<p>Saudijsko ministarstvo obrane potvrdilo je napad dronovima na rafineriju nafte Ras Tanura, navodeći da su letjelice srušene i da nema povrijeđenih.</p>
<p>Vijest je objavljena nedugo nakon što je Bloomberg izvijestio da je saudijska državna naftna kompanija Aramco privremeno zaustavila proizvodnju u toj rafineriji zbog napada.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fclashreport%2Fstatus%2F2028371868164485136%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2028371868164485136%7Ctwgr%5E1f58f28b52a64ca65c46e432c67e4f920aedf83a%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Radnici u Aramcovim postrojenjima napuštaju pogone nakon dojava o napadima.</p>
<p>To je jedna od najvećih rafinerija na svijetu, sa kapacitetom prerade od 550.000 barela dnevno. Moguće zatvaranje bi stoga moglo pojačati zabrinutost zbog globalne ponude, posebno zato što je pomorski saobraćaj kroz Ormuski moreuz skoro potpuno obustavljen.</p>
<p>To je jedna od najvećih rafinerija na svijetu, sa kapacitetom prerade od 550.000 barela dnevno. Moguće zatvaranje bi stoga moglo pojačati zabrinutost zbog globalne ponude, posebno zato što je pomorski saobraćaj kroz Ormuski moreuz skoro potpuno obustavljen.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fclashreport%2Fstatus%2F2028371868164485136%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2028372870452437130%7Ctwgr%5E1f58f28b52a64ca65c46e432c67e4f920aedf83a%7Ctwcon%5Es2_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Između 13 i 15 miliona barela nafte transportuje se kroz ovaj strateški prolaz, što čini petinu svjetske ponude, a saobraćaj je zaustavljen nakon jučerašnjih napada na brodove u njegovoj blizini.</p>
<p>Iranski raketni i napadi dronova prijavljeni su širom Zaliva, a među ciljevima su aerodromi, luksuzni hoteli i drugi civilni objekti.</p>
<p>Izvještaji o napadima stigli su iz Bahreina, Iraka, Jordana, Kuvajta, Omana, Katara, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata, što je izazvalo snažan odgovor vlada tih zemalja.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Napadnuto jedno od najvećih naftnih čvorišta na svijetu

<p>Njemački kancelar <b>Fridrih Merc</b> opet nije htio da kritikuje SAD i Izrael zbog napada na Iran i samo je pozvao Iran da odmah prekine „nasumične napade“ na države u regionu.</p>
<p>Osim toga, treba razmišljati „o danu poslije“, rekao je Merc u nedjelju (1. mart) u izjavi u Kancelarskom uredu. Treba u Izraelu, u regionu i u Evropi „pripremiti plan s Iranom za taj dan poslije“.</p>
<p>Njemačka vlada dijeli „olakšanje mnogih Iranaca što se ovaj režim mula sada bliži kraju“, dodao je kancelar.</p>
<p>- Sa Sjedinjenim Državama i Izraelom dijelimo interes da prestane teror tog režima i da se zaustavi opasno nuklearno i balističko naoružavanje 2 - rekao je on, tumačeći da vojni udari treba da „okončaju razorno djelovanje oslabljenog režima“.</p>
<p>Istovremeno, Merc je jasno rekao da ne zna šta će podstaći ovaj razvoj događaja. </p>
<p>- To nije bez rizika. Ne znamo do kakve će eskalacije iranski protivudari još dovesti region. Ne znamo, uostalom, hoće li plan uspjeti: omogućiti političke promjene iznutra vojnim udarima spolja - istakao je Merc.</p>
<p>Ujedno je rekao da se nada kraju borbi. </p>
<p>- Nadamo se da će ove vojne akcije uskoro završiti - poručio je njemački kancelar.</p>
<h2>Bezbjednost baš svih u Njemačkoj</h2>
<p>Njemačka vlada, nakon napada SAD i Izraela na Iran, ne vidi naznake za bitno pogoršanje bezbjednosne situacije u Njemačkoj.</p>
<p>- Trenutno nema pokazatelja da treba da se pripremimo na vrlo veliku prijetnju. Ali i dalje pomno pratimo situaciju, i preko naših obavještajnih službi i kroz policijske službe - rekao je demohrišćanin Merc nakon sjednice Nacionalnog savjeta za bezbjednost u Berlinu.</p>
<p>Merc je podsjetio da je u posljednjih deset godina u Njemačkoj i Evropi bilo ponovljenih napada na Irance u egzilu. </p>
<p>- Znamo da su iranske obavještajne službe aktivne u Evropi i u Njemačkoj - kazao je on.</p>
<p>Zato se odmah nakon napada raspravljalo o tome kako poboljšati bezbjednosne mjere. Njemački ministar unutrašnjih poslova <b>Aleksander Dobrint </b>o tome je razgovarao i s ministrima unutrašnjih poslova saveznih pokrajina.</p>
<p>Sve će se učiniti kako bi se zajamčila bezbjednost ljudi u Nemačkoj, uvjerio je kancelar. </p>
<p>- To se posebno odnosi na zaštitu jevrejskih, izraelskih i američkih institucija. Nećemo tolerisati antisemitske ili antiameričke napade na njemačkom tlu - zaključio je Merc.</p>

