<p>Crna Gora se nalazi na prvom mjestu u regionu sa čak 88 odsto ispunjenih i obaveza koje će uskoro biti realizovane iz Refromske agende za EU Plan rasta za Zapadni Balkan - saopšteno je iz Ministarstva evropskih poslova (MEP).</p>
<p>Slijede, kako su kazali, Albanija sa 80 odsto, Sjeverna Makedonija sa 76, Kosovo sa 65 i Srbija sa 53 odsto.</p>
<p>To je, kako su kazali u MEP, saopštio je direktor Generalnog direktorata za proširenje EU i istočno susjedstvo Evropske komisije (DG ENEST), Gert Jan Kopman na Samitu lidera Zapadnog Balkana o Planu rasta koji se održava u Skoplju.</p>
<p>Govoreći na panelu koji je okupio ministre evropskih poslova Zapadnog Balkana, predstvnike EU, regionalnih organizacija i partnera, Kopman je naglasio da sve zemlje Zapadnog Balkana vrijedno ispunjavaju zadatke iz svojih Reformskih agendi, te se očekuje dodatno poboljšanje rezultata do kraja ovog izvještajnog perioda.</p>
<p>- Plan rasta za Zapadni Balkan već donosi opipljive koristi za građane i ekonomije regiona, a države su posvećeno pristupile realizaciji reformskih obaveza - kazao je on.</p>
<p>Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević je, na panelu posvećenom implementaciji Reformskih agendi za EU Plan rasta za Zapadni Balkan, kazala da su predstavljeni rezultati potvrda snažne političke volje u Crnoj Gori i kapaciteta da se reformski procesi sprovode brzo i efikasno.</p>
<p>- Za Crnu Goru, pregovori o pristupanju i Plan rasta više nijesu odvojeni procesi, već objedinjeni okvir ubrzane integracije - poručila je Gorčević.</p>
<p>Istakla je da je nedavno zatvaranje Poglavlja 5 - Javne nabavke, prvog iz klastera Temeljna prava, dodatno osnažilo optimizam u institucijama, te da se najveći dio posla - i u pogledu zatvaranja pregovaračkih poglavlja i sprovođenja Reformske agende - očekuje u narednih 18 do 24 mjeseca.</p>
<p>Podsjetila je i na značaj pristupanja Crne Gore Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA).</p>
<p>- SEPA nije samo tehničko dostignuće, već strateška prekretnica. Naši građani sada mogu slati i primate novac iz EU brzo i bez visokih provizija, a naši privrednici - posebno mala i srednja preduzeća - mogu jednostavnije poslovati i konkurisati na tržištu EU. Ali prava vrijednost leži u osjećaju pripadnosti - u činjenici da građani Crne Gore uživaju ista prava kao i građani EU - rekla je Gorčević.</p>
<p>Pozvala je na zajedničko djelovanje u regionu i sa EU kako bi se Plan rasta iskoristio kao snažan instrument za pokretanje reformi, unapređenje kvaliteta života i vraćanje evropske perspektive Zapadnog Balkana u fokus.</p>
<p>- Plan rasta više nije samo dokument - on je sada konkretan mehanizam sa prvim vidljivim rezultatima. Na nama je da, sa ovog visokog političkog nivoa, podržimo sve aktere u našim državama da se snažno uključe u njegovu realizaciju - zaključila je Gorčević.</p>
<p>Na marginama Samita, kako je saopšteno iz resora kojim rukovodi, Gorčević je održala bilateralni sastanak sa glavnom pregovaračicom Albanije i ministarkom za Evropu i spoljne poslove Majlindom Dukom, tokom kojeg su razmijenjena iskustva u vezi sa sprovođenjem Reformske agende i ubrzanjem procesa pristupanja.</p>
<p>- Sagovornice su se saglasile da su intenzivnija razmjena znanja i regionalna koordinacija ključni za uspjeh evropske agende čitavog Zapadnog Balkana. Takođe, ministarka Gorčević je učestvovala na posebnoj panel diskusiji koju je, u saradnji sa Atlantskim savezom, organizovao ministar vanjskih poslova Sjeverne Makedonije Timčo Mucunski, a koja je bila posvećena bezbjednosnim izazovima i ulozi Zapadnog Balkana u novoj evropskoj bezbjednosnoj arhitekturi - &nbsp;zaključuju iz Ministarstva evropskih poslova.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

