<article>Brisel je zatražio vojnu pomoć drugih država, zbog pojave bespilotnih letjelica iznad belgijskih aerodroma, vojnih baza i atomske centrale, javlja danas Rojters.Dronovi su 4. novembra nekoliko sati letjeli iznad briselskog aerodroma.U Briselu kažu da “ne tvrde da se radi Rusiji, ali da izgleda da je Rusija”.Belgija pokušava da sa saveznicima presretne dronove ili da utvrdi odakle se pojavljuju i gdje lete.Rusija je odbacila bilo kakvu povezanost sa dronovima, jer “nema ni motiv, ni interes za takve aktivnosti”.U Belgiju su iz Njemačke, Francuske i Velike Britanije stigle ekipe za borbu protiv bespilotnih letjelica.U više slučajeva se radilo o velikim dronovima koji su letjeli u uređenim formacijama, što ukazuje da njima upravljaju visoko obučeni stručnjaci, navode u Belgiji.Vlada u Briselu je u petak odobrila ulaganje 50 miliona eura u sisteme za otkrivanje i neutralisanje bespilotnih letjelica.</article>

Brisel je zatražio vojnu pomoć drugih država, zbog pojave bespilotnih letjelica iznad belgijskih aerodroma, vojnih baza i atomske centrale, javlja danas Rojters.
Dronovi su 4. novembra nekoliko sati letjeli iznad briselskog aerodroma.
U Briselu kažu da “ne tvrde da se radi Rusiji, ali da izgleda da je Rusija”.
Belgija pokušava da sa saveznicima presretne dronove ili da utvrdi odakle se pojavljuju i gdje lete.
Rusija je odbacila bilo kakvu povezanost sa dronovima, jer “nema ni motiv, ni interes za takve aktivnosti”.
U Belgiju su iz Njemačke, Francuske i Velike Britanije stigle ekipe za borbu protiv bespilotnih letjelica.
U više slučajeva se radilo o velikim dronovima koji su letjeli u uređenim formacijama, što ukazuje da njima upravljaju visoko obučeni stručnjaci, navode u Belgiji.
Vlada u Briselu je u petak odobrila ulaganje 50 miliona eura u sisteme za otkrivanje i neutralisanje bespilotnih letjelica.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Brisel

dronovi

pomoć

Svijet

Brisel traži vojnu pomoć drugih država zbog pojave dronova

Vrijednost bitkoina je danas, u 15 sati, na najvećoj svjetskoj berzi kriptovaluta Bajnens porastao 3,54 odsto na 92.005,42 eura.
Ukupan obim trgovine bitkoinima u posljednja 24 sata iznosi 61,28 milijardi eura.
Indeks straha i pohlepe za bitkoin se danas nalazi na nivou 29 u kategoriji "strah", što je malo poboljšanje u odnosu na juče kada je bio na nivou 22 u kategoriji "ekstremni strah".
Vrijednost itirijuma (ETH) porasla je za 4,49 odsto na 3.123,69 eura, a vrijednost bajnens koina (BNB) za 1,64 odsto na 865,68 eura.
Kriptovaluta solana (SOL) je porasla za 6,24 odsto na 146,77 evra, a avalanš (AVAX) porasla za 4,58 odsto na 15,78 eura.
Telegramova kriptovaluta tonkoin (TON) se danas prodaje za 1,85 eura, što je za 2,83 odsto više nego juče.
Danas se najviše trgovalo bitkoinom, itirijumom i solanom.
Najveći rast trenutno bilježe kriptovalute COTI, STRK i WLFI.

Bitkoin porastao na 92.000 evra

Američki predsjednik Donald Tramp je danas, posle sastanka u Vašingtonu sa predsednikom Sirije Ahmedom Al Šarom, izjavio da je njegov sagovornik “vrlo snažan lider”.
- Dolazi sa vrlo surovog mjesta - rekao je Tramp, uz konstataciju da je Al Šara “čvrst momak” i poruku: “Dopada mi se”.
Al Šara je imao tešku prošlost, ali svi smo imali tešku prošlost, izjavio je Tramp, javlja AP.
- Učinićemo sve što možemo da učinimo Siriju uspješnom - poručio je Tramp. 
&nbsp;

Tramp nakon sastanka sa predsjednikom Sirije: Vrlo snažan lider, dolazi sa surovog mjesta

Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko govorio je o ruskom raketnom sistemu srednjeg dometa Orešnik rekavši da neće biti stacioniran samo na jednoj lokaciji.
Lukašenko je izjavio da mobilnost sistema omogućava da, ako je potrebno, udari na neprijatelja sa bilo kojeg mjesta u zemlji.
- Nećemo otkrivati ​​nikakve detalje. Ovo je mobilni sistem nikada neće biti stacioniran na jednom mjestu. Patroliraće određenim lokacijama i sa određene lokacije, moći će da pokrene napad ako bude potrebno - rekao je Lukašenko.
Komentari bjeloruskog predsjednika dolaze nakon ruske najave da će dio svojih raketnih jedinica rasporediti u Bjelorusiji, što je omogućeno na osnovu bilateralnog sporazuma između Rusije i Bjelorusije.
U tom kontekstu ruski mediji su objavili informaciju da će u Bjelorusiji biti raspoređeni sistemi srednjeg dometa tipa Orešnik.
Ova raketa kao mobilna i hipersonična verzija ruskih interkontinentalnih balističkih raketa prvi put je upotrijebljena u Ukrajini tokom napada na Dnjepropetrovsk.
Prema navodima ruskih generala, ali i ruskog predsjednika Vladimira Putina, radi se o raketi koja probija svaki vid konvencionalne protivbalističke odbrane koju NATO može rasporediti u Istočnoj Evropi.

Lukašenko upozorava Zapad: Raketni sistem Orešnik neće biti stacioniran na jednoj lokaciji

Sjeverna Makedonija je, preko struktura i organa za upravljanje sredstvima iz IPA/IPARD instrumenta Evropske unije (EU), donijela odluku o privremenoj obustavi isplata sredstava iz IPARD programa.
To je saopštilo danas Ministarstvo finansija Sjeverne Makedonije, navodeći da je odluka je donijeta nakon aktuelnog razvoja događaja u Agenciji za finansijsku podršku poljoprivredi i ruralnom razvoju oko moguće korupcije u raspodjeli te pristupne pomoći za ruralni razvoj.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Sjeverne Makedonije je 6. novembra zbog osnovanih sumnji u koruptivne aktivnosti uhapsila direktora te agencije i još četiri osobe zbog davanja i primanja mita, kako bi novac iz IPARD programa bio odobren firmi koja ne ispunjava uslove.
U saopštenju se navodi da su o obustavljaju isplate sredstava iz IPARD programa obaviješteni Evropska komisija i službe u Briselu su obaviještene o ovoj odluci istog dana, koji su, ističe se, povratno izvijestile i pozdravile odluku nacionalnih struktura.
- Trenutno, Nacionalne strukture za upravljanje sredstvima iz IPA/IPARD instrumenta već preduzimaju dodatne mjere i aktivnosti u vezi sa aktuelnim dešavanjima - piše u saopštenju Ministarstva finansija Sjeverne Makedonije.
Dodaje se da je od 2009. godine Sjeverna Makedonija je od Evropske komisije dobila pravo da decentralizuje upravljanje sredstvima iz IPA/IPARD instrumenta.

Sjeverna Makedonija obustavila isplatu sredstava iz IPARD programa zbog korupcije