1250x600

1084x550

Merc kritikuje Iran i nije siguran u uspjeh SAD i Izraela: To nije bez rizika

<p>Sjedinjene Američke Države i Izrael nijesu započeli ovu operaciju zbog ekonomskih ili geopolitičkih interesa, već zato što je svijet u opasnosti, naveo je u autorskom tekstu <b>Jair Lapid</b>, 14. premijer Izraela i trenutno lider opozicije.&nbsp;</p>
<p>Lapid je, povodom izraelsko-američkog napada na Iran, napisaoautorski tekst za The Economist.</p>
<p>- Ove redove pišem iz skloništa u svojoj kući. Sa mnom su supruga, kćerka i trojica mladih pripadnika obezbjeđenja koji su pomalo posramljeni cijelom situacijom. Ovo nije lak trenutak. Niko ne voli da mu život bude ugrožen. Ali, kao i ogromna većina izraelskih građana, vjerujem da je ovo nužno - naveo je Lapid u autorskom tekstu.</p>
<p>Ono što se odigralo proteklih dana predstavlja, navodi on, rijetkost u sukobima 21. vijeka: "pravedan rat".&nbsp;</p>
<p>- Rat u kojem postoji moralna jasnoća između dobra i zla. Sjedinjene Američke Države i Izrael nijesu započeli ovu operaciju zbog ekonomskih ili geopolitičkih interesa, već zato što je svijet u opasnosti - ocijenio je Lapid.</p>
<p>Prema njegovim riječima, ako iranski režim uspije da razvije nuklearno oružje, na čemu aktivno radi, svijet je u opasnosti.&nbsp;</p>
<p>- Ako nastavi da unapređuje svoj program balističkih projektila, Izrael i svaka druga zemlja na Bliskom istoku su u opasnosti. Ako ajatolasi ostanu na vlasti u Teheranu, građani Irana su u opasnosti - istakao je on.</p>
<p>Vladavina ajatolasa, kaže Lapid, nije „vlada“ u uobičajenom smislu te riječi. To je, smatra on, teroristička organizacija koja je otela državu.&nbsp;</p>
<p>- Svi koji su u protekla 24 sata pitali zašto iranski nuklearni program opravdava rat postavljaju pogrešno pitanje. Pravo pitanje glasi: šta bi se dogodilo da je Al-Qaeda 11. septembra 2001. posjedovala nuklearno oružje? Da li bi ga upotrijebila protiv Amerike i Izraela? Odgovor je jednostavan: naravno da bi - stava je on.</p>
<p>Po istoj logici, navodi Lapid, ako Iran dođe do nuklearnog oružja, upotrijebiće ga. Podsjeća da je Iran već koristio balističke projektile, i to ne samo protiv Izraela.&nbsp;</p>
<p>- Takva je priroda tog režima; takvi su njegovi ciljevi - dodao je on.</p>
<p>Izrael je, kaže, stalno u političkoj oluji.&nbsp;</p>
<p>- U toj oluji sam s pravom stekao reputaciju „<b>Netanjahuovog</b> najžešćeg političkog rivala“. Oštro sam kritikovao način na koji su vođeni pojedini segmenti operacija u Gazi, kao i način na koji vlada Benjamin Netanjahu nije obuzdala nasilje doseljenika na Zapadnoj obali. Ipak, kada je riječ o ovoj vojnoj kampanji, stojim iza vlade i iza operacije u Iranu. Zašto? Zato što ovo nije političko pitanje – ovo je pitanje opstanka - kazao je Lapid.</p>
<p>Poručio je da je cijeli Izrael ujedinjen pred iranskom prijetnjom, iza svojih vojnika i pilota i u zahvalnosti predsjedniku <b>Donaldu Trampu</b> na, kako kaže, rijetkom liderstvu i hrabrosti koju je pokazao.&nbsp;</p>
<p>- Po ovom pitanju nema opozicije ni koalicije. U svim godinama koje sam proveo u politici ne sjećam se takvog konsenzusa - kazao je Lapid.</p>
<p>Kako je naveo, bilo je jasno, kao i svima uključenima, da Iranci nijesu pregovarali u dobroj vjeri u Omanu i Ženevi.&nbsp;</p>