MEP: Crna Gora najbolja u sprovođenju Reformske agende u regionu

<p>Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država <b>Donald Tramp</b> i njegovi saveznici iz NATO-a sastaće se u utorak na samitu koji bi mogao da ujedini najveću bezbjednosnu organizaciju na svijetu oko novog cilja za izdvajanja u odbranu — ili da dodatno produbi podjele među 32 saveznice.</p> <p>Prije samo sedam dana situacija je djelovala obećavajuće. Generalni sekretar NATO-a <b>Mark Rute</b> bio je optimista da će evropske članice i Kanada prvi put pristati da izdvajaju za odbranu najmanje onoliko koliko to procentualno čini i američka ekonomija.</p> <p>Međutim, Španija je zatim odbila novi cilj NATO-a, prema kojem bi svaka zemlja trebalo da izdvaja pet odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) za odbranu, nazivajući taj zahtjev „nerealnim“. Na tom procentu insistira i Tramp. Alijansa funkcioniše po principu konsenzusa, što znači da je potrebna saglasnost svih članica.</p> <p>Dan kasnije, Tramp je poručio da SAD ne bi trebalo da se pridržavaju tog cilja.</p> <p>- Mislim da mi ne treba, ali oni bi trebalo - kazao je Tramp, pritom oštro kritikujući vladu premijera <b>Pedra Sančeza</b> </p> <p>- NATO će morati da se pozabavi Španijom. Španija je oduvijek bila jedan od najslabijih platiša – kazao je Tramp, takođe kritikujući i i Kanadu, nazvavši je „slabim platišom“.</p> <p>Prema podacima NATO-a, Španija je prošle godine bila zemlja sa najmanjim izdvajanjima u Alijansi, trošeći manje od 2% svog BDP-a na odbranu, dok je Kanada izdvajala 1,45%.</p> <p>Ubrzo nakon toga, Tramp je naredio bombardovanje nuklearnih postrojenja u Iranu. Podsjećanja radi, rat koji su Sjedinjene Države predvodile protiv Iraka 2003. godine duboko je podijelio NATO, kada su Francuska i Njemačka bile protiv vojne intervencije, dok su Velika Britanija i Španija tada stale uz Vašington.</p> <p>Evropski saveznici i Kanada takođe žele da Ukrajina bude centralna tema samita, ali postoji bojazan da Tramp ne želi da ukrajinski predsjednik <b>Volodimir Zelenski</b> preuzme svu pažnju.</p> <h2><b>Decenije međusobne bezbjednosti</b></h2> <p>Samit u Hagu trajaće svega dva dana - neformalna večera planirana je za utorak, a radna sesija za srijedu ujutru. Već je pripremljena vrlo kratka zvanična izjava sa samita, kako bi se izbjeglo da okupljanje bude ugroženo zbog prepirki oko formulacija ili detalja.</p> <p>Iako je format ovog samita sažet, njegove posljedice mogle bi se osjećati godinama.</p> <p>Sjevernoatlantska alijansa osnovana je 1949. godine, kada je 12 država udružilo snage kako bi se suprotstavile prijetnji koju je tada SSSR predstavljao evropskoj bezbjednosti, uz snažno američko vojno prisustvo u Evropi.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250623100620_bbef2a1babfe98cfe449464760772fddac4b80477b09ea8b411ee08c686e61f0.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250623100620_bbef2a1babfe98cfe449464760772fddac4b80477b09ea8b411ee08c686e61f0" data-rendition-name="original" width="2880" height="2244" loading="lazy" alt="Nato Arhiva"><figcaption>Premijer Belgije Pol-Anri Spaak, u sredini, potpisuje Sjevernoatlantski pakt u Vašingtonu, 4. aprila 1949. godine. Sa njegove lijeve strane sjedi ambasador Belgije u Sjedinjenim Američkim Državama, baron Silverkrua, a sa desne Džon V. Foli iz Stejt departmenta SAD. Iza njih sjede, slijeva nadesno: ministar spoljnih poslova Velike Britanije Ernest Bevin, Norvežanin Halvard Lange, Luksemburžanin Žozef Beš, Islandđanin Bjarnji Benediktson, Danac Gustav Rasmusen, predsjednik SAD Hari S. Truman, američki državni sekretar Din Ačison, Kanađanin Lester Pirsan, Francuz Robert Šuman, Italijan grof Karlo Sforca, Holanđanin Dirk Stiker i Portugalac Hose Kaeiro da Mata<span>(Photo: AP Photo, arhivski snimak)</span></figcaption></figure>  <p>Suočavanje sa Moskvom ugrađeno je u temelje NATO-a. Ali, održavanje mira van euroatlantskog prostora nije primarni zadatak Alijanse.</p> <p>Danas NATO broji 32 članice, od kada je prošle godine pristupila i Švedska, zabrinuta zbog sve agresivnijeg ponašanja Rusije.