Ambasadori Evropske unije (EU) odobrili su danas detalje zajma od 90 milijardi eura za Ukrajinu, dogovorenog u decembru na nivou lidera EU, kako bi se pokrila većina finansijskih potreba Kijeva u periodu 2026–2027. godine i omogućio nastavak odbrane države.
Dogovor je postignut na sastanku iza zatvorenih vrata u Briselu, a tekst sporazuma zasad nije javno objavljen.
Savjet EU je saopštio da će dvije trećine sredstava biti namijenjeno vojnoj pomoći, dok će preostala trećina biti usmjerena na opštu budžetsku podršku Ukrajini. Kada je riječ o vojnoj pomoći, predviđeno je da Ukrajina sredstva iz zajma pretežno koristi za nabavku naoružanja od domaćih proizvođača ili iz Evropske unije, dok je kupovina iz drugih zemalja moguća pod određenim uslovima.
- Odbrambeni proizvodi bi, u načelu, trebalo da se nabavljaju isključivo od kompanija iz EU, Ukrajine ili zemalja EEA (Evropski ekonomski prostor) - EFTA (Evropska asocijacija za slobodnu trgovinu). Ukoliko vojne potrebe Ukrajine zahtijevaju hitnu isporuku proizvoda koji nije dostupan u tim državama, primjenjivaće se ciljana izuzeća - navodi se u saopštenju Savjeta EU.
Sporazum mora da odobri i Evropski parlament, a diplomate izražavaju nadu da će se to dogoditi uskoro, kako bi Evropska komisija mogla da započne zaduživanje na tržištima i isplati prvu tranšu Ukrajini početkom aprila.
Lideri EU su u decembru odlučili da se zajam finansira zaduživanjem Unije, umjesto ranije razmatranog plana korišćenja zamrznute ruske imovine u EU.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

EU odobrila zajam od 90 milijardi eura za Ukrajinu

Nevladina organizacija “Prijatelji životinja Podgorica” nastavlja sa humanitarnom akcijom “Od srca za šapice”, saopštili su iz NVO “Prijatelji životinja Podgorica”.
S obzirom na to da sami nijesu u mogućnosti da finansiraju hranu i liječenje velikog broja napuštenih životinja kojih iz dana u dan ima sve više, mole sve humane pojedince, institucije i privredne subjekte da se na bilo koji način odazovu apelu za pomoć i udomljavanje.
- Na žalost, na teritoriji Cne Gore imamo veliki broj napuštenih životinja, što nas, ali i mnoge nama srodne organizacije, kao i određeni broj pojedinaca tjera da da damo svoj maksimum i pomognemo onima koji su se, ne svojom zaslugom, našli u teškoj situaciji. Činjenica je da to nije moguće bez pomoći humanih ljudi - navedeno je u saopštenju.
Žiro račun organizacije, kao jedan od vidova pomoći napuštenim životinjama: 535-16574-21 (Prva banka Crne Gore).
- Takođe, možete nas kontaktirati putem telefona 068/182-482, kako biste podržali humanitarnu akciju. Pokažimo svi zajedno humanost prema onima kojima je potrebna naša pomoć. Unaprijed hvala na podršci i učešću u našoj humanitarnoj akciji, sa iskrenom željom da svi zajedno uspijemo u ovoj misiji - poručuju “Prijatelji životinja Podgorica”.

Nastavlja se humanitarna akcija “Od srca za šapice”

Evropska unija mora prestati da šalje vojnu pomoć Ukrajini s obzirom na to da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kritikovao blok tokom svog govora na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, rekao je italijanski poslanik Rosano Saso.
- A EU, nakon što je obasipala Zelenskog i njegove prijatelje evropskim novcem i dovela nas na ivicu svjetskog rata, sada zasluženo prihvata uvrede - poručio je Saso.
Saso, poslanik stranke Sjeverna liga, istakao je da ako EU zaista želi da pomogne ukrajinskom narodu, umjesto da produžava rat i obogaćuje nekoliko korumpiranih političara, mora da traži od Zelenskog da prihvati mir.
- Nema više oružja. Nema više italijanskog novca za rat koji nije naš - poručio je Saso.
U svom obraćanju u četvrtak, 22. januara, Zelenski je nazvao EU neodlučnom i insistirao da ona mora da zna kako da se brani umjesto da se oslanja na SAD.
Takođe se uzdržao od zahvalnosti bloku za gotovo 193 milijarde eura vojne i finansijske pomoći pružene Ukrajini od eskalacije sukoba sa Rusijom u februaru 2022. godine, podsjećaju ruski mediji, a prenosi Srna.

