<article><p>Civilna odbrana Pojasa Gaze saopštila je jutros da je 13 ljudi poginulo u izraelskim vazdušnim napadima tokom noći na palestinskoj teritoriji.</p><p>Izraelski avioni pogodili su posljednji sprat stambene zgrade u jugozapadnom dijelu grada Gaze, gdje je stradalo deset ljudi, rekao je za Frans pres portparol Civilne odbrane <b>Mahmud Basal</b>.</p><p>Basal je dodao da su izraelski helikopteri pogodili stan u zapadnom delu grada Gaze gdje su ti osobe poginule, i povrijeđeno nekoliko ljudi.</p><p>Izraelske snage pripremaju ofanzivu sa ciljem preuzimanja kontrole nad gradom Gaza. Posljednjih dana su pojačale bombardovanja u tom području.</p><p>UN procjenjuje da oko milion ljudi živi u i oko grada Gaze, gdje je UN krajem avgusta potvrdio da je u toku glad.</p><p>Rat u palestinskoj enklavi izazvan je napadom islamističkog pokreta Hamas na Izrael 7. oktobra 2023. godine, koji je rezultirao smrću 1.219 ljudi na izraelskoj strani, uglavnom civila, prema podacima AFP-a zasnovanim na zvaničnim informacijama.</p><p>U izraelskim vojnim operacijama je stradalo 63.557 mrtvih u Pojasu Gaze, uglavnom civila, prema podacima Ministarstva zdravlja Hamasa, koje UN smatraju pouzdanim.</p></article>

<p>Civilna odbrana Pojasa Gaze saopštila je jutros da je 13 ljudi poginulo u izraelskim vazdušnim napadima tokom noći na palestinskoj teritoriji.</p>
<p>Izraelski avioni pogodili su posljednji sprat stambene zgrade u jugozapadnom dijelu grada Gaze, gdje je stradalo deset ljudi, rekao je za Frans pres portparol Civilne odbrane <b>Mahmud Basal</b>.</p>
<p>Basal je dodao da su izraelski helikopteri pogodili stan u zapadnom delu grada Gaze gdje su ti osobe poginule, i povrijeđeno nekoliko ljudi.</p>
<p>Izraelske snage pripremaju ofanzivu sa ciljem preuzimanja kontrole nad gradom Gaza. Posljednjih dana su pojačale bombardovanja u tom području.</p>
<p>UN procjenjuje da oko milion ljudi živi u i oko grada Gaze, gdje je UN krajem avgusta potvrdio da je u toku glad.</p>
<p>Rat u palestinskoj enklavi izazvan je napadom islamističkog pokreta Hamas na Izrael 7. oktobra 2023. godine, koji je rezultirao smrću 1.219 ljudi na izraelskoj strani, uglavnom civila, prema podacima AFP-a zasnovanim na zvaničnim informacijama.</p>
<p>U izraelskim vojnim operacijama je stradalo 63.557 mrtvih u Pojasu Gaze, uglavnom civila, prema podacima Ministarstva zdravlja Hamasa, koje UN smatraju pouzdanim.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Civilna odbrana Pojasa Gaze

napadi

Izrael

Svijet

Civilna odbrana Pojasa Gaze: U izraelskim napadima 13 mrtvih

<p>Učešće ministra zdravlja Vojislava Šimuna na 20. Međunarodnoj konferenciji Bledskog strateškog foruma bilo je od posebnog značaja za jačanje regionalne i evropske saradnje u oblasti zdravstva, kao i za unapređenje kapaciteta zdravstvenog sistema Crne Gore u skladu sa standardima Evropske unije - saopšteno je iz njegovog resora.</p>
<p>Oni su istakli da je on u Sloveniji juče i danas boravio na poziv tamošnje ministarke zdravlja, te da je bio dio delegacije koju je premijer Milojko Spajić predvodio na Međunarodnoj konferenciji Bledskog strateškog foruma.</p>
<p>- Tokom boravka u Sloveniji Šimun je imao priliku da razmijeni iskustva sa kolegama iz drugih zemalja, te da predstavi prioritete Crne Gore u oblasti zdravstvene politike i zaštite javnog zdravlja - kazali su u Ministarstvu zdravlja.</p>
<p>Ovogodišnji forum, pod nazivom „A runaway World“, okupio je, kako su kazali, visoke zvaničnike Evropske unije, međunarodnih organizacija i država regiona i svijeta, sa ciljem razmjene mišljenja i pronalaženja zajedničkih odgovora na savremene globalne izazove.</p>
<p>- Posebna pažnja posvećena je temama unapređenja zdravstvenih usluga, pripreme sistema za suočavanje sa kriznim situacijama, kao i jačanja saradnje sa međunarodnim partnerima radi modernizacije i efikasnijeg funkcionisanja zdravstvenog sistema - naveli su oni.</p>
<p>Ministarstvo zdravlja će, poručuju oni, nastaviti da, kroz ovakve međunarodne forume, aktivno učestvuje u procesu kreiranja zajedničkih politika, sa ciljem podizanja kvaliteta zdravstvene zaštite i obezbjeđivanja boljih usluga za sve građane Crne Gore.</p>