</p> <p>Kredibilitet Alijanse počiva na principu kolektivne bezbjednosti - članu 5 Vašingtonskog sporazuma - kojim se sve članice politički obavezuju da stanu u odbranu svake zemlje članice čiji suverenitet ili teritorija budu napadnuti. Tramp tvrdi da je posvećen tom principu, ali je u više navrata unosio sumnju u svoje stvarne namjere. Ipak, poručio je da SAD ostaju članica NATO-a.</p> <h2><b>NATO vodi civil, ali moć je u rukama SAD</b></h2> <p>Sjedinjene Američke Države su najmoćnija članica NATO-a. Troše daleko više novca na odbranu od svih ostalih saveznika, a njihova vojna sila značajno nadmašuje ostale članice. Tradicionalno, Vašington kroji ključne odluke Alijanse, ali je Tramp u velikoj mjeri povukao SAD iz te uloge.</p> <p>Američki nuklearni arsenal ostaje ključni element odvraćanja potencijalnih protivnika.</p> <p>Dnevnim radom NATO-a rukovodi Mark Rute, bivši premijer Nizozemske.</p> <p>Kao najviši civilni zvaničnik Alijanse, Rute gotovo svakodnevno predsjedava sastancima ambasadora u Sjevernoatlantskom savjetu u Briselu, kao i sastancima ministara i lidera članica NATO-a. Takođe, vodi glavnu kancelariju NATO-a, sa zadatkom da gradi konsenzus i zastupa stavove svih članica.</p> <p>Vojni štab NATO-a nalazi se u Monsu, u Belgiji, a njime uvijek komanduje visoki američki oficir.</p> <h2><b>Uloga Ukrajine na samitu je neizvjesna</b></h2> <p>S obzirom na to da Tramp insistira na većim izdvajanjima za odbranu, još nije jasno kakvu će tačno ulogu Ukrajina imati na samitu. Predsjednik Volodimir Zelenski jeste pozvan, ali nije poznato da li će imati svoje mjesto za NATO stolom, iako bi mogao učestvovati na večeri u utorak. Inače, rat Rusije protiv Ukrajine uobičajeno dominira ovim sastancima.</p> <p>Šire posmatrano, NATO kao organizacija ne isporučuje oružje Ukrajini. NATO ne posjeduje sopstveno oružje. Kolektivno, Alijansa Ukrajini pruža samo neletalnu pomoć — gorivo, obroke za vojnike, medicinsku opremu, pancire, opremu za borbu protiv dronova i mina.</p> <p>Međutim, pojedinačne članice šalju oružje. Evropski saveznici su u 2024. godini obezbijedili 60% ukupne vojne pomoći koju je Ukrajina dobila. NATO koordinira isporuke preko logističkog centra na granici sa Poljskom i organizuje obuke za ukrajinske vojnike.</p> <h2><b>Planovi NATO-a za raspoređivanje vojske</b></h2> <p>Ključni dio obaveza članica NATO-a jeste odvraćanje Rusije ili bilo kog drugog protivnika od bilo kakvog napada. Upravo zbog te zabrinutosti, Finska i Švedska su se nedavno priključile Alijansi.</p> <p>Prema novim vojnim planovima NATO-a, u slučaju bilo kakvog napada — na kopnu, moru, u vazduhu ili u sajber prostoru — 300.000 vojnika trebalo bi da bude raspoređeno u roku od 30 dana. Ipak, stručnjaci sumnjaju da bi saveznici zaista mogli da mobilišu toliki broj vojnika.</p> <p>Nije u pitanju samo broj ljudi i opreme. Protivnik bi bio manje sklon izazivanju NATO-a ukoliko vjeruje da će saveznici zaista upotrijebiti vojnu silu kojom raspolažu. Trampove prijetnje saveznicima - uključujući uvođenje carina - oslabile su efekat takvog odvraćanja.</p> <h2><b>SAD i dalje nose najveći teret</b></h2> <p>Zahvaljujući godinama visokih ulaganja u vojsku, američke oružane snage imaju više vojnika, savremenije oružje, ali i ključne kapacitete za transport i logistiku.</p> <p>Ostale članice su tek u posljednjih nekoliko godina počele da povećavaju vojna ulaganja. Nakon godina rezanja budžeta, članice NATO-a su se 2014. obavezale da povećaju izdvajanja, poslije ruske aneksije Krima.</p> <p>Nakon početka sveobuhvatne ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, NATO je postavio cilj da se 2% BDP-a izdvaja kao minimum za odbranu. Prošle godine, 22 zemlje su očekivano ispunile taj cilj, dok su prije deceniju to činile samo tri članice.</p> <p>Na samitu u Hagu očekivalo se da saveznici dodatno povećaju izdvajanja na 3,5%, uz još 1,5% za unapređenje infrastrukture - puteva, mostova, luka, aerodroma - i pripremu društava za moguće buduće sukobe. Hoće li do toga doći, ostaje otvoreno pitanje.</p>