<p>- Kupovali su vrijeme kako bi obogaćivali uranijum i razvijali balističke projektile. Slali su svoje terorističke posrednike – od Iraka do Libana, od Sudana do Gaze – da šire haos, terorizam i smrt širom Bliskog istoka. Istovremeno su nastavili da guše i ubijaju sopstveni narod. Brutalnost s kojom je režim postupao prema mladim Irancima koji su tražili samo slobodu i osnovna prava nije samo potresna; ona otkriva karakter nasilnih vođa u Teheranu. Režim koji ne oklijeva da ubije desetine hiljada svojih građana, zašto bi oklijevao da ubije Amerikance, Izraelce ili umjerene muslimane u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Bahreinu - dodao je Lapid.</p>
<p>Takvi režimi, smatra on, uvijek prave istu grešku: "ne razumiju da demokratija nije slabost, već izvor snage".</p>
<p>- Budući da sami poznaju samo prijetnje i brutalnost, vjeruju da će ih stalno zastrašivanje zaštititi od suočavanja. Umjesto toga, probudili su najveću vojnu silu koju je čovječanstvo ikada poznavalo - kazao je on.</p>
<p>Ističe da je ta sila sebi postavila teške, ali ostvarive ciljeve.&nbsp;</p>
<p>- Amerika i Izrael učiniće ono što je potrebno: osigurati da Iran ne posjeduje nuklearno oružje niti balističke projektile i lansirne sisteme. Takođe je potrebno zadati udarac Revolucionarnoj gardi i miliciji Basidž kako bi se spriječilo dalje ugnjetavanje iranskog naroda - naglasio je Lapid.</p>
<p>Ipak, konstatuje da pitanje opstanka ovog režima terora ne zavisi samo od Amerike i Izraela. Eliminacija „vrhovnog vođe“ Alija Hamneija, smatra Lapid, nije samo opravdana, "kao što priliči diktatoru odgovornom za smrt – već bi mogla biti trenutak kada iranski narod pronađe snagu da promijeni svoju sudbinu".&nbsp;</p>
<p>- Iranska omladina pokazala je izuzetnu hrabrost kada je izašla na ulice u januaru. Ostaje da se vidi hoće li iznjedriti vlastitog Nelsona Mandelu ili Leha Valensu koji će ih povesti ka slobodi - naglasio je on.</p>
<p>Lapid je kazao da svi imaju gorka sjećanja na pokušaje nametanja vlada i sistema spolja. To, kako navodi, uspijeva samo kada autentičan i jasan glas za slobodu dolazi iz samog naroda.</p>
<p>- U prvim satima rata poslao sam poruku na persijskom jeziku iranskom narodu: „Narode Irana, vi nijeste naši neprijatelji. Vaše proteste pratili smo sa divljenjem i poštovanjem. Stojimo uz vas protiv ovog zlog režima – režima koji je donio samo smrt i razaranje vašoj zemlji i cijelom regionu. Kada se ovaj rat završi i ovaj režim nestane, molićemo se za mir između naših istorijskih naroda i za početak nove ere na Bliskom istoku.“ Za dobrobit iranskog naroda, nadam se da će pronaći snagu da promijeni sopstvenu sudbinu. Ako to učine, pronaći će ispruženu ruku Izraela za mir - poručio je Lapid.</p>

Bivši premijer Izraela: Konačno jedan pravedan rat

<p>Rusija je lansirala više od 34.000 projektila na Ukrajinu tokom tri zimska mjeseca, izjavio je danas ukrajinski predsjednik <b>Volodimir Zelenski</b>.</p>
<p>- Ukrajinci žive pod hiljadama napada Rusije koja koristi razne vrste oružja. Samo u posljednjoj nedelji, Rusija je koristila više od 1.720 jurišnih dronova, skoro 1.300 vođenih avio-bombi i više od 100 raketa različitih tipova protiv Ukrajine - napisao je Zelenski na društvenim mrežama.</p>
<p>Predsjednik Ukrajine je rekao da su tokom tri zimska mjeseca, ruske snage ispalile više od 14.670 vođenih bombi, 738 raketa i skoro 19.000 jurišnih dronova, uglavnom aviona tipa Šahed rusko-iranskog dizajna, ističući da te iste dronove sada koristi Iran na Bliskom istoku.</p>
<p>- Protiv zla se mora boriti svuda u svijetu. Kada Sjedinjene Američke Države i njihovi partneri pokažu dovoljnu odlučnost, čak će i najkrvoločniji diktatori na kraju biti pozvani na odgovornost za svoje zločine - zaključio je ukrajinski predsjednik.</p>

