Tokom noći izvedeni su masovni napadi dronovima na skladišta nafte i rafinerije u više ruskih regiona i na anektiranom Krimu, što je izazvalo požare, evakuacije i poremećaje u vazdušnom saobraćaju, saopštili su ruski zvaničnici. Ukrajina je kasnije preuzela odgovornost za napade na vojnu i energetsku infrastrukturu.
U Volgogradskoj oblasti pogođeno je skladište nafte u Uryupinsku, gdje je izbio požar i izvršena evakuacija stanovništva. Napadnuta je i rafinerija Novo-Jaroslavsk u Jaroslavlju, nakon čega je lokalni aerodrom privremeno zatvoren. U Krasnodarskom kraju dronovi su pogodili područje oko rafinerije Afipski, izazvavši požare i nestanak struje u obližnjim naseljima. Požar je zabilježen i u skladištu nafte na Krimu, blizu Simferopolja.
Rusko Ministarstvo odbrane tvrdi da je oborilo 141 dron, dok je Generalštab Oružanih snaga Ukrajine potvrdio da su uništeni rafinerija Afipski, skladište u Uryupinsku i više vojnih ciljeva, uključujući radare, sisteme PVO i objekte elektronskog ratovanja u Donjeckoj, Zaporoškoj oblasti i na Krimu.
Napadi su dio pojačane ukrajinske kampanje protiv ruske energetske infrastrukture, koja traje od jula, s ciljem slabljenja kapaciteta Rusije za vođenje rata. Novi talas udara uslijedio je ubrzo nakon velikog kombinovanog napada 11. decembra, kada su dronovima i projektilima pogođena energetska postrojenja i vojni aerodromi širom Rusije, uključujući i naftnu platformu u Kaspijskom moru.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kijev pojačao napade: Pogođena ključna energetska infrastruktura u Rusiji

Vazdušni napadi na Ukrajinu traju i tokom intenzivnih pregovora o okončanju rata, uljučujući ukrajinsko-američke razgovore u Majamiju, čiji je cilj mirovni plan prihvatljiv za obije strane.
Gradonačelnik Kremenčuka Vitalij Maleck rekao je da je njegov grad pretrpio "masivan kombinovani udar" na infrastrukturu. Još se ne zna kolika je ukupna šteta, ali je gradonačelnik rekao da su neki ljudi ostali bez vode, struje i grijanja.
S druge strane, Rusija je javila jutros da je oborila 77 ukrajinskih dronova na više lokacija.
Ukrajinski grad Kremenčuk, koji se nalazi otprilike na pola puta između Kijeva i linije fronta na istoku, više puta je bio na meti napada od kada je Rusija počela svoju invaziju u februaru 2022. godine, prenosi BBC.
Noćašnji napadi dogodili su se nekoliko sati nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao da je imao "vrlo konstruktivan" telefonski razgovor sa pregovaračkim timom Donalda Trampa, posle tri dana razgovora na Floridi.
Zelenski je juče rekao da je rešen da nastavi da radi sa Amerikom posle razgovora sa Trampovim izaslanikom Stivom Vitkofom i Trampovim zetom Džaredom Kušnerom na kraju tih pregovora.
Zelenski je rekao da su razgovarali kako da osiguraju da se Rusija pridržava bilo kakvog mogućeg sporazuma o okončanju rata.
Ruski napadi rano jutros uslijedili su poslije većeg napada 24 časa ranije, koji je naišao na osude evropskih saveznika Kijeva.
U objavi na društvenim mrežama francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je da je razgovarao sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i prenio mu svoju "punu solidarnost".
- Francuska je riješena da radi sa svim partnerima da osigura mere deeskalacije i nametne prekid vatre - rekao je Makron.
Bijela kuća pritiska Kijev i Moskvu da se dogovore o planu u više tačaka za okončanje rata.
Rezultata za sada nema, iako su se obje strane uključile u proces koji predvode SAD.