Italijanski poslanik nakon kritika Zelenskog: EU mora da prestane da šalje pomoć Kijevu

Situacija u Komarnici je naizgled mirnija, ali u suštini je duboko zabrinjavajuća i daleko od stabilne. Voda se povukla, ali su ostale posljedice koje se ne mogu ignorisati – oštećena putna infrastruktura, narušena sigurnost terena uz rijeku i možda najvažnije, osjećaj neizvjesnosti kod ljudi koji ovdje žive. Mještani Komarnice danas ne strahuju samo od posljedica nedavnih poplava, već i od spoznaje da ne postoji trajno, sistemsko rješenje koje bi ih zaštitilo.
Najveći problem u ovom dijelu opštine nije sama priroda, već odsustvo dugoročnog odgovora države na ponavljajuće rizike – poručio je u razgovoru za Portal ETV predsjednik Opštine Šavnik Jugoslav Jakić.
<h2>PREPUŠTENI SEBI</h2>
Komarnica se, kako je objasnio Jakić, godinama suočava sa ekstremnim vremenskim uslovima, a lokalna samouprava, sa ograničenim resursima, primorana je da iznova sanira štetu umjesto da se problem riješi u korijenu. Jakić smatra da takav pristup iscrpljuje zajednicu i šalje poruku da ljudi u ovom kraju treba da se naviknu na vanredno stanje kao na normalnost.
On ukazuje da je problem Komarnice i poplava samo simptom dubljeg problema - dugogodišnje zapostavljenosti sjevera i ruralnih područja. Osim zaštite od nepogoda, Šavniku je, ističe Jakić, &nbsp;neophodna ozbiljna podrška u razvoju putne infrastrukture, komunalnih sistema i osnovnih uslova za život. Bez toga, smatra, nema ni ekonomskog razvoja, ni ostanka stanovništva, niti održivog korišćenja prirodnih resursa koje ova opština ima.&nbsp;
- Ovdje se ne traže privilegije, već osnovni uslovi za normalan život. Ako država želi ravnomjeran regionalni razvoj, onda mora biti prisutna i tamo gdje su izazovi najveći, a kapaciteti najmanji. U suprotnom, rizikujemo da čitavi prostori ostanu prazni, a da se o njima govori tek kada se dogodi neka elementarna nepogoda. U konačnom, bez državne pomoći u ovim oblastima, lokalne zajednice ostaju prepuštene same sebi. A kada selo nestaje, nestaje i država u tim krajevima – kazao je prvi čovjek Opštine Šavnik.
On ponavlja da Komarnica nije samo lokalno pitanje Opštine Šavnik, kako se to ponekad pokušava predstaviti, već državno pitanje par excellence. I zato, prema riječima našeg sagovornika, izostanak interesovanja sa državnog nivoa dodatno zabrinjavajući. On podsjeća da se nakon posljednjih poplava niko nije interesovao za stanje u Komarnici, niko iz Vlade nije došao da obiđe teren, niti je pokušao da sagleda razmjere problema i potrebe ljudi koji žive u Šavniku.
<h2>TERET PROBLEMA NA LOKANOJ SAMOUPRAVI</h2>
To je, kako kaže, posebno neshvatljivo ako se zna da je Komarnica zakonski i institucionalno pod višestrukom zaštitom države.
