Tokom noći izvedeni su masovni napadi dronovima na skladišta nafte i rafinerije u više ruskih regiona i na anektiranom Krimu, što je izazvalo požare, evakuacije i poremećaje u vazdušnom saobraćaju, saopštili su ruski zvaničnici. Ukrajina je kasnije preuzela odgovornost za napade na vojnu i energetsku infrastrukturu.
U Volgogradskoj oblasti pogođeno je skladište nafte u Uryupinsku, gdje je izbio požar i izvršena evakuacija stanovništva. Napadnuta je i rafinerija Novo-Jaroslavsk u Jaroslavlju, nakon čega je lokalni aerodrom privremeno zatvoren. U Krasnodarskom kraju dronovi su pogodili područje oko rafinerije Afipski, izazvavši požare i nestanak struje u obližnjim naseljima. Požar je zabilježen i u skladištu nafte na Krimu, blizu Simferopolja.
Rusko Ministarstvo odbrane tvrdi da je oborilo 141 dron, dok je Generalštab Oružanih snaga Ukrajine potvrdio da su uništeni rafinerija Afipski, skladište u Uryupinsku i više vojnih ciljeva, uključujući radare, sisteme PVO i objekte elektronskog ratovanja u Donjeckoj, Zaporoškoj oblasti i na Krimu.
Napadi su dio pojačane ukrajinske kampanje protiv ruske energetske infrastrukture, koja traje od jula, s ciljem slabljenja kapaciteta Rusije za vođenje rata. Novi talas udara uslijedio je ubrzo nakon velikog kombinovanog napada 11. decembra, kada su dronovima i projektilima pogođena energetska postrojenja i vojni aerodromi širom Rusije, uključujući i naftnu platformu u Kaspijskom moru.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kijev pojačao napade: Pogođena ključna energetska infrastruktura u Rusiji

Vazdušni napadi na Ukrajinu traju i tokom intenzivnih pregovora o okončanju rata, uljučujući ukrajinsko-američke razgovore u Majamiju, čiji je cilj mirovni plan prihvatljiv za obije strane.
Gradonačelnik Kremenčuka Vitalij Maleck rekao je da je njegov grad pretrpio "masivan kombinovani udar" na infrastrukturu. Još se ne zna kolika je ukupna šteta, ali je gradonačelnik rekao da su neki ljudi ostali bez vode, struje i grijanja.
S druge strane, Rusija je javila jutros da je oborila 77 ukrajinskih dronova na više lokacija.
Ukrajinski grad Kremenčuk, koji se nalazi otprilike na pola puta između Kijeva i linije fronta na istoku, više puta je bio na meti napada od kada je Rusija počela svoju invaziju u februaru 2022. godine, prenosi BBC.
Noćašnji napadi dogodili su se nekoliko sati nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao da je imao "vrlo konstruktivan" telefonski razgovor sa pregovaračkim timom Donalda Trampa, posle tri dana razgovora na Floridi.
Zelenski je juče rekao da je rešen da nastavi da radi sa Amerikom posle razgovora sa Trampovim izaslanikom Stivom Vitkofom i Trampovim zetom Džaredom Kušnerom na kraju tih pregovora.
Zelenski je rekao da su razgovarali kako da osiguraju da se Rusija pridržava bilo kakvog mogućeg sporazuma o okončanju rata.
Ruski napadi rano jutros uslijedili su poslije većeg napada 24 časa ranije, koji je naišao na osude evropskih saveznika Kijeva.
U objavi na društvenim mrežama francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je da je razgovarao sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i prenio mu svoju "punu solidarnost".
- Francuska je riješena da radi sa svim partnerima da osigura mere deeskalacije i nametne prekid vatre - rekao je Makron.
Bijela kuća pritiska Kijev i Moskvu da se dogovore o planu u više tačaka za okončanje rata.
Rezultata za sada nema, iako su se obje strane uključile u proces koji predvode SAD.

1250x600

1084x550

Dok traju mirovni pregovori: Veliki ruski napad na ukrajinski grad Kremenčuk

Splitska policija uhapsila je 16-godišnjaka i 18-godišnjaka zbog napada na dvojicu državljana Srbije koji se dogodio juče ujutru na parkingu u naselju Ravne njive. Sumnja se da je povod napadu bio govor na ekavici, a mladići se terete za nasilničko ponašanje i oštećenje tuđih stvari iz mržnje, prenosi Dalmatinski portal.
Incident se desio kada je grupa mlađih osoba napala 50-godišnjaka i 34-godišnjaka iz Srbije. Napadači su ih fizički napali i pokušali izvući iz kombija, pri čemu su razbili jedno staklo na vozilu.
Pretpostavlja se da su napadači čuli žrtve kako u obližnjem kafiću govore ekavicom, te su im zbog toga organizovali “doček” na parkingu. Napadnuti 50-godišnjak već duže vrijeme radi u Splitu.
Nakon što su se napadači razbježali, dvojica iz Srbije prijavila su slučaj u policijskoj stanici. Odbili su ljekarsku pomoć jer nisu imali vidljivih povreda.
Kako prenosi Index, policija je izvršila uviđaj i ubrzo identifikovala i uhapsila dvojicu osumnjičenih, dok se za još dvojicom, pretpostavljene slične starosti, i dalje traga.
Maljoletni 16-godišnjak priznao je djelo tokom ispitivanja i pušten je na slobodu. Protiv njega će biti podnijeta redovna krivična prijava za nasilničko ponašanje i oštećenje tuđih stvari u vezi sa zločinom iz mržnje.
I 18-godišnjak je prijavljen za ista krivična djela.