Šimun: Jačanje regionalne i evropske saradnje u oblasti zdravstva

<p>Iako će sistem Entry/Exit (EES) u punom kapacitetu zaživjeti tek od 10. aprila 2026., njegova djelimična primjena počinje idućeg mjeseca i rezultovaće izvjesno većim gužvama na hrvatskim graničnim prelazima s BiH, Crnom Gorom i Srbijom.</p>
<p>Vlasnici pasoša izdatih u državama Zapadnog Balkana od 12. oktobra neće moći, kao do sada, prelaziti granicu Republike Hrvatske. Nakon više najava, od ovog datuma počinje funkcionisati novi sistem provjere ulazaka državljana trećih zemalja na prostor Šengena, što će značiti da će i sve osobe koje u Hrvatsku ulaze s pasošima BiH, Crne Gore i drugih zemalja koje nijesu dio jedinstvenog evropskog bezgraničnog prostora morati na granici dati otiske prstiju i fotografisati se za bazu podataka.</p>
<p>Iako će sistem Entry/Exit (EES) u punom kapacitetu zaživjeti tek od 10. aprila 2026, njegova djelimična primjena počinje idućeg mjeseca i rezultovaće izvjesno većim gužvama na graničnim prelazima RH s BiH, Crnom Gorom i Srbijom. U praksi će to značiti da će putnici s dokumentima BiH morati izaći iz vozila u prostor na hrvatskoj strani gdje su kamere te će im se skenirati lice i uzeti otisci prstiju, odnosno biometrijski podaci. Ti će podaci služiti za granične provjere pri svakom idućem ulasku, što znači da će takav postupak morati proći samo jednom. To bi valjda trebalo biti neki protivargument onima koji upozoravaju na "podebljavanje" evropske granice prema Zapadnom Balkanu.</p>
<p>Međutim, EES je tek jedna od postupnih novosti koje EU uvodi u graničnu politiku. Već nekoliko puta je odgađan, ali izvjesno je da će uskoro početi primjena i ETIAS sistema, koji takođe nameće dodatne obaveze putnicima iz BiH, Crne Gore i drugih zemalja koje nijesu dio šengenskog prostora. Iza još jedne skraćenice krije se proces elektronskog prikupljanja podataka o putnicima iz tzv. trećih zemalja. Kada počne primjena ETIAS-a, vlasnici pasoša zemalja koje nijesu dio Šengena prije ulaska u RH i ostatak EU ispunjavaće online obrazac u koji se unose podaci o putnoj ispravi i mjestu boravka te će platiti taksu od 7 eura. Ovaj će obrazac vrijediti do tri godine ili do zamjene putne isprave.</p>
<p>Na individualnoj razini, na Hrvate iz BiH koji imaju i hrvatsko državljanstvo ove se promjene ne bi trebale odraziti budući da se na njih kao građane EU neće primjenjivati. No "podebljavanje" evropskih granica imaće političke, ekonomske i geostrateške posljedice na cijelu BiH, pa time i Hrvate koji ondje žive. Ne umanjujući potrebu EU da bolje nadzire migracije i unaprijedi sigurnosni suistem, treba upozoriti i na negativne posljedice EES-a i ETIAS-a. Njima se, bez obzira na to što to nije namjera donositelja odluka u Briselu, BiH i ostale zemlje zapadnog Balkana udaljavaju od EU.</p>
<p>Sloboda kretanja bila je dugo jedan od glavnih argumenata zagovaratelja proširenja EU na jugoistok kontinenta. To su i sami građani BiH i drugih zemalja prepoznavali kao veliku prednost integracije u Uniju. Sad se ta sloboda dodatno ograničava, a prelazak granice otežava i usporava. Što se će, primjerice, dogoditi kada padne EES sistem na granici? A padaće, u to valjda niko ne sumnja. Kako putnicima iz BiH, zaglavljenim u kilometarskim kolonama na granici EU, objasniti da su im vrata "širom otvorena" kako poručuju dužnosnici Unije?</p>
<p>Biće to pravi dar euroskepticima, čiji postotak u BiH i drugim zemljama regije konstantno raste. Geostrateški bi se moglo dogoditi ono čega se u EU, navodno, najviše plaše – a riječ je o okretanju Balkana drugim saveznicima, onima na Istoku. Za RH ove promjene imaju posebnu težinu jer njoj su najmanje u interesu "tvrde" granice prema BiH. Sve ono što otežava ili onemogućava saradnju i komunikaciju Hrvata s obije strane granice za Hrvatsku je loše. Možda neće morati davati biometrijske podatke i ispunjavati online obrasce, ali Hrvati u BiH itekako će osjetiti nove mjere Evropske unije.</p>

Evropska unija 'podebljava' granicu prema Zapadnom Balkanu

<p>&nbsp;Selekcija za debitantske kratke filmove je otvorena za cijeli svijet, pa će se na Džada Film Festu prikazati &nbsp;filmovi koji dolaze iz Kanade, Irana, Brazila, Portugala, Azerbejdžana, Moldavije, regiona, s te strane je divno što su postajale opcije &nbsp;u selekciji za &nbsp;trominutne i tridesetominutne filmove, rekla je gostujući u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, &nbsp;rediteljka i selektorka za debitantske kratke filmove na Džada Film Fest-u <b>Sara Stijović.</b></p>
<p><br/>
Tokom osnovnih studija, kaže Stijović, radila je kratke filmove i dokumentarce, a film ,, Atina flight” je nastao kao master rad u Škotskoj, a riječ je o jedanaestominutnom filmu.</p>
<p>- &nbsp;Taj film mi je otvorio vrata i ja zbog toga volim kratku formu i mislim da je predivno što imamo selekciju kratkog metra, jer se veoma razlikuju trominutni film, desetominutni film i tridesetominutni film. Imate mogućnost da vidite šta mladi autori žele da ispričaju &nbsp;i u kooj &nbsp;formu traže da ispričaju datu priču. ,,Atina flight” je diplomski kratki metar koji je meni mnogo drag, ponosna sam na film i na ekipu koja stoji iza filma, tako da je sigurno i &nbsp;on nagradama, prikazivanjem na festivalima doprinio da sam sad tu među one koje biraju - rekla je Stijović.</p>
<p><br/>
Podsjeća da je juče &nbsp;otvoren deseti jubilarni Džada film festival, prikazivanjem prvih filmova revijalne selekcije ,,Lavež”, a u takmičarskoj selekciji kratkog debitantskog filma ,,Jugo Florida”.</p>
<p>Po reakcijama publike, cijeni Stijović, kao i broju prisutnih, otvaranje festivala je prošlo &nbsp;predivno.&nbsp;</p>
<p>- Gledanje filmova pod otvorenim nebom na Džadi posebno je lijepo, a ja sam posebno srećna što kratkometražni filmovi, koji počinju da se prikazuju danas u 16 sati u Crnogorskoj kinoteci, se vraćaju poslije toliko godina u glavni grad - istakla je Stijović.</p>
<p>Bilo je preko 250 prijava, od kojih je trebalo odabrati 22 kratkometražna filma u selekciji.</p>
<p>- Predivno je što je selekcija otvorena za cijeli svijet, tako da imamo filmove od Kanade, Irana, Brazila, Portugala, Azerbejdžana, Moldavije, regiona… - zaključila je Stijović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dcd_vbO4xSes&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Stijović: Na ''Džadi'' je posebno lijepo gledati filmove pod otvorenim nebom