Vučinić: Najviša državna adresa 2005. zabranila uklanjanje objekta sa Rumije

Predlažemo da Skupština donese odluku o upućivanju dva pripadnika Vojske Crne Gore u sastav NATO aktivnosti pružanja bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu. Pridruživanjem NATO aktivnosti Crna Gora će potvrditi status kredibilne i pouzdane članice Sjevernoatlantske alijanse i poslati poruku zajedničke bezbjednosne i odbrambene politike Evropske unije - poručio je ministar odbrane Dragan Krapović.
On je, na sjednici Skupštine na kojoj su poslanici raspravljali o prijedlogu ove odluke, objasnio da će ova misija brojati oko 700 članova i biće stacionirana u Njemačkoj u Visbadenu.
Poslanici će se izjasniti naknadno.
<h2>Tok sjednice</h2>
Krapović je podsjetio da je Savjet za odbranu i bezbjednost 7. februara utvrdio odluku o upućivanju dva pripadnika/ca Vojske Crne Gore u NATO aktivnost pružanja bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu, uz mogućnost rotacije.
Poslanik Demokratske partije socijalista Ivan Vuković rekao je da je konačno ova odluka došla na dnevni red, ističući da je prošlo devet mjeseci od donošenja prijedloga 7. februara do stizanja na dnevni red Skupštine. Dodaje da je u Arhivi Skupštini dokument zaveden tri mjeseca kasnije, odnosno u julu, te da nikome nije palo na pamet da ovu odluku predloži plenumu na usvajanje do kraja jula.
- To baca malo drugačije svjetlo na našu priču o iskrenoj posvećenosti ovom plemenitom cilju - ocijenio je Vuković te upitao ministra odbrane zbog čega se čekalo toliko drugo, odnosno da li je problem bio u Skupštini ili neke druge vrste - naveo je Vuković.
Dodaje da ne prođe dan da iz Ukrajine ne stignu slike uništene infrastrukture, bolnica, stradaju civili u sumanutom ratu koji vodi ruski vojni vrh.&nbsp;
- Drago mi je što se Crna Gora svrstala na pravu stranu istorije i što će ovo danas biti skroman, ali vrijedan doprinos - istakao je Vuković.
Krapović je govoreći o dinamici naveo da je ovaj dokument stigao iz Predsjedništva, jer predsjednik države predsjedava Savjetom za odbranu i bezbjednost.
- Mi smo sve ovo vrijeme bili spremni da ovu odluku obrazložemo kad god vi u Skupštini bili spremni - istakao je Krapović.
Istakao je i da je Savjet za odbranu i bezbjednost utvrdio pravila angažovanja i nacionalna ograničenja pripadnika Vojske Crne Gore za vrijeme učešća u sastavu NATO aktivnosti pružanja bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu, odnosno da oni mogu djelovati u misiji samo na teritoriji Njemačke.
Dodaje da ukoliko bi došlo do promjene odluke, odnosno da se eventualno razmatra da vojnici idu na teritoriju Ukrajine, ona bi ponovo morala proći parlament, te podsjetio da je ranije kazao da to ne bi podržao.
Poslanik Vladislav Bojović kazao je da se Demokratska narodna partija protivi ovoj odluci, posebno kad se usložnjavaju geopolitički odnosi.
- Ovo pojačava argumentacija "nije naš rat". Ovo se protivi slobodarskoj istoriji Crne Gore i dodatno usložnjava naše odnose sa Ruskom Federacijom. Pametnije bi bilo da se držimo po strani kad su bilo čiji sukobi u pitanju, posebno kad mnogo važnije članice EU i NATO nisu poslale pripadnike u ovu misiju - naveo je Bojović.
Poslanik Nikola Zirojević (Socijaldemokrate) smatra da će ova odluka biti usvojena, te ocijenio da je veoma važno da se pokaže podrška Crne Gore Ukrajini.
- Kad govorimo o ugledu Vojske Crne Gore dotakao bih se čistki u vojnoj policiji. Pet pripadnika je uklonjeno sa radnog mjesta, a dvojica su pripadnici manjinskog naroda - rekao je Zirojević i pitao ministra zbog čega je nakon njihovog uklanjanja primljena osoba koja je napustila Vojsku Crne Gore.
Ocijenio je da se ne radi o tome da je "prebukirana" vojna policija, već smatra da se radi o političkom progonu.
- Svih pet pripadnika su bili članovi obezbjeđenja nekih ranijih ministara i načelnika Generalštaba - naveo je, pored ostalog, Zirojević.
Predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Miodrag Laković potvrdio je da je dobio dopis od pet vojnih policajaca, te rekao da je dokument uputio Ministarstvu odbrane na izjašnjenje, te da smatra da je prvo ovo skupštinsko tijelo trebalo da obradi ovu temu.
Krapović je potvrdio da je Laković kao predsjednik Odbora iskazao interesovanje, te dodao da su utvrđene određene potrebe službe da se vrši preraspodjela kadrova unutar VCG.
- U toku svake godine se definišu potrebe službe za više stotina pripadnika VCG. Isključivo se vodim principima posebno političke nepristrasnosti, o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti neću ni da pričam i mislim da je to jasno svakom građaninu. Da li je to bio slučaj u nekim prethodnim godinama, nije kolega Zirojeviću. Upravo su se u prethodnim godinama, kad niste našli za shodno da postavite ovakvo pitanje sprovodili progoni na vjerskoj i nacionalnoj osnovi, biralo se po sistemu koga teren prepoznaje, vodile su se evidencije o političkom izboru - naveo je Krapović.
Ukoliko Odbor bude smatrao da treba da se otvori ova tema, spreman je danas da to saslušanje obave.
Krapović je potom pokazao navodnu prepisku iz vajber grupe "27. maj", navodeći da je to bio datum lokalnih izbora, kazavši da u ovoj prepisci "jedna direktorica Direktorata, gospođa Alma Ljuljanaj Jovićević, isljeđuje načelnike direktorata ko je izašao na izbore, ko je završio, kad je završio".
- Potpisali ste svakog oficira i podoficira i natjerali ih da glasaju za Demokratsku partija socijalista, a mene pitate za političke čiste - dodao je Krapović.&nbsp;
Zirojević je podsjetio da je poslanik u parlamentu od dana kad je on izabran za ministra, te da mu nije ni pripadalo to da pita.
- Pitanje je kako ste došli do te prepiske, je li bolje da vam damo odmah telefone da čitate, vjerujemo da vam je to jako zanimljivo. Interesantno je da se nama bezbjednosi sektor sveo na čitače poruka, pa tako inspektori Specijalnog policijskog odjeljenja dijele fotografije, a ovdje vidimo poruke. Javnost neka sudi, mislim da je jasno o čemu se radi - ocijenio je Zirojević.
Govoreći o potrebama službe da se obavi preraspodjela pita zbog čega se čekalo.
- Koje su to potrebe službe da se iz ionako male vojne policije maknu ljudi. Govorite o progonu prije 2020. Evo čovjek pored vas - da nije bio progonjen ili je obavljao odgovorne funkcije u Vojsci Crne Gore. Što se tiče profesionalnih kompetencija, čovjek je bio na vrlo visokim pozicijama. Novi načelnik Generalštaba (Miodrag Vuksanović) je najbolji primjer da to nije tako - rekao je Zirojević.
Krapović je odgovorio da su analizirane određene komunikacije s punim pravom.
- Danas se priča o mojoj političkoj pristrasnosti, a vidite što se radilo decenijama unazad. Radićemo svoj posao, ići će reorganizacija, modernizacija i podizanje kapaciteta, kao i proces pročišćenja sistema, vetinga, utvrđivanje integriteta sistema jer će nam u suprotnom džabe biti modernizacija i sve drugo što novcem možemo kupit - poručio je Krapović i dodao da će to biti sistem za primjer - sposobniji, nepristrasniji i čistiji.
Zirojević je pitao ministra, s obzirom na to da je problematizovano njegovo iskustvo, kakvo je njegovo.
- Nema potrebe da brinite o mom iskustvu i znanju i informisanosti jer još progonite kako biste pronašli odakle curi. Problem je što ćete u budućem periodu biti predmet jednog ozbiljnog nadzora i što će vam biti mnogo teže da radite ovo što radite. Kao što postoji veting u Upravi policije i Vojsci Crne Gore, tako će i građani i građanke Crne Gore sprovesti veting 2027, za koji se plašim da za vas neće biti nimalo prijatan - rekao je Zirojević.&nbsp;
Duško Stijepović (Demokratska Crna Gora) kazao je da će oni podržati da se do dva crnogorska vojnika upute u zapadnoveropsku državu, radi pružanja pomoći u Ukrajini.
