Napadi na predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića od strane "taster" ministara i poslanika u najmanju ruku su licemjerni, kazao je savjetnik Milatovića za unutrašnju politiku i privredni razvoj, Nebojša Vuksanović.
Vuksanović je na mreži X upitao gdje su "taster ministri i poslanici" da se oglase dok skupštinska većina mjesecima opstruira izbor sudija Ustavnog suda? 
- Zašto se ne oglase povodom pitanja odgovornosti za bjekstvo Miloša Medenice? Ili kada je potpisan neustavni ugovor sa UAE, što su ključna pitanja za naš evropski put - pitao je Vuksanović.
Vuksanović je konstatovao da građani Crne Gore svakodnevno svjedoče da ova Vlada nema ni odgovornost ni znanje da vodi državu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fbaston_vazda%2Fstatus%2F2019101306846343233%3Fs%3D46&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vuksanović: Licemjerni napadi "taster" ministara i poslanika na Milatovića, zašto se ne oglase za ključna pitanja?

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da će proglasiti vanredno stanje u energetskom sektoru kako bi nadoknadio izgubljeno vrijeme i riješio probleme s poremećenim snabdijevanjem električnom energijom, nakon kontinuiranih ruskih napada na infrastrukturu.
Zelenski je to najavio dok su hitne službe nastavile cjelodnevne napore kako bi obnovile snabdijevanje električnom energijom i grijanjem, koje je, naročito u Kijevu, ozbiljno poremećeno nakon ruskog napada prošle sedmice. Popravke u hiljadama stambenih zgrada dodatno otežava hladno vrijeme, s noćnim temperaturama koje su se spuštale blizu minus 20 stepeni Celzijusa.
- Posljedice ruskih napada, uz pogoršanje vremenskih uslova, izuzetno su teške. Za ukrajinski energetski sektor biće proglašeno vanredno stanje… Mnoga pitanja zahtijevaju hitno rješavanje - napisao je Zelenski na engleskom jeziku na društvenoj mreži X.
<h2>Kritike za Klička</h2>
Govoreći kasnije u večernjem video-obraćanju, Zelenski je rekao da nije urađeno dovoljno kako bi se sanirale posljedice napada, te da će vanredno stanje omogućiti vlastima „više mogućnosti i fleksibilnosti“.
Pozvao je na uspostavljanje većeg broja centara u kojima će se građani moći ugrijati i puniti elektronske uređaje, kao i na mogućnost ukidanja noćnog policijskog časa u područjima gdje to bezbjednosna situacija dozvoljava.
Predsjednik Ukrajine je kazao da je Kijev učinio znatno manje od drugih velikih urbanih centara, posebno u odnosu na drugi najveći grad u Ukrajini, Harkov, kada je riječ o pripremama za teškoće izazvane napadima.&nbsp;
- Čak ni posljednjih dana ne vidim dovoljan intenzitet. To se mora hitno ispraviti. Odluke se moraju donositi - istakao je Zelenski.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko, koji je ranije imao sukobe sa Zelenskim oko pitanja odbrane glavnog grada, napisao je na Telegramu da gradski zvaničnici moraju „raditi efikasno, donositi odluke i pronalaziti načine za njihovu realizaciju. U suprotnom, posao će obavljati oni koji su sposobni“.

