Uvredama, prijetnjama i govorom mržnje upućenim jednoj ženi u politici ne napada se samo ona već sve žene koje su odlučile da dignu glas, da se bore i da budu dio javnog života - poručila je predstavnica Evropskog saveza Tanja Vujičić.
Ne smijemo, podvlači ona, ćutati pred primitivizmom, seksizmom i pokušajima zastrašivanja.
- Podrška Anđeli (Vojinović) je podrška dostojanstvu svake žene. Solidarno, glasno i bez straha protiv mržnje i ponižavanja žena u politici - zaključila je Vujičić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fvujicic_tanja%2Fstatus%2F2024569010902180206%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Vujičić: Ne smijemo ćutati pred primitivizmom, seksizmom i pokušajima zastrašivanja

U ruskom napadu dronovima poginula je jedna osoba, a šest povrijeđeno u luci u Odeskoj regiji.
Zamjenik ukrajinskog premijera Oleksij Kuleba napisao je na Telegramu da je Rusija pokrenula masovne napade na lučku i željezničku infrastrukturu.
- Oštećena je infrastruktura jednog poduzeća, skladišta gnojiva i vozila, uključujući teretne vagone - rekao je Kuleba, dodajući da je napad izazvao požar.
Kuleba nije imenovao luku koja je napadnuta, prenosi Hina.
&nbsp;Objekti u tri crnomorske luke oko grada Odese česte su mete napada, a u regiji se nalaze i luke na rijeci Dunavu.
Regionalni guverner Odese Oleh Kiper rekao je da je meta bila i energetska, industrijska i stambena infrastruktura u regiji.
On je ranije objavio da je napad uzrokovao "značajne" poremećaje u snabdijevanju električnom energijom, grijanjem i vodom.
Guverner Volgogradske regije u Rusiji, Andrej Bočarov, rekao je putem Telegrama da je u Volgogradu i susjednim okruzima oštećeno nekoliko privatnih kuća i automobile, te da su tri osobe hitno prevezene u bolnicu.
On je kazao da su dronovi pogodili neka industrijska poduzeća u gradu i regiji, ne navodeći detalje.
Izvori iz industrije rekli su Rojtersu da je rafinerija nafte Volgograd u vlasništvu Lukoila, koja čini oko pet odsto ukupnih ruskih kapaciteta za preradu nafte, obustavila preradu nafte u srijedu nakon što je izbio požar nakon napada koji je izvela Ukrajina.

610x380

Rusija i Ukrajina nastavile napade tokom noći

Napadi na predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića od strane "taster" ministara i poslanika u najmanju ruku su licemjerni, kazao je savjetnik Milatovića za unutrašnju politiku i privredni razvoj, Nebojša Vuksanović.
Vuksanović je na mreži X upitao gdje su "taster ministri i poslanici" da se oglase dok skupštinska većina mjesecima opstruira izbor sudija Ustavnog suda? 
- Zašto se ne oglase povodom pitanja odgovornosti za bjekstvo Miloša Medenice? Ili kada je potpisan neustavni ugovor sa UAE, što su ključna pitanja za naš evropski put - pitao je Vuksanović.
Vuksanović je konstatovao da građani Crne Gore svakodnevno svjedoče da ova Vlada nema ni odgovornost ni znanje da vodi državu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fbaston_vazda%2Fstatus%2F2019101306846343233%3Fs%3D46&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

500x500

Vuksanović: Licemjerni napadi "taster" ministara i poslanika na Milatovića, zašto se ne oglase za ključna pitanja?