<p>Selektor seniorske reprezentacije Crne Gore <b>Robert Prosinečki </b>napravio je izmjenu u sastavu tima pred mečeve kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo.</p>
<p>Prosinečki je uvrstio <b>Roberta Đeljaja</b> na spisak za mečeve sa Češkom i Hrvatskom.</p>
<p>Defanzivac Dečića dobio je poziv nakon što je za predstojeće utakmice otpao <b>Risto Radunović.</b></p>
<p>- Dvedesetdvogodišnji Đeljaj je među ,,hrabrim sokolima“ bio i u novembru prošle godine, za utakmicu Lige nacija sa Turskom, ali nije upisao nastup- podsjećaju iz FSCG.</p>

Prosinečki uvrstio Đaljaja za mečeve sa Češkom i Hrvatskom, Radunović otpao

<p>U selu Petnjica nadomak Šavnika, na tlu suverene države, juče su se, u okviru Dana Radovana Bećirovića Trebješkog, a uz podršku šefa crnogorskog &nbsp;parlamenta <b>Andrije Mandića</b>, te podršku Crkve Srbije, vijorile zastave druge zemlje, slavili osuđeni ratni zločinci, pjevale strane himne, klicalo "srpskom svetu". Sve je to, vjerovali ili ne, obezbjeđivala crnogorska policija.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901090948_cec0c3afc21e89717a3010ab29462341dbc43b41e491d21b1ea55799472d5e14.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250901090948_cec0c3afc21e89717a3010ab29462341dbc43b41e491d21b1ea55799472d5e14" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države"> <figcaption>Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države<span>(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>U Petnjici, rodnom mjestu osuđenog ratnog zločinca Radovana Karadžića, održana je manifestacija recitala, poezije, gusala, u kojoj je Karadžić predstavljen kao "čestiti predsjednik" i "vrhovni komandant Vojske Republike Srpske", dok su govornici slavili njegove "zasluge" i "borbu za očuvanje srpskih ognjišta". Sve je bilo ispraćeno pjesmama o "svetom Kosovu" i "nepresušnoj mržnji" prema svemu što nije srpsko, te veličani boraca sa Košara. Sve je to fotografijama i video snimcima zabilježio i Portal ETV.&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FEhbxa8ThC1E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>VELIČANJE RATNOG ZLOČINCA</h2> <p>Da podsjetimo, veličali su juče Karadžića, koji je pravosnažno osuđen za genocid, teror i sistematsko uništavanje čitavih zajednica u Bosni i Hercegovini.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjCl-BogP2lQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju (MKTJ / ICTY) optužio je Karadžića za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. Godinama se skrivao, a uhapšen je tek 2008. u Beogradu, gdje se krio pod lažnim identitetom kao „doktor Dabić“.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901090948_5c8ec8cef25dd48fa8de56e6f7ffebf004c99f9e4a5de7babfc11d37087ff5b7.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250901090948_5c8ec8cef25dd48fa8de56e6f7ffebf004c99f9e4a5de7babfc11d37087ff5b7" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države"> <figcaption>Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države<span>(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</span><span></span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Suđenje mu je počelo 2009. godine u Hagu, a presuda je donijeta 2016. godine, kasnije potvrđena i pooštrena 2019. pred Mehanizmom za međunarodne krivične sudove (MICT). On je 2016. osuđen na 40 godina zatvora, dok mu je 2019. godine kazna preinačena u doživotni zatvor.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901090948_63171be97b7c521407c31985bb5ff5799fccd6a327b92ab6351fe2960fb90d6d.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250901090948_63171be97b7c521407c31985bb5ff5799fccd6a327b92ab6351fe2960fb90d6d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1415" loading="lazy" alt="Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države"> <figcaption>Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države<span>(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Gotovo isti scenario ponovio se i u Šavniku. U Centru za kulturu održano je "epsko veče posvećeno", kako napisaše, "herojima Paštrika i Košara i slavnoj vojsci Republike Srpske". Prisutni su bili šef crnogorskog parlamenta i prvi čovjek NSD Andrija Mandić, jedan od mitropolita Crkve Srbije Metodije, funkcioneri Nove srpske demokratije, gosti iz Srbije i Republike Srpske... Dominirale su majice sa napisima Srpska dobrovoljačk garda, ikonografija sa tri podignuta prsta, slavljenje ratnih simbola i pjevanje himne druge države: "Bože pravde", pa je veče nastavljeno sa "Tamo daleko", "Onamo, 'namo".</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FD2nzQQePgLQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jedini znak da se sve to dešava u Crnoj Gori bio je geografski - sve ostalo govorilo je suprotno. Mnogo vozila je na teritoriji Petnjice bilo sa registarskim oznakama iz Srbije. Prema tvrdnjama izvora Portala ETV, na teritoriji Petnjice i Šavnika juče su bile i "agenture" iz Srbije, odnosno iz BIA, ali i bezbjednosnih struktura Republike Srpske.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901090948_9101ea8cec12448aa5db736b7160a65c323526d1129dc02c07385805a1c9ff07.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250901090948_9101ea8cec12448aa5db736b7160a65c323526d1129dc02c07385805a1c9ff07" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države"> <figcaption>Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države<span>(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</span></figcaption> </figure>  <p>&nbsp;</p> <h2>POČETAK U VILI GORICA</h2> <p>Dan je počeo sastankom u Vili Gorica, gdje su se predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić i lider Demokratske narodne partije <b>Milan Knežević</b> sastali sa <b>Nenadom Stevandićem</b>, predsjednikom Narodne skupštine Republike Srpske. Povod: Dolazak Stevandića na poziv organizatora manifestacije "Dani Radovana Bećirovića Trebješkog" u Šavniku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FrntekfKswV8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>OKUPACIJA</h2> <p>Manifestacija se sinoć u Šavniku završila porukama o "vjekovnim srpskim ognjištima", "Kosovu kao svetoj zemlji", te militarizovanim pjesmama koje veličaju rat, mržnju i lažnu istoriju. Sve to - na teritoriji Crne Gore, zemlje koja je članica UN, međunarodno priznata i, prema Ustavu - građanska, sekularna i nezavisna.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901090948_2ad895d6eedfc8f4e72dd132a9d7a1f28331a690e9ad4803f7eeb4dfb2c19dbe.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250901090948_2ad895d6eedfc8f4e72dd132a9d7a1f28331a690e9ad4803f7eeb4dfb2c19dbe" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države"> <figcaption>Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države<span>(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Jučerašnji dan bio je ogledalo političke realnosti: Crna Gora se nalazi pod mekom, kulturno-identitetskom i političkom okupacijom. Na njenoj teritoriji slave se tuđe pobjede, ratni zločinci, tuđe ideologije - dok domaće institucije ćute ili, još gore, učestvuju.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901090948_5c8ec8cef25dd48fa8de56e6f7ffebf004c99f9e4a5de7babfc11d37087ff5b7.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250901090948_5c8ec8cef25dd48fa8de56e6f7ffebf004c99f9e4a5de7babfc11d37087ff5b7" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države"> <figcaption>Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države<span>(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</span><span></span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Ono što se desilo u Petnjici i Šavniku nije incident. To je politika. I to više nije pitanje simbolike - to je pitanje državnog dostojanstva i opasno klimave nezavisnosti.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901090948_aa4a5752ef47e299b40d06cb8a8d512a05dc25f0784d30a54e81b08978b1fcb0.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250901090948_aa4a5752ef47e299b40d06cb8a8d512a05dc25f0784d30a54e81b08978b1fcb0" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države"> <figcaption>Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države<span>(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</span></figcaption> </figure>