1250x600

1084x550

Zelenski: Proglasićemo vanredno stanje za energetski sektor

Sindikat medija Crne Gore (SMCG) je u bazi Safejournalists tokom prošle godine zabilježio 28 napada na medijske radnike i radnice, saopšteno je iz tog udruženja.
To, kako su kazali iz SMCG, nije finalni broj, već se odnosi na slučajeve koje su medijski radnici prijavili Sindikatu i za koje su čuli iz sredstava informisanja.
- Iskustvo nas uči da uvijek postoji određeni broj napada koji ne budu prijavljeni ili do nas ne dođu, pa će konačni podaci biti poznati tek početkom ove godine, nakon što dobijemo zvanične informacije iz policije - napomenuli su iz SMCG.
Oni su agenciji MINA kazali da je taj broj zabrinjavajući kada se stavi u širi kontekst.
- Od kada sistematski pratimo napade na novinare, najgore su bile 2021. i 2022. godina, kada smo takođe bilježili po 28 slučajeva. Dakle, već sada je prošle godina jedna od najgorih, a postoji realna opasnost da postane najgora kada je u pitanju broj prijavljenih napada - rekli su iz SMCG.
Kako su naveli, posebno je alarmantan rodni aspekt podataka.
- Od 28 napada, koliko smo do sada zabilježili u prošloj godini, čak 16 je bilo usmjereno na novinarke, pet na njihove muške kolege, dok su u preostalim slučajevima žrtve bile grupe medija - rekli su iz SMCG.
Prema njhovim riječima, podatak o tome da je tri puta bilo više napada na žene u odnosu na muškarce, ne smije biti ignorisan.
Govoreći o položaju novinara, iz SMCG su naveli da vide određene pomake u posljednjih nekoliko godina kada je u pitanju zaštita novinara od pravosudnih organa.
- Tu je prije svega uvođenje kvalifikovanog oblika (ugrožavanja sigurnosti, teškog ubistva, teške tjelesne povrede i prinude) više krivičnih djela u Krivičnom zakoniku, na inicijativu SMCG i Akcije za ljudska prava. Obavezujuće uputstvo vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića u slučaju napada na novinare - kazali su iz SMCG.
Upitani o potpisivanju Granskog kolektivnog ugovora (GKU) u svijetlu najavljenog zatvaranja svih poglavlja u pregovorima Crne Gore sa Evropskom unijom do kraja godine, iz SMCG su podsjetili da je to bitna obaveza u okviru pristupnih pregovora.
- Pritom, situacija sa Opštim kolektivnim ugovorom (OKU), koji nije usvojen već samo produžen do 31. marta, ukazuje na hitnu potrebu usvajanja GKU u oblasti medija, kako bi zaposleni bili dugoročnije zaštićeni i kako ne bi zavisili od drugih dokumenata poput OKU za koji je potrebna šira saglasnost socijalnih partnera - kazali su iz SMCG.
To udruženje, kako su istakli, od početka ima konstruktivan pristup tom procesu.
Oni su rekli da na pregovorima ne traže ništa što medijskim radnicima već ne pripada, niti insistiraju na nerealnim ili neodrživim zahtjevima.
- Tražimo dostojanstvene uslove rada i minimalnu sigurnost za ljude koji rade u medijima, ali nailazimo na nerazumijevanje poslodavaca, koji čak i elementarne zahtjeve predstavljaju kao biznis prepreku - naveli su iz SMCG.
To, kako su dodali, pokazuje da se rad medijskih radnika i dalje posmatra kao trošak koji treba minimizirati, a ne kao ono što jeste - temelj kvalitetnog i održivog medijskog sistema.
- Očekujemo da će u narednom periodu poslodavci početi da sagledavaju širu sliku i interes države, koja već izdvaja značajna sredstva kroz Fond za pluralizam kako bi mediji mogli da funkcionišu - rekli su iz SMCG.
Kako su istakli, ta sredstva nijesu namijenjena samo opstanku medija kao preduzeća, već i unapređenju uslova rada onih koji u tim medijima proizvode sadržaj od javnog interesa.
- Poslodavci bi, upravo kroz GKU, trebalo da pokažu spremnost da zadrže kvalitetne kadrove i da mladim ljudima ponude jasnu perspektivu u novinarstvu. U suprotnom, suočavamo se sa realnim problemom odlaska najboljih novinara u druge sektore - kazali su iz SMCG.
Govoreći o zaštiti od onlajn /online/ prijetnji, iz SMCG su kazali da je rješenje za to jasan pravni okvir, ali i njegova dosljedna primjena i spremnost institucija da reaguju brzo i ozbiljno.
- Strože kazne same po sebi nijesu rješenje, ali imaju snažan odvraćajući efekat, naročito u društvu u kojem je onlajn nasilje dugo bilo tretirano kao nešto što je „manje ozbiljno“ od prijetnji u fizičkom prostoru - rekli su iz SMCG.
Oni su dodali da je iskustvo pokazalo da medijski radnici nijesu ugroženi samo na radnom mjestu ili tokom izvještavanja sa terena, već i u privatnoj sferi, posebno u onlajn prostoru.
- Društvene mreže su postale produžetak radnog okruženja novinara, ali bez ikakvih jasnih granica i bez osjećaja sigurnosti, naročito za novinarke koje su, kako smo napomenuli, često meta brutalnijih i ličnijih prijetnji - kazali su iz SMCG.
Oni su naveli da je važan primjer da sistem može da funkcioniše kada postoji politička i institucionalna volja, slučaj prijetnji upućenih novinarki televiziji E Itani Kaluđerović putem Fejsbuka.
- Osoba koja joj je prijetila osuđena je na devet mjeseci zatvora za kvalifikovani oblik krivičnog djela ugrožavanja sigurnosti - rekli su iz SMCG.
Oni su pojasnili da je riječ o odredbi koja predviđa strože kazne kada je žrtva novinar, a koja je, na inicijativu SMCG-a i Akcije za ljudska prava, uvedena u Krivični zakonik 2022. godine.
- Takve presude šalju jasnu poruku da prijetnje novinarima nijesu bezazlene i da neće ostati nekažnjene - kazali su iz SMCG.
Oni su istakli da je važno ohrabriti i same medijske radnike i radnice da prijavljuju prijetnje, jer se u suprotnom jača osjećaj nekažnjivosti.