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da će proglasiti vanredno stanje u energetskom sektoru kako bi nadoknadio izgubljeno vrijeme i riješio probleme s poremećenim snabdijevanjem električnom energijom, nakon kontinuiranih ruskih napada na infrastrukturu.
Zelenski je to najavio dok su hitne službe nastavile cjelodnevne napore kako bi obnovile snabdijevanje električnom energijom i grijanjem, koje je, naročito u Kijevu, ozbiljno poremećeno nakon ruskog napada prošle sedmice. Popravke u hiljadama stambenih zgrada dodatno otežava hladno vrijeme, s noćnim temperaturama koje su se spuštale blizu minus 20 stepeni Celzijusa.
- Posljedice ruskih napada, uz pogoršanje vremenskih uslova, izuzetno su teške. Za ukrajinski energetski sektor biće proglašeno vanredno stanje… Mnoga pitanja zahtijevaju hitno rješavanje - napisao je Zelenski na engleskom jeziku na društvenoj mreži X.
<h2>Kritike za Klička</h2>
Govoreći kasnije u večernjem video-obraćanju, Zelenski je rekao da nije urađeno dovoljno kako bi se sanirale posljedice napada, te da će vanredno stanje omogućiti vlastima „više mogućnosti i fleksibilnosti“.
Pozvao je na uspostavljanje većeg broja centara u kojima će se građani moći ugrijati i puniti elektronske uređaje, kao i na mogućnost ukidanja noćnog policijskog časa u područjima gdje to bezbjednosna situacija dozvoljava.
Predsjednik Ukrajine je kazao da je Kijev učinio znatno manje od drugih velikih urbanih centara, posebno u odnosu na drugi najveći grad u Ukrajini, Harkov, kada je riječ o pripremama za teškoće izazvane napadima.&nbsp;
- Čak ni posljednjih dana ne vidim dovoljan intenzitet. To se mora hitno ispraviti. Odluke se moraju donositi - istakao je Zelenski.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko, koji je ranije imao sukobe sa Zelenskim oko pitanja odbrane glavnog grada, napisao je na Telegramu da gradski zvaničnici moraju „raditi efikasno, donositi odluke i pronalaziti načine za njihovu realizaciju. U suprotnom, posao će obavljati oni koji su sposobni“.

1250x600

1084x550

Zelenski: Proglasićemo vanredno stanje za energetski sektor

Sindikat medija Crne Gore (SMCG) je u bazi Safejournalists tokom prošle godine zabilježio 28 napada na medijske radnike i radnice, saopšteno je iz tog udruženja.
To, kako su kazali iz SMCG, nije finalni broj, već se odnosi na slučajeve koje su medijski radnici prijavili Sindikatu i za koje su čuli iz sredstava informisanja.
- Iskustvo nas uči da uvijek postoji određeni broj napada koji ne budu prijavljeni ili do nas ne dođu, pa će konačni podaci biti poznati tek početkom ove godine, nakon što dobijemo zvanične informacije iz policije - napomenuli su iz SMCG.
Oni su agenciji MINA kazali da je taj broj zabrinjavajući kada se stavi u širi kontekst.
- Od kada sistematski pratimo napade na novinare, najgore su bile 2021. i 2022. godina, kada smo takođe bilježili po 28 slučajeva. Dakle, već sada je prošle godina jedna od najgorih, a postoji realna opasnost da postane najgora kada je u pitanju broj prijavljenih napada - rekli su iz SMCG.
Kako su naveli, posebno je alarmantan rodni aspekt podataka.
- Od 28 napada, koliko smo do sada zabilježili u prošloj godini, čak 16 je bilo usmjereno na novinarke, pet na njihove muške kolege, dok su u preostalim slučajevima žrtve bile grupe medija - rekli su iz SMCG.
Prema njhovim riječima, podatak o tome da je tri puta bilo više napada na žene u odnosu na muškarce, ne smije biti ignorisan.
Govoreći o položaju novinara, iz SMCG su naveli da vide određene pomake u posljednjih nekoliko godina kada je u pitanju zaštita novinara od pravosudnih organa.
- Tu je prije svega uvođenje kvalifikovanog oblika (ugrožavanja sigurnosti, teškog ubistva, teške tjelesne povrede i prinude) više krivičnih djela u Krivičnom zakoniku, na inicijativu SMCG i Akcije za ljudska prava. Obavezujuće uputstvo vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića u slučaju napada na novinare - kazali su iz SMCG.
Upitani o potpisivanju Granskog kolektivnog ugovora (GKU) u svijetlu najavljenog zatvaranja svih poglavlja u pregovorima Crne Gore sa Evropskom unijom do kraja godine, iz SMCG su podsjetili da je to bitna obaveza u okviru pristupnih pregovora.
- Pritom, situacija sa Opštim kolektivnim ugovorom (OKU), koji nije usvojen već samo produžen do 31. marta, ukazuje na hitnu potrebu usvajanja GKU u oblasti medija, kako bi zaposleni bili dugoročnije zaštićeni i kako ne bi zavisili od drugih dokumenata poput OKU za koji je potrebna šira saglasnost socijalnih partnera - kazali su iz SMCG.
To udruženje, kako su istakli, od početka ima konstruktivan pristup tom procesu.
Oni su rekli da na pregovorima ne traže ništa što medijskim radnicima već ne pripada, niti insistiraju na nerealnim ili neodrživim zahtjevima.
- Tražimo dostojanstvene uslove rada i minimalnu sigurnost za ljude koji rade u medijima, ali nailazimo na nerazumijevanje poslodavaca, koji čak i elementarne zahtjeve predstavljaju kao biznis prepreku - naveli su iz SMCG.
To, kako su dodali, pokazuje da se rad medijskih radnika i dalje posmatra kao trošak koji treba minimizirati, a ne kao ono što jeste - temelj kvalitetnog i održivog medijskog sistema.
- Očekujemo da će u narednom periodu poslodavci početi da sagledavaju širu sliku i interes države, koja već izdvaja značajna sredstva kroz Fond za pluralizam kako bi mediji mogli da funkcionišu - rekli su iz SMCG.
Kako su istakli, ta sredstva nijesu namijenjena samo opstanku medija kao preduzeća, već i unapređenju uslova rada onih koji u tim medijima proizvode sadržaj od javnog interesa.
- Poslodavci bi, upravo kroz GKU, trebalo da pokažu spremnost da zadrže kvalitetne kadrove i da mladim ljudima ponude jasnu perspektivu u novinarstvu. U suprotnom, suočavamo se sa realnim problemom odlaska najboljih novinara u druge sektore - kazali su iz SMCG.
Govoreći o zaštiti od onlajn /online/ prijetnji, iz SMCG su kazali da je rješenje za to jasan pravni okvir, ali i njegova dosljedna primjena i spremnost institucija da reaguju brzo i ozbiljno.
- Strože kazne same po sebi nijesu rješenje, ali imaju snažan odvraćajući efekat, naročito u društvu u kojem je onlajn nasilje dugo bilo tretirano kao nešto što je „manje ozbiljno“ od prijetnji u fizičkom prostoru - rekli su iz SMCG.
Oni su dodali da je iskustvo pokazalo da medijski radnici nijesu ugroženi samo na radnom mjestu ili tokom izvještavanja sa terena, već i u privatnoj sferi, posebno u onlajn prostoru.
- Društvene mreže su postale produžetak radnog okruženja novinara, ali bez ikakvih jasnih granica i bez osjećaja sigurnosti, naročito za novinarke koje su, kako smo napomenuli, često meta brutalnijih i ličnijih prijetnji - kazali su iz SMCG.
Oni su naveli da je važan primjer da sistem može da funkcioniše kada postoji politička i institucionalna volja, slučaj prijetnji upućenih novinarki televiziji E Itani Kaluđerović putem Fejsbuka.
- Osoba koja joj je prijetila osuđena je na devet mjeseci zatvora za kvalifikovani oblik krivičnog djela ugrožavanja sigurnosti - rekli su iz SMCG.
Oni su pojasnili da je riječ o odredbi koja predviđa strože kazne kada je žrtva novinar, a koja je, na inicijativu SMCG-a i Akcije za ljudska prava, uvedena u Krivični zakonik 2022. godine.
- Takve presude šalju jasnu poruku da prijetnje novinarima nijesu bezazlene i da neće ostati nekažnjene - kazali su iz SMCG.
Oni su istakli da je važno ohrabriti i same medijske radnike i radnice da prijavljuju prijetnje, jer se u suprotnom jača osjećaj nekažnjivosti.

SMCG: 28 prijavljenih napada na medijske radnike u 2025.

Tokom noći izvedeni su masovni napadi dronovima na skladišta nafte i rafinerije u više ruskih regiona i na anektiranom Krimu, što je izazvalo požare, evakuacije i poremećaje u vazdušnom saobraćaju, saopštili su ruski zvaničnici. Ukrajina je kasnije preuzela odgovornost za napade na vojnu i energetsku infrastrukturu.
U Volgogradskoj oblasti pogođeno je skladište nafte u Uryupinsku, gdje je izbio požar i izvršena evakuacija stanovništva. Napadnuta je i rafinerija Novo-Jaroslavsk u Jaroslavlju, nakon čega je lokalni aerodrom privremeno zatvoren. U Krasnodarskom kraju dronovi su pogodili područje oko rafinerije Afipski, izazvavši požare i nestanak struje u obližnjim naseljima. Požar je zabilježen i u skladištu nafte na Krimu, blizu Simferopolja.
Rusko Ministarstvo odbrane tvrdi da je oborilo 141 dron, dok je Generalštab Oružanih snaga Ukrajine potvrdio da su uništeni rafinerija Afipski, skladište u Uryupinsku i više vojnih ciljeva, uključujući radare, sisteme PVO i objekte elektronskog ratovanja u Donjeckoj, Zaporoškoj oblasti i na Krimu.
Napadi su dio pojačane ukrajinske kampanje protiv ruske energetske infrastrukture, koja traje od jula, s ciljem slabljenja kapaciteta Rusije za vođenje rata. Novi talas udara uslijedio je ubrzo nakon velikog kombinovanog napada 11. decembra, kada su dronovima i projektilima pogođena energetska postrojenja i vojni aerodromi širom Rusije, uključujući i naftnu platformu u Kaspijskom moru.

Kijev pojačao napade: Pogođena ključna energetska infrastruktura u Rusiji

Vazdušni napadi na Ukrajinu traju i tokom intenzivnih pregovora o okončanju rata, uljučujući ukrajinsko-američke razgovore u Majamiju, čiji je cilj mirovni plan prihvatljiv za obije strane.
Gradonačelnik Kremenčuka Vitalij Maleck rekao je da je njegov grad pretrpio "masivan kombinovani udar" na infrastrukturu. Još se ne zna kolika je ukupna šteta, ali je gradonačelnik rekao da su neki ljudi ostali bez vode, struje i grijanja.
S druge strane, Rusija je javila jutros da je oborila 77 ukrajinskih dronova na više lokacija.
Ukrajinski grad Kremenčuk, koji se nalazi otprilike na pola puta između Kijeva i linije fronta na istoku, više puta je bio na meti napada od kada je Rusija počela svoju invaziju u februaru 2022. godine, prenosi BBC.
Noćašnji napadi dogodili su se nekoliko sati nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao da je imao "vrlo konstruktivan" telefonski razgovor sa pregovaračkim timom Donalda Trampa, posle tri dana razgovora na Floridi.
Zelenski je juče rekao da je rešen da nastavi da radi sa Amerikom posle razgovora sa Trampovim izaslanikom Stivom Vitkofom i Trampovim zetom Džaredom Kušnerom na kraju tih pregovora.
Zelenski je rekao da su razgovarali kako da osiguraju da se Rusija pridržava bilo kakvog mogućeg sporazuma o okončanju rata.
Ruski napadi rano jutros uslijedili su poslije većeg napada 24 časa ranije, koji je naišao na osude evropskih saveznika Kijeva.
U objavi na društvenim mrežama francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je da je razgovarao sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i prenio mu svoju "punu solidarnost".
- Francuska je riješena da radi sa svim partnerima da osigura mere deeskalacije i nametne prekid vatre - rekao je Makron.
Bijela kuća pritiska Kijev i Moskvu da se dogovore o planu u više tačaka za okončanje rata.
Rezultata za sada nema, iako su se obje strane uključile u proces koji predvode SAD.