Šavnik juče bio ogledalo porobljene države: Slavio se ratni zločinac Radovan Karadžić, pjevale tuđe himne i vijorile tuđe zastave

<p>Direktor podgoričkih "Puteva", funkcioner NSD, Radoš Zečević, nastavlja sa zloupotrebom resursa Glavnog grada. Dva kombija tog preduzeća juče su prevozila goste do Šavnika, na manifestaciju gdje se pjevaju tuđe himne i veličaju ratni zločinci, a kliče Republici Srpskoj.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901160924_b32f4018b4e3a07b1f659cb779f433017383c04ff329c360de80d965f47f9a4a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250901160924_b32f4018b4e3a07b1f659cb779f433017383c04ff329c360de80d965f47f9a4a" data-rendition-name="original" width="1067" height="1601" loading="lazy" alt="Putevi"> <figcaption>Foto: Portal ETV<span></span></figcaption> </figure>  <p>Naime, dva kombija preduzeća Putevi, što je zabilježio Portal ETV, dovezla su jedan broj gostiju koji su bili dio manifestacije Dani Radovana Bećirovića Trebješkog.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fsavnik-i-petnjica-juce-bili-ogledala-porobljene-drzave-slavio-se-ratni-zlocinac-radovan-karadzic-pjevale-tude-himne-i-vijorile-tude-zastave&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Ovo nevjerovatno ponašanje i zloupotreba resursa gradskog preduzeća za potrebe ovakvih manifestacija predstavlja ne samo zloupotrebu, već i opasnu demonstraciju moći i bahatosti, ali i odnosa prema suverenoj Crnoj Gori i njenim simbolima.</p> <h2>IMA PARA ZA NAVIJAČE SRBIJE</h2> <p>Da podsjetimo javnost da su navijači fudbalske reprezentacije Srbije iz Podgorice uživali u utakmicama tokom Evropskog prvenstva u Njemačkoj, pored ostalog, zahvaljujući i lokalnom preduzeću “Putevi”, koje je njihovu navijačku strast podržalo sa 500 eura.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901160924_60b3fa461cea2cbc05ff3b62d3ddfb62f12eeae82f30b822b60ab355f47e784a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250901160924_60b3fa461cea2cbc05ff3b62d3ddfb62f12eeae82f30b822b60ab355f47e784a" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Šavnik"> <figcaption>Foto: Portal ETV<span></span></figcaption> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901160928_dd52331b6631f9bfb52c6f80dbc700ee9605ca448b4c354de3d6056191be63d6.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250901160928_dd52331b6631f9bfb52c6f80dbc700ee9605ca448b4c354de3d6056191be63d6" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Šavnik"> <figcaption>Foto: Portal ETV<span></span></figcaption> </figure>  <p>- Klubu navijača reprezentacije države Srbije odobrava se dodjela novčanih sredstava u iznosu od 500 eura povodom odlaska na Evropsko prvenstvo u fudbalu koje se održava u Njemačkoj... Obratili su se zahtjevom za sponzorstvo broj 6.677 dana 18. juna 2024. godine u cilju pomoći za smještaj navijačima reprezentacije Srbije na Evropskom prvenstvu u fudbalu. Odluka stupa na snagu danom donošenja, a njenu realizaciju pratiće Služba za ekonomsko-finansijske i komercijalne poslove - piše u odluci.</p> <h2>ODBILI NAVIJAČE CRNE GORE</h2> <p>Nakon toga je, podsjetimo, Neformalni klub navijača Crne Gore obratio se direktoru podgoričkih "Puteva" Radošu Zečeviću sa zahtjevom za finansijsku pomoć odlasku u Plzen, na utakmicu kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo u fudbalu. Na ovaj korak su se odlučili inspirisani Zečevićevom odlukom da iz kase gradske kompanije izdvoji 500 eura kao podršku navijačima reprezentacije Srbije iz Podgorice koji su bodrili susjednu zemlju na Evropskom prvenstvu u Njemačkoj.</p> <p>Međutim, kada je u pitanju pomoć crnogorskim navijačima, reakcija je izostala, iako su iz "Puteva" nedavno rekli da ne vrše selektivnu podršku "niti favorizuju bilo koju navijačku, nacionalnu ili sportsku grupaciju".</p> <h2>OZBILJNE SUMNJE</h2> <p>Šef kluba odbornika Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac optužio je u junu direktora preduzeća „Putevi“ d.o.o. Podgorica, Radoša Zečevića, da prećutkuje ozbiljne optužbe koje, prema njegovim riječima, potresaju to lokalno preduzeće.</p> <p>- Zašto direktor 'Puteva' Radoš Zečević ne saopšti odbornicima i javnosti da policija sumnjiči da je vozilom preduzeća, registarskih oznaka PG CGC, jedan zaposleni dilovao narkotike? - upitao je Klikovac na mreži X.</p>