1250x600

1084x550

Dok traju mirovni pregovori: Veliki ruski napad na ukrajinski grad Kremenčuk

Splitska policija uhapsila je 16-godišnjaka i 18-godišnjaka zbog napada na dvojicu državljana Srbije koji se dogodio juče ujutru na parkingu u naselju Ravne njive. Sumnja se da je povod napadu bio govor na ekavici, a mladići se terete za nasilničko ponašanje i oštećenje tuđih stvari iz mržnje, prenosi Dalmatinski portal.
Incident se desio kada je grupa mlađih osoba napala 50-godišnjaka i 34-godišnjaka iz Srbije. Napadači su ih fizički napali i pokušali izvući iz kombija, pri čemu su razbili jedno staklo na vozilu.
Pretpostavlja se da su napadači čuli žrtve kako u obližnjem kafiću govore ekavicom, te su im zbog toga organizovali “doček” na parkingu. Napadnuti 50-godišnjak već duže vrijeme radi u Splitu.
Nakon što su se napadači razbježali, dvojica iz Srbije prijavila su slučaj u policijskoj stanici. Odbili su ljekarsku pomoć jer nisu imali vidljivih povreda.
Kako prenosi Index, policija je izvršila uviđaj i ubrzo identifikovala i uhapsila dvojicu osumnjičenih, dok se za još dvojicom, pretpostavljene slične starosti, i dalje traga.
Maljoletni 16-godišnjak priznao je djelo tokom ispitivanja i pušten je na slobodu. Protiv njega će biti podnijeta redovna krivična prijava za nasilničko ponašanje i oštećenje tuđih stvari u vezi sa zločinom iz mržnje.
I 18-godišnjak je prijavljen za ista krivična djela.

Državljani Srbije napadnuti u Splitu, uhapšena dvojica osumnjičenih

Vlada Crne Gore nije dala suštinski <a href="https://www.hraction.org/wp-content/uploads/2025/11/Pismo-4.pdf">odgovor </a>na pitanja koja su joj u <a href="https://spcommreports.ohchr.org/TMResultsBase/DownLoadPublicCommunicationFile?gId=30354">pismu</a> prije dva mjeseca uputile tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satterthwaite, Irene Khan i Mary Lawlor, u kojem su izrazile ozbiljnu zabrinutost zbog medijskih i onlajn napada visokih zvaničnika vladajuće partije Demokrata na advokata Veselina Radulovića - zbog toga što je obavljao svoj posao - kao i na izvršnu direktoricu Akcije za ljudska prava (HRA) Teu Gorjanc-Prelević - zbog njene odbrane prava advokata i garancija pravičnog postupka.
Vlada, kako su naglasili u Akciji za ljudska prava (HRA), iz ugla jednog svog ministra ne odgovara konkretno na postavljena pitanja, već izvjestiteljkama pretežno prepričava međunarodne standarde ljudskih prava. To, prema ocjeni HRA, ukazuje na izbjegavanje odgovornosti.
- One su upozorile da takvi napadi mogu imati zastrašujući efekat na advokate, branitelje ljudskih prava i civilno društvo u cjelini. Izvjestiteljke su zatražile od Vlade da: dostavi informacije o navodima, objasni koje mjere preduzima radi zaštite Radulovića i Gorjanc-Prelević, navede garancije da advokati mogu raditi bez pritiska i ometanja, objasni kako država obezbjeđuje bezbjedno okruženje za branitelje ljudskih prava i slobodu izražavanja - ukazali su u HRA.
Oni ističuda je očigledno da nijesu preduzete mjere zaštite Radulovića i Gorjanc-Prelević, niti da je dato neophodno uvjerenje Vlade da će se na kritike ubuduće odgovarati argumentovano, bez neprimjerenih prijetnji i pokušaja diskreditacije advokata i aktivista s pozicija moći.
- Ovakav ishod nipodaštava civilni sektor i ne doprinosi predstavljanju Crne Gore kao najuspješnije države kandidata za članstvo u Evropskoj uniji - zaključili su u HRA.