Lideri NATO-a sjutra na samitu koji može biti istorijski – ili obilježen podjelama

<p>Predsjednik Crne Gore<b> Jakov Milatović </b>učestvovao je danas u Odesi na četvrtom Samitu Ukrajina – Jugoistočna Evropa, koji je održan na poziv predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog. Ovo je prvi put da se samit organizuje na teritoriji Ukrajine, nakon ranijih izdanja u Atini, Tirani i Dubrovniku.</p>
<p>- Danas smo se okupili u Odesi, gradu sa posebnim istorijskim značajem za Ukrajinu. Na samitu učestvuju predstavnici deset zemalja Jugoistočne Evrope, uključujući sedam šefova država ili vlada, predsjednicu parlamenta i dva potpredsjednika vlade – što jasno govori o visokom nivou ovog skupa - poručio je Milatović.</p>
<p>Kako je naglasio, ključna poruka poslana iz Odese jeste nedvosmislena podrška trajnom, održivom i pravednom miru u Ukrajini.</p>
<p>- Prvi korak ka miru mora biti hitan prekid vatre i sukoba. Grad Odesa svakodnevno trpi posljedice rata – prije dvije večeri bombardovano je i porodilište. Osjećaj je težak, pun gorčine. Zato je važno da smo danas ovdje, kako bismo zajednički poslali jasnu poruku solidarnosti i podrške - rekao je predsjednik Crne Gore.</p>
<p>Milatović je podsjetio da Crna Gora od početka sukoba dosljedno podržava Ukrajinu, i da će tako nastaviti i u političkom i humanitarnom smislu.</p>
<p>- Crna Gora, kao najnaprednija zemlja u procesu evropskih integracija, iskreno se raduje svakom koraku koji Ukrajina napravi ka članstvu u EU. Pregovori su otvoreni, očekuje se otvaranje prvog klastera do kraja godine – i mi pozdravljamo taj napredak - dodao je Milatović.</p>
<p>Predsjednik je istakao da je samit u Odesi imao posebnu simboliku upravo zbog mjesta održavanja, ali i zbog trenutka.</p>
<p>- Poruka koja danas odjekuje iz Odese jeste poruka mira – mira koji je potreban što prije. I ova okupljanja imaju za cilj upravo to – da se pokaže da međunarodna zajednica stoji uz Ukrajinu - zaključio je Milatović.</p>
<p>Tokom boravka u Ukrajini, predsjednik Milatović imao je niz bilateralnih susreta, a dan ranije sastao se i sa predsjednicom Moldavije Majom Sandu u Kišinjevu. U sklopu protokola, zajedno sa ostalim liderima delegacija, položio je cvijeće u Aleji heroja u parku Tarasa Ševčenka u Odesi.</p>

1250x600

Milatović sa Samita u Odesi: Podrška trajnom i pravednom miru u Ukrajini

Zemlje EU podržale zajedničku odluku o odbrani i podršci Ukrajini- protiv bio samo Orban

<p>Vanredni samit čelnika država članica Evropske unije (EU), na kome će biti razgovarano o jačanju odbrambenih sposobnosti i pomoći Ukrajini, biće održan danas.</p>
<p>Kako je objavljeno na sajtu Evropskog savjeta, na sastanak je pozvan i predsjednik Ukrajine <b>Volodimir Zelenski</b>.</p>
<p>Predsjednik Evropskog savjeta <b>Antonio Košta</b> je, u pozivnom pismu čelnicima Unije, naveo da je cilj da se donesu kratkoročne odluke kako bi Evropa postala suverenija, sposobnija i bolje opremljena za suočavanje sa trenutnim i budućim izazovima u pogledu bezbjednosti.</p>
<p>- Kada je u pitanju Ukrajina, postoji novi zamah koji bi trebalo da dovede do sveobuhvatnog, pravednog i trajnog mira - naveo je Košta.</p>
<p>Prema njegovim riječima, zato je važno da se razmijene mišljenja o tome kako dalje podržati Ukrajinu, ali i o principima koje treba poštovati u budućnosti.</p>
<p>Kako se navodi u objavi Evropskog savjeta, EU i države članice su, od početka ruske vojne agresije na Ukrajinu, obezbijedile skoro 135 milijardi EUR podrške Ukrajini, uključujući 48,7 milijardi za podršku ukrajinskim oružanim snagama.</p>
<p>Podsjeća se da je EU usvojila i sankcije protiv Rusije, usmjerene na vitalna područja ruske ekonomije, uključujući bankarstvo i tehnologije u industrijskom i energetskom sektoru.</p>

Danas vanredni samit EU o odbrani i podršci Ukrajini

<p>Evropska unija saziva vanredni samit za 6. mart vezan uz Ukrajinu i evropsku bezbjednost, saopštio je danas predjednik Savjeta Evrope, <b>Antonio Kosta</b>.</p>
<p>- Odlučio sam da sazovem vanredni Evropski Savjet 6. marta. Živimo u odlučujućem trenutku za Ukrajinu i evropsku sigurnost- poručio je Kosta na mreži X.</p>
<p>On se konsultovao sa evropskim liderima koji takođe dijele posvećenost da se ovo pitanje riješi, kao i da se pojača evropska bezbjednost i doprinese dugotrajnom mirnom rješenju u Ukrajini.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Feucopresident%2Fstatus%2F1893707647565881651%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1893707647565881651%7Ctwgr%5E8aaf40b4caaf82ca3df3401859d60c87534c8a71%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Evropska unija saziva vanredni samit povodom evropske sigurnosti i razrješenja rata u Ukrajini