Poslanik Amer Smailović (Bošnjačka stranka) rekao je da je NATO članstvo jedno od najznačanijih vanjsko-političkih uspjeha Crne Gore, ako ne i najvažnije.
Kazao je i da će Bošnjačka stranka podržati ovu odluku.
- Ova odluka je važna zbog pomoći jednoj državi koja se bori za svoj suverenitet i koja se bori protiv agresije, važno je zbog solidarnosti i globalnog mira - ocijenio je Smailović.
Poslanik Andrija Nikolić (DPS) rekao je da je to što je prošlo devet mjeseci od donošenja odluka na Savjetu za bezbjednost i odbranu do Skupštine pravi prikaz podrške vladajuće većine Ukrajini.
- Posebno me fascinira katarza koju su doživjeli brojni predstavnici vladajuće većine, od anti-NATO partija do NATO partija. Ali kad je u pitanju vlast sve se može, pa i da se glumi, da vjerujete u nešto u šta ne vjerujete. Razumijem to, ali sam siguran i da građani to dobro razumiju - naveo je Nikolić.
Kazao je Krapoviću da je dugo bio na istim talasnim dužinama sa ministarkom vanjskih poslova Rusije Marijom Zaharovom.
- Pozicija Rusije i Srbije je značajno ojačala u odnosu na 2016. godinu, prevashodno ulaskom Demokratskog fronta u vlast, ali tu ne izuzimam ni vaš politički subjekt. Ne ogleda se uticaj proruskih i prosrpskih snaga kroz najviše pozicije koje obnašaju, već i u sposobnosti da u potpunosti asimiluje slične političke subjekte sa kojima su u vlasti - rekao je Nikolić.
Smatra da su izbori 2016. strateški bili najznačajniji i da nije bilo bivše vlasti Krapović ne bi mogao da sjedi s ministrima iz NATO članica na sastancima i sa njima ravnopravno razgovara.
- Mislim da je dobro što dolaze pozitivne ocjene o NATO-u od vas, nebitno jesu li iskrene ili ne, ali nije dobro da na ove odluke čekamo devet mjeseci - ocijenio je Nikolić.
Krapović je ponovio da ne može ulaziti u dinamiku rada Skupštine, ali da ako se kroz tu dinamiku cijeni posvećenost ističe da niz zemalja nije donijelo ovu odluku.
- Kad se radi o istim talasnim dužinama mene i Marije Zaharove i Rusije, činjenice govore da politički sporazum sa partijom predsjednika Rusije Vladimira Putina jedino u Crnoj Gori ima DPS. Prva je Moskva podržala nezavisnost Crne Gore, uslijedile su ogromne investicije, ta infrastruktura mogućeg uticaja je dan danas na mjestu zaslugom vaše partije i gospodina (Mila) Đukanovića - kazao je Krapović.
Pitao je je li on bio na čelu Vlade kad je Sergej Šogu došao u Podgoricu u posjeti Kombinatu aluminijuma i javno pitao gdje je njihovih 300 miliona dolara.
- Činjenice vas demantuje. Ja sam imao svoje nedoumice vezane za NATO članstvo. Geopolitičke okolnosti 2014. i 2024. su nebo i zemlja - naveo je Krapović i ocijenio da se sve vraća DPS-u kao bumerang jer činjenice govore da DPS ima najtjesnije kontakte sa Ruskom Federacijom.
Nikolić je odgovorio da je vraćanje na te teme očigledan izraz političke nemoći.
- Ako vi pokušavate da okarakterišite DPS kao ruskog igrača, a ona predvodila učlanjenje u NATO.. Ako nekog u to možete da ubijedite to je divno - naveo je Nikolić.
Dodaje da je Oleg Deripaska bio broj jedan proizvođač aluminijuma u vrijeme preuzimanja KAP-a.
Krapović je rekao da im je bezbjednost građana na prvom mjestu i Vlada neće dozvolite uticajima o kojima je govorio Krapović da budu efektuirani.
- Crna Gora će 2028. postati članica EU i to će biti kruna rada ove Vlade - zaključio je ministar odbrane.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DxDkZzbi8YRQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Odlukom je predviđeno da će Ministarstvo odbrane odrediti pripadnike Vojske Crne Gore koji će ići, te utvrditi trajanje rotacije - smjene, izvršiti pripremu, obuku i opremanje, pratiti i koordinisati angažovanje u sastavu NATO aktivnosti pružanja bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu.
J. B.&nbsp;