Državljani Srbije napadnuti u Splitu, uhapšena dvojica osumnjičenih

Vlada Crne Gore nije dala suštinski <a href="https://www.hraction.org/wp-content/uploads/2025/11/Pismo-4.pdf">odgovor </a>na pitanja koja su joj u <a href="https://spcommreports.ohchr.org/TMResultsBase/DownLoadPublicCommunicationFile?gId=30354">pismu</a> prije dva mjeseca uputile tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satterthwaite, Irene Khan i Mary Lawlor, u kojem su izrazile ozbiljnu zabrinutost zbog medijskih i onlajn napada visokih zvaničnika vladajuće partije Demokrata na advokata Veselina Radulovića - zbog toga što je obavljao svoj posao - kao i na izvršnu direktoricu Akcije za ljudska prava (HRA) Teu Gorjanc-Prelević - zbog njene odbrane prava advokata i garancija pravičnog postupka.
Vlada, kako su naglasili u Akciji za ljudska prava (HRA), iz ugla jednog svog ministra ne odgovara konkretno na postavljena pitanja, već izvjestiteljkama pretežno prepričava međunarodne standarde ljudskih prava. To, prema ocjeni HRA, ukazuje na izbjegavanje odgovornosti.
- One su upozorile da takvi napadi mogu imati zastrašujući efekat na advokate, branitelje ljudskih prava i civilno društvo u cjelini. Izvjestiteljke su zatražile od Vlade da: dostavi informacije o navodima, objasni koje mjere preduzima radi zaštite Radulovića i Gorjanc-Prelević, navede garancije da advokati mogu raditi bez pritiska i ometanja, objasni kako država obezbjeđuje bezbjedno okruženje za branitelje ljudskih prava i slobodu izražavanja - ukazali su u HRA.
Oni ističuda je očigledno da nijesu preduzete mjere zaštite Radulovića i Gorjanc-Prelević, niti da je dato neophodno uvjerenje Vlade da će se na kritike ubuduće odgovarati argumentovano, bez neprimjerenih prijetnji i pokušaja diskreditacije advokata i aktivista s pozicija moći.
- Ovakav ishod nipodaštava civilni sektor i ne doprinosi predstavljanju Crne Gore kao najuspješnije države kandidata za članstvo u Evropskoj uniji - zaključili su u HRA.

Vlada bez suštinskih odgovora na pitanja specijalnih izvjestiteljki UN-a o napadima Demokrata na Radulovića i Gorjanc-Prelević

Najmanje deset ljudi, uključujući devetoro djece, ubijeno je tokom prethodne noći u pakistanskim vazdušnim napadima na Avganistan, saopštila je talibanska vlada u Kabulu, usred pojačanih tenzija između dva susjeda.
- U provinciji Host, pakistanske snage bombardovale su kuću jednog civila. Devetoro djece (pet dječaka i četiri djevojčice) i jedna žena su poginuli - napisao je portparol vlade Zabihulah Mudžahid na platformi X.
On je dodao da je bilo drugih vazdušnih napada u pograničnim regionima Kunar i Paktika, u kojima su ranjene četiri osobe.
Ti napadi se dešavaju usred tenzija sa Islamabadom i dan poslije samoubilačkog bombaškog napada na sjedište pakistanskih snaga bezbjednosti u provinciji koja se graniči sa Avganistanom.

Najmanje 10 mrtvih u pakistanskim vazdušnim napadima na Avganistan

U ruskim napadima raketama i dronovima na Ukrajinu ubijene su najmanje četiri osobe, dok je 16 ranjeno, saopštili su zvaničnici.
Šef vojne administracije Kijeva Timur Tkačenko, kazao je da su rano jutros, u balističkom raketnom napadu, u glavnom gradu dvije osobe poginule, a devet je ranjeno, prenosi AP.
Ukrajinska služba za vanredne situacije na aplikaciji Telegram saopštila da je izbio požar u jednoj nestambenoj zgradi, dok su se ostaci presretnutih raketa sručili na otvoreno područje na drugoj lokaciji, oštetivši prozore na obližnjim zgradama.
Vršilac dužnosti regionalnog guvernera u regionu Dnjipropetrovska Vladislav Hajvanjenko kazao je da su u tom regionu dvije osobe poginule, a sedam ranjeno.
Kako je dodao, stambene zgrade i privatne kuće su oštećene u napadima.
Ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo saopštilo je da je Rusija lansirala devet raketa i 62 drona, od kojih su četiri rakete i 50 dronova presretnuti.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kazao je da takvi napadi pojačavaju potrebu Ukrajine za protivvazdušnim sistemima Patriot.
- Upravo zbog ovakvih napada posvećujemo posebnu pažnju sistemima Patriot — kako bismo mogli da zaštitimo naše gradove od ovog užasa. Od presudnog je značaja da partneri koji posjeduju odgovarajuće sposobnosti sprovedu ono o čemu smo razgovarali proteklih dana - naveo je Zelenski u objavi na mreži X.
Kako je dodao, Amerika, Evropa i zemlje G7 mogu pomoći da se obezbijedi da takvi napadi više ne ugrožavaju živote.