SMCG: 28 prijavljenih napada na medijske radnike u 2025.

Tokom noći izvedeni su masovni napadi dronovima na skladišta nafte i rafinerije u više ruskih regiona i na anektiranom Krimu, što je izazvalo požare, evakuacije i poremećaje u vazdušnom saobraćaju, saopštili su ruski zvaničnici. Ukrajina je kasnije preuzela odgovornost za napade na vojnu i energetsku infrastrukturu.
U Volgogradskoj oblasti pogođeno je skladište nafte u Uryupinsku, gdje je izbio požar i izvršena evakuacija stanovništva. Napadnuta je i rafinerija Novo-Jaroslavsk u Jaroslavlju, nakon čega je lokalni aerodrom privremeno zatvoren. U Krasnodarskom kraju dronovi su pogodili područje oko rafinerije Afipski, izazvavši požare i nestanak struje u obližnjim naseljima. Požar je zabilježen i u skladištu nafte na Krimu, blizu Simferopolja.
Rusko Ministarstvo odbrane tvrdi da je oborilo 141 dron, dok je Generalštab Oružanih snaga Ukrajine potvrdio da su uništeni rafinerija Afipski, skladište u Uryupinsku i više vojnih ciljeva, uključujući radare, sisteme PVO i objekte elektronskog ratovanja u Donjeckoj, Zaporoškoj oblasti i na Krimu.
Napadi su dio pojačane ukrajinske kampanje protiv ruske energetske infrastrukture, koja traje od jula, s ciljem slabljenja kapaciteta Rusije za vođenje rata. Novi talas udara uslijedio je ubrzo nakon velikog kombinovanog napada 11. decembra, kada su dronovima i projektilima pogođena energetska postrojenja i vojni aerodromi širom Rusije, uključujući i naftnu platformu u Kaspijskom moru.