Zelenski: Rusija lansirala više od 34.000 projektila na Ukrajinu tokom tri mjeseca

<p>Djelovi Dubaija danas izgledaju gotovo neprepoznatljivo: iako je vikend i zimska sezona, gradske plaže i tržni centri su skoro prazni.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260301170332_5044d2548b121aa110b7d005085cd57e1dfaf4a59e8bd20c823ea779254a31e9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260301170332_5044d2548b121aa110b7d005085cd57e1dfaf4a59e8bd20c823ea779254a31e9" data-rendition-name="original" width="6679" height="4453" loading="lazy" alt="Dubai"> </figure>  <p>Auto-putevi su uglavnom prazni, a nebo je bez uobičajenih aviona koji dolaze i odlaze. Dubai Marina, inače prepuna jahti i zabava na brodovima, izgleda neobično mirna, navodi CNN.</p> <p>Za mnoge stanovnike, osjećaj je bio kao povratak u vrijeme tzv. lokdauna tokom pandemije koronavirusa prije šest godina, kada je jedno od najprometnijih svjetskih tranzitnih čvorišta naglo utihnulo. Škole u gradu ponovo su prešle na onlajn nastavu, a porodice ostaju u svojim domovima.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260301170332_26a33b727a5fa57662b463e3e06138260412b633defc329ced3d0890e5dba9d2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260301170332_26a33b727a5fa57662b463e3e06138260412b633defc329ced3d0890e5dba9d2" data-rendition-name="original" width="7742" height="5161" loading="lazy" alt="Dubai"> </figure>  <p>Neki stanovnici su išli do supermarketa kako bi se snabdjelinamirnicama. Aplikacije za dostavu hrane prijavile su kašnjenja jer je potražnja naglo porasla. U kvartovima, koji su obično puni ljudi do kasno uveče, ulice su puste.</p> <p>Pošto je vazdušni prostor UAE-a zatvoren, neki su se ljudi odvezli u mirnije djelove zemlje. U Hati, blizu granice s Omanom, barem jedan hotel pretvorio je konferencijsku salu u improvizovano sklonište za turiste koji su se odjavili, ali nisu mogli odletjeti kući.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260301170332_98cfbd51c6104b0ecbb696650e9fdbd6a7d3d3362c560bf734fb59a06dfceab3.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260301170332_98cfbd51c6104b0ecbb696650e9fdbd6a7d3d3362c560bf734fb59a06dfceab3" data-rendition-name="original" width="7736" height="5157" loading="lazy" alt="Dubai"> </figure>  <p>Drugi su cestom prešli u Oman, koja je barem u početku bila jedina zemlja u regiji netaknuta jučerašnjim iranskim napadima. Međutim, u nedjelju su omanske vlasti saopštile da su dva drona ciljala tamošnju luku.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260301170332_04729808b8623751c695c34d65438b159cf5bf6aa80ef99f37b660d191d4f016.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260301170332_04729808b8623751c695c34d65438b159cf5bf6aa80ef99f37b660d191d4f016" data-rendition-name="original" width="5894" height="3929" loading="lazy" alt="Dubai"> </figure>  <p>Dubai, grad koji se ponosi sigurnošću i stabilnošću, nema javna skloništa od bombi. Mnogi stanovnici su zato subotnju noć proveli u podzemnim garažama. Roditelji su pokušavali da zaštite uznemirenu djecu od stvarnosti eksplozija iznad njihovih glava.</p>

(FOTO) Neobična slika Dubaija: Plaže i tržni centri bez ljudi, hoteli pretvoreni u skloništa