U ruskim vazdušnim napadima poginule četiri, povrijeđeno 16 osoba

Najmanje pet osoba je poginulo danas u ruskim napadima na ukrajinske regione Zaporožje i Lavov, saopštile su lokalne vlasti.
Zbog napada, susjedna Poljska mobiliše avione i kopnene sisteme.
U Lavovu, regionu koji je pošteđen više od drugih od početka ruske invazije 2022. godine, četiri osobe su poginule, a šest je ranjeno, rekao je njegov guverner Maksim Kozicki na Telegramu.
Gradonačelnik Andrij Sadovi rekao je da se industrijski kompleks zapalio usljed napada, u kojem su pogođene i stambene zgrade.
Još jedan industrijski pogon je bio meta u Viničkoj oblasti (centralno-zapad region), izvijestila je lokalna zvaničnica Natalija Zabolotna.
U Zaporožju je jedna osoba poginula, a 10 ih je ranjeno, rekao je regionalni guverner Ivan Fedorov. Električna infrastruktura je posebno pogođena, što je izazvalo nestanak struje.
Struja je nestala i u sjevernoj Černigovskoj oblasti, gdje su pogođeni poslovni objekti i jedna stambena zgrada, kao i električna infrastruktura, rekao je guverner Vjačeslav Čaus.
Nekoliko osoba je ranjeno i u napadima na gradove nedaleko od istočnog fronta.
Poljske oružane snage su saopštile da su rasporedile avione i da stavljaju kopnenu odbranu u stanje pripravnosti kako bi zaštitile vazdušni prostor zemlje, posebno u regionima bliže Ukrajini.

Najmanje pet osoba poginulo u ruskim napadima na Ukrajinu, Poljska mobiliše avione i kopnene sisteme

Najmanje 17 osoba, među kojima ima i djece, poginulo je, a desetine su ranjene u novim izraelskim napadima na Pojas Gaze, saopštili su medicinski izvori.
Državna novinska agencija Wafa, pozivajući se na medicinske izvore, navela je da je deset osoba, među njima i djeca, ubijeno u izraelskim vazdušnim udarima na dvije kuće u ulici Al Džala u gradu Gazi, na sjeveru Pojasa Gaze.
Izraelska vojska pogodila je šator u kojem su bile smještene raseljene osobe u zapadnom dijelu grada Gaze, pri čemu je poginulo šest ljudi, uključujući troje djece, prenosi Anadolija.
U centralnom dijelu Pojasa Gaze, jedan Palestinac je izgubio život od izraelske paljbe u mjestu Al-Mughraka.

Najmanje 17 poginulih u izraelskim napadima na Pojas Gaze

Civilna odbrana Pojasa Gaze saopštila je jutros da je 13 ljudi poginulo u izraelskim vazdušnim napadima tokom noći na palestinskoj teritoriji.
Izraelski avioni pogodili su posljednji sprat stambene zgrade u jugozapadnom dijelu grada Gaze, gdje je stradalo deset ljudi, rekao je za Frans pres portparol Civilne odbrane Mahmud Basal.
Basal je dodao da su izraelski helikopteri pogodili stan u zapadnom delu grada Gaze gdje su ti osobe poginule, i povrijeđeno nekoliko ljudi.
Izraelske snage pripremaju ofanzivu sa ciljem preuzimanja kontrole nad gradom Gaza. Posljednjih dana su pojačale bombardovanja u tom području.
UN procjenjuje da oko milion ljudi živi u i oko grada Gaze, gdje je UN krajem avgusta potvrdio da je u toku glad.
Rat u palestinskoj enklavi izazvan je napadom islamističkog pokreta Hamas na Izrael 7. oktobra 2023. godine, koji je rezultirao smrću 1.219 ljudi na izraelskoj strani, uglavnom civila, prema podacima AFP-a zasnovanim na zvaničnim informacijama.
U izraelskim vojnim operacijama je stradalo 63.557 mrtvih u Pojasu Gaze, uglavnom civila, prema podacima Ministarstva zdravlja Hamasa, koje UN smatraju pouzdanim.