Kijev pojačao napade: Pogođena ključna energetska infrastruktura u Rusiji

Vazdušni napadi na Ukrajinu traju i tokom intenzivnih pregovora o okončanju rata, uljučujući ukrajinsko-američke razgovore u Majamiju, čiji je cilj mirovni plan prihvatljiv za obije strane.
Gradonačelnik Kremenčuka Vitalij Maleck rekao je da je njegov grad pretrpio "masivan kombinovani udar" na infrastrukturu. Još se ne zna kolika je ukupna šteta, ali je gradonačelnik rekao da su neki ljudi ostali bez vode, struje i grijanja.
S druge strane, Rusija je javila jutros da je oborila 77 ukrajinskih dronova na više lokacija.
Ukrajinski grad Kremenčuk, koji se nalazi otprilike na pola puta između Kijeva i linije fronta na istoku, više puta je bio na meti napada od kada je Rusija počela svoju invaziju u februaru 2022. godine, prenosi BBC.
Noćašnji napadi dogodili su se nekoliko sati nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao da je imao "vrlo konstruktivan" telefonski razgovor sa pregovaračkim timom Donalda Trampa, posle tri dana razgovora na Floridi.
Zelenski je juče rekao da je rešen da nastavi da radi sa Amerikom posle razgovora sa Trampovim izaslanikom Stivom Vitkofom i Trampovim zetom Džaredom Kušnerom na kraju tih pregovora.
Zelenski je rekao da su razgovarali kako da osiguraju da se Rusija pridržava bilo kakvog mogućeg sporazuma o okončanju rata.
Ruski napadi rano jutros uslijedili su poslije većeg napada 24 časa ranije, koji je naišao na osude evropskih saveznika Kijeva.
U objavi na društvenim mrežama francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je da je razgovarao sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i prenio mu svoju "punu solidarnost".
- Francuska je riješena da radi sa svim partnerima da osigura mere deeskalacije i nametne prekid vatre - rekao je Makron.
Bijela kuća pritiska Kijev i Moskvu da se dogovore o planu u više tačaka za okončanje rata.
Rezultata za sada nema, iako su se obje strane uključile u proces koji predvode SAD.

Dok traju mirovni pregovori: Veliki ruski napad na ukrajinski grad Kremenčuk

Splitska policija uhapsila je 16-godišnjaka i 18-godišnjaka zbog napada na dvojicu državljana Srbije koji se dogodio juče ujutru na parkingu u naselju Ravne njive. Sumnja se da je povod napadu bio govor na ekavici, a mladići se terete za nasilničko ponašanje i oštećenje tuđih stvari iz mržnje, prenosi Dalmatinski portal.
Incident se desio kada je grupa mlađih osoba napala 50-godišnjaka i 34-godišnjaka iz Srbije. Napadači su ih fizički napali i pokušali izvući iz kombija, pri čemu su razbili jedno staklo na vozilu.
Pretpostavlja se da su napadači čuli žrtve kako u obližnjem kafiću govore ekavicom, te su im zbog toga organizovali “doček” na parkingu. Napadnuti 50-godišnjak već duže vrijeme radi u Splitu.
Nakon što su se napadači razbježali, dvojica iz Srbije prijavila su slučaj u policijskoj stanici. Odbili su ljekarsku pomoć jer nisu imali vidljivih povreda.
Kako prenosi Index, policija je izvršila uviđaj i ubrzo identifikovala i uhapsila dvojicu osumnjičenih, dok se za još dvojicom, pretpostavljene slične starosti, i dalje traga.
Maljoletni 16-godišnjak priznao je djelo tokom ispitivanja i pušten je na slobodu. Protiv njega će biti podnijeta redovna krivična prijava za nasilničko ponašanje i oštećenje tuđih stvari u vezi sa zločinom iz mržnje.
I 18-godišnjak je prijavljen za ista krivična djela.