Vlada bez suštinskih odgovora na pitanja specijalnih izvjestiteljki UN-a o napadima Demokrata na Radulovića i Gorjanc-Prelević

Najmanje deset ljudi, uključujući devetoro djece, ubijeno je tokom prethodne noći u pakistanskim vazdušnim napadima na Avganistan, saopštila je talibanska vlada u Kabulu, usred pojačanih tenzija između dva susjeda.
- U provinciji Host, pakistanske snage bombardovale su kuću jednog civila. Devetoro djece (pet dječaka i četiri djevojčice) i jedna žena su poginuli - napisao je portparol vlade Zabihulah Mudžahid na platformi X.
On je dodao da je bilo drugih vazdušnih napada u pograničnim regionima Kunar i Paktika, u kojima su ranjene četiri osobe.
Ti napadi se dešavaju usred tenzija sa Islamabadom i dan poslije samoubilačkog bombaškog napada na sjedište pakistanskih snaga bezbjednosti u provinciji koja se graniči sa Avganistanom.

Najmanje 10 mrtvih u pakistanskim vazdušnim napadima na Avganistan

U ruskim napadima raketama i dronovima na Ukrajinu ubijene su najmanje četiri osobe, dok je 16 ranjeno, saopštili su zvaničnici.
Šef vojne administracije Kijeva Timur Tkačenko, kazao je da su rano jutros, u balističkom raketnom napadu, u glavnom gradu dvije osobe poginule, a devet je ranjeno, prenosi AP.
Ukrajinska služba za vanredne situacije na aplikaciji Telegram saopštila da je izbio požar u jednoj nestambenoj zgradi, dok su se ostaci presretnutih raketa sručili na otvoreno područje na drugoj lokaciji, oštetivši prozore na obližnjim zgradama.
Vršilac dužnosti regionalnog guvernera u regionu Dnjipropetrovska Vladislav Hajvanjenko kazao je da su u tom regionu dvije osobe poginule, a sedam ranjeno.
Kako je dodao, stambene zgrade i privatne kuće su oštećene u napadima.
Ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo saopštilo je da je Rusija lansirala devet raketa i 62 drona, od kojih su četiri rakete i 50 dronova presretnuti.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kazao je da takvi napadi pojačavaju potrebu Ukrajine za protivvazdušnim sistemima Patriot.
- Upravo zbog ovakvih napada posvećujemo posebnu pažnju sistemima Patriot — kako bismo mogli da zaštitimo naše gradove od ovog užasa. Od presudnog je značaja da partneri koji posjeduju odgovarajuće sposobnosti sprovedu ono o čemu smo razgovarali proteklih dana - naveo je Zelenski u objavi na mreži X.
Kako je dodao, Amerika, Evropa i zemlje G7 mogu pomoći da se obezbijedi da takvi napadi više ne ugrožavaju živote.

U ruskim vazdušnim napadima poginule četiri, povrijeđeno 16 osoba

Najmanje pet osoba je poginulo danas u ruskim napadima na ukrajinske regione Zaporožje i Lavov, saopštile su lokalne vlasti.
Zbog napada, susjedna Poljska mobiliše avione i kopnene sisteme.
U Lavovu, regionu koji je pošteđen više od drugih od početka ruske invazije 2022. godine, četiri osobe su poginule, a šest je ranjeno, rekao je njegov guverner Maksim Kozicki na Telegramu.
Gradonačelnik Andrij Sadovi rekao je da se industrijski kompleks zapalio usljed napada, u kojem su pogođene i stambene zgrade.
Još jedan industrijski pogon je bio meta u Viničkoj oblasti (centralno-zapad region), izvijestila je lokalna zvaničnica Natalija Zabolotna.
U Zaporožju je jedna osoba poginula, a 10 ih je ranjeno, rekao je regionalni guverner Ivan Fedorov. Električna infrastruktura je posebno pogođena, što je izazvalo nestanak struje.
Struja je nestala i u sjevernoj Černigovskoj oblasti, gdje su pogođeni poslovni objekti i jedna stambena zgrada, kao i električna infrastruktura, rekao je guverner Vjačeslav Čaus.
Nekoliko osoba je ranjeno i u napadima na gradove nedaleko od istočnog fronta.
Poljske oružane snage su saopštile da su rasporedile avione i da stavljaju kopnenu odbranu u stanje pripravnosti kako bi zaštitile vazdušni prostor zemlje, posebno u regionima bliže Ukrajini.