Dok traju mirovni pregovori: Veliki ruski napad na ukrajinski grad Kremenčuk

Splitska policija uhapsila je 16-godišnjaka i 18-godišnjaka zbog napada na dvojicu državljana Srbije koji se dogodio juče ujutru na parkingu u naselju Ravne njive. Sumnja se da je povod napadu bio govor na ekavici, a mladići se terete za nasilničko ponašanje i oštećenje tuđih stvari iz mržnje, prenosi Dalmatinski portal.
Incident se desio kada je grupa mlađih osoba napala 50-godišnjaka i 34-godišnjaka iz Srbije. Napadači su ih fizički napali i pokušali izvući iz kombija, pri čemu su razbili jedno staklo na vozilu.
Pretpostavlja se da su napadači čuli žrtve kako u obližnjem kafiću govore ekavicom, te su im zbog toga organizovali “doček” na parkingu. Napadnuti 50-godišnjak već duže vrijeme radi u Splitu.
Nakon što su se napadači razbježali, dvojica iz Srbije prijavila su slučaj u policijskoj stanici. Odbili su ljekarsku pomoć jer nisu imali vidljivih povreda.
Kako prenosi Index, policija je izvršila uviđaj i ubrzo identifikovala i uhapsila dvojicu osumnjičenih, dok se za još dvojicom, pretpostavljene slične starosti, i dalje traga.
Maljoletni 16-godišnjak priznao je djelo tokom ispitivanja i pušten je na slobodu. Protiv njega će biti podnijeta redovna krivična prijava za nasilničko ponašanje i oštećenje tuđih stvari u vezi sa zločinom iz mržnje.
I 18-godišnjak je prijavljen za ista krivična djela.

Državljani Srbije napadnuti u Splitu, uhapšena dvojica osumnjičenih

Vlada Crne Gore nije dala suštinski <a href="https://www.hraction.org/wp-content/uploads/2025/11/Pismo-4.pdf">odgovor </a>na pitanja koja su joj u <a href="https://spcommreports.ohchr.org/TMResultsBase/DownLoadPublicCommunicationFile?gId=30354">pismu</a> prije dva mjeseca uputile tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satterthwaite, Irene Khan i Mary Lawlor, u kojem su izrazile ozbiljnu zabrinutost zbog medijskih i onlajn napada visokih zvaničnika vladajuće partije Demokrata na advokata Veselina Radulovića - zbog toga što je obavljao svoj posao - kao i na izvršnu direktoricu Akcije za ljudska prava (HRA) Teu Gorjanc-Prelević - zbog njene odbrane prava advokata i garancija pravičnog postupka.
Vlada, kako su naglasili u Akciji za ljudska prava (HRA), iz ugla jednog svog ministra ne odgovara konkretno na postavljena pitanja, već izvjestiteljkama pretežno prepričava međunarodne standarde ljudskih prava. To, prema ocjeni HRA, ukazuje na izbjegavanje odgovornosti.
- One su upozorile da takvi napadi mogu imati zastrašujući efekat na advokate, branitelje ljudskih prava i civilno društvo u cjelini. Izvjestiteljke su zatražile od Vlade da: dostavi informacije o navodima, objasni koje mjere preduzima radi zaštite Radulovića i Gorjanc-Prelević, navede garancije da advokati mogu raditi bez pritiska i ometanja, objasni kako država obezbjeđuje bezbjedno okruženje za branitelje ljudskih prava i slobodu izražavanja - ukazali su u HRA.
Oni ističuda je očigledno da nijesu preduzete mjere zaštite Radulovića i Gorjanc-Prelević, niti da je dato neophodno uvjerenje Vlade da će se na kritike ubuduće odgovarati argumentovano, bez neprimjerenih prijetnji i pokušaja diskreditacije advokata i aktivista s pozicija moći.
- Ovakav ishod nipodaštava civilni sektor i ne doprinosi predstavljanju Crne Gore kao najuspješnije države kandidata za članstvo u Evropskoj uniji - zaključili su u HRA.

Vlada bez suštinskih odgovora na pitanja specijalnih izvjestiteljki UN-a o napadima Demokrata na Radulovića i Gorjanc-Prelević

Najmanje deset ljudi, uključujući devetoro djece, ubijeno je tokom prethodne noći u pakistanskim vazdušnim napadima na Avganistan, saopštila je talibanska vlada u Kabulu, usred pojačanih tenzija između dva susjeda.
- U provinciji Host, pakistanske snage bombardovale su kuću jednog civila. Devetoro djece (pet dječaka i četiri djevojčice) i jedna žena su poginuli - napisao je portparol vlade Zabihulah Mudžahid na platformi X.
On je dodao da je bilo drugih vazdušnih napada u pograničnim regionima Kunar i Paktika, u kojima su ranjene četiri osobe.
Ti napadi se dešavaju usred tenzija sa Islamabadom i dan poslije samoubilačkog bombaškog napada na sjedište pakistanskih snaga bezbjednosti u provinciji koja se graniči sa Avganistanom.

Najmanje 10 mrtvih u pakistanskim vazdušnim napadima na Avganistan

Sunčan dan, navijanje na plaži Raffaello, balun u vazduhu i aplauzi publike za atraktivne poteze u moru od 14 stepeni – u Herceg Novom se i ovog februara igrao picigin.
Već tradicionalno, deveti put, Praznik mimoze ponudio je jedan od najatraktivnijih sportsko-zabavnih programa u kojem je učestvovalo 11 ekipa, među kojima je prvi put bio i ženski tim – Galiotice. Turnir je imao i humanitarni karakter, kojem su se pridružili i osvajači prva tri mjesta i u cjelosti donirali svoje nagrade, navode u saopštenju iz Opštine Herceg Novi.
U poretku na vrhu tabele nije bilo promjena – četvrtu godinu zaredom pobjednik je ekipa Zeleničke tihe vale: Ivan Matović, Milan Kostić, Lazar Vuksanović, Dušan Vujinović i Vladimir Pavlović.
- Ove godine se, za razliku od prošlih, nismo nešto naročito spremali, ali opet smo pokazali da smo najbolji i da se picigin još igra u Zelenici. Imali smo dobru konkurenciju, posebno ističem ekipu iz Hrvatske koja igra drugačije picigin, ali ipak se, izgleda, sudijama i publici više sviđa naš stil igre - kazao je Matović.
Drugoplasirana ekipa Udruga Makarski picigin igrala je u sastavu: Roko Saničić, Mario Pihler, Nino Ravlić, Milan Grubišić, Mihovil Marinović i Marino Popović.
Došao sam čak iz Švedske samo radi ovoga, kao pojačanje ekipi, zato što sam čuo utiske od prošle godine i rekao sam da moram doći. I stvarno, nisam se razočarao, već oduševio ljudima, vremenom, provodom. Svaka čast na organizaciji, na gostoprimstvu, na svemu", kazao je Saničić i najavio da sljedeći put stižu sa još dvije ekipe i „ciljaju zlato, srebro i bronzu".
Treće mjesto osvojila je ekipa Blavori – Nemanja Mandić, Luka Ljubisavljević, Ivan Samardžić, Marko Božović i Rade Đukić.
- Ušli smo sa nula stresa i sto posto samopouzdanja, a ako nastavimo ovako, mislim da sljedeće godine možemo da osvojimo turnir - istakao je Mandić.
Pehar za najatraktivniji potez dodijeljen je Lazaru Vuksanoviću iz ekipe Zeleničke tihe vale, a priznanje za najmlađeg učesnika ponio je Aleksandar Dabović, član ekipe Got.
- Drugi put sam na takmičenju u piciginu i drugi put osvajam ovo priznanje, mada sam prošle godine preskočio jer mi je ruka bila povrijeđena. Mnogo sam uzbuđen. More je bilo hladno, ali je sunčan dan pa je lakše. Svaka čast svim učesnicima - kazao je Dabović.
Članica ženske ekipe Galiotice i najstarija učesnica turnira, Rada Đaković, kaže da je ideja o formiranju prve ženske postave u piciginu došla „sasvim spontano, slučajno i u zadnji vakat".
- Da je bilo malo više vremena, da se malo bolje konkuriše ovim muškima, bilo bi bolje, ali mi smo se odlično snašle. Ono što je najbitnije, htjele smo da pokrenemo malo prave novske ženske energije na, po meni, jednom od najatraktivnijih programa Praznika mimoze. Nadam se da će zaživjeti ženski picigin - kazala je Đaković.
Deveti turnir u piciginu nastupom su otvorili Gradska muzika, prvi i mlađi ansambl mažoretki i trombonjeri, što je jedan od noviteta, ističe organizator Vuksan Stamenković.
- Uz pehare pobjednicima, statue učesnicima, novitet je i to što su svi dobili članske karte kao uspomenu na ovogodišnji turnir. Bilo je izuzetno dobro, svi su se odazvali, i nebo i sunce su dali svoj doprinos. Ovogodišnje iznenađenje bila je ženska ekipa, Rada je napravila performans i doprinijela da turnir bude još bolji nego inače - kazao je Stamenković.
Naredna godina biće jubilarna, pa je organizacijski tim već počeo da razmatra kako da deseti turnir u piciginu bude još bolji, i kada je riječ o promociji i organizaciji. Vjeruju da će imati podršku da naprave još jedan februarski spektakl i iz Herceg Novog pošalju najljepše priče.

Kad balun poleti, zima prestaje: Na Prazniku mimoze održan deveti turnir u piciginu

Bivši ministar spoljnih poslova Savezne Republike Jugoslavije i nekadašnji ambasador pri Ujedinjenim nacijama (UN) Vladislav Jovanović preminuo je sinoć u 93. godini života, saopštila je njegova porodica.
Diplomatsku karijeru je započeo 1957. godine u ministarstvu inostranih poslova Jugoslavije.
Bio je šef diplomatije u dva mandata, ambasador pri UN, Turskoj, službovao u Briselu, Londonu.
Četiri godine je proveo na položaju referenta ambasade u Briselu (1960-1964), zatim je bio drugi sekretar ambasade u Ankari (1967-1971), savjetnik ambasade u Londonu (1975-1979).
Bio je ambasador SFRJ u Turskoj od 1985. do 1989. godine.
Vodio je nekoliko delegacija Jugoslavije na mirovnim i drugim pregovorima tokom devedesetih godina prošlog vijeka.

Preminuo Vladislav Jovanović, bivši ministar spoljnih poslova SRJ

Sljedeća runda razgovora između zvaničnika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Irana biće održana u četvrtak u Ženevi.
To je, kako prenose mediji, izjavio ministar spoljnih poslova Omana, ubrzo nakon što je šef iranskog diplomatskog tima rekao da očekuje da će se tada sastati sa američkim izaslanikom Stivom Vitkofom.
Ministar spoljnih poslova Omana, Badr el Busaidi rekao je na društvenim mrežama da je zadovoljan što može da potvrdi sastanak "sa pozitivnim naporima da se učini dodatni korak ka finalizaciji sporazuma".
Oman je ranije bio domaćin indirektnih razgovora o nuklearnom programu Irana i posredovao je u posljednjoj rundi u Ženevi prošle sedmice.
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči je u intervjuu emitovanom danas rekao za američku televizijsku mrežu Si Bi Es (CBS) da postoji "dobra šansa" za diplomatsko rešenje nuklearnog pitanja, dodajući da je to jedino pitanje o kojem se razgovara.
Američka administracija insistira na ustupcima od svog dugogodišnjeg protivnika i izgradila je najveće američko vojno prisustvo na Bliskom istoku u posljednjih nekoliko decenija.
Predsjednik SAD Donald Tramp upozorio je u petak da su mogući ograničeni napadi na Iran, čak i nakon što je Arakči u to vrijeme rekao da Teheran očekuje da će predlog sporazuma biti spreman u narednih nekoliko dana.
Arakči je rekao da Iran još uvijek radi na nacrtu predloga. Dodao je da Iran ima pravo da obogaćuje uranijum. U petak je rekao da njegove američke kolege nisu tražile nulto obogaćivanje kao dio posljednje runde razgovora, što američki zvaničnici nisu javno rekli.
I Iran i SAD su signalizirali da su spremni za rat ako razgovori o nuklearnom programu Teherana propadnu.

Sljedeća runda razgovora između SAD i Irana biće održana u četvrtak

Evropska komisija zatražila je “punu jasnoću” od Sjedinjenih Američkih Država i pozvala svog trgovinskog partnera da ispuni preuzete obaveze nakon što je Vrhovni sud SAD-a poništio dio najširih carina koje je uveo predsjednik Donald Tramp.
Trump je oštro reagovao na odluku suda i u subotu poručio da želi globalne carine od 15 posto, što je povećanje u odnosu na 10 posto koje je najavio dan ranije.
Evropska komisija je saopštila da trenutna situacija ne pogoduje ostvarivanju "pravedne, uravnotežene i obostrano korisne" transatlantske trgovine i ulaganja, kako je dogovoreno i precizirano u Zajedničkoj izjavi EU-SAD iz augusta 2025. godine.
Američki i evropski zvaničnici prošle godine su postigli trgovinski sporazum kojim se uvodi uvozna carina od 15 posto na 70 posto evropske robe koja se izvozi u Sjedinjene Države. Evropska komisija vodi trgovinsku politiku za svih 27 država članica EU.
Visoki zastupnik u EU je u nedjelju najavio da će predložiti pregovaračkom timu Evropskog parlamenta da se proces ratifikacije sporazuma stavi na pauzu, prenose mediji.
- Čisti carinski haos od strane američke administracije. Više niko ne može da se snađe u svemu ovome. Samo otvorena pitanja i rastuća neizvjesnost za EU i ostale trgovinske partnere SAD-a - napisao je na društvenim mrežama Bernd Lange, predsjedavajući odbora Parlamenta za međunarodnu trgovinu.
Vrijednost trgovine robom i uslugama između EU i SAD-a iznosila je 1,7 biliona eura u 2024. godini, odnosno u prosjeku 4,6 milijardi eura dnevno, prema podacima statističkog ureda Eurostat.
- Dogovor je dogovor. Kao najveći trgovinski partner Sjedinjenih Američkih Država, EU očekuje da SAD ispune svoje obaveze iz Zajedničke izjave – baš kao što EU stoji iza svojih obaveza. Proizvodi iz EU moraju nastaviti imati najpovoljniji mogući tretman, bez povećanja carina iznad jasno definisanog i sveobuhvatnog plafona koji je ranije dogovoren - poručila je Evropska komisija.
Najveći evropski izvozni proizvodi u SAD su farmaceutski proizvodi, automobili, avioni, hemikalije, medicinski instrumenti te vino i žestoka pića. Među najvećim američkim izvoznim proizvodima u EU su profesionalne i naučne usluge poput platnih sistema i cloud infrastrukture, nafta i gas, farmaceutski proizvodi, medicinska oprema, aeronautički proizvodi i automobili.
- Kada se primjenjuju nepredvidivo, carine su po svojoj prirodi disruptivne, potkopavaju povjerenje i stabilnost na globalnim tržištima i stvaraju dodatnu neizvjesnost u međunarodnim lancima snabdijevanja - dodala je komisija.
Kao primarno trgovinski blok, EU ima snažan instrument za mogući odgovor, takozvani Instrument protiv prisile. On uključuje niz mjera za blokiranje ili ograničavanje trgovine i ulaganja iz zemalja za koje se utvrdi da vrše neprimjeren pritisak na države članice ili kompanije u EU.
Mjere mogu uključivati ograničavanje izvoza i uvoza roba i usluga, zabranu pristupa zemalja ili kompanija javnim tenderima u EU ili ograničavanje stranih direktnih investicija. U svom najtežem obliku, ovaj mehanizam bi praktično zatvorio pristup tržištu EU sa 450 miliona potrošača i nanio milijarde dolara gubitaka američkim kompanijama i ekonomiji SAD-a.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Ftramp-kaze-da-uvodi-globalne-carine-od-15-odsto&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: napadi