Državljani Srbije napadnuti u Splitu, uhapšena dvojica osumnjičenih

Vlada Crne Gore nije dala suštinski <a href="https://www.hraction.org/wp-content/uploads/2025/11/Pismo-4.pdf">odgovor </a>na pitanja koja su joj u <a href="https://spcommreports.ohchr.org/TMResultsBase/DownLoadPublicCommunicationFile?gId=30354">pismu</a> prije dva mjeseca uputile tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satterthwaite, Irene Khan i Mary Lawlor, u kojem su izrazile ozbiljnu zabrinutost zbog medijskih i onlajn napada visokih zvaničnika vladajuće partije Demokrata na advokata Veselina Radulovića - zbog toga što je obavljao svoj posao - kao i na izvršnu direktoricu Akcije za ljudska prava (HRA) Teu Gorjanc-Prelević - zbog njene odbrane prava advokata i garancija pravičnog postupka.
Vlada, kako su naglasili u Akciji za ljudska prava (HRA), iz ugla jednog svog ministra ne odgovara konkretno na postavljena pitanja, već izvjestiteljkama pretežno prepričava međunarodne standarde ljudskih prava. To, prema ocjeni HRA, ukazuje na izbjegavanje odgovornosti.
- One su upozorile da takvi napadi mogu imati zastrašujući efekat na advokate, branitelje ljudskih prava i civilno društvo u cjelini. Izvjestiteljke su zatražile od Vlade da: dostavi informacije o navodima, objasni koje mjere preduzima radi zaštite Radulovića i Gorjanc-Prelević, navede garancije da advokati mogu raditi bez pritiska i ometanja, objasni kako država obezbjeđuje bezbjedno okruženje za branitelje ljudskih prava i slobodu izražavanja - ukazali su u HRA.
Oni ističuda je očigledno da nijesu preduzete mjere zaštite Radulovića i Gorjanc-Prelević, niti da je dato neophodno uvjerenje Vlade da će se na kritike ubuduće odgovarati argumentovano, bez neprimjerenih prijetnji i pokušaja diskreditacije advokata i aktivista s pozicija moći.
- Ovakav ishod nipodaštava civilni sektor i ne doprinosi predstavljanju Crne Gore kao najuspješnije države kandidata za članstvo u Evropskoj uniji - zaključili su u HRA.

Vlada bez suštinskih odgovora na pitanja specijalnih izvjestiteljki UN-a o napadima Demokrata na Radulovića i Gorjanc-Prelević

Najmanje deset ljudi, uključujući devetoro djece, ubijeno je tokom prethodne noći u pakistanskim vazdušnim napadima na Avganistan, saopštila je talibanska vlada u Kabulu, usred pojačanih tenzija između dva susjeda.
- U provinciji Host, pakistanske snage bombardovale su kuću jednog civila. Devetoro djece (pet dječaka i četiri djevojčice) i jedna žena su poginuli - napisao je portparol vlade Zabihulah Mudžahid na platformi X.
On je dodao da je bilo drugih vazdušnih napada u pograničnim regionima Kunar i Paktika, u kojima su ranjene četiri osobe.
Ti napadi se dešavaju usred tenzija sa Islamabadom i dan poslije samoubilačkog bombaškog napada na sjedište pakistanskih snaga bezbjednosti u provinciji koja se graniči sa Avganistanom.

Najmanje 10 mrtvih u pakistanskim vazdušnim napadima na Avganistan

U ruskim napadima raketama i dronovima na Ukrajinu ubijene su najmanje četiri osobe, dok je 16 ranjeno, saopštili su zvaničnici.
Šef vojne administracije Kijeva Timur Tkačenko, kazao je da su rano jutros, u balističkom raketnom napadu, u glavnom gradu dvije osobe poginule, a devet je ranjeno, prenosi AP.
Ukrajinska služba za vanredne situacije na aplikaciji Telegram saopštila da je izbio požar u jednoj nestambenoj zgradi, dok su se ostaci presretnutih raketa sručili na otvoreno područje na drugoj lokaciji, oštetivši prozore na obližnjim zgradama.
Vršilac dužnosti regionalnog guvernera u regionu Dnjipropetrovska Vladislav Hajvanjenko kazao je da su u tom regionu dvije osobe poginule, a sedam ranjeno.
Kako je dodao, stambene zgrade i privatne kuće su oštećene u napadima.
Ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo saopštilo je da je Rusija lansirala devet raketa i 62 drona, od kojih su četiri rakete i 50 dronova presretnuti.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kazao je da takvi napadi pojačavaju potrebu Ukrajine za protivvazdušnim sistemima Patriot.
- Upravo zbog ovakvih napada posvećujemo posebnu pažnju sistemima Patriot — kako bismo mogli da zaštitimo naše gradove od ovog užasa. Od presudnog je značaja da partneri koji posjeduju odgovarajuće sposobnosti sprovedu ono o čemu smo razgovarali proteklih dana - naveo je Zelenski u objavi na mreži X.
Kako je dodao, Amerika, Evropa i zemlje G7 mogu pomoći da se obezbijedi da takvi napadi više ne ugrožavaju živote.