Kombiji podgoričkih 'Puteva' prevozili goste do Šavnika, đe su juče pjevane tuđe himne i klicalo Republici Srpskoj - Zečević ne prestaje sa zloupotrebama

<p>Još u vrijeme vladavine predavgustovske većine, neđe prije 2018. godine, <b>Vladimir Pavićević</b>, pihtija od čovjeka, što bi rekao rahmetli <b>Marko Vešović</b>, prilikom prvog gostovanja na beogradskoj N1 televiziji nakon što je došao u Crnu Goru, rekao je voditeljki da ga je iznenadilo koliko je veliki uticaj i moć nevladinog sektora u Crnoj Gori. I to je bilo vidljivo svakome ko je imao mrvu objektivnosti. Nevladin sektor, uz izdašnu finansijsku pomoć EU, imao je toliki uticaj na stavove EU o Crnoj Gori da su izvještaji EK faktički bili pisani u Podgorici, od nevladinog sektora. Problem je bio što su te nevladine organizacije i tzv. nezavisni mediji imali samo jednu političku misiju - ne da demokratizuju Crnu Goru, već promjenu vlasti.&nbsp;</p> <p>Ako su iskreno vjerovali da će obaranjem DPS-a dobiti uređenu državu od primitivne pustokupljevine kao alternative, onda se radi o političkim diletantima. Tako da mi posipanje pepelom bivših i sadšnjih kolumnista Vijesti i njihovih voditelja političkih emisija, koji nesumnjivo imaju svoj procenat u doprinosu sadašnjem stanju u Crnoj Gori, izaziva samo gorušicu.</p> <h2>UTICAJ NVO</h2> <p>Kao osnivač jedne široko prihvaćene patriotske NVO, pisao sam prije 7-8 godina kabinetu premijera <b>Duška Markovića</b> i tražio objašnjenje zašto jedne te iste NVO svake nedelje imaju sastanak sa njim i zašto mi nijesmo poželjni na tim sastancima? Odgovor Duška Markovića bio je da su to NVO od čijih stavova zavisi mišljenje EU o stanju u Crnoj Gori. I to ubjedljivo govori o moći koje su NVO imale da utiču na prilike u Crnoj Gori u to vrijeme. A nijesu uticale, jer nijesu htjele biti partner u transformaciji Crne Gore sa tadašnjom vlašću.</p> <p>Skoro je <b>Vanja Ćalović</b> iz MANS-a napala člana izvršne vlasti da je u vrijeme dok je rukovodio u MUP-u odeljenjem za suzbijanje šverca droga Luka Bar bila tranzitna za kokain iz Južne Amerike. Valjda je informacije dobijala od barona Fon <b>Medojevića</b>. U svakom godišnjem izvještaju američke vlade, koji je rađen na osnovu izvještaja najrespektabilnije agencije za istragu puteva narkotika, DEA, Crna Gora nije nikad pomenuta kao ruta za šverc kokaina i heroina. Samo budala bi uvozila preko Luke Bar velike količine kokaina i rizikovala šverc kopnenim putem u zapadne zemlje, jer je to bilo glavno tržište za količine koje su se transportovale iz Južne Amerike. Zemlje Balkana definitivno su beznačajno tržište za iole ozbiljnije količine. Zato su glavne rute bile obala Španije, holandske luke za kontejnerski transport i njemačke luke sa ogromnim brodskim prometom. Crna Gora je pominjana samo za šverc marihuane iz Albanije. Doduše, nakon promjene vlasti bile su dvije isporuke u kontejnerima sa bananama, malo da se provjeri naklonost vlasti, ali i da se preuzme lanac samoposluga „Voli“.</p> <p>MANS je slao izvještaje EU u kojima je kriminalizovao vlast u Crnoj Gori, a onda se pozivao na izvještaje EK koji sadrže njihove navode u redovnim izlivima mržnje prema predavgustovskoj vlasti. Veoma blagonaklona prema vlastima nakon 2020. godine, Čalović je ćutala na urušavanje skoro svih segmenata države, baveći se još uvijek jedino svojim iskonskim neprijateljem, predavgustovskim vlastima. Progovorila je oštro o aktuelnoj situaciji tek nakon međudržavnog ugovora sa Emiratima.&nbsp;</p> <h2>GLASNA TIŠINA</h2> <p>Vrijeđa zdrav razum kad slušamo hvalospjeve o ulozi NVO u kritici „rada“ postavgustovske vlasti. Nije im smetalo kršenje Ustava prilikom formiranja parlamentarne većine 23. novembra 2020, niti što je na śednici 28. decembra te godine, bez kvoruma, sa 40 prisutnih poslanika, bez uvjerenja DIK-a, verifikovan mandat poslanici sa liste „Crno na bijelo“. Nije im zasmetala ni dodjela nagrade „Miroslavljevo jevanđelje“ <b>Milutinu Mićoviću </b>za djelo prepuno nacionalne mržnje, ni ulasci srpskog patrijarha u Crnu Goru helikopterima, kao da je išao u Leskovac, ni trovanje građana Cetinja 5. septembra 2021, upotreba gumenih metaka, bacanje na ljude šok bombi, ni potpisivanje Temeljnog ugovora sa Beogradskom patrijaršijom, čime je prkršen član 3 Ustava Crne Gore, koji propisuje da je teritorija Crne Gore nedjeljiva, što znači da pravno lice iz druge države ne može biti vlasnik zemlje i da se mora registrovati pravno lice u Crnoj Gori da bi ostvarilo pravo vlasništva. Prećutali su još hiljade kršenja Ustava, zakona, nepoštovanje javnih nabavki, zloupotreba vlasti, nepotizma, partitokratije, kakistokratije, koruptivnih radnji, nehumanog ponašanja prema pritvorenicima, uskraćivanje njihovih osnovnih ljudskih prava, prava na pravično suđenje pred nezavisnim sudstvom, pretvaranje pritvora u zatvor držeći optužene u pritvoru mjesecima i godinama bez zakonskog osnova, itd, itd... Veći dio navedenog implicintno sadrže međunarodne povelje o ljudskim pravima, čiji je potpisnik i Crna Gora.</p> <p>Prije desetak godina, u jednoj konverzaciji na društvenim mrežama, današnji direktor RTCG mi je napisao da je on više uradio za demokratiju u Crnoj Gori nego „tvoj <b>Milo</b>“. Moj, jer sam se, valjda, obogatio od Milovih para. Što bi rekli, svako sudi po sebi. Danas je njegov doprinos demokratiji taman kao svih nekad najpoznatijih NVO, liše <b>Daliborke Uljarević</b>. Nego, zna li neko što je zamučao <b>Muk</b>? Đe li je?</p> <p>Iako apsolutno osuđujem napad crkvenih Kmera na <b>Teu Gorjanc Prelević</b>, moram i nju da zapitam je li i ona prespavala sve ono što sam naveo? Probudila se tek kad je najavljeno prikazivanje filma „Heroji Halijarda“, u kojem se glorifikuju četnici, u bioskopu koji nosi ime Nikole Đurkovića, čovjeka kojeg su ubili četnici i igrali kolo oko njegovog leša u Herceg Novom.