Najmanje pet osoba poginulo u ruskim napadima na Ukrajinu, Poljska mobiliše avione i kopnene sisteme

Najmanje 17 osoba, među kojima ima i djece, poginulo je, a desetine su ranjene u novim izraelskim napadima na Pojas Gaze, saopštili su medicinski izvori.
Državna novinska agencija Wafa, pozivajući se na medicinske izvore, navela je da je deset osoba, među njima i djeca, ubijeno u izraelskim vazdušnim udarima na dvije kuće u ulici Al Džala u gradu Gazi, na sjeveru Pojasa Gaze.
Izraelska vojska pogodila je šator u kojem su bile smještene raseljene osobe u zapadnom dijelu grada Gaze, pri čemu je poginulo šest ljudi, uključujući troje djece, prenosi Anadolija.
U centralnom dijelu Pojasa Gaze, jedan Palestinac je izgubio život od izraelske paljbe u mjestu Al-Mughraka.

Najmanje 17 poginulih u izraelskim napadima na Pojas Gaze

Civilna odbrana Pojasa Gaze saopštila je jutros da je 13 ljudi poginulo u izraelskim vazdušnim napadima tokom noći na palestinskoj teritoriji.
Izraelski avioni pogodili su posljednji sprat stambene zgrade u jugozapadnom dijelu grada Gaze, gdje je stradalo deset ljudi, rekao je za Frans pres portparol Civilne odbrane Mahmud Basal.
Basal je dodao da su izraelski helikopteri pogodili stan u zapadnom delu grada Gaze gdje su ti osobe poginule, i povrijeđeno nekoliko ljudi.
Izraelske snage pripremaju ofanzivu sa ciljem preuzimanja kontrole nad gradom Gaza. Posljednjih dana su pojačale bombardovanja u tom području.
UN procjenjuje da oko milion ljudi živi u i oko grada Gaze, gdje je UN krajem avgusta potvrdio da je u toku glad.
Rat u palestinskoj enklavi izazvan je napadom islamističkog pokreta Hamas na Izrael 7. oktobra 2023. godine, koji je rezultirao smrću 1.219 ljudi na izraelskoj strani, uglavnom civila, prema podacima AFP-a zasnovanim na zvaničnim informacijama.
U izraelskim vojnim operacijama je stradalo 63.557 mrtvih u Pojasu Gaze, uglavnom civila, prema podacima Ministarstva zdravlja Hamasa, koje UN smatraju pouzdanim.