U ruskim vazdušnim napadima poginule četiri, povrijeđeno 16 osoba

Najmanje pet osoba je poginulo danas u ruskim napadima na ukrajinske regione Zaporožje i Lavov, saopštile su lokalne vlasti.
Zbog napada, susjedna Poljska mobiliše avione i kopnene sisteme.
U Lavovu, regionu koji je pošteđen više od drugih od početka ruske invazije 2022. godine, četiri osobe su poginule, a šest je ranjeno, rekao je njegov guverner Maksim Kozicki na Telegramu.
Gradonačelnik Andrij Sadovi rekao je da se industrijski kompleks zapalio usljed napada, u kojem su pogođene i stambene zgrade.
Još jedan industrijski pogon je bio meta u Viničkoj oblasti (centralno-zapad region), izvijestila je lokalna zvaničnica Natalija Zabolotna.
U Zaporožju je jedna osoba poginula, a 10 ih je ranjeno, rekao je regionalni guverner Ivan Fedorov. Električna infrastruktura je posebno pogođena, što je izazvalo nestanak struje.
Struja je nestala i u sjevernoj Černigovskoj oblasti, gdje su pogođeni poslovni objekti i jedna stambena zgrada, kao i električna infrastruktura, rekao je guverner Vjačeslav Čaus.
Nekoliko osoba je ranjeno i u napadima na gradove nedaleko od istočnog fronta.
Poljske oružane snage su saopštile da su rasporedile avione i da stavljaju kopnenu odbranu u stanje pripravnosti kako bi zaštitile vazdušni prostor zemlje, posebno u regionima bliže Ukrajini.

Najmanje pet osoba poginulo u ruskim napadima na Ukrajinu, Poljska mobiliše avione i kopnene sisteme

Mobilna jedinica saobraćajne policije uhapsila je tri osobe zbog prekoračenja maksimalne dozvoljene brzine, saopšteno je iz Uprave policije.
Na auto-putu uhapšeni su K.H. (19) iz Rožaja zbog vožnj automobila 202 km/h i P.V. (38) iz Bara zbog vožnje brzinom 177 km/h.
Na putu Berane-Andrijevica uhapšen je M.M. (34) iz Andrijevice. On je vozio 155 kilometra na sat.

