Brisel predstavio Evropski demokratski štit i Strategiju za civilno društvo

Evropska komisija danas je predstavila inicijativu Evropski demokratski štit, koja obuhvata niz konkretnih mjera za jačanje, zaštitu i promociju snažnih i otpornih demokratija širom Evropske unije.

Polazeći od toga da je otvoren građanski prostor u srži svake demokratije, Komisija je istovremeno predstavila i Strategiju EU za civilno društvo, sa ciljem jačeg angažovanja, zaštite i podrške organizacijama civilnog društva.

Obje inicijative predstavljene su kao dio političkih smjernica iz govora o stanju Unije koji je ove godine održala predsjednica Komisije Ursula fon der Lajen.

Prema navodima Komisije, nove mjere treba da zaštite ključne stubove demokratskih sistema – slobodne građane, slobodne i poštene izbore, nezavisne medije, aktivno civilno društvo i snažne institucije.

- Demokratija je temelj naše slobode, prosperiteta i bezbjednosti. Evropski demokratski štit ojačaće osnovne elemente koji građanima omogućavaju da svakodnevno žive naše zajedničke demokratske vrijednosti... To je evropska snaga i moramo povećati zajednički kapacitet da je štitimo u svakom trenutku - poručila je fon der Lajen.

Komisija ističe da će akcije u okviru Štita dodatno ojačati kapacitet EU u borbi protiv manipulacije informacijama i dezinformacija i povećati otpornost društava.

Visoka predstavnica EU za spoljnu i bezbjednosnu politiku Kaja Kallas kazala je da je liberalna demokratija danas pod napadom, te da svjedočimo kampanjama – uključujući i one iz Rusije – koje imaju za cilj da polarizuju građane, potkopaju povjerenje u institucije EU i „zagade politiku“ unutar država članica.

- Novi Evropski demokratski štit dio je evropskog odgovora za zaštitu ključnih elemenata naše demokratije: slobodnih medija, debate zasnovane na činjenicama i poštenih izbora. Ako želimo da demokratija prevlada – moramo je bolje braniti - naglasila je potpredsjednica Komisije.

Štit se zasniva na tri glavna stuba:

- Zaštita integriteta informacionog prostora,
- Jačanje institucija, slobodnih izbora i nezavisnih medija,
- Unapređenje otpornosti društva i građanskog angažmana.

Važnu ulogu u sprovođenju ovih ciljeva imaće Evropski centar za demokratsku otpornost, koji će objediniti znanje i resurse država članica kako bi se povećao zajednički kapacitet za predviđanje, otkrivanje i odgovor na prijetnje demokratiji.

U okviru Centra biće formirana platforma za dijalog sa relevantnim akterima – organizacijama civilnog društva, istraživačima, fekt-čekerima i medijima.

Na planu integriteta informacionog prostora, predviđeno je formiranje nezavisne Evropske mreže fekt-čekera i jačanje Evropske opservatorije za digitalne medije, koja će razviti nove kapacitete za praćenje i analizu digitalnih sadržaja.

Iako su organizacija i sprovođenje izbora u nadležnosti država članica, Komisija smatra da je potrebna bolja saradnja u ovoj oblasti. Zbog toga će pojačati rad u okviru Evropske mreže saradnje za izbore i predstaviti smjernice za odgovorno korišćenje vještačke inteligencije u izbornim procesima.

Predviđena je i pojačana finansijska podrška nezavisnom i lokalnom novinarstvu kroz Program za otpornost medija, koji će povezati trenutne oblike pomoći sa novim finansijskim instrumentima u narednom budžetskom ciklusu EU.

Komisija će takođe ažurirati preporuke za bezbjednost novinara, ojačati borbu protiv SLAPP tužbi (zloupotrebe sudskih procesa protiv novinara i aktivista), te podržati medijsku i digitalnu pismenost i veće učešće građana u demokratskom životu, posebno mladih i na lokalnom nivou.

Kada je riječ o Strategiji za civilno društvo, obuhvaćena su tri ključna cilja:

- podsticanje i njegovanje angažmana civilnog društva,
- jačanje podrške i zaštite organizacija,
- obezbjeđivanje održivog i transparentnog finansiranja.