- Ovo područje je proglašeno Parkom prirode „Dragišnica i Komarnica“, 2018. godine, radi očuvanja prirodnih vrijednosti i održivog razvoja. Istovremeno, Komarnica je dio „Emerald mreže“, &nbsp;što znači da je Crna Gora preuzela međunarodnu obavezu zaštite ovog prostora kroz Bernsku konvenciju, a prepoznata je i kao potencijalno „Natura 2000“ područje, koje će imati poseban značaj u procesu pristupanja Evropskoj uniji. Uz sve to, važe i jasna zakonska ograničenja po Zakonu o zaštiti prirode, koja podrazumijevaju odgovornost države za upravljanje i zaštitu ovog prostora – decidan je Jakić.
U takvim okolnostima, potpuno je nelogično, kako naglašava, da se teret problema prebacuje na lokalnu samoupravu. Jakić kaže da Šavnik ne bježi od odgovornosti - &nbsp;naprotiv. Lokalna samouprava je, kako je objasnio naš sagovornik, uradila ono što je u njenoj moći - pripremila je projektnu dokumentaciju &nbsp;za izgradnju mosta, kao jednog od ključnih infrastrukturnih rješenja, &nbsp;koje bi značajno unaprijedilo bezbjednost i funkcionalnost ovog područja. Međutim, on dodaje da realizacija takvog projekta prevazilazi finansijske i tehničke kapacitete male opštine i zahtijeva direktno uključivanje države.
- Iskustvo iz prošle godine dodatno potvrđuje ovu potrebu. I tada je pomoć sa -državnog nivoa izostala u najkritičnijem trenutku. Tek nakon nekoliko dana, kada je lokalna uprava već preduzela sve raspoložive mjere i praktično zaustavila dalju eskalaciju poplava, uslijedila je posjeta predsjednika države i angažovanje Vojske Crne Gore. Želim da naglasim da je tadašnja uloga načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore, generala Zorana Lazarevića, bila izuzetno važna i profesionalna, ali to ne mijenja suštinu problema – reakcija je kasnila. Zato je sasvim legitimno očekivanje da neko iz brojne vladine administracije dođe u Komarnicu, vidi stanje na terenu i preuzme dio odgovornosti. U suprotnom, stvara se utisak da se pomoć države pruža selektivno, po političkoj liniji, a ne prema zakonskim obavezama i stvarnim potrebama - kazao je Jakić.
On je ukazao i da su prošlogodišnje poplave ogolile stvarno stanje sistema. Pokazale su, prema njegovim riječima, koliko lokalna zajednica može biti brza i solidarna kada je suočena sa krizom, ali i koliko je taj sistem krhak kada izostane pravovremena i koordinisana podrška države. Takođe su pokazale da se problemi poput ovog u Komarnici ne mogu rješavati povremeno i simbolično.
- Ako iz tih iskustava nijesmo izvukli pouku, onda rizikujemo da se svake godine vraćamo istim temama, sa sve većom štetom i sve manjim povjerenjem ljudi da će se stvari promijeniti. Na kraju, želim jasno da poručim: u Šavniku žive građani Crne Gore. Njih ne treba posmatrati kroz partijsku ili političku boju, već kao ljude kojima država duguje sigurnost, zaštitu i ravnopravan tretman – naglasio je Jakić.