&nbsp;</p> <h2>PITANJE CRKVE</h2> <p>Vrlo dobro se śećam podrške Tee Gorjanc Crkvi Srbije u vrijeme donošenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti i litija po Crnoj Gori. Zakona koji je za građansku, sekularnu Crnu Goru bio od krucijalnog značaja. Ne znam kome razumnom danas nije jasno da je najveći problem Crne Gore ta litijaška, svetosavska sekta i da je ona najveća smetnja evropeizaciji i modernizaciji Crne Gore? Kamen o njenom vratu!&nbsp;</p> <p>Gotovo sam siguran da Tea Gorjanc, iako se bavila crkvenom imovinom, nema pojma o crkvenom pitanju. Ali bi makar morala znati da je u Ustavu Crne Gore iz 1905, u članu 40 pisalo: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve“... Što znači da CPC po tom Ustavu nije imala nikakve pravne veze sa Crkvom Srbije (SPC). Uostalom, u Zakonu o crkvama i verskim zajednicama u Republici Srbiji, u članu 11, stav 1, priznaje se SPC pravni kontinuitet stečen na osnovu „Načertanija o duhovnoj vlasti“ od 21. maja 1836. godine i Zakona o Srpskoj Pravoslavnoj Crkvi iz 1929. godine („Službene novine Kraljevine Jugoslavije“, broj 269/1929).&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250831070836_0f245c8926437a38f37ae18953ce2107304a16dae4e71d1b0f0ce5b34e26c52d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250831070836_0f245c8926437a38f37ae18953ce2107304a16dae4e71d1b0f0ce5b34e26c52d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Ukaz Aleksandra Karađorđevića"> <figcaption>Crkva Srbije fizički postoji u Crnoj Gori od 1920. godine, dekretom regenta Aleksandra Karađorđevića<span></span></figcaption> </figure>  <p>Drugim riječima, Crkva Srbije fizički postoji u Crnoj Gori od 1920. godine, kad je dekretom regenta <b>Aleksandra Karađorđevića</b> formirana Ujedinjena srpska pravoslavna crkva uz okupacione trupe u Crnoj Gori, a u pravni sistem Kraljevine Jugoslavije ušla je 1929. Što znači, da sakralno nasljeđe Crne Gore izgrađeno do 1918. godine niti je gradila Crkva Srbije, niti joj je pripadalo. Niti je bilo kada do devedesetih godina XX stoljeća bila upisana kao vlasnik tih crkvenih objekata. Nijednoj NVO nije padalo na pamet da postavi pitanje nezakonitog upisa sakralnog naslijeđa Crne Gore, iako je u tome bilo i korupcije, i kršenja zakona, i kršenja svih pravnih normi. Upisivano je vlasništvo nad manastitrima i crkvama bez ijednog dokumenta o vlasništvu. U većini vlasničkih listova ne postoji osnov vlasništva?! Za tu pljačku nije im smetalo što se dešava u vrijeme vlasti oko DPS-a? Drvilo se o postojećim i nepostojećim pljačkama, ali nijednu izvikanu NVO nije bilo briga što se ogromno kulturno nasljeđe i neprocjenjivo bogatstvo poklanja drugoj zemlji.</p> <p>Iako je kritikovan Zakon o slobodi vjeroispovijesti time da se osporavanje vlasništva nad crkvenim objektima može izvršiti samo sudskom odlukom, ni Crkvu Srbije, niti ijednu izvikanu NVO nije zanimalo što je Cetinjski manastir prepisan u oktobru 2021. sa Opštine Cetinje na Crkvu Srbije jednim običnim dopisom cetinjskom katastru tadašnjeg premijera <b>Zdravka Krivokapića</b>. To je to licemjerje crnogorskih nevladinih organizacija i tzv. nezavisnih medija, kojima je pitanje ljudskih prava i poštovanja zakona politički, nacionalno ili vjerski obojeno, taman kao što je crnogorsko pravosuđe danas. Ćutali su i na laži koje je širila Srbija u međunarodnoj zajednici, da je u Crnoj Gori ugroženo hrišćanstvo.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250831070836_442dab5c-8017-4fa2-82aa-73164adf1ea7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250831070836_442dab5c-8017-4fa2-82aa-73164adf1ea7" data-rendition-name="original" width="4000" height="2000" loading="lazy" alt="Cetinjski manastir"> <figcaption>Civilni sektor ćutao kada je 2021. Cetinjski manastir prepisan Crkvi Srbije<span>(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</span></figcaption> </figure>  <p>Dobro je što se reaguje na postavljanje spomenika ratnom zločincu <b>Pavlu Đurišiću</b>, ma je <b>Amfilohije Radović</b> i u vrijeme predavgustovske vlasti držao molebane <b>Draži Mihailoviću</b>, uz muk svih NVO. A i mlake reakcije vlasti. Muk je bio i na Titovu kopilad, i na Titovo jajce, i na volove, i na lažne ljude, lažne vjere... Uostalom, pogledajte dokumentarac „Svjedok božje ljubavi“ na youtubeu da se uvjerite u otvoreno sijanje nacionalne, vjerske i svake druge mržnje, na koje se NVO nijesu ni osvrnule. Kao što se ni danas, ne obaziru na međunarodne povelje o ljudskim pravima, koje štite pravo svih građana na ispoljavanje vjere. Postavgustovska većina neformalno Crkvu Srbije tretira kao državnu vjeru, iako je to protivno svim međunarodnim poveljama i odlukama Suda u Strazburu. Državu ne treba da interesuju crkveni kanoni, ona je dužna da ravnopravno tretira sve uredno registrovane crkvene zajednice.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250831070836_fe01ebd82ffc37af96311116e891990378ae9e465cd74ea698a7e4c5ccdb49c5.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250831070836_fe01ebd82ffc37af96311116e891990378ae9e465cd74ea698a7e4c5ccdb49c5" data-rendition-name="original" width="500" height="500" loading="lazy" alt="CPC logo"> <figcaption>Crnogorska pravoslavna crkva obespravljena u Crnoj Gori<span></span></figcaption> </figure>  <p>Đe su te NVO, zaštitnice ljudskih prava, da zaštite pravo vjernika Crnogorske pravoslavne crkve, da zahtijevaju da se i njoj obezbjede uslovi kao Crkvi Srbije za rad i za podizanje hramova, a ne da joj se čak oduzima plac u Podgorici koji je bio njoj namijenjen za izgradnju crkve. Dok se Crkvi Srbije dodjeljuje sedam placeva samo u Podgorici? Da ne pominjemo druge gradove. A, ponavljam, sa ogromnom moći kojom Crkva Srbije raspolaže, Crna Gora će uvijek biti proruska i velikosrpska gubernija, udaljena miljama od Evrope, evropskih vrijednosti i uređene države. A i članstva u EU.</p>