<p>Premijer Crne Gore<b> Milojko Spajić </b>osudio je napade na teritorije Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), poručujući da Crna Gora stoji uz tu zemlju u teškim trenucima.</p>
<p>Spajić je na mreži X saopštio da je obavio telefonski razgovor sa predsjednikom UAE <b>Mohamedom bin Zajedom Al Nahjanom.</b></p>
<p>- Razgovarao sam sa Njegovim visočanstvom predsjednikom Mohamedom bin Zajedom i drugim bliskim prijateljima u UAE kako bih prenio punu podršku Crne Gore nakon napada. Najoštrije osuđujemo ove ničim izazvane akte protiv nevinih civila i suverene teritorije. Crna Gora čvrsto stoji uz UAE u ovim teškim trenucima - poručio je Spajić.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F2028129228898586853&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spajić: Najoštrije osuđujemo ničim izazvane akte protiv nevinih civila i suverene teritorije, Crna Gora čvrsto uz UAE

<p>Papa <b>Lav XIV </b>u nedjelju je upozorio da američko-izraelski vazdušni napadi na Iran rizikuju gurnuti Bliski istok u "nepopravljivi ponor", pozivajući čelnike da zaustave opasnu spiralu nasilja.</p>
<p>Govoreći na Angelusu, papa je izrazio "duboku zabrinutost" zbog nedavnih događaja i pozvao nacije da odaberu dijalog umjesto rata.</p>
<p>- Stabilnost i mir ne grade se međusobnim prijetnjama, niti oružjem, koje sije uništenje, bol i smrt, već samo razumnim, autentičnim i odgovornim dijalogom - rekao je papa, prema "Vatican Newsu".</p>
<p>Suočen s mogućnošću tragedije ogromnih razmjera, papa je uključenim stranama uputio iskren apel da preuzmu moralnu odgovornost za zaustavljanje spirale nasilja prije nego što, kako je rekao, postane nepopravljivi ponor.</p>
<p>Papino upozorenje došlo je nakon što su Izrael i SAD u subotu pokrenuli zajedničku vojnu operaciju protiv Irana, nazvanu "Operacija Epski bijes". </p>
<p>U napadima je navodno ubijeno nekoliko visokih zvaničnika, uključujući iranskog vrhovnog vođu ajatolaha Alija Hamneija, koji je vladao Islamskom Republikom više od tri decenije, prenosi Fox.</p>

Papa Lav XIV poslao hitan apel svijetu: Zaustaviti spiralu nasilja prije nego što postane nepopravljivi ponor

<p>Zgrada ambasade Srbije u Teheranu oštećena je tokom prijepodneva u vazdušnim napadima na Iran.</p>
<p>Kako javlja RTS, nema povrijeđenih.</p>
<p>Oni navode da je gađana vojna baza koja se nalazi u blizini ambasade Srbije.</p>
<p>Informaciju je potvrdio i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u razgovoru za Prvu TV i dodao da je osoblje ambasade danas započelo povlačenje u Baku.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fteheranom-odjekuju-eksplozije-ubijen-nacelnik-generalstaba-oruzanih-snaga-irana-broj-poginulih-u-napadu-na-skolu-porastao-na-118-nove-eksplozije-u-dubaiju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Ambasada Srbije oštećena tokom vazdušnih napada na Teheran

<p>Iran je tokom noći, čini se, intenzivirao svoje napade na Izrael, a sirene za uzbunu su oglašavane širom Izraela. Na društvenim mrežama je objavljen niz snimaka kako iranske rakete pogađaju Tel Aviv, ali i snimci razaranja na zemlji.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fvideo.klix.ba%2Fhls%2F0FUyxXOj%2F0FUyxXOj.m3u8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Izraelski mediji javili su da je jedna osoba poginula, a da je 21 osoba povrijeđena u udarima.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fvideo.klix.ba%2Fhls%2FOnCbwbRg%2FOnCbwbRg.m3u8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Više zgrada i automobila je ozbiljno oštećeno uslijed pogotka prema snimcima.</p>
<p>Takođe, posebno je objavljeno da je u centralnom Izraelu u napadima povrijeđeno pet osoba.</p>
<p>Trupe IDF-a iz Brigade za pretragu i spašavanje Komande domaće fronte poslate su na mjesto udara balističke rakete u Tel Avivu. Vojska navodi da snage sprovode "opsežne spasilačke i evakuacijske aktivnosti".</p>