<p>Evropsko jedinstvo je potrebno u trenucima velikih globalnih izazova, u trenucima još veće podijeljenosti u svijetu, potrebno je da svi zajednički radimo na snaženju evropskog jedinstva, na postizanju zajedničkih ciljeva koji će ići u tom pravcu - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na samitu Evropske političke zajednice čiji je domaćin bio premijer Mađarske Viktor Orban i koji je okupio veliki broj šefova država i vlada brojnih zemalja evropskog kontinenta.</p>
<p>Milatović je ocijenio da je upravo to glavna poruka tog samita.</p>
<p>- Dešava se u trenucima velikih promjena na svjetskoj političkoj sceni, dešava se nakon izbora u Americi, nakon dešavanja koja će vrlo vjerovatno prouzrokovati nove izbore u Njemačkoj, tako da čini mi se da je glavna poruka ovog današnjeg samita, i ona sa kojom se Crna Gora slaže, da je potrebno dodatno snažiti evropsko jedinstvo - naveo je on.</p>
<p>Kazao je da Crna Gora ima konstruktivnu ulogu u regionu Zapadnog Balkana kada je u pitanju stabilnost, međusobno uvažavanje i poštovanje.</p>
<p>- Još jednom sam poručio da je Crna Gora najnaprednija zemlja kandidat za ulazak u Evropsku uniju, i mislim da je to izuzetno važna poruka. Ovdje se cijeni naša intenzivna diplomatska aktivnost, ovdje se cijeni i progres koji je ostvaren u prethodnom periodu. Uz sve izazove koji su pred nama, još jednom sam kazao da upravo Crna Gora može i mora biti uspješna priča koja će kao takva biti primjer svim ostalim zemljama kandidatima, kada je u pitanju naše buduće evropsko članstvo - poručio je Milatović.</p>
<p>Dodao je da je samit bio prilika za brojne bilateralne razgovore sa liderima evropskog kontinenta.</p>
<p>- Ovog puta sam stavio fokus na zemlje Skandinavije. Smatrao sam da je dodatno važno pojačati i intenzivirati politički dijalog između Crne Gore i tih zemalja, znate da su one veoma važne u evropskoj strukturi, tako da sam imao razgovore sa premijerom Švedske, Finske i sa premijerkom Danske. Istovremeno sam imao bilateralni razgovor sa predsjednicom Evropskog parlamenta, pozvao je da posjeti Crnu Goru, ona će se odazvati tom pozivu - istakao je Milatović.</p>
<p>Pozvao je, kako je saopštio, Evropski parlament i da otvori kancelariju u Crnoj Gori koja bi bila jedna regionalna kancelarija.</p>
<p>- Imao sam dobar razgovor i sa predsjednikom Francuske Emanuelom Makronom, znate koliko je on važan za našu evropsku budućnost - zaključio je predsjednik Milatović.</p>