Civilna odbrana Pojasa Gaze: U izraelskim napadima 13 mrtvih

U Srbiji je u protekla dva mjeseca zabilježeno više od 30 fizičkih napada političkih aktivista i organa za sprovođenje zakona na novinare i zaposlene u medijima, tokom izvještavanja o protestima, saopštila je međunarodna organizacija Reporteri bez granica (RSF).
Oni su pozvali države članice Evropske unije (EU), čijem članstvu Srbija teži, da reaguju.
- Reporteri bez granica pozivaju države članice EU i Evropski parlament da pošalju jasnu poruku srpskim vlastima da je njihov pasivni stav i potencijalno saučesništvo u ovim zloupotrebama nespojivo sa njihovim ciljem pridruživanja EU - navodi se saopštenju RSF.
Oni su istakli da je broj napada na novinare i medijske radnike od 1. jula do 25. avgusta dostigao "tužni novi rekord", prenosi Radio Slobodna Evropa.
- Ova brojka (34 zabilježena fizička napada) premašuje sve godišnje ukupne brojeve fizičkih napada zabilježenih u Srbiji od najmanje 2020. godine - navodi se u saopštenju.
Reporteri bez granica su ukazali da su se napadi na novinare i medijske radnike dogodili dok su izvještavali o protestima protiv korupcije, nakon pogibije 16 ljudi u padu nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu.
Šef deska za Evropu i Balkan u organizaciji Reporteri bez granica, Pavol Salaj, kazao je da je u prosjeku jedan srpski medijski stručnjak fizički napadnut svaki drugi dan.
- 34 napada za manje od dva mjeseca. To je nedopustivo. Da li moramo da čekamo da novinar bude još teže povrijeđen ili ubijen - rekao je Salaj, prenio je RSF.
Nakon posljednjih protesta koje su obilježili sukobi antivladinih demonstranata i policije u gradovima širom Srbije od sredine avgusta, učesnici protesta optužili su policiju za prekomjernu upotrebu sile i brutalnost, što policija i vlast negiraju.
Domaća novinarska udruženja takođe su ukazivala na napade na novinare i medijske radnike tokom protesta.
Uprkos prijavama nadležnima, tužilaštvu i policiji, za sada nije poznato da je procesuiran ijedan od slučajeva upotrebe policijske sile nad novinarima.

Srbija: Za dva mjeseca tokom protesta napadnuto više od 30 novinara

Muška odbojkaška reprezentacija Crne Gore ostvarila je pobjedu na startu zonskog BVA turnira kvalifikacija za Evropsko prvenstvo za igrače do 18 godina.
Crnogorski odbojkaši savladali su danas u Podgorici, u A grupi, jednog &nbsp;od favorita, selekciju Turske 3:0 (25:17, 25:19 i 25:17).
Fantastična igra na premijernom meču na turniru u Podgorici, kojom su igrači rođeni 2009. godine i mlađi napravili veliki korak ka polufinalu turnira, sa kojeg samo pobjednik ide direktno na Evropsko prvenstvo.
&nbsp;Prvi set Turska je počela silovito, rano stekla opipljivu prednost (6:1), ali to nije uplašilo tim Miljana Boškovića.
Brzo su Vuk Stanojević i saigrači uhvatili priključak, izjednačili na 9:9, a potom raznovrsnim napadima stekli prednost koju su održavali do kraja.&nbsp;
Značio je mnogo prvi set našim momcima, pa su u dobrom ritmu nastavili u drugom. Rival se držao samo do rezultata 4:4 kada je krenula nova rapsodija.
Vuk Stanojević je odigrao maestralan set, osvojio je čak 12 poena, a strane su promijenjene nakon 25:19.
Slično kao i na startu meča, grč u igri mladog crnogorskog tima bio je prisutan i na startu trećeg seta. Nakon 5:1 za Tursku selektor Bošković je reagovao tajm-autom, a na odličan servis Miloševića crnogorska selekcija se vratila i ponovo se pitala za sve.
Prvi put je povela 9:8, poenom Milosavljevića, i od tada je držala konce igre u rukama, a meč zaključila najvećom razlikom u trećem setu, &nbsp;25:17.
"Većinom sada rade emocije - jako, jako velika pobjeda za nas. Vjerujem ovim momcima, vjerujem u dobar rad koji smo imali u proteklom periodu, znamo se dugo. Prošli smo, međutim, samo prvu stepenicu, idemo polako", kazao je selektor Milan Bošković.
Fantastičnu partiju odigrao je kapiten Stanojević - utakmicu je završio sa 24 poena, ali timska igra i povratak iz minusa su nešto što posebno raduje.
"Možda nismo ušli u ovu utakmicu kao favoriti, ali smo pokazali kvalitet i mnogo veću želju za pobjedom. Nadam se da ćemo već sjutra protiv Kosova osigurati plasman u polufinale", kazao je Stanojević.
Uz mladog primača Budve dvocifren je bio i drugi član šampiona, Filip Milosavljević, sa 12 poena.
Igrač Budve, srednji bloker Vukota Čelebić, bio je meč je završio sa devet poena.
Kod Turske najuspješniji je bio Čifči sa šest poena.
Crna Gora će sjutra, drugog dana turnira, igrati sa Kosovom.
Turnir je otvorila Srbija pobjedom nad Grčkom 3:0, u meču B grupe.