Iran "zasipa" Tel Aviv raketama: Objavljeni snimci razaranja, ima i ranjenih

<p>Iran je večeras pokrenuo treći talas osvetničkih napada.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fizrael-napao-iran-tvrde-da-je-cilj-uklanjanje-prijetnji-po-drzavu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Najveća američka vezdušna baza na Bliskom istoku, Al Udeid u Kataru, našla se na meti iranskog raketnog napada.&nbsp;</p>
<p>Prema kanalima za praćenje, ispaljeni projektil nije uspio da presretne nekoliko protivvazdušnih raketa sistema Patriot.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fnexta_tv%2Fstatus%2F2027848783472755014%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2027848783472755014%7Ctwgr%5E9e5690de1846400cd40275d8641dcd2b90bbae3b%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Agencije javljaju da je međunarodni aerodrom u Dubaiju pogođen dronom, ali i hotel s pet zvjezdica Burj Al Arab. Pogođeni hotel, visok 321 metar i sa 60 spratova, nalazi se na vještačkom ostrvu u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fclashreport%2Fstatus%2F2027864844397891729%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2027864844397891729%7Ctwgr%5E1d47fc3c8fd6b16d2810e7341ebb4875e502bb47%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Nakon incidenta u gradu je pokrenuta evakuacija stanovništva. Ljudi se upućuju u podzemna parkirališta. Ima povrijeđenih.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fnexta_tv%2Fstatus%2F2027854921567981838%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2027854921567981838%7Ctwgr%5E9e5690de1846400cd40275d8641dcd2b90bbae3b%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fclashreport%2Fstatus%2F2027851520218222828%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2027851520218222828%7Ctwgr%5E9e5690de1846400cd40275d8641dcd2b90bbae3b%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Iranski raketni napad na američku bazu u Kataru, pogođeni i aerodrom i Burj Al Arab u Dubaiju

<p>Skupština Crne Gore usvojila je prijedlog rezolucije o integraciji Crne Gore u Evropsku uniju (EU) glasovima 53 poslanika.</p>
<p>Na prvoj sjednici <b>proljećnjeg zasijedanja u 2026. godini, a glasovima 41 poslanika usovjene su izmjene</b> Zakona o strancima, Zakona o državnim službenicima i namještenicima i Zakona o osiguranju.</p>
<p>Glasovima 42 poslanika usvojene su izmjene Zakona socijalnoj i dječijoj zaštiti i Zakona o socijalnom stanovanju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 54.9565%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmugosa-mandic-izbjegava-da-presjedava-skupstinom-na-cetinju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Skupština usvojila Rezoluciju o integraciji Crne Gore u EU