Društvo „kokošjeg“ pamćenja

<p>Početak nove školske godine i povratak djece u vrtiće i škole za Podgoričane će od ponedjeljka vjerovatno značiti i kolaps u saobraćaju. Glavni grad već mjesecima podsjeća na veliko gradilište: ulice su raskopane, rokovi probijeni, a građani iscrpljeni svakodnevnim gužvama.</p> <p>Umjesto da prvi septembar dočeka sa uređenom infrastrukturom i rasterećenim saobraćajem, Podgorica će, prema svemu sudeći, ući u novi školski ciklus u znaku potpunog saobraćajnog haosa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250830150840_5b61139c000a839fbc7c8f379ba4dea5727102d26d8c1fc6acd8360cb4d7e3a4.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250830150840_5b61139c000a839fbc7c8f379ba4dea5727102d26d8c1fc6acd8360cb4d7e3a4" data-rendition-name="original" width="977" height="721" loading="lazy" alt="slobode"> <figcaption>Ulica Slobode<span>(Photo: Portal ETV/Danijela Jovanović)</span><span>portal</span></figcaption> </figure>  <h2>Kaluđerović: Podgorica će 2027. izgledati kao diskoteka</h2> <p>Sekretar podgoričkog Sekretarijata za saobraćaj, <b>Ninoslav Kaluđerović</b>, ipak, uvjerava da je gradska uprava uradila sve što je trebalo.</p> <p>– Odredili smo pare za škole, tendere smo raspisali, sve saobraćajne projekte smo realizovali. Horizontalna i vertikalna signalizacija se farbala, sređivali smo unutrašnjost škola i dali maksimum maksimuma da se pripremimo za početak školske godine – izjavio je Kaluđerović za Portal ETV.</p> <p>Ipak, kada je riječ o ključnom problemu – raskopanim saobraćajnicama i očekivanim gužvama kod škola i vrtića – odgovor nije imao.</p> <p>– Treba da pođete u ponedjeljak ujutro pa da vidite roditelje koji se parkiraju na samom ulazu. To može da bude problem. Ako nađete da su državni organi loše odradili – onda dobro. Ali, vjerujte, to što su raskopane ulice usporava saobraćaj, neka se ide 'pet na sat' pored svake škole i vrtića i nijedno dijete neće stradati. Još kad bi bili kulturni da koristimo parking, đe bi nam kraj bio - sarkastično kaže Kaluđerović.</p> <p>Uputan zašto se plastični stubići, kojima su izdijeljene saobraćajnice kako bi se spriječilo nepropisno parkiranje, ne poštuju, Kaluđerović ističe da su oni samo opomena.</p> <p>-Ti stubići su opomena građanima kako ne treba da se ponašaju, ali oni i dalje rade po svome. Mi u Sekretarijatu za saobraćaj smo preduzeli sve što je u našoj nadležnosti, izdaćemo i saopštenje kad krene škola, ispratićemo da sve proteče kako treba u blizini škola - navodi Kaluđerović.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250830150844_4a5d616a7e19c56ccfbcce5121c4e5d47f8fbae71463e60598889164e2184e6e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250830150844_4a5d616a7e19c56ccfbcce5121c4e5d47f8fbae71463e60598889164e2184e6e" data-rendition-name="original" width="385" height="417" loading="lazy" alt="Ninoslav Kaluđerović"> <figcaption>Ninoslav Kaluđerović<span>(Photo: Glavni grad)</span><span>Glavni grad</span></figcaption> </figure>  <p>Dodaje da u Sekretarijatu za saobraćaj sve funkcioniše besprijekorno, te da nas do 2027. godine očekuje plavo-bijela Podgorica.</p> <p>- Obezbijedili smo besplatan prevoz za učenike i penzionere, podigli smo nivo Gradskog saobraćaja, autobusi su čiisti, hladni, uredni. Sad dobijate i novu Autobusku stanicu... Znate li kako će Podgorica izgledati do 2027. godine - kao diskoteka! To vam obećavam ako budem na ovoj funkciji. Sva će Podgorica biti plavo-bijela, od kante za smeće do krovova na zgradama - poručio je Kaluđerović.