Crnogorski odbojkaši pobijedili Tursku

Avion u kom je bio uhapšeni predsjednik Venecuele Nikolas Maduro sletio je u Njujork, javlja CNN.
Avion sa uhapšenim venecuelanskim predsjednikom Nikolasom Madurom i njegovom suprugom Silijom Flores stigao je u vazduhoplovnu bazu Nacionalne garde Strujart u Njujorku, prema riječima federalnog zvaničnika, javlja CNN.
Očekuje se da će Maduro sljedeće sedmice biti suočen s optužbama za drogu i oružje pred saveznim sudom na Menhetnu.
Bračni par je tokom noći izvučen iz svoje spavaće sobe u sklopu velike operacije američke vojske u Karakasu.
Američko ministarstvo pravosuđa danas je objavilo novu optužnicu protiv Madura, kao i protiv njegove supruge i sina.

Avion sa uhapšenim Madurom sletio u Njujork

Dok svijet bruji o najnovijoj vojnoj operaciji SAD u Venecueli, tokom koje je zarobljen predsjednika te zemlje Nikolas Madura i njegova supruga, njegovi bliski politički saveznici – Milorad Dodik i Aleksandar Vučić – ostali su upadljivo nijemi.
Ne tako davno, Vučić je Madura nazivao „velikim prijateljem Srbije", a Vlada Srbije je čak u Karakas poslala tadašnju premijerku Anu Brnabić na inauguraciju. Tada su razmjenjivane poruke o „mostovima saradnje", prijateljstvu i solidarnosti.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Fp%2FDNoLCRrMYdA%2F%3Futm_source%3Dig_web_copy_link&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ni Milorad Dodik nije krio bliskost sa venecuelanskim predsjednikom. Iako se često predstavljao kao vatreni pristalica Donalda Trampa, Dodik je godinama isticao prijateljstvo sa Madurom, poznatim antiglobalistom i saveznikom ruskog predsjednika Vladimira Putina. Fotografije njihovih susreta i dalje se mogu naći na zvaničnim stranicama SNSD-a, kao podsjetnik na nekadašnje političke poruke.
Međutim, nakon što je Tramp naredio, kako je nazvao, „briljantnu operaciju" u kojoj je Maduro zarobljen, Dodik i Vučić iznenada su nestali iz javnosti. Nema objava na društvenim mrežama, nema saopštenja, niti jasnog stava – iako su do juče imali mišljenje o gotovo svakom Trampovom potezu.
Vučićev današnji komentar, tokom posjete kasarni „Vasa Čarapić", bio je krajnje uzdržan: „Nadam se da će se situacija u Južnoj Americi smiriti i da će prestati napadi na Venecuelu."
Bez osude, ali i bez podrške. Samo opšta poruka o smirivanju tenzija. Dodik, koji je ranije javno hvalio Madura, u ovom trenutku potpuno je nevidljiv – kako na društvenim mrežama, tako i u medijima.
Ovakav razvoj događaja nameće pitanje: šta će sada Dodik i Vučić reći o Trampovoj akciji protiv političara kojeg su javno slavili? Hoće li i dalje braniti svoje „prijatelje", ili će se uzdržati od bilo kakve kritike Sjedinjenih Država i Trampa, strahujući od posljedica najavljenih američkih zakona usmjerenih protiv korumpiranih političara i saradnika narko-kartela?
Maduro i Rusija nijesu jedini saveznici koji su se našli pod pojačanom pažnjom Vašingtona. Dok američka moć demonstrira spremnost da sankcioniše one koji se nađu na suprotnoj strani, Vučić i Dodik – nekadašnji simpatizeri Trampove politike – danas biraju tišinu.