Civilna odbrana Pojasa Gaze: U izraelskim napadima 13 mrtvih

U Srbiji je u protekla dva mjeseca zabilježeno više od 30 fizičkih napada političkih aktivista i organa za sprovođenje zakona na novinare i zaposlene u medijima, tokom izvještavanja o protestima, saopštila je međunarodna organizacija Reporteri bez granica (RSF).
Oni su pozvali države članice Evropske unije (EU), čijem članstvu Srbija teži, da reaguju.
- Reporteri bez granica pozivaju države članice EU i Evropski parlament da pošalju jasnu poruku srpskim vlastima da je njihov pasivni stav i potencijalno saučesništvo u ovim zloupotrebama nespojivo sa njihovim ciljem pridruživanja EU - navodi se saopštenju RSF.
Oni su istakli da je broj napada na novinare i medijske radnike od 1. jula do 25. avgusta dostigao "tužni novi rekord", prenosi Radio Slobodna Evropa.
- Ova brojka (34 zabilježena fizička napada) premašuje sve godišnje ukupne brojeve fizičkih napada zabilježenih u Srbiji od najmanje 2020. godine - navodi se u saopštenju.
Reporteri bez granica su ukazali da su se napadi na novinare i medijske radnike dogodili dok su izvještavali o protestima protiv korupcije, nakon pogibije 16 ljudi u padu nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu.
Šef deska za Evropu i Balkan u organizaciji Reporteri bez granica, Pavol Salaj, kazao je da je u prosjeku jedan srpski medijski stručnjak fizički napadnut svaki drugi dan.
- 34 napada za manje od dva mjeseca. To je nedopustivo. Da li moramo da čekamo da novinar bude još teže povrijeđen ili ubijen - rekao je Salaj, prenio je RSF.
Nakon posljednjih protesta koje su obilježili sukobi antivladinih demonstranata i policije u gradovima širom Srbije od sredine avgusta, učesnici protesta optužili su policiju za prekomjernu upotrebu sile i brutalnost, što policija i vlast negiraju.
Domaća novinarska udruženja takođe su ukazivala na napade na novinare i medijske radnike tokom protesta.
Uprkos prijavama nadležnima, tužilaštvu i policiji, za sada nije poznato da je procesuiran ijedan od slučajeva upotrebe policijske sile nad novinarima.

Srbija: Za dva mjeseca tokom protesta napadnuto više od 30 novinara

Elektroprivreda Crne Gore odbacila je tvrdnje da su sistemi za odsumporavanje i denitrifikaciju u Termoelektrani Pljevlja svjesno stavljeni van funkcije, navodeći da je riječ o potpuno novim postrojenjima u koja je uloženo oko 80 miliona eura.
- Posebno su neosnovane i zlonamjerne tvrdnje da je Termoelektrana posjedovala sisteme za odsumporavanje i denitrifikaciju koji su svjesno stavljeni van funkcije. Riječ je o potpuno novim postrojenjima koja ranije nijesu postojala i koja su nabavljena i ugrađena sa ciljem trajnog smanjenja emisija i usklađivanja sa evropskim ekološkim standardima - saopšteno je iz EPCG.
Iz kompanije navode da pozdravljaju svaku institucionalnu provjeru i da su u potpunosti na raspolaganju nadležnim organima.
- Uvjeravamo da će se u svakom postupku jasno razdvojiti činjenice i struka od političkih konstrukcija -poručuju iz EPCG.
Termoelektrana Pljevlja puštena je u probni rad 1. decembra, a iz EPCG objašnjavaju da probni rad podrazumijeva postepeno uključivanje složenih tehničkih sistema, u skladu sa pravilima struke i bezbjednosnim procedurama.
- Takva postrojenja ne mogu se pokretati istovremeno sa svim pripadajućim podsistemima, naročito u fazi testiranja. Sukcesivno uključivanje sistema predstavlja standardnu i opšteprihvaćenu praksu u energetici - navodi se u saopštenju.
Kako ističu, odluka o probnom radu ima isključivo tehnički karakter i ne zadire u nadležnosti inspekcijskih i regulatornih organa.
- Važećim zakonskim rješenjima omogućeno je izvođenje faznosti građenja i probni rad pojedinih tehnoloških cjelina, čak i kada faznost nije izričito navedena u građevinskoj dozvoli, pod uslovom da se ne ugrožavaju bezbjednost, životna sredina i javni interes - navode iz EPCG, pozivajući se na tumačenje nadležnog ministarstva.
Iz kompanije naglašavaju da je riječ o probnom, a ne stalnom radu, te da su navodi o isključivanju mjernih sistema netačni.
- Podaci o emisijama se kontinuirano mjere, evidentiraju i dostavljaju nadležnim institucijama, a eventualni kratkotrajni prekidi mogu biti isključivo tehničke prirode i kao takvi se transparentno prijavljuju - ističe se u reagovanju.
Komentarišući izjave bivšeg premijera Dritana Abazovića, iz EPCG navode da se radi o pokušaju politizacije ekoloških pitanja.
- Takav pristup, u kojem se stručne i tehničke odluke pokušavaju predstaviti kao predmet političkog revanšizma, ne doprinosi rješavanju problema, već stvara konfuziju i narušava povjerenje javnosti - poručuju iz EPCG.
Govoreći o zagađenju vazduha u Pljevljima, iz kompanije podsjećaju da je riječ o dugogodišnjem i kumulativnom problemu.
- Pojedinačni pikovi koncentracija sumpor-dioksida u zimskom periodu nijesu neuobičajeni za Pljevlja i ne mogu se posmatrati izolovano - navode iz EPCG, dodajući da dostupni podaci ne ukazuju na istorijski maksimum zagađenja.
Iz EPCG se pozivaju i na podatke Ministarstva zdravlja, prema kojima povećan broj djece sa respiratornim tegobama bilježe gotovo sve opštine u Crnoj Gori.
- Epidemiološka situacija u Pljevljima ne razlikuje se od ostalih opština, a povećan broj oboljenja povezan je sa sezonskim respiratornim infekcijama, a ne sa lokalnim zagađenjem vazduha - navodi se u saopštenju.
Kompanija podsjeća da sprovodi i konkretne mjere za smanjenje zagađenja.
- Za domaćinstva u Pljevljima obezbijeđen je popust od 50 odsto na aktivnu električnu energiju tokom zimskih mjeseci, dok je za korisnike kotlarnice u Skerlićevoj ulici obezbijeđen popust od 75 odsto - saopštili su iz EPCG.
Iz Elektroprivrede Crne Gore poručuju da ostaju otvoreni za saradnju sa svim nadležnim institucijama.
- EPCG neće učestvovati u politizaciji rada institucija, ali će odlučno i argumentovano braniti činjenice, struku i javni interes, u interesu građana Pljevalja i energetske stabilnosti Crne Gore - zaključuje se u saopštenju.