Marija Žižić

1250x600

Pomoć države selektivna, politički motivisana i zanemaruje potrebe građana

Američki predsjednik Donald Tramp izrazio je u utorak podršku demonstrantima u Iranu, poručivši da je „pomoć na putu“, čime je dodatno pojačao pritisak na vlasti u Teheranu. Njegova poruka dolazi nakon što je ranije zaprijetio uvođenjem carina od 25 odsto zemljama koje nastave poslovanje s Islamskom Republikom Iran.
Tramp je na društvenoj mreži Truth Social pozvao, kako je naveo, „iranske patriote“ da nastave proteste i da „preuzmu“ državne institucije.
- Sačuvajte imena ubica i zlostavljača. Platiće veliku cijenu. Otkazao sam sve sastanke s iranskim zvaničnicima dok ne prestane besmisleno ubijanje demonstranata. Pomoć je na putu - napisao je Tramp.
Organizacije za ljudska prava tvrde da iranske vlasti brutalno guše proteste. Prema njihovim podacima, poginulo je više od 600 ljudi, dok je agencija Rojters, pozivajući se na neimenovanog zvaničnika, objavila da bi broj stradalih mogao iznositi oko 2.000.
Prema navodima organizacija za ljudska prava, među kojima je i Iran Human Rights sa sjedištem u Norveškoj, iranske vlasti se spremaju da pogube prvog antivladinog demonstranta optuženog tokom aktuelnog talasa nemira, što je izazvalo zabrinutost širom svijeta.
Tramp je u ponedjeljak najavio da će svaka zemlja koja posluje s Iranom biti suočena s carinom od 25 odsto na svu trgovinu sa Sjedinjenim Američkim Državama.
- S trenutnim dejstvom, svaka zemlja koja posluje s Islamskom Republikom Iran plaćaće carinu od 25 odsto na sav i svaki posao koji obavlja sa Sjedinjenim Američkim Državama - naveo je Tramp na Truth Socialu.
Carine bi, kako je pojašnjeno, plaćali američki uvoznici robe iz tih zemalja.
Iran, član Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK), već godinama je pod strogim američkim sankcijama. Većinu nafte izvozi u Kinu, dok su među njegovim glavnim trgovinskim partnerima i Turska, Irak, Ujedinjeni Arapski Emirati i Indija.
- Ova naredba je konačna i obavezujuća - poručio je Tramp, bez dodatnih detalja.
Na zvaničnom sajtu Bijele kuće za sada nema dokumentacije o toj mjeri, niti informacija o njenoj pravnoj osnovi, kao ni da li bi carine obuhvatile sve trgovinske partnere Irana.
Kineska ambasada u Vašingtonu oštro je kritikovala Trampov pristup, poručivši da će Kina preduzeti „sve potrebne mjere“ kako bi zaštitila svoje interese, te da se protivi „nezakonitim jednostranim sankcijama i eksteritorijalnoj primjeni jurisdikcije“.
- Stav Kine protiv neselektivnog nametanja carina je dosljedan i jasan. Carinski i trgovinski ratovi nemaju pobjednika, a pritisci i prisila ne mogu riješiti probleme - saopštio je portparol kineske ambasade na mreži Iks.
Japan i Južna Koreja saopštili su da pažljivo prate razvoj situacije. Južnokorejsko ministarstvo trgovine navelo je da će reagovati kada konkretni potezi američke administracije postanu jasni, dok su iz Tokija poručili da će detaljno analizirati moguće posljedice po Japan.
Iran se trenutno suočava s najvećim antivladinim demonstracijama u posljednjih nekoliko godina. Protesti su započeli zbog teške ekonomske situacije, ali su ubrzo prerasli u otvorene pozive na rušenje duboko ukorijenjenog klerikalnog establišmenta.
Organizacija HRANA saopštila je da je od početka protesta 28. decembra potvrđena smrt 599 osoba – 510 demonstranata i 89 pripadnika bezbjednosnih snaga.
Iako vazdušni napadi ostaju jedna od opcija koje SAD razmatraju, „diplomatija je uvijek prva opcija predsjednika“, izjavila je portparolka Bijele kuće Karolin Livit.