Milatović: Evropsko jedinstvo potrebno u trenucima velikih globalnih izazova

<p>Zapadni Balkan kroz Plan rasta i novi Akcioni plan o razvoju zajedničkog regionalnog tržišta 2025-2028, dobija šansu za ubrzani ekonomski razvoj, koji će omogućiti građanima mnogo bolji životni standard - poruka je sa Samita posvećenog desetogodišnjici Berlinskog procesa.</p>
<p>Crnogorski premijer <b>Milojko Spajić</b> i lideri ostalih država Zapadnog Balkana, u saradnji sa članicama EU, poslali su poruku posvećenosti regionalnoj saradnji i afirmisali dalje napore na putu integracije regiona u EU.</p>
<p>Tokom sastanka u Berlinu, čiji je domaćin njemački kancelar<b> Olaf Šolc</b>, a učestvuje i predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, usvojena je Deklaracija o zajedničkom regionalnom tržištu.</p>
<p>Na ovaj način su stvoreni uslovi za razvoj ekonomija zemalja regiona, jer će se skratiti vrijeme čekanja na granicama, kroz znatno brži tranzit roba, usluga, ljudi i kapitala među zemljama regiona, što je, kako je istakao predsjednik Vlade Crne Gore, predugo bila velika barijera da Zapadni Balkan bude konkurentno tržište.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.flickr.com%2Fphotos%2Fvladacg%2F54065975256%2Fin%2Falbum-72177720321207594&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Očekujemo da posvećenost iskazana na ovakav način predstavlja vodič za našu regionalnu saradnju i bude ključni pokretač ubrzane evropske integracije Zapadnog Balkana. Vjerujemo da će novi Akcioni plan o zajedničkom regionalnom tržištu, kao važan dio Plana rasta, biti odličan katalizator za smanjenje socio-ekonomskog jaza između regiona i Evropske unije, jer će doprinijeti razvoju regionalne ekonomije i pomoći ekonomsku integraciju - poručio je Spajić.</p>
<p>Samit je bio prilika da se i od visokih zvaničnika institucija Evropske unije i država članica, čuje spremnost za još veću podršku i podsticaj za predstojeću, u slučaju Crne Gore, završnu fazu pristupanja.</p>
<p>- Planiramo da tokom našeg predsjedavanja EU, dakle do kraja godine, zatvorimo nekoliko poglavlja u pregovorima sa Crnom Gorom - kazao je premijer Mađarske, <b>Viktor Orban</b>.</p>
<p>Kako je saopšteno iz Vlade, Crna Gora je lider po pitanju ispunjenja zahtjeva iz Berlinskog procesa, pošto je ratifikovala četiri sporazuma o mobilnosti, a očekuje se da u najskorijem roku bude ratifikovan i peti - Sporazum o pristupu visokom obrazovanju i upisu na studije Zapadnog Balkana, usvojen tokom Samita u Berlinu.&nbsp;</p>
<h2>Zelena tranzicija i infrastrukturna povezanost šansa za ZB</h2>
<p>Regionalna saradnja i povezanost za Crnu Goru ostaju od esencijalne važnosti, dok god su u okviru evropskih principa, i u domenu infrastrukturne povezanosti, zelene tranzicije i smanjenja zavisnosti od fosilnih goriva, apostrofirao je Spajić.</p>
<p>Zato je u tom kontekstu izuzetno važna posvećenost Berlinskog procesa reafirmaciji Hamburške deklaracije o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan, koju su podržali lideri zemalja regiona, devet članica procesa: Njemačka, Austrija, Francuska, Bugarska, Hrvatska, Grčka, Italija, Poljska i Slovenija, institucije Evropske unije i Ujedinjeno Kraljevstvo.</p>
<p>- Svaki put ka afirmisanju ovih tema, bez regionalnog konteksta bio bi slijepi put i traćenje dragocjenih resursa. Samo kroz perspektivu rastuće potražnje za boljom povezanošću, čistom i sigurnom energijom i zelenom ekonomijom, možemo da ponudimo profitabilne i održive projekte kredibilnim investitorima. Zato moramo da poboljšamo saobraćajnu povezanost, uklonimo barijere za mobilnost, ohrabrimo regionalnu trgovinu i tako stvorimo preduslove za političku, ekonomsku i društvenu konvergenciju regiona, sa ostatkom kontinenta - istakao je Spajić.</p>
<p>Sastanku najviših zvaničnika, prethodili su brojni sastanci na ministarskom nivou, a šefovi država podržali su njihove odluke i o usvajanju Regionalne deklaracije o korišćenju infrastrukture za istraživanje i inovacije i Regionalnih standarda za skrining stranih direktnih investicija, kao i Deklaraciju o potvrđivanju dobrosusjedskih odnosa.</p>
<p>Premijer Spajić je u razgovoru tokom Samita naglasio da integrisanje Centra za sajber kapacitete na Zapadnom Balkanu (WB3C) u Berlinski proces, bilo od posebnog značaja za rad i aktivnosti ovog Centra sa sjedištem u Podgorici, njegovu promociju i pozicioniranje na regionalnom i međunarodnom planu. WB3C kao dio Berlinskog procesa predstavljaće polaznu osnovu za intenziviranje saradnje i regionalne otpornosti na sajber prijetnje.</p>
<p>Na Samitu u Berlinu učestvovali su i evropski komesar za proširenje, <b>Oliver Varhelji</b>, specijalni predstavnik Evropske unije za Zapadni Balkan, <b>Miroslav Lajčak</b>, premijer Hrvatske, <b>Andrej Plenković</b>, predsjednica Slovenije, <b>Nataša Pirc Musar</b>, potpredsjednik Vlade Italije <b>Antonio Tajani</b>, delegirani ministar Francuske za evropske poslove, <b>Benžaman Adad</b>, ministarka vanjskih poslova Njemačke,<b> Analena Berbok</b>, izaslanik Savezne Vlade Njemačke za Zapadni Balkan,<b> Manuel Zaracin</b>, specijalni izaslanik britanskog premijera za Zapadni Balkan, lord <b>Stjuart Pič</b>, predsjednica EBRD-a<b> Odile Reno-Baso</b>, generalna sekretarka Regionalnog savjeta za saradnju,<b> Majlinda Bregu</b>, vd direktorica CEFTA Sekretarijata<b>, Danijela Gačević</b>…</p>

Spajić: Zajedničko regionalno tržište približava građane Zapadnog Balkana standardu EU

<p>Lideri devet mediteranskih članica Evropske unije pozvali su u petak na samitu na Kipru da se okončaju borbe u Pojasu Gaze i Libanu.</p>
<p>- Usred sukoba u Gazi u širem regionu, izražavamo duboku zabrinutost zbog eskalacije vojne konfrontacije između Izraela i Hezbolaha - navodi se u saopštenju lidera članica EU posle samita MED9 na Kipru .</p>
<p>- Tražimo hitan prekid vatre duž Plave linije i pravovremeno slanje humanitarne pomoći u Liban - naveli su lideri u zajedničkoj izjavi, misleći na demarkacionu liniju UN koja razdvaja Liban od Izraela i Golanske visoravani pod izraelskom okupacijom.</p>
<p>Predsjednik Kipra <b>Nikos Hristodulidis</b> je rekao da je MED9 pozvao na prekid vatre i u Pojasu Gaze i u Libanu, dok je francuski predsjednik <b>Emanuel Makron</b> rekao da je "prekid vatre neophodan i u Gazi i u Libanu).</p>
<p>U grupi MED9 su Francuska, Grčka, Hrvatska, Italija, Kipar, Malta, Portugal, Slovenija i Španija.</p>
<p>Sukob između Izraela i Hezbolaha izbio je prije godinu dana kada je ta militantna organizacija počela da lansira rakete na sjever Izraela u znak podrške palestinskoj militantnoj grupi Hamas na početku rata u Pojasu Gaze.</p>
<p>SAD smatraju Hezbolah terorističkom organizacijom, dok je EU na crnu listu stavila samo njegovo naoružano krilo, ali ne i političku partiju koja ima poslanike u libanskom parlamentu. Palestinski Hamas i SAD i EU smatraju terorističkom organizacijom.</p>
<p>Konflikt u Libanu se intenzivirao posljednjih nedjelja, Izrael je bombardovao južni Liban, južna predgrađa Bejruta i dolinu Bekaa, ubivši mnoge od najviših lidera Hezbolaha i poslavši kopnene trupe u južni Liban. Hezbolah je sa svoje strane ispalio rakete dublje u Izrael.</p>
<p>Francuski predsjednik Makron i italijanska premijerka <b>Đorđa Meloni</b> osudili su kao "neprihvatljivo" pucanje Izraela na mirovne snage UN na jugu Libana, što je ponovio i premijer Španije.</p>
<p>Ove tri zemlje zajedno imaju oko 2.000 vojnika u misiji UNIFIL, koja je navela da je izraelska tenkovska paljba u četvrtak dovela do ranjavanja dvojice pripadnika mirovnih snaga UN.</p>
<p>U petak je saopšteno da su još dva pripadnika povrijeđena u "eksplozijama" u blizini osmatračnice.</p>