EPCG: Zlonamjerne tvrdnje Abazovića, zaboravlja da je Vlada u kojoj je bio potpredsjednik tražila puštanje u pogon TE Pljevlja

Bokserski savez Crne Gore sa posebnim ponosom najavljuje organizaciju svečanog dočeka za osvajače medalja na Evropskom prvenstvu za juniore u Njemačkoj - šampiona Starog kontinenta Matiju Roganovića i bronzanog Nikolu Raičevića, koji su u gradiću Keinbaum blizu Berlina ispisali jednu od najsjajnijih stranica crnogorskog boksa, saopšteno jeiz Bokserskog saveza Crne Gore.&nbsp;
Matija Roganović i Nikola Raičević su na veličanstven način predstavili Crnu Goru na međunarodnoj sportskoj sceni, kao i preostala dvojica crnogorskih reprezentativaca Luka Otašević i Strahinja Mrdak, koji su zaustavljeni na korak do medalje - u četvrtfinalu.
Ovaj vrhunski sportski rezultat predstavlja potvrdu izuzetnog talenta, istrajnosti i predanog rada mladih boksera, kao i stručnosti njihovog trenerskog tima. Uspjesi Matije Roganovića i Nikole Raičevića nadilaze individualno ostvarenje i imaju poseban značaj za razvoj i afirmaciju boksa u Crnoj Gori.
Bokserski savez Crne Gore poziva predstavnike institucija, sportsku javnost, medije i sve građane da prisustvuju svečanom dočeku i zajednički odaju priznanje osvajačima medalja na Evropskom šampionatu.
Doček će se upriličiti sjutra (četvrtak) na Aerodromu Podgorica u 14 časova, kada je planirano slijetanje aviona iz Beča, sa kojim će se u Crnu Goru vratiti crnogorska ekspedicija.
- Vidimo se da zajedno pozdravimo našeg šampiona Matiju Roganovića i bronzanog Nikolu Raičevića, kao i ostale članove naše uspješne ekspedicije - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

BSCG organizuje svečani doček za osvajače medalja na Evropskom prvijenstvu za juniore: Matija i Nikola, ponosi crnogorskog sporta

Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore Anđela Jakšić-Stojanović i direktor Austrijske agencije za obrazovanje i internacionalizaciju (OeAD) Jakob Karlič potpisali su danas u Beču Memorandum o saradnji između Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore i ove agencije.
Kako je saopšteno, Memorandum se odnosi na unapređenje saradnje u realizaciji projekta „Get ready 4 VET through career guidance“, koji se sprovodi uz podršku OeAD-a, a predstavlja značajan iskorak u reformi sistema karijernog savjetovanja i profesionalnog usmjeravanja u obrazovanju.
U delegaciji Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija bili su i državni sekretari Tatjana Ćalasan i Dragan Marković, koji su zajedno sa ministarkom učestvovali na sastanku sa rukovodstvom OeAD-a.
Tokom sastanka razgovarano je o dosadašnjim rezultatima projekta, efektima njegove implementacije, kao i o mogućnostima dodatnog intenziviranja saradnje u oblastima obrazovanja, stručnog osposobljavanja, nauke i inovacija.
Iz Ministarstva su poručili da potpisivanje Memoranduma potvrđuje zajedničku posvećenost unapređenju kvaliteta obrazovnih politika i praksi, kao i jačanju institucionalnih kapaciteta kroz razmjenu znanja, iskustava i dobrih praksi.

Potpisan Memorandum o saradnji Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija i OeAD-a

Otpad iz Termoelektrane Pljevlja i dalje se odvozi na deponije bez adekvatnih zaštitnih mjera – kamioni su obavijeni dimom koji opasno ugrožava zdravlje građanki i građana. Građanski aktivista Pavle Čolović snimo je jutros oko devet sati kamion koji je odvozio pepeo prema Borovičkom jezeru. - Ovo je pepeo iz Termoelektrane Pljevlja koji se prevozi kamionima i prosipa po putu. Pepeo koji se diže pri svakom prolasku auta. Pepeo koji ulazi u pluća djece. Pepeo koji završava u dvorištima, na prozorima, u vodi, u hljebu. I svi znaju. I svi ćute. Termoelektrana IMA načina da pepeo transportuje bezbjedno. Ima tehnologiju. Ima obavezu. Ima dozvole koje to zahtijevaju. Ali izgleda da nema savjest. Institucije? Nema ih. Inspekcije? Ne vide. Vlast? Okreće glavu. Kad građani dišu – ćutite. Kad djeca kašlju – ćutite. Kad se pepeo prosipa po putu – opet ćutite. Ali kad građani ustanu i kažu DOSTA – onda ima pritisaka, poziva, saslušanja – poručio je Čolović u objavi na društevnoj mreži Fejsbuk.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251217171248_b0d5a4d669f23d84375ba116a59edd4ebc73124b38ea3cf8d5b2057448acd2c3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251217171248_b0d5a4d669f23d84375ba116a59edd4ebc73124b38ea3cf8d5b2057448acd2c3" data-rendition-name="original" width="1200" height="808" loading="lazy" alt="kamion otpad TE"> <figcaption>Kamion sa otpadom – pepelom iz Termoelekratne obavijen dimomporrtal etv</figcaption> </figure>  Dodao je da njegova poruka nije politika ili napad, već činjenica snimljena kamerom. - Pljevlja nisu pepeljara. Građani nisu kolateralna šteta. Djeca nisu statistika. Nećemo ćutati. Nećemo se povući. I nećemo da dišemo pepeo da bi se neko pravio da je sve u redu. Vazduh je pravo. Ćutanje je saučesništvo – zaključio je on. Portal ETV objavio je prije neđelju dana video zapise transporta otpada iz tek ekološki rekonstruisane Termoelektrane do deponije Maljevac. - Otpad je ranije išao cjevovodima, što znači da nije oslobađao prašinu i dim i zagađajuće čestice. Sada ide kamionima kroz naselje Komini do deponije Maljevac sa koje ga potom vjetar raznosi. To je ta ekološki rekonstruisana Tremoelektrana. Sad se i vodena para vrti nad gradom, sa svih strana iz Termoelektrane izbija para – kazao je tada Pljevljak koji nam je dostavio snimke, uz konstataciju da je nakon rekonstrukcije situacija gora nego što je bila. U Pljevljima je danas održan protestni skup zbog zagađenja vazduha sa kojeg je zahtijevano zatvranje Termoelektrane do potpune rekonstrukcije. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FUjWp_n-WXWc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