</p> <h2>Raskopane ulice i radovi bez kraja</h2> <p>Uprkos njegovom optimizmu, slike centra Podgorice ovih dana govore više od riječi – raskopane ulice, zatvoreni putevi, barikade i blokiran pristup čak i za pješake. Vučedolska ulica, raskopana još u martu, trebalo je da bude završena u julu. Danas je avgust na izmaku, a na terenu su i dalje radnici – bez jasnih naznaka kada će radovi biti gotovi.</p> <p>Građani su ogorčeni jer im je svakodnevni život pretvoren u poligon za testiranje strpljenja. Smatraju da je izgled centra glavnog grada sramotan za evropske standarde kojima Podgorica formalno teži.</p> <p>Na Zlatici, nastavak Jadranske ulice je praktično neprohodan – asfalt postoji samo u tragovima, a ogromne rupe su postale svakodnevna zamka. Mještani su ih sami krpili betonom, ali bezuspješno. U kišnim danima ulica se pretvara u jezero, a taksisti odbijaju da voze tim pravcem. Žitelji traže barem privremeno zakrpljivanje rupa, jer kroz ulicu prolazi i željeznička stanica.</p> <h2>Ulica Slobode zatvorena, Vojislavljevića usporena</h2> <p>Do 25. oktobra biće zatvoren dio Ulice Slobode, od Hercegovačke do Bulevara Ivana Crnojevića. Gradska uprava najavljuje da će se saobraćati okolnim ulicama, ali će to neminovno stvoriti dodatni pritisak na saobraćajnu infrastrukturu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250830150844_da774295c7eeb3397af4d59e99ca3cf06883c26afb14a4bfec8d03cd75c1a245.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250830150844_da774295c7eeb3397af4d59e99ca3cf06883c26afb14a4bfec8d03cd75c1a245" data-rendition-name="original" width="882" height="713" loading="lazy" alt="slobode"> <figcaption>Ulica slobode<span>(Photo: Portal ETV/Danijela Jovanović)</span><span>portal</span></figcaption> </figure>  <p>Radovi na Bulevaru Vojislavljevića, započeti još 3. juna, napreduju sporo. Rok za završetak projekta je 18 mjeseci, a već sada je jasno da se problemi sa imovinsko-pravnim odnosima i izmještanjem instalacija dodatno usporavaju dinamiku. Sekretarijat je saopštio da će prvi kilometar biti zatvoren do 23. oktobra – uz mogućnost produženja.</p> <p>Drugim riječima, gužve tek predstoje.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250830150844_b58d938562b77e3fe8c76c2b1f31980c0ab5f669eb264134c2116011c8d77f0c.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250830150844_b58d938562b77e3fe8c76c2b1f31980c0ab5f669eb264134c2116011c8d77f0c" data-rendition-name="original" width="967" height="643" loading="lazy" alt="vojislavljevića"> <figcaption>Bulevar Vojislavljevića<span>(Photo: Portač ETV/Danijela Jovanović)</span></figcaption> </figure>  <h2>Građani bez povjerenja</h2> <p>Građani sa kojima smo razgovarali ne kriju ogorčenje:</p> <p>– Ako vlast mjesecima ne može da završi jednu ulicu u centru grada, kako da im vjerujemo da će ozbiljnije projekte uraditi na vrijeme? – pita jedna starija Podgoričanka..</p> <p>– Svi znamo da rokovi ovdje ne znače ništa. Oni obećavaju, mi čekamo, a djeca nam od ponedjeljka idu u školu kroz gradilišta i rupe – dodaje roditelj dvoje osnovaca sa Zabjela.</p>

Civilna odbrana Pojasa Gaze: U izraelskim napadima 13 mrtvih

Tagovi

Šimun: Jačanje regionalne i evropske saradnje u oblasti zdravstva

Evropska unija 'podebljava' granicu prema Zapadnom Balkanu

Stijović: Na ''Džadi'' je posebno lijepo gledati filmove pod otvorenim nebom

Prosinečki uvrstio Đaljaja za mečeve sa Češkom i Hrvatskom, Radunović otpao

PRATITE TVe UŽIVO