Tri osobe uhapšene zbog prekoračenja brzine, Rožajac vozio 202 km/h

Američka obavještajna agencija (CIA) objavila je video na mandarinskom jeziku u kojem poziva pripadnike kineske vojske da špijuniraju za Sjedinjene Američke Države (SAD).
Novi video, pod nazivom „Spasite budućnost“, koji je publikovan na društvenim mrežama prikazuje izmišljenog razočaranog oficira srednjeg ranga u kineskoj vojsci, koji žali zbog „korumpiranih partijskih lidera koji se bogate dok se sposobni ljudi smatraju prijetnjom i uklanjaju“, prenosi NBC news.
U snimku se potom savjetuje kako da se bezbjedno kontaktira CIA.
Ovaj sadržaj dolazi svega nekoliko sedmica nakon dramatične čistke kineskih generala. Podsjetimo, prošlog mjeseca Ministarstvo odbrane NR Kine objavilo je da je Džang Joušja, zamjenik predsjednika Centralne vojne komisije (CMC) i drugi čovjek u hijerarhiji iza Si Đinpinga, pod istragom.
Premda nisu saopštili da li je razlog odavanje povjerljivih vojnih podataka i informacija američkim obavještajnim službama, na teret mu se stavljaju „teški prekršaji discipline i zakona“.
Ovo predstavlja najistaknutije uklanjanje jednog visokog kineskog vojnog lidera u posljednjih nekoliko decenija.
Vojni i bezbjednosni analitičari u SAD smatraju da CIA nastoji da iskoristi eventualne podjele novim javnim videom usmjerenim na potencijalne doušnike u kineskoj vojsci.
Direktor CIA Džon Retklif je saopštio da su slični video snimci objavljeni na mreži prošle godine dostigli značajnu publiku.
- Nastavićemo da nudimo kineskim vladinim zvaničnicima i građanima priliku da zajedno rade na svetlijoj budućnosti - istakao je Retklif.
Na Jutjub kanalu CIA-e do sada su objavljena četiri video snimka slične sadržine, pri čemu je posljednji, prije ovog, izbačen prije četiri sedmice.

CIA putem društvenih mreža vrbuje kineske vojnike za špijunažu

Građani zapadnih zemalja sve su uvjereniji da se svijet kreće prema globalnom ratu, ali istovremeno pokazuju ograničenu spremnost na žrtvu kada treba platiti veće vojne izdatke. To su ključni nalazi ankete koja opisuje rastuću zabrinutost javnosti zbog rizika i cijene nove ere sukoba, piše Politico.
U svih pet anketiranih zemalja – Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi, Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj i Njemačkoj – velika većina ispitanika smatra da svijet postaje opasnije mjesto. Amerikanci, Kanađani, Francuzi i Britanci većinom vjeruju da je izbijanje Trećeg svjetskog rata u narednih pet godina vjerovatnije nego da nije. Ti nalazi će zasigurno uticati na rasprave među svjetskim liderima koji se danas okupljaju na godišnjoj Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji.
Strah od Trećeg svjetskog rata raste
Udio birača koji predviđaju novi svjetski rat naglo je porastao u odnosu na mart 2025. godine, kada je agencija Public First posljednji put postavila to pitanje.&nbsp;
- Promjena u stavovima zapadne javnosti u manje od godinu odražava dramatičan zaokret prema nesigurnijem svijetu, u kojem se rat smatra vjerovatnim, a savezništva nestabilnim- rekao je Seb Rajd, voditelj istraživanja u agenciji Public First.
Trend je posebno izražen u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje 43 procenta ispitanika vjeruje da će novi svjetski rat „vjerovatno“ ili „vrlo vjerovatno“ izbiti do 2031. godine, što je porast u odnosu na 30 procenata zabilježenih u martu 2025.
Gotovo polovina Amerikanaca, njih 46 procenata, smatra da je novi svjetski rat „vjerovatan“ ili „vrlo vjerovatan“ u istom periodu, u odnosu na 38 procenata prošle godine. Među pet anketiranih zemalja jedino u Njemačkoj većina smatra da Treći svjetski rat u narednih pet godina ipak nije vjerovatan.
Trampov SAD kao prijetnja
Zabrinutost raste i zbog četvorogodišnjeg ruskog rata protiv Ukrajine, kojem se ne nazire kraj, kao i zbog vojnih akcija SAD-a pod predsjednikom Donaldom Trampom u Iranu, Siriji, Venecueli i Africi. Rusija se u Evropi percipira kao najveća prijetnja miru. Zanimljivo je da Kanađani najveću opasnost po bezbjednost vide u Trampovoj Americi.
U Francuskoj, Njemačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu SAD je druga najveća prijetnja, a ispitanici ga navode znatno češće od Kine. U skladu s tim, najmanje jedna od tri osobe u SAD-u, Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj i Kanadi vjeruje da je vjerovatna ili vrlo vjerovatna upotreba nuklearnog oružja u ratu u narednih pet godina.
Više za odbranu, ali ne na njihov račun
Iako većina birača u Francuskoj, Njemačkoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i Kanadi smatra da njihova zemlja treba više da troši na odbranu, otpor raste kada se postavi pitanje načina finansiranja. Podrška većim izdvajanjima naglo pada kada se ispitanicima kaže da bi se to platilo rezovima u drugim uslugama, povećanjem javnog duga ili višim porezima.
Francuska i njemačka javnost ove godine manje su sklone da podrže veće odbrambene budžete uz takve kompromise nego prošle godine. Dok je 2025. godine 40 procenata Francuza i 37 procenata Nijemaca podržavalo veću potrošnju na odbranu uprkos kompromisima, ove godine ta podrška pala je na 28 procenata u Francuskoj i 24 procenta u Njemačkoj.
- Naša anketa pokazuje da rastuća zabrinutost zbog rata ne daje liderima odriješene ruke za veliku potrošnju na odbranu. Štaviše, birači su sada manje spremni na kompromise potrebne za jačanje vojne bezbjednosti. Evropski lideri su stoga u škripcu – ne mogu se osloniti na SAD, ne mogu to iskoristiti kao razlog za domaća ulaganja i pod većim su pritiskom da hitno riješe taj problem u svijetu u kojem se sukob čini bližim nego ikad- rekao je Rajd.
Sumnja u vojsku EU
Anketa je pokazala i značajan skepticizam prema ideji stalne vojske Evropske unije pod jedinstvenim zapovjedništvom, koju je pomenula Evropska komisija. Takav prijedlog podržava tek 22 procenta ispitanika u Njemačkoj i 17 procenata u Francuskoj.
S druge strane, obavezni vojni rok najpopularniji je upravo u Njemačkoj i Francuskoj, gdje tu ideju podržava približno polovina stanovništva. Istraživanje je sprovela agencija Public First od 6. do 9. februara na uzorku od 10.289 punoljetnih osoba putem interneta.
Anketirano je najmanje 2.000 ispitanika u SAD-u, Kanadi, Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj i Njemačkoj. Rezultati za svaku zemlju ponderisani su kako bi bili reprezentativni prema starosti, polu i geografiji. Margina greške iznosi ±2 procentna poena za svaku zemlju.