VIDEO: Kamioni u oblacima dima odvoze pepeo iz Termoelektrane

U Pljevljima je sinoć održano predavanje kojim je započet ciklus razgovora posvećen obnovi Lovćenske kapele, koju su govornici označili kao jedno od ključnih pitanja duhovnog identiteta Crne Gore. Tim povodom predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš kazao je Crna Gora neće dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina, te da nije slučajno što ovaj ciklus predavanja počinje upravo iz Pljevalja, prenose Vijesti.
- Pljevlja su danas najslobodniji grad u Crnoj Gori i imamo čast da se upravo odavde pokrene ciklus predavanja posvećen obnovi Lovćenske kapele- rekao je Vraneš, ističući da je riječ o velikom istorijskom i duhovnom poduhvatu.
On je naglasio da je posebno značajno što se skup održava u prisustvu arhijereja Srpske pravoslavne crkve, poručivši da je obnova kapele na Lovćenu kruna duhovne obnove Crne Gore.
- Ne smijemo da sumnjamo da ćemo uspjeti u obnovi kapele. Možda se ponekad pokažu slabosti našeg naroda, ali moramo znati da mučenička krv hristovih učenika postradalih širom Crne Gore neće dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina- kazao je Vraneš.
Dodao je da je zadatak vjernika da slijede svoje vladike i svetitelje, ističući da današnji arhijereji nastavljaju da „razgrću žar vjere koji je prvi razgrnuo mitropolit Amfilohije“. Prema njegovim riječima, nema istinske sreće u Crnoj Gori bez obnove Lovćenske kapele i potpunog duhovnog preporoda naroda.
- Varaju se svi koji misle da će ekonomski preporod donijeti i duhovni. Upravo je obrnuto, ekonomski preporod dolazi kao posledica duhovnog preporoda- poručio je Vraneš, završivši obraćanje porukom „dogodine u Prizrenu“.
O značaju Lovćenske kapele govorio je i mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, podsjetivši na zavjet Petra II Petrovića Njegoša.
Kako je naveo, Njegoš je iste godine kada je napisao „Luču mikrokozma“ započeo i gradnju kapele na Lovćenu „i jasno zapovijedio da u njoj bude sahranjen, što je potvrdio i na samrtnom času, obavezujući svoje srodnike i naslednike da ispune njegov amanet“.
- Njegoš je svojom crkvom i grobom želio da štiti Crnu Goru, ali je uvijek gledao i na cio srpski narod- kazao je mitropolit Joanikije.
Prema njegovim riječima, vladika Danilo je, čim su se stekli uslovi, izvršio Njegošev amanet, a kasnije je i knjaz Nikola vodio računa da se u kapeli redovno služi sveta liturgija, naročito na Petrovdan, za šta postoje istorijska svjedočanstva. On je odbacio tvrdnje da liturgija nije služena i da kapela nije bila crkva, ocijenivši ih kao neistine.
Govoreći o obnovi kapele nakon njenog rušenja u Prvom svjetskom ratu, mitropolit Joanikije je naveo da je kralj Aleksandar finansirao obnovu, dok je glavni teret posla iznio mitropolit Gavrilo Dožić.
- Kapela je ostala posvećena Svetom Petru Cetinjskom, obnovljena je na istom mjestu i u istim dimenzijama, a sve što je zatečeno od stare kapele ugrađeno je u obnovljeni hram- naglasio je on, navodeći da su suprotne tvrdnje laži koje se decenijama ponavljaju.
Osvrćući se na izgradnju mauzoleja na Lovćenu, Joanikije je rekao da je riječ o građevini u kojoj je „ugrađeno najviše nesporazuma i kontroverzi“, nazivajući je spomenikom nasilja nad Njegošem i Srpskom pravoslavnom crkvom. Naveo je da odluka o izgradnji mauzoleja nikada nije zvanično objavljena, te da je iza rušenja Lovćenske kapele stajao Josip Broz Tito.
Kazao je i da je prilikom rušenja lovćenske kapele došlo jdo nezakonitog braka između nacizma i komunizma.
- Glavni argumenti za rušenje kapele potekli su od Savića Štedimlije, a kasnije ih je u ime Tita razrađivao Vladimir Dedijer- rekao je Joanikije, podsjetivši da su se rušenju protivili brojni ugledni umjetnici i intelektualci, među kojima Petar Lubarda, Mihailo Lalić, Risto Stijović, Miroslav Krleža Skender Kulenović…
Na kraju je poručeno da Lovćenska kapela, iako porušena, i dalje snažno djeluje duhovno, o čemu svjedoče brojne Njegoševe kapele podignute širom Crne Gore i regiona.
- Kapela će se vratiti na Lovćen kada mi budemo bolji, složniji i kada se pokajemo za greške iz makar posljednjih sto godina. Tek tada ćemo biti sposobni da obnovimo kapelu na Lovćenu- zaključio je mitropolit Joanikije.
Predavanje je održano u Centru za kulturu u organizaciji Javne ustanove Narodna biblioteka Stevan Samardžić.

Vraneš o kapeli na Lovćenu: Nećemo dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina

Politika je javni moral. U Dritanovom slučaju - moral je privatna politika.
16.12.
18:18h
Dana 15.12. na ročištu po tužbi Ranka Ubovića i Aleksandra Mijajlovića, Dritan Abazović je pred sudijom ulcinjskog suda saslušan u dokaznom postupku, kao stranka.
To je vrsta dokaza normirana Zakonom o parničnom postupku kada sud upozorava stranku da je dužna da govori istinu, uz posledice ako to ne uradi.
Nakon što je upozoren na posljedice laži - bivši premijer je slagao.
Masno.
 
I treba da uradi ono što bi uradili svi političari u Evropi - da se povuče iz politike - dobrovoljno ili pod pritiskom javnosti.
Što neće važiti za ovu besudnu zemlju.
Zato će svi i prećutati.
 
Da pođem redom.
Na moje pitanje da li prijavio javno iznešenu tvrdnju da hoće da ga likvidiraju, odgovorio je potvrdno. Da bi na moje insistiranje da sud unese u zapisnik kako je potvrdio moje pitanje i kazao da je prijavio SDT-u, ANB, UP, reagovao govoreći "Ne, ne, ne unosite u zapisnik, oni su meni kazali da mi prijeti likvidacija".
 
Na moj novi upit - da li su mu kazali ko su lica koja hoće da ga ubiju, odgovorio je da nijesu.
Pitao sam ga odmah - kako zna da su to Lazović i Ubović, odgovorio je - NIKADA NIJESAM REKAO DA SU ONI.
 
I sudija se zbunio i pitao me, zašto je sve to važno za ovu vrstu parnice.
 