Tramp poručio demonstrantima u Iranu: Pomoć je na putu

Skijališta Crne Gore neće dobiti 150 hiljada EUR pomoći od Vlade za pripremu zimske turističke sezone na skijalištu ski-centar Kolašin 1600, jer je Agencija za zaštitu konkurencije (AZK) utvrdila da bi to predstavljalo neusklađenu državnu pomoć.
Agencija je tako odlučila po zahtjevu Ministarstva turizma, na čijem čelu je Simonida Kordić, piše Dan.
Taj Vladin resor obratio se Agenciji početkom novembra, ukazujući na potrebu da se obezbijedi novac za održavanje višenamjenske sportske infrastrukture zbog pripreme zimske turističke sezone 2025/2026 na skijalištu Kolašin 1600, jer se odnosi na izgradnju i održavanje sportske infrastrukture koja ne utiče na trgovinu među državama članicama, niti na države u okruženju.&nbsp;
U prijavi je navedeno da višenamjenska sportska i skijaška infrastruktura skijališta ski-centra Kolašin 1600, sa pratećom opremom, s obzirom na to da je već određeno vrijeme u funkciji, zahtijeva i redovno održavanje. Stoga se planira obezbjeđivanje sredstava za održavanje višenamjenske sportske infrastrukture, a u cilju kvalitetne pripreme sezone i stavljanja u funkciju za predstojeću sezonu bezbjednog skijališta.&nbsp;
U prijavi su opisani i ciljevi mjera pomoći. Precizirano je da Vlada planira da opredijeli 150 hiljada EUR za održavanje višenamjenske sportske infrastrukture, a u cilju obezbjeđivanja preduslova za odvijanje zimske turističke sezone 2025/2026. i sportske sezone na skijalištu ski-centar Kolašin 1600.
„Potrebna sredstva planirana su za servisiranje tabača za snijeg, nabavku rezervnih dijelova, servis motornih sanki za bezbjednost na skijalištu, sanaciju skijaških staza, saniranje izlaza i uleta remont žičara K8 Troglava i K7 Klisura, obezbjeđivanja službe spasavanja i za druge troškove održavanja, a sve prema specifikacijama datim u prilogu dostavljene informacije“, navedeno je u rješenju koje je potpisao predsjednik Savjeta Agencije, Dragan Damjanović.
Agencija je, postupajući po prijavi, analizirala da li su Skijališta Crne Gore društvo u poteškoćama. Po EU regulativama, u tu kategoriju spada društvo ako je više od polovine njegovog upisanog osnovnog kapitala izgubljeno zbog akumuliranih gubitaka.
„U konkretnom slučaju, uvidom u Bilans stanja za 2024. godinu, ostvareni gubitak je minus 220,71 hiljadu EUR, rezerve nula, dok je osnovni upisani kapital 110 hiljada. Rezultat, nakon stavljanja u odnos ostvarenog gubitka i osnovnog kapitala, upućuje na podatak da je više od polovine osnovnog kapitala izgubljeno zbog akumuliranog gubitka“, navodi se u rješenju.
Agencija je zaključila da Skijališta Crne Gore u 2024. godini ispunjavaju uslove da se smatraju preduzećem u poteškoćama, ali da se regulativa ne može primijeniti na prijavljenu državnu pomoć od 150 hiljada, jer se ona smatra neusklađenom.

Odbijen zahtjev da Skijališta dobiju 150 hiljada EUR pomoći

Opština Danilovgrad otvoriće žiro račun za pomoć ugroženim domaćinstvima i porodicama koje su pogođene poplavama.
- U situacijama koje na težak način oslikavaju značaj solidarnosti, zajedništva i međusobne podrške, pokažimo da Danilovgrad ujedinjen stoji uz one kojima je pomoć najpotrebnija - navedeno je u saopštenju Opštine Danilovgrad.
Dodaju da su, usljed pada vodostaja Zete, stečeni uslovi za otvaranje puta do Glave Zete.
Neprohodni ostaju ulica u Pažićima, s mosta desno, Brestica, Frutak, most Dobro Polje, Bandići – most na Kulendriji, Sekulići – Ždrebaonik, Donji Lug – Pješivci.

Opština Danilovgrad otvara račun za pomoć porodicama pogođenim poplavama

Šestogodišnja Natalija Ljumović se od rođenja suočava sa složenim razvojnim poteškoćama koje utiču na govor, hranjenje i kretanje.
Uprkos brojnim izazovima, uz stručne tretmane bilježi napredak koji joj omogućava veći stepen funkcionalnosti i samostalnosti u svakodnevnom životu.
Kontinuitet tretmana od presudnog je značaja kako bi se taj napredak očuvao i dalje unaprijedio.
Zahvaljujući nesebičnoj podršci velikog broja humanih ljudi, do sada je posredstvom Fondacije „Budi human“ prikupljeno više od 21.000 eura za nastavak Natinih tretmana koji uključuju fizikalne vježbe, senzorne, defektološke i orofacijalne tretmane.
Do potpunog ostvarenja cilja nedostaje još nešto više od 6.000 eura, navode iz Fondacije.&nbsp;
Ta završna podrška omogućiće Nati nastavak borbe, šansu za sigurnije korake i mogućnost da razvija vještine koje joj mogu promijeniti život.
Doniraj platnim karticama putem linka: <a href="https://www.budihuman.me/102.children.html">https://www.budihuman.me/102.children.html</a>&nbsp;
· &nbsp;Žiro račun: 520-41930-94
· &nbsp;Devizni račun: 520042000001515152
· &nbsp;IBAN: ME25520042000001515152
· &nbsp;SWIFT:HBBAMEPGXXX
· &nbsp;SMS:102 na 14543 (1 poruka = 1 euro)