<p>Sloboda štampe u Evropi tokom 2025. godine i dalje je bila pod stalnim pritiskom, izazvanim pravnim prijetnjama, fizičkim napadima i zastrašivanjem, pokušajima preuzimanja medija i transnacionalnom represijom, navodi se u godišnjem izvještaju partnerskih organizacija Platforme Savjeta Evrope za promociju zaštite novinarstva i sigurnosti novinara.</p>
<p>Ovu situaciju ublažile su inicijative u nekoliko država i na evropskom nivou, s ciljem unapređenja slobode štampe i sigurnosti novinara, uključujući usvajanje akcionih planova za zaštitu novinara i zakonodavstvo u nekim zemljama koje se bavi pitanjima poput zloupotrebe tužbi, dezinformacija i zaštite izvora.</p>
<p>Izvještaj, pod nazivom „Na rubu: Sloboda štampe 2025“, ističe da je Rusija ratom protiv Ukrajine ostala najozbiljnija prijetnja novinarima: četiri medijska radnika su ubijena, drugi su povrijeđeni, a mnogi ostaju pritvoreni u okupiranim teritorijama ili su nestali.</p>
<p>Širom Evrope, kako se navodi u Izvještaju, novinari su često bili fizički napadani tokom protesta, od strane policije, političkih aktera i demonstranata. Ovakvi napadi zabilježeni su u četvrtini država obuhvaćenih izvještajem, pri čemu su najviši nivoi zabilježeni u Gruziji, Srbiji i Turskoj.</p>
<p>U nekoliko zemalja javni mediji su bili izloženi političkom uplitanju, restriktivnom zakonodavstvu i nedovoljnom finansiranju. Zloupotreba tužbi, poznata kao SLAPP (Strategic Lawsuits Against Public Participation), i dalje se široko koristi za ušutkavanje medija. U tom smislu, partnerske organizacije Platforme pozdravljaju inicijative u nekoliko zemalja za implementaciju i EU direktive i preporuke Savjeta Evrope protiv SLAPP-ova.</p>
<p>Izvještaj takođe, kako se dodaje, izražava zabrinutost zbog digitalnog nadzora novinara putem špijunskog softvera, transnacionalne represije novinara, zakonodavstva o „stranim agentima“ usvojenog ili planiranog u nekoliko zemalja, te zbog nesigurnih radnih uslova medijskih radnika u mnogim državama.</p>
<p>U 2025. godini, partnerske organizacije Platforme objavile su 344 upozorenja o ozbiljnim prijetnjama slobodi medija, što predstavlja značajan porast (+29 odsto) u odnosu na 2024. kada je registrovano 266 slučajeva. Zemlje sa najvećim brojem upozorenja bile su Rusija (50), Turska (49), Gruzija (35), Srbija (35) i Ukrajina (27) – uglavnom vezano za teritorije pod ruskom okupacijom ili pripisano ruskim snagama.</p>
<p>Najčešća kategorija upozorenja (90) odnosila se na napade na fizičku sigurnost i integritet novinara, uključujući ubistvo četiri medijska radnika u ruskim napadima dronovima: ukrajinskih novinara Olene Hramove, Jevhenija Karmazina i Tetjane Kulik, francuskog fotoreportera Antonija Lalikana, te smrt turskog slobodnog novinara Hakana Tosuna nakon brutalnog napada. Do 31. decembra 2025. godine, 51 ubistvo novinara ostalo je neriješeno na Platformi.</p>
<p>Izvještaj upozorava na sistematsko korišćenje hapšenja kao alata kontrole medija. Zaključno, 31. decembra 2025. godine, 148 novinara bilo je pritvoreno u Evropi, uključujući 36 u Azerbejdžanu, 32 u Rusiji, 27 u Bjelorusiji, 26 pritvorenih od strane Rusije na okupiranim teritorijama Ukrajine, 24 u Turskoj, dva u Armeniji i jednog u Gruziji.</p>
<p>Partnerske organizacije Platforme pozivaju Savjet Evrope, Evropsku komisiju i 46 država članica Savjeta Evrope da provode standarde slobode štampe. Oni preporučuju, kao prioritet, jačanje sigurnosti novinara, punu implementaciju anti-SLAPP standarda, očuvanje nezavisnosti javnih medija i povećanje zaštite novinarki, među ostalim mjerama.</p>
<p>Organizacije-partneri naglašavaju da Novi demokratski pakt za Evropu Savjeta Evrope treba da postavi slobodu medija, pluralizam i sigurnost novinara u srž demokratske otpornosti, uključujući zaštitu od dezinformacija i medijskog preuzimanja, kao i plan integracije ciljeva zaštite novinara u relevantne aktivnosti Savjeta Evrope.</p>
<p>Iako je, nažalost, u 2025. manje od trećine upozorenja dobilo odgovor vlada, partneri pozivaju države da pojačaju saradnju sa Platformom.</p>
<p>Godišnji izvještaj Platforme obuhvata 46 država članica Savjeta Evrope, kao i Rusiju, nakon njenog isključenja iz Savjeta Evrope 2022. godine, i Bjelorusiju.</p>

Izvještaj o slobodi štampe: Sve neprijateljskije okruženje za novinarstvo u Evropi

<p>Akteri poput Demokrata najveća su prijetnja ulasku suverene Crne Gore &nbsp;u Evropsku uniju i to je problem koji će se uskoro morati riješiti, saopštio je danas hrvatski europoslanik <b>Tomislav Sokol.</b></p>
<p>On je to, kako je naveo na mreži Iks (X) kazao na sastanku Delegacije Evropskog parlamenta za Crnu Goru.</p>
<p>- Istakao sam podršku crnogorskom evropskom putu, slobodnom od pogubnog uticaja Beograda - zaključio je Sokol.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FTomislavSokol%2Fstatus%2F2028815631642992707%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2028815631642992707%7Ctwgr%5Ec9cdf390092191e9faa7ef4aaa58fac779090492%7Ctwcon%5Es1_c10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Sokol: Akteri poput Demokrata najveća su prijetnja ulasku suverene CG u EU