Rekao sam sudiji da je moj interes da ga sudu predstavim kao lice koje nije prijatelj istine.
 
Pred sobom imam tekst sa portala Vijesti od 13.12.2022 .Naslov je "Abazović: Lazović i Ubović žele moju likvidaciju".
 
I u tekstu riječi "Rekao sam ili će oni doći po mene ili ću ja doći do njih".
 
I tekst sa istog portala od 14.12.2022. godine sa naslovom "Lazović i Ubović žele da me ubiju".
 
Dakle, lagao je sudiju da to nikada nije rekao.
 
Lagao je sud.
 
Živimo u državi u kojoj bivši premijer laže pred sudom.
 
I niko se oglasiti neće.
 
A trebali bi da se oglase iz civilnog sektora, političari, kolumnisti, javnost, ambasade Kvinte u Podgorici.
 
Neka i oni kažu nešto.
 
Ovo je tačka zbog koje Abazović više ne može da obnaša politiku.
 
Bivši premijer laže pred sudom, prethodno upozoren da je dužan da govori istinu.
 
Može li dalje?
 
Benefite ove laži i dalje koristi.
Štićena je ličnost samo zbog ove laži.
I to sam mu rekao juče u sudnici.
 
P.S: Politika je javni moral.
U Dritanovom slučaju - moral je privatna politika.

Bivši premijer lagao pred sudom, iako upozoren

Ne znam čemu i odakle stiže iznenađenje što predsjednik Skupštine i lider Andrije Mandić nosi kravatu u bojama trobojke na svečanosti povodom obilježavanja 120 godina od donošenja Ustava Knjaževine Crne Gore.
To nije modni detalj, već poruka – jasna, namjerna i politički precizna simbolika. 
 
Priča o promjeni Ustava kako bi srpski jezik postao službeni samo je dio iste agende. Poruka ide mnogo dalje. Mandić je više puta, bez ikakvog ustručavanja, kazao da Crna Gora treba da ima trobojku. Trobojku je držao i u svom kabinetu. Njemu nije prihvatljiva ni himna Crne Gore, pa je bezbroj puta ponovio da nam treba nova himna – “prihvatljiva svima”. A ko su ti “svi”, nije teško naslutiti. 
 
Ukratko: Mandić ne želi crnogorsku zastavu, ne pjeva i ne priznaje crnogorsku himnu, ne priznaje crnogorski jezik i želi srpski kao službeni. Ništa od crnogorskih državnih simbola ne prihvata. 
 
Ali mu je, gle čuda, sasvim prihvatljivo da bude predsjednik crnogorske Skupštine. Ne smeta mu plata iz crnogorskog budžeta, ni privilegije koje mu daje crnogorska država. Ne smetaju mu benefiti, funkcija ni moć. Smeta mu, izgleda, samo Crna Gora – njen identitet i njeni simboli. 
 
E, to je taj paradoks. Ili, tačnije, licemjerje. 
 
Da je vječna!

Mandićeva kravata kao poruka: Simboli na udaru, fotelja netaknuta

Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović u novembru je primio 4.222 eura proizilazi iz javno objavljenih podataka o prihodima državnih funkcionera.
Odmah iza Novovića u Specijalnom državnom tužilaštvu po primanjima u novembru je specijalna tužiteljka Sanja Jovićević i njena neto zarada bila je 4.202 eura, dok je njenog kolege Jovana Vukotića &nbsp;- osnovnog državnog tužioca koji je upućen u Specijalno državno tužilaštvo 3.712 eura, 32 eura manje primila je njegova koleginica Nataša Bošković.
U Specijalnom državnom tužilaštvu osim Novovića, Jovićević, Vukotića i Boškovića je još 14 tužilaca.
Poslije tužiteljke Bošković su specijalna tužiteljka Tanja Čolan Deretić sa 3.598 eura, Ljiljana Lakić, predsjednica Upravnog odbora Centra za edukaciju u sudstu i državnom tužilaštvu, koja je zaradila 3.523 i Vukas Radonjić sa 3.486, dok je 30 eura manje - 3.456 primio njegov kolega Miroslav Turković. Poslije tužioca Turkovića slijede tužilac Miloš Šoškić sa neto zaradom od 3.381 euro, tužiteljka u Osnovnom državnom tužilaštvu upućena u SDT Ivana Petrušić Vukašević primila je 3.373 - euro manje primila je Marija Raspović &nbsp;- 3.372 eura, dok je Zoranu Vučiniću novembarska zarada bila 3.342, nešto manje primili su tužioci - Živko Savović i Ana Perović po 3.247 eura. Prema podacima o prihodima državnih funkcionera - tužilac Ivan Medojević primio je 3.090, a tužiteljka iz osnovnog državnog tužilaštva upućena u SDT Maja Janković 3.030, dok je sa nešto manjom zaradom tužilac Siniša Milić upućen iz ODT u Specijalno tužilaštvo – njegova zarada u novembru je 2.253 eura.
Najmanju platu primo je tužilac Saša Čađenović 1.515 eura.

Tag: napadi