Lideri mediteranskih članica EU traže hitan prekid vatre na Bliskom istoku

<p>Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović boraviće danas u Dubrovniku, gdje će na poziv hrvatskog premijera Andreja Plenkovića i predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, učestvovati na Samitu Ukrajina - Jugoistočna Evropa.</p>
<p>Milatović će imati izlaganje na plenarnoj sesiji na temu podrške Ukrajini.&nbsp;</p>
<p>Takođe će, kako su dodali u njegovom kabinetu, na marginama Samita predsjednik Crne Gore imati i niz bilateralnih susreta.</p>
<p>Treći po redu Samit u ovom formatu, prilika je da se pošalje snažna poruka mira i pruži podrška Ukrajini u njenoj borbi za slobodu i demokratiju.</p>

Milatović danas u Dubrovniku na Samitu Ukrajina - Jugoistočna Evropa

<p>Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) <b>Darko Dragović </b>izrazio je rezerve preme Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama kojim se uvode strože kazne i zabranjuju protesti na ključnim saobraćajnicama.</p>
<p>Zakonodavni odbor je današnjoj sjednici odlučio da odloži izjašnjenje povodom ovog Prijedloga zakona dok se ne isprecizira tekst zbog nedoumica u određenim članovima i usaglasi kroz amandmansko djelovanje.</p>
<p>- Članom 52 Ustava je jasno definisano da se jemči sloboda mirnog okupljanja bez odobrenja uz prethodnu prijavu nadležnom organu. Ustav definiše i mogućnost ograničenja slobode okupljanja, pa je istim članom Ustav stav 2 definišeda se okupljanje može se privremeno ograničiti radi sprečavanja nereda, vršnje krivičnog djela, ugrožavanja zdravlja, morala... Prema tome, Ustav definiše mogućnost privremenog, a ne stalnog ograničenja i za to je neophodna odluka državnog organa - ocijenio je Dragović na Zakonodavnom odboru.</p>
<p>Prijedlogom zakona, kako je istakao, uvodi se jedna vrsta stalne zabrane okupljanja na auto-putevima, brzim saobraćajnicama, magistralnim, regionalnim i lokalnim putevima i graničnim putevima, što, po njegovom mišljenju, nije u skladu sa Ustavom Crne Gore.</p>
<p>- Definišu se i razlozi kad se za javno okupljanje ne mogu koristiti putevi. Po meni je ova definicija pravno neprecizna jer nije jasno što se definiše pod otežanim odvijanjem saobraćaja. &nbsp;Mi niti u ovom tekstu, u članu 6 nemamo definisan postupak i nadležni organ koji treba da utvrdi da li bi okupljanjem bilo onemogućeno odbijanje ili otežano odvijanje saobraćaja, ugrožavanje bezbjednosti saobraćaja ili bi to javno okupljanje ograničilo, onemogućilo i ugrozilo kretanje lice i građana, kao uslov da se za to javno okupljanje ne mogu koristiit auto-putevi, saobraćajnice, magistralni, regionalni i lokalni putevi. Ako nemako definisano koji je organ nadležan da donese odluku o zabrani i postupak u kojem nadleđni organ može donijeti odluku o zabrani... Po meni je ovo stalnost zabrane okupljanja, a Ustav je jasan da se okupljanje može samo privremeno ograničiti - naglasio je Dragović.</p>
<p>Smatra da se na ovaj tekst treba amandmanski djelovati.</p>
<p>- Lokalni putevi ne trebaju biti izuzeti iz zabrane. Takođe, otežavanje odvijanja saobraćaja treba jasnije definisati ili treba izbrisati iz ove odredbe. U okviru privremenog ograničenja, a ne stalnog, moramo upodobiti normu na način što bi definisali koji nadležni organ i u kom postupku utvrđuje da li su ispunjeni uslovi da se privremeno okupljenje zabrani na putevima, odnosno na objektima od javnog interesa - kazao je Dragović.</p>
<p>Poslanik Demokrata <b>Duško Stjepović</b> donekle se saglasio sa poslanikom PES-a i kazao je da nema ništa protiv da se amandmanski djeluje ako skupštinska rasprava pokaže da je neophodno popraviti tekst zakona.</p>
<p>- Ali on je svrishodan. Koji god da budu razlozi nekome da protestuje, taj protest mora biti takav da ne ugrožava pravo drugih ljudi. Član 6. prilično nepravno uvodi termin koji je prostor odnosno mjesto javnog okupljanja prikladan. Što se tiče Evropskog suda za ljudska prava on poziva da zakon mora biti jasan da ne dovede do pogrešne primjene, odnosno tumačenja - kazao je, pored ostalog, Stjepović.</p>
<p>Podsjećamo, poslanici crnogorskog parlamenta danas bi trebalo da razmatraju Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama kojim se uvode strože kazne i zabranjuju protesti na ključnim saobraćajnicama.</p>
<p>Ovim izmjena su predviđene kazne od 500 do 10.000 eura za one koji ne budu poštovali pomenuto.</p>
<p>Prijedlog izmjena propisa potpisali su<b> Amer Smailović</b> i<b> Artan Čobi</b>, <b>Seid Hadžić</b> iz Pokreta Evropa sad (PES), <b>Duško Stjepović </b>poslanik Demokrata, <b>Jelena Kljajević</b> iz DNP-a, <b>Dejan Đurović </b>poslanik NSD-a , <b>Bogdan Božović</b> iz SNP-a.</p>

Dragović rezervisan prema izmjenama Zakona o javnim okupljanjima: Stalna zabrana nije u skladu sa Ustavom

<p>Bošnjačka stranka organizuje &nbsp;Peti kongres u nedjelju, 6. jula.</p>
<p>Kongres će se održati u Muzičkom centru Crne Gore u Podgorici, uz svečanost i brojne goste.&nbsp;</p>

Kongres Bošnjačke stranke 6. jula

<p>JP Morsko dobro reagovalo je povodom navoda iz Opštine Budva o neregularnosti privremenih objekata u tom gradu.</p>
<p>- Upiranje prstom u Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom u ovom kontekstu predstavlja pokušaj zamjene teza i prebacivanja odgovornosti“- poručili su iz Morskog dobra.</p>
<p>Kažu kako ne mogu prihvatiti „da se krivica za institucionalni nemar lokalne samouprave pokušava svaliti na Javno preduzeće“, naročito kada se problem tiče prostora van njihovog upravljanja.</p>
<p>- Objekat koji navodite kao “dokaz” neregularnosti u poslovanju morskog dobra se nalazi u opštinskoj zoni i “neregularan” je, jer kasnite sa usvajanjem Plana privremenih objekata već pune dvije godine- poručili su iz Morskog dobra Opštini Budva..&nbsp;</p>
<p>Napominju da su izuzev zone morskog dobra, svaki privremeni objekat, tarasa, kiosk i sl. u Budvi neregularni.&nbsp;</p>
<p>- Ovakva praksa direktno ugrožava uređenost prostora i otvara mogućnost za selektivno postupanje po zakonu- zaključuje se u reagovanju.<br/>
&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 58.2192%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fodzic-dok-kosmonaut-radunovic-iz-satelita-snima-nelegalne-objekte-njegove-partijske-kolege-na-setalistu-drze-iste&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>&nbsp;</p>

Morsko dobro: Izuzev zone morskog dobra, privremeni objekti u Budvi su neregularni i u nadležnosti Opštine

<p>Nekoliko najvećih aerodroma u Francuskoj, od čega i aerodromi u Šarl de Gol, Orli i Buve u Parizu, trenutno su u vanrednom stanju zbog štrajka koji su organizovali kontrolori leta, zbog čega je veliki broj letova otkazan, saopšteno je iz Uprave civilnog vazduhoplovstva te zemlje.</p>
<p>Kontrolori štrajkuju zbog propalih tehničkih projekata i lošeg upravljanja.</p>
<p>- Zbog štrajka, očekuju se otkazivanja letova na aerodromima u Nici, Bastiji, Kalvi, Lionu, Marseju, Monpeljeu, Ajačiju, Figari, te pariškim aerodromima Šarl de Gol, Orli i Buve- javila je Generalna direkcija za civilno vazduhoplovstvo (DGAC) na mreži X.</p>
<p>U saopštenju se navodi da se otkazivanja letova odnose na današnji dan, što će biti prvi dan štrajka kontrolora leta.</p>
<p>Prošle nedjelje, sindikati koji predstavljaju više od 30 odsto francuskih kontrolora leta objavili su da planiraju štrajk 3. i 4. jula, zahtijevajući bolje uslove rada i bolju politiku zapošljavanja.</p>

Francuska: Kontrolori leta štrajkuju, prevoznici otkazuju letove

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: samit