Pošaljimo 102 na 14543: Šestogodišnjoj Nataliji potrebno šest hiljada eura za nastavak liječenja

Brisel je zatražio vojnu pomoć drugih država, zbog pojave bespilotnih letjelica iznad belgijskih aerodroma, vojnih baza i atomske centrale, javlja danas Rojters.
Dronovi su 4. novembra nekoliko sati letjeli iznad briselskog aerodroma.
U Briselu kažu da “ne tvrde da se radi Rusiji, ali da izgleda da je Rusija”.
Belgija pokušava da sa saveznicima presretne dronove ili da utvrdi odakle se pojavljuju i gdje lete.
Rusija je odbacila bilo kakvu povezanost sa dronovima, jer “nema ni motiv, ni interes za takve aktivnosti”.
U Belgiju su iz Njemačke, Francuske i Velike Britanije stigle ekipe za borbu protiv bespilotnih letjelica.
U više slučajeva se radilo o velikim dronovima koji su letjeli u uređenim formacijama, što ukazuje da njima upravljaju visoko obučeni stručnjaci, navode u Belgiji.
Vlada u Briselu je u petak odobrila ulaganje 50 miliona eura u sisteme za otkrivanje i neutralisanje bespilotnih letjelica.

Brisel traži vojnu pomoć drugih država zbog pojave dronova

Lijepa, topla priča stiže iz barske Srednje ekonomsko-ugostiteljske škole. Učenici I-2 odjeljenja, zajedno sa njihovom razrednom Marinom Stamatović i nastavnicom Denisom Halimić, danas su posjetili gospođu Gospavu, koja ima 68 godina i preživljava bez primanja jer joj status još uvijek nije riješen i uručili joj značajnu donaciju. Kako navode iz NVU Žene Bara, ova Baranka sakuplja gvožđe koje prodaje kako bi sebi obezbijedila osnovna sredstva. - Posljednji put kada smo bili da joj donesemo namirnice, ispratila nas je sa suzama i rečenicom: ,,Umorne su mi ruke, još umornije noge, ali ne odustajem.“ Baš u tom trenutku javila nam se profesorica Marina sa idejom da probudi empatiju kod djece i obezbijedi pomoć. To nam je po ko zna koji put bio pokazatelj da radimo pravu stvar i da postoji neko iznad nas ko spaja dobre ljude i brine o nemoćnima - navode iz ove NVU. Ideja profesorice Stamatović odmah je naišla na razumijevanje i podršku Učeničkog parlamenta, te je ove sedmice organizovan i humanitarni turnir u odbojci i košarci. - U vremenu kada su učenici izloženi brojnim negativnim informacijama i izazovima, posebno u trenutku kada prelaze iz osnovne u srednju skolu, od ključne je važnosti da u njima probudimo empatiju i humanost. Upravo iz tog razloga, odjeljenje 1-2 pokrenulo je humanitarnu akciju, s namjerom da usmjeravanja ka plemenitim vrijednostima i pomaganja onima kojima je pomoć potrebna. Ova inicijativa dobila je snažnu podršku đačkog parlamenta, učenika i profesora, čime smo zajedno pokazali koliko nam je solidarnost važna. Takođe, s ponosom mogu da kažem da će i ubuduće u našoj školi oktobar mjesec biti posvećen humanitarnim aktivnostima, kako bismo trajno njegovali empatiju kod učenika, i pružali pomoć onima kojima je potrebna - kaže profesorica Stamatović. Iz NVU Žene Bara ističu da su posebno oduševljenje izazvala djeca. - Vjerujemo da će ovo dobro djelo biti početak svih ostalih. Hvala svima na podršci - kažu iz ove NVU i ističu da je dio prikupljene pomoći odvojen u cilju podjele drugim korisnicima Narodne kuhinje. Posebnu zahvalnost Žene Bara iskazuju učeničkom parlamentu i svim đacima. Zadovoljstvo rezultatom akcije ne kriju ni srednjoškolci.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251025091016_c83feab7f0d4e3da648420b0f9efc1496dd91004398e4be2192adda7d077c00d.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251025091016_c83feab7f0d4e3da648420b0f9efc1496dd91004398e4be2192adda7d077c00d" data-rendition-name="original" width="1024" height="768" loading="lazy" alt="sa uručenja donacije"> </figure>  - Pomogli smo gospođi Gospavi kako bi smo joj uljepšali uslove za život, i zato što je njoj to najpotrebnije. Naš doprinos pokazuje koliko je važno ujedinjenje jer bez toga ovo divno djelo ne bi bilo moguće.Osjećaj da smo pomogli nekome kome je pomoć neophodna ispunio nas je ponosom i zadovoljstvom - kažu Anja Ulićević i Luka Jovković. Učenik Luka Vučićević ističe da je predivan osjećaj znati da mogu nekome barem malo da uljepšaju život. - Posebno kada znamo koliko joj naša pomoć zaista znači - kazao je on. Filip Radonjić pojašnjava da je u odjeljenju I2 pokrenuta inicijativa za pomoć sugrađanki koja živi u teškim uslovima. - &nbsp;Samim saznanjem da ću biti dio toga obuzeo me osjećaj ponosa i topline u srcu. Srećan sam što mogu nekome pomoći i što smo kao razred uspjeli da učinimo dobro djelo. Kada mogu nekome da pomognem to ne shvatam kao obavezu već kao dar od kojeg se osjećam dobro. Dar koji mijenja na bolje i onoga ko prima, a podjednako i onoga što pruža pomoć. Dobro se uvijek dobrim vrati - smatra Radonjić. Učenik Andrija Janković kaže da je ova akcija potvrdila njegovo saznanje koliko je važno pomoći drugima, jer osjećaj kad znaš da si nekom olakšao život — nema cijenu. - Od malena volim da pomažem pa sam nekoliko puta prodavao nakit na korzu i novac iskoristio da kupim školski pribor djeci. Uzor mi je tetka Jovana koja volontira u udruženju pa se trudim da idem njenim stopama. Osjećam ogroman ponos i zahvalnost što smo kao škola pokazali da i male stvari, kad se rade od srca, mogu donijeti veliko dobro - zaključio je Andrija Janković.