Nikolić ministru odbrane: Dugo ste bili na istim talasnim dužinama sa Zaharovom; Krapović: Činjenice govore da DPS ima najtjesnije kontakte sa Ruskom Federacijom

Iznošenje završnih riječi navodnom vođi kavačkog kriminalnog klana Radoju Zviceru, kao i članovima te kriminalne grupe Slobodanu Kašćelanu, Igoru Božoviću, Milanu Vujotiću i Draganu Kneževiću, zbog krivičnog djela šverca kokaina, odgođeno je za sjutra.
Nakon što je tužilaštvo dostavilo originalne spise koje je zahtijevala sutkinja podgoričkog Višeg suda Sonja Keković na prethodnom ročištu, advokati odbrane imali su primjedbe na dostavljenu dokumentaciju, posebno u dijelu koji se odnosi na prevod određenih dokumenata.
- U dostavljenim aktima nalaze se dva dokumenta koja su identična po sadržini, a nose različite brojeve. Iako se radi o istim stvarima, prevod je različit. Tu mislim upravo na ovaj boldovani dio i mislim da to nije urađeno slučajno - rekao je advokat odbrane Marko Radović.
Advokati su potom zahtijevali da im se dostavi originalni Sky materijal koji egzistira u ovom postupku, ali je sutkinja Keković njihov zahtjev odbila.
Nakon što je tužilac Specijalnog državnog tužilaštva Zoran Vučinić napravio bitnu izmjenu u završnim riječima, u vidu promjene opisa krivičnih djela kao što su „prenos“ (droge) i „držanje“ (droge), advokati su zahtijevali dodatno vrijeme da se upoznaju sa cijelim slučajem, jer se, prema njihovom stavu, radi o novoj optužnici.
- Koliko smo mogli da ispratimo, riječ je o novoj optužnici nakon ovih izmjena. Treba nam dodatno vremena. Ovakvo postupanje tužioca je vrlo indikativno i, koliko je meni kao advokatu poznato, ovo je prvi put u istoriji ovog suda da tužilac, nakon preotvaranja dokaznog postupka i izvođenja istih dokaza, odustaje od završnih riječi u kojima je u cjelosti ostao pri prvobitnom optužnom aktu. Iako znam da sud nema mogućnost da zabrani tužiocu da mijenja optužni akt, čudno je da je sam tužilac, nakon preotvaranja glavnog pretresa, prihvatio da dio onoga što je mijenjao nakon završnih riječi nije tačan - &nbsp;rekao je advokat Radović.
Optuženi Slobodan Kašćelan na današnjem ročištu, u slobodnom izlaganju, istakao je da ono što čita tužilac nije tačno i da on to nije uradio.
- Ovaj čovjek (tužilac) mi ne da da spavam, hoće kroz rešetke da me vuče, ne mogu spavati od njega. Sudija, recite ovom čovjeku da me pusti na mir - &nbsp;rekao je sudu, između ostalog, optuženi Kašćelan.
Podsjećamo, Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv navodnih pripadnika kavačkog klana, koje Specijalno državno tužilaštvo tereti da su učestvovali u švercu 743 kilograma kokaina, otkrivenog i zaplijenjenog u avgustu 2020. godine u holandskoj luci Roterdam.
Za isto krivično djelo ranije su optuženi Radoje Zvicer, Slobodan Kašćelan, Milan Vujotić i Dragan Knežević.
- Specijalno državno tužilaštvo podiglo je u decembru 2023. godine optužnicu protiv R. Z., D. K., M. V. i S. K. za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i neovlašćenu proizvodnju, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, koja je, nakon što ju je sud potvrdio, stupila na pravnu snagu - saopšteno je ranije iz tužilaštva.