<p>Opšta Bolnica Moj Lab je počela sa radom, tim povodom menadžment bolnice, sa timom domaćih i međunarodnih stručnjaka u oblasti medicine sastao se i održao radni doručak sa predstavnicima medija.&nbsp;</p>
<p>Događaju je prisustvovalo 29 predstavnika crnogorskih medija, koji su imali priliku da u direktnom razgovoru sa rukovodstvom i ljekarskim timom bolnice dobiju detaljne informacije o kapacitetima, planovima i strateškim pravcima razvoja ustanove.</p>
<p>Radnom doručku prisustvovali su direktor Opšte bolnice Moj Lab Damir Davidovic, medicinski direktor Prof. dr Marko Ercegovac, kao i šest ljekara različitih specijalnosti, koji su predstavili ključne medicinske segmente bolnice i odgovarali na pitanja novinara.</p>
<p>Među govornicima su bili i prof. dr<b> Ljiljana Mirković</b>, specijalista ginekologije i akušerstva, koja je predstavila kapacitete i savremeni koncept rada porodilišta. Posebno je istakla značaj najsavremenijeg aparata STAN 41, posljednje generacije tehnologije iz sjeverne Evrope, koji omogućava napredno praćenje stanja ploda tokom porođaja. Primjena ovog sistema značajno smanjuje rizik od komplikacija, naročito u situacijama kada zbog nedostatka kiseonika može doći do posljedica po zdravlje novorođenčeta, uključujući i one koje se manifestuju kasnije u životu.</p>
<p>Dr <b>Sanja Čejović</b>, specijalista radiologije, govorila je o primjeni tehnoloških inovacija u oblasti radiološke dijagnostike, naglašavajući njihov značaj u prevazilaženju ključnih izazova domaćeg zdravstvenog sistema. Tom prilikom predstavljen je Siemens-ov skener posljednje generacije, jedinstven na Balkanu, koji se odlikuje izuzetnom brzinom i mogućnošću snimanja cijelog tijela za svega dvije sekunde, uz minimalnu dozu zračenja. Ukazala je na njegove napredne dijagnostičke performanse, koje otvaraju nove mogućnosti za ranu detekciju i prevenciju malignih oboljenja.</p>
<p>O savremenim pristupima u ortopediji i formiranju Centra izvrsnosti za ortopediju i traumatologiju govorio je dr <b>Predrag Živanović</b>, ističući značaj multidisciplinarnog pristupa, savremene opreme i visokospecijalizovanog kadra u tretmanu najkompleksnijih stanja iz ove oblasti.</p>
<p>Prof. dr <b>Aleksandra Aranđelović </b>predstavila je interventne kardiološke procedure i nove mogućnosti liječenja, naglašavajući da je objedinjavanjem usluga ostvaren značajan iskorak u razvoju kardiologije. Ono što ranije nije bilo moguće realizovati u okviru Poliklinike Moj Lab, sada je dostupno u Opštoj bolnici Moj Lab, čime je pacijentima obezbijeđena potpuna i sveobuhvatna kardiološka usluga – od savremene dijagnostike do najsloženijih interventnih procedura.</p>
<p>Dr <b>Darko Mirković</b>, specijalista opšte i vaskularne hirurgije sa subspecijalizacijom iz onkologije, govorio je o novim standardima savremene abdominalne hirurgije, sa posebnim osvrtom na liječenje bolesti jetre i želuca, kao i na primjenu minimalno invazivnih operativnih tehnika. Istakao je značaj savremenih onkoloških protokola u tretmanu oboljenja jetre, pankreasa i digestivnog trakta, naglašavajući da primjena najmodernijih procedura omogućava precizniji, bezbjedniji i efikasniji pristup liječenju pacijenata.</p>
<p>Dr <b>Milan Mijović</b>, specijalista grudne hirurgije, ukazao je na važnost saradnje sa državnim institucijama i podrške Ministarstva zdravlja, ističući da je Opšta bolnica Moj Lab opremljena u skladu sa savremenim evropskim standardima, čime su stvoreni uslovi za pružanje visokokvalitetne i pouzdane zdravstvene zaštite.</p>
<p>Odgovarajući na pitanja novinara, direktor Opšte bolnice Moj Lab <b>Damir Davidović</b> istakao je da je ovaj zdravstveni sistem u potpunosti otvoren za saradnju sa javnim sektorom, sa ciljem unapređenja dostupnosti i kvaliteta zdravstvene zaštite. Poseban akcenat stavljen je na društveno odgovorne aktivnosti, koje su započete već prvog dana rada bolnice. Tim povodom, građanima su tokom cijelog dana omogućeni poklon pregledi u okviru poliklinike bolnice, kao simbol posvećenosti zajednici i brige o zdravlju stanovništva.</p>

Otvorena Opšta bolnica Moj Lab: Stručnost, odgovornost i napredna medicinska tehnologija kao temelj rada

Društvo

Tender potvrdio da je Rudnik obmanjivao javnost - novo korito Ćehotine je puklo

Kolumne

,,SLUČAJ MEDENICE”: Zloupotreba državne sile u političke svrhe

Politika

Nikolić: Ako policija može čuvati Cetinjski manastir i Botun, može nadzirati i osumnjičene; Šćepanović: Ako nijedan sudija ne bude sankcionisan zbog bjekstva Medenice, neće ni policajac

Tag: napadi