Veliko srce barskih srednjoškolaca

Meksička vojska ubila je u nedjelju Nemesija Rubéna Oseguera Cervantesa, poznatog kao „El Menčo“, vođu moćnog kartela Halisko Nju Dženerejšn (Jalisco New Generation), tokom vojne operacije, potvrdio je savezni zvaničnik.
Zvaničnik, koji je tražio anonimnost jer nije bio ovlašćen da govori javno, naveo je da se operacija odvijala u zapadnoj saveznoj državi Halisko.
Akciji su prethodili višesatni blokirani putevi sa zapaljenim vozilima u Halisku i drugim državama. Takvu taktiku karteli često koriste kako bi usporili ili spriječili vojne operacije.
Snimci koji kruže društvenim mrežama prikazuju stubove dima iznad grada Puerto Valjarte, jednog od većih gradova u Halisku, te paniku i trčanje putnika kroz aerodrom u glavnom gradu ove države. U nedjelju poslijepodne Er Kanada je objavila da obustavlja letove za Puerto Valjartu „zbog aktuelne bezbjednosne situacije“ i savjetovala putnicima da ne idu na aerodrom.
Američki Stejt Department ranije je ponudio nagradu do 15 miliona dolara za informacije koje bi dovele do hapšenja El Menča. Kartel Halisko Njū Dženerejšn, poznat i pod skraćenicom CJNG, jedan je od najmoćnijih i najbrže rastućih kriminalnih organizacija u Meksiku, a formiran je 2009. godine.
U februaru je Trampova administracija ovaj kartel proglasila stranim terorističkim udruženjem.
CJNG je među najagresivnijim kartelima u napadima na vojsku – uključujući i helikoptere – te pionir u korišćenju eksploziva s dronova i postavljanju mina. Godine 2020. izveo je spektakularan pokušaj atentata granatama i automatskim oružjem u centru Meksiko Sitija na tadašnjeg šefa tamošnje policije, koji je danas na čelu federalne bezbjednosti.
Američka DEA ovaj kartel smatra jednako moćnim kao i kartel Sinaloa, jednu od najzloglasnijih kriminalnih grupa u Meksiku, s prisustvom u svih 50 američkih saveznih država, gdje distribuira tone droge. CJNG je jedan od glavnih dobavljača kokaina za američko tržište i, poput kartela Sinaloa, zarađuje milijarde od proizvodnje fentanila i metamfetamina.
Oseguera Cervantes je od 2017. godine više puta optuživan pred Okružnim sudom Sjedinjenih Američkih Država za Distrikt Kolumbija.
Najnovija dopunjena optužnica, podignuta 5. aprila 2022. godine, tereti Oseguera Cervantesa za zavjeru i distribuciju kontrolisanih supstanci (metamfetamin, kokain i fentanil) s namjerom njihove ilegalne uvozne distribucije u Sjedinjene Američke Države, kao i za korišćenje vatrenog oružja tokom i u vezi sa krivičnim djelima trgovine drogom. Oseguera Cervantes se tereti i po Zakonu o suzbijanju narko-bosova (Drug Kingpin Enforcement Act) za vođenje kontinuiranog kriminalnog poduhvata.