Kašćelan: Sudija, rečite ovom čovjeku da me pusti na mir

Suspendovanom policajcu Goranu Stojanoviću koji se, prema navodima optužnice, stavlja na teret da je bio dio kriminalne grupe koju su formirali njegov bivši kolega Mileta Ojdanić i odbjegli policajac Ljubo Milović ukinut je pritvor jer je sudsko vijeće prihvatilo prijedlog odbrane optuženog.
Stojanović je, kako je kazao njegov advokat Miloš Vuksanović, proveo u pritvoru godinu i jedanaest mjeseci i od sudskog vijeća kojim predsjedava sudija Simo Rašović tražio je da se zamijeni svim alternativnim mjerama.
Sudija Rašović je nakon pauze od pola sata saopštio da je vijeće prihvatilo prijedlog odbrane i Stojanoviću je određen kućni pritvor.
Na današnjem ročištu trojica optuženih iznijeli su odbranu i svi su negirali krivicu.
Stojanović se tereti da je bio dio kriminale grupe koju su navodno formirali bivši policajac Mileta Ojdanić i odbjegli policajac Ljubo Milović, a optužnicom im se stavlja na teret krijumčarenje 4,3 tone kokaina.
SDT je ovom optužnicom osim &nbsp;Milovića, Ojdanića, Stojanovića obuhvatilo i bivšeg policajca Vladimira Bajčetu, suspendovanog službenika ANB-a Petra Lazovića, Ivana Popovića, bivšeg predsjednika opštine Budva Mila Božovića, Ivana Stamatovića, Nebojšu Bugarina, Marka Novakovića, Miloša Mišurovića, Vladimira Bajčetu, Gorana Stojanovića, Dejana Kneževića i Darka Kneževića, Radoja Zvicera i Božidara Jabučanina, Aleksandra Kekovića, Dražena Milovića, Filipa Zindovića, Ivana Nikolića, Tihomira Adzića i Ivana Mijatovića.
Oni se terete za stvaranje kriminalne organizacije, pranje novca, šverc 4,3 tone kokaina i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
Stojanović ali i optuženi Ivan Nikolić i Tihomir Adžić istakli su da ne priznaju krivična djela koja im se stavljaju na teret, navodeći da nikada nijesu postali članovi bilo koje kriminalne organizacije.
Stojanović je kazao da optužnica ne sadrži vrijeme kada je navodna kriminalna organizacija formirana, ne zna se kada je postao navodno njen član.
- Nikada nijesam koristio skaj aplikaciju. Nijesu potkrijepljeni navodi da je meni neko davao zadatke, da sam u interesu jedne političke partije prenosio otkupljene lične karte - rekao je Stojanović.
Skaj materijal, prema njegovim tvrdnjama, je dopunjavan, popunjavan, kako bi se dobio neki smisao.
Za njega taj materijal predstavlja " interpretaciju interpretacije".
Optuženi Nikolić je rekao da ne priznaje krivicu i da se na optužnici našao zbog zlonamjerne greške SDT-a i SPO.
- Nijesam koristio kriptovani telefon. Optužnica je zasnovana na ličnom osjećaju tužioca i njegovim pretpostavkama - kazao je Nikolić.
Na pitanje sudije Rašovića kazao je da nikada nije dobijao naloge od bilo koga a Ojdanića je upoznao u Istražnom zatvoru.
I optuženi Tihomir Adžić saopštio je da jedino poznaje Stojanovića i da nikada nije bio član bilo koje kriminalne organizacije.
- Veliki dio života sam proveo u inostranstvu. Bavio sam se preprodajom vozila i bio sam obezbjeđenje - &nbsp;kazao je Adzić.
Na današnjem ročištu bivši policajac Vladimir Bajčeta je pitao sudsko vijeće da li može da dopuni iskaz koji je dao na prethodnom ročištu jer tada nije bio tužilac Jovan Vukotić što je sudija odobrio.
- Gospodine Vukotiću Vi ste inteligentan, pametan čovjek ali ste i zlonamjeran i Vi osoba koja se u trenutku može transformisati u bilo što. Gospodine Vuktiću dobro znate da je osnovna ćelija društva porodica. Vi ste moju porodicu posebno povrijedili, da ne kažem uništili. Blokirali ste novac koji je bio namijenjen za liječenje mog člana porodice koji je teško bolestan. O meni imate pogrešnu percepciju, ja nijesam Draža Mihailović da pred tužiocem i sudom plačem. Ja se ugledam na Ljuba Čupića koji na smrt gleda sa osmjehom - kazao je Bajčeta.
On je konstatovao da "tužilac Vukotić ne zna da se samo životinje i divljaci slamaju".
- Ja nijesam razbojnik, nitkov već ponosni Crnogorac koji brani porodicu i sebe pred ovim domom pravde. Iza mene stoje sva jaka srca crnogorskih slobodnjaka - zaključio je Bajčeta.
Na ovu izjavu tužilac Vukotić je rekao da nema što da kaže.
Suđenje se nastavlja 3.decembra.

Brisel traži vojnu pomoć drugih država zbog pojave dronova

Tagovi

Bitkoin porastao na 92.000 evra

Tramp nakon sastanka sa predsjednikom Sirije: Vrlo snažan lider, dolazi sa surovog mjesta

Lukašenko upozorava Zapad: Raketni sistem Orešnik neće biti stacioniran na jednoj lokaciji

Sjeverna Makedonija obustavila isplatu sredstava iz IPARD programa zbog korupcije

PRATITE TVe UŽIVO