Politico: Zapad strahuje od Trećeg svjetskog rata

Vijeće Višeg suda u Podgorici potvrdilo je, 10. februara, potvrdilo dvije optužnice Specijalnog državnog tužilaštva, od 7. novembra i 29. decembra prošle godine, koje su podignute protiv okrivljenih za organizovanje kriminalne grupe - dugogodišnjeg agenta i bivšeg službenika Uprave policije Duška Golubovića i suvlasnika firme "Rokšped" Sandera Stanaja.
Optužnicom je obuhvaćeno još 14 okrivljenih zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije i više krivičnih djela krijumčarenje, učinjenih u saizvršilaštvu.
Optužnica je potvrđena i protiv Abedina Pepić,a Andrije Petanovića, Vukote Vujoševića, Đoka Lješkovića, Milete Simanića, Adnana Sukovića, Ivana Turčinovića, Predraga Madžgalja, Vetona Berišaja, Prokopija Perića, Dejana Milića i Radoja Dakić.
- Osnovano sumnja da su Golubović i Stanaj organizovali kriminalnu organizaciju, čiji pripadnici su postali ostali optuženi i druga nepoznata lica, sa ciljem da se, tokom 2020. i 2021.godine, bavi prenošenjem preko carinske linije, uz izbjegavanje mjera carinskog nadzora, neocarinjenih cigareta iz slobodne carinske zone Luke Bar i njihovom prodajom, prikrivanjem i rasturanjem u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Sloveniji i Italiji, pa su neplaćanjem carina, akciza i poreza za krijumčarene cigarete, pribavili kriminalnoj organizaciji nezakonitu dobit, a oštećenoj Crnoj Gori nanijeli štetu - navedeno je u saoptštenju SDT-a.

Tag: napadi