Haos na ulicama Meksika: Vojska ubila vođu jednog od najmoćnijih kartela

Ubrzo nakon što je objavljena presuda Vrhovnog suda kojom su poništene carine predsjednika Donalda Trampa, C-SPAN je otvorio telefonske linije i primio poziv ogorčenog gledaoca koji se predstavio kao „Džon Baron“.
Džon Baron je, naravno, bio pseudonim koji je Tramp koristio tokom 1980-ih i 1990-ih da plasira priče novinarima. U snimku koji se u nedjelju široko proširio društvenim mrežama, neko je iskoristio ovaj pseudonim, a glas mu je jako ličio na glas predsjednika SAD-a.
Jedan gledalac C-SPAN-a posudio je to ime kako bi se lažno predstavio kao Tramp i bijesno kritikovao odluku Suda.
- Džon iz Virdžinije, republikanac, da vas čujemo - rekla je voditeljica C-SPAN-a Greta Braunor, uključujući Barona u program.
- Ovdje Džon Baron. Gledajte, ovo je najgora odluka koju ćete ikada donijeti u životu, praktično. I Džek će se složiti sa mnom, zar ne? Ali ovo je strašna odluka. A imate Hakima Džefrijsa, koji je, on je glupan! I imate Čaka Šumera, koji ne zna ispeći ni čizburger. Naravno da su ti ljudi sretni! Naravno da su oni sretni, ali pravi Amerikanci neće biti sretni. I imate onu ženu ranije, pretpostavljam da je žena, ona je demokrata, ali ona je… shrvana zbog ovoga - kazao je Baron.
- U redu, Džone - rekla je Braunor, prekinuvši Barona nakon 32 sekunde.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fvideo.klix.ba%2Fhls%2FSaaxEzMk%2FSaaxEzMk.m3u8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iako je teško zaista vjerovati da je američki predsjednik našao vremena da se javi u TV emisiju, Tramp je već imao brojne ekscentrične poteze.

Da li se Tramp pod lažnim imenom javio u TV emisiju da kritikuje odluku suda o ukidanju carina?

Zemljotres jačine 6,5 stepeni Rihterove skale pogodio je danas Tajland, saopštio je Njemački istraživački centar za geonauke (GFZ).
U saopštenju se navodi da je epicentar zemljotresa bio na dubini od 10 kilometara.
Za sada nema podataka o eventualno povrijeđenima ili šteti.

Snažan zemljotres pogodio Tajland

U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno sunčano ili malo do umjereno oblačno, a najviša dnevna temperatura iznosiće 17 stepeni.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, ujutru je na sjeveru po kotlinama moguća magla i povećana niska oblačnost.
Vjetar će biti slab do umjeren promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura vazduha od minus tri do sedam, najviša dnevna od sedam do 17 stepeni.

Tag: pomoc