba realizovana korišćenjem specijalizovanog evropskog sistema za spuštanje putnika, usklađenog sa CEN standardima i Uredbom (EU) 2016/424, jedinog takve vrste u Crnoj Gori i jednog od rijetkih u regionu.
Prema njegovim riječima, među najznačajnijim gostima tokom sezone bili su predsjednica Evropske komisije Ursula Fon der Lajen i kralj Jordana Abdullah II, tokom zvaničnih posjeta Crnoj Gori. Žičara je ugostila i brojna sportska i kulturna imena, među kojima su i mlade vaterpolo selekcije U16 i U18, koje su osvojile medalje na evropskim prvenstvima u Istanbulu i Oradei.
Žičara, kako za RTV Cetinje objašnjava Cus, predstavlja primjer održive i dugoročno vrijedne investicije koja povezuje prirodne ljepote, kulturno nasljeđe i savremenu turističku ponudu Crne Gore.
- Posebno nas raduje kada vidimo da naši građani dovode svoje goste iz regiona i svijeta i kada vidimo ponos na njihovim licima. To je potvrda da radimo nešto dobro i što ostavlja značajan trag - rekao je direktor.
Kus poručuje da je ponuda dodatno unaprijeđena u odnosu na prošlu sezonu, a dio novih sadržaja izazvao je izuzetno pozitivne reakcije posjetilaca. Paralelno se radi na razvoju novih projekata.
- Od 2026. godine planiramo atrakcije koje će biti jedinstvene u ovom dijelu Evrope i dodatno obogatiti ponudu - ističe on.
Otvaranje naredne sezone očekuje se krajem aprila, kao i ove godine, ukoliko budu povoljni vremenski uslovi. Do tada slijede intenzivne pripreme i unaprjeđenje operativnog rada.

Kus: Nove atrakcije žičare Kotor-Lovćen stižu 2026.

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

21.11.
13:25h
U tekstu u "Vijestima", napisana je nepreciznost koja tretira razlog lišavanja slobode Vladana Ivanovića.
On je, ovo se ja obraćam mojoj drugarici Jeleni, uhapšen i pritvor mu je određen zbog osnovane sumnje da je blagajna "Master inženjeringa" uzela novac za stanove Zvicera, ali da ih nije kroz knjige "provela".
Kako je izmišljena nepostojeća blagajna (zbog čega blagajnik, naravno, nepostojeći lik, nije saslušan) desio se obrt.
Ivanović, nakon što je uhapšen Ranko Ubović, za koga se još utvrđuje da li je to taj Tigar (ovo kroz postavljanje pitanja svjedocima), a ja velim da jeste, a znam za jadac i Sky nebitnu poruku, postaje u opisu nove naredbe onaj koji krije vlasništvo preko svoje firme.
I blagajna je nestala.
Iako je Vlado zbog nje u pritvoru.
Pitaće se neki iole obrazovani pravnik - pa što se onda saslušavaju svjedoci u odnosu na njega? Kako oni znaju šta je on prikrio?
Tapetari su.
Nije mu određen pritvor da je prikrio imovinu Zvicera, već da je uzeo pare od Zvicera.
Ima još gore. I pored svega navedenog sada SDT traži tačku 4 za produženje pritvora. Kod Apelacionog suda.
Iako je sutkinja Kovačević kazala po prvi put u istoriji pravosuđa Crne Gore, da se na pravosnažno rješenje o određivanju pritvora ne može ništa novo dodati.
I ništa nije revolucionarno kazala, već citirala kolokvijalno znanje koje je skupa sa svima nama stekla na drugoj godini studiranja prava.
Ali, rekla je ljekovitu stvar.
Zna se da se ne može, ali se proba.
Ne bi li Apelacioni sud popustio. I iznova nekome napravio ćef.
To što bi time napravio krivično djelo, sada nikoga nije briga. A doći je dan kada će nekoga biti briga.
Uostalom, popustila je i Drinska divizija.
A sjećate se koliko sam prozivao onomad kada se tačka 4 dodala Lazoviću.
I tada se Sudski savjet stavio u zaglušak.
I Ministarstvo pravde.
A tek Vrhovni sud na čelu sa legendarnom A.V.
Zamislite da pitaju predsjednika Višeg suda, sudiju Vrhovnog suda A.V, ministra pravde, na ispitu sledeće pitanje:&nbsp;
Da li žalbeni sud po predlogu tužioca za produženje pritvora može na pravosnažno rješenje kojim je isti određen dodati novi osnov za njega?
I oni kažu - može.
Koju bi ocjenu ispitivač upisao u indeks iz krivično - procesnog prava ovim licima?
I sve tako.
I sve Boris do Dritana, via Momo Koprivica. Minus dva poslanika Demokrata.
Inače, Vlado je prečica do Tigra.
Kojeg bih ja držao sto godina u pritvoru ako upućeni iz medija, policije i tužilaštva stave ruku na srce i kažu da nijesu čuli kako skoro svi graditelji dio stanova prodaju za keš.
Znaju za to svi oni, ali ima jedna sitnica. Nijesu Tigrovi.
Kada se nađe da je Bemax prodao jedan jedini stan za gotov novac - ikada ikome, ili nađu da je Ranko Ubović, otac vlasnika, Bemaxa od nekoga uzeo gotovinu - neka ga ne puštaju iz pritvora.
Ovako, moraće.
Osim ako ne izmisle novi pritvorski osnov koji glasi:&nbsp;
Pritvor se može odrediti i onda kada je nekome ćef.
P.S. Od čuda niko ne zahtijeva da pojašnjava nego da nas začuđuje.

Tag: samit