Maduro – veliki prijatelj Dodika i Vučića: Ili je to bio do trenutka kada ga je Tramp uhapsio?

Venecuela je bogata prirodnim resursima. Posjeduje najviše nafte na svijetu, ali i značajne količine gasa, željeza, boksita, čelika, mangana, zlata i dijamanata. Bogata je i vodom i šumama. Tu je i ugalj, ali ne u količini u kojoj ima ostale pomenute resurse.
Procjena je da ova država, sa površinom od 916.445 kvadratnih kilometara i 30 miliona stanovnika, ima 303 milijarde barela nafte. Radi poređenja, Sjedinjene Američke Države imaju 55 milijardi barela nafte, čime su devete u svijetu po zalihama. Dakle, Venecuela ima pet puta više „crnog zlata“ od SAD-a.
<h3>Gdje se nalaze venecuelanska naftna polja</h3>
Venecuelanske naftne rezerve se prvenstveno nalaze u Pojasu Orinoko, prostranom području na istoku zemlje površine 55 hiljada kvadratnih kilometara. Na tom prostoru nalazi se ekstra teška sirova nafta, koja je vrlo viskozna i gusta, zbog čega je znatno teža i skuplja za eksploataciju od konvencionalne sirove nafte.
Za eksploataciju ove nafte potrebna je napredna tehnologija, poput ubrizgavanja pare i miješanja sa lakšom sirovom naftom kako bi bila tržišno prihvatljiva. Zbog svoje gustine i sumpora, ekstra teška sirova nafta se obično prodaje uz popust u odnosu na lakšu.
U eksploataciji dominira državna naftna kompanija Petroleos de Venezuela S.A. (PDVSA). Riječ je o kompaniji koja se suočava sa brojnim izazovima, uključujući zastarjelu infrastrukturu, nedovoljna ulaganja, loše upravljanje i međunarodne sankcije. Sve to ograničava Venecuelu da u potpunosti iskoristi svoje ogromne rezerve nafte.
Venecuela je među državama sa najnižim cijenama goriva, prvenstveno zbog širokih vladinih subvencija. Benzin od 95 oktana košta 0,84 bolivara (0,06 KM) po litru. Gorivo je jeftinije jedino u Libiji i Iranu. Radi poređenja, prosječna cijena benzina u svijetu iznosi 1,29 dolara (2,17 KM) po litru.
<h3>Koliki je izvoz nafte</h3>
Prema podacima Opservatorija ekonomske složenosti (OEC), Venecuela je 2023. godine izvezla naftu u vrijednosti od 4,05 milijardi dolara (6,8 milijardi KM), što je znatno manje od Saudijske Arabije (181 milijarda dolara), Sjedinjenih Američkih Država (125 milijardi dolara) i Rusije (122 milijarde dolara). Venecuela izvozi i relativno male količine rafiniranih derivata, poput benzina i dizela.
<h3>Zašto je izvoz smanjen</h3>
Ova država je bila jedna od osnivačica Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC). Nekada je bila jedan od najvećih svjetskih izvoznika nafte, posebno nakon osnivanja PDVSA-e i nacionalizacije stranih naftnih kompanija. Krajem devedesetih i početkom dvijehiljaditih samo je Sjedinjenim Državama dnevno isporučivala između 1,5 i 2 miliona barela nafte, a američko tržište je bilo jedno od najznačajnijih.
Međutim, izvoz je počeo naglo da opada 1998. godine, kada je Ugo Čaves izabran za predsjednika. Čaves je preoblikovao naftni sektor, nacionalizovao imovinu, restrukturirao PDVSA-u i prioritet dao domaćim političkim ciljevima u odnosu na izvozna tržišta.
Politička nestabilnost, loše upravljanje PDVSA-om i nedovoljna ulaganja u infrastrukturu doveli su do pada proizvodnje. Situacija se dodatno pogoršala nakon što je Nikolas Maduro naslijedio Čavesa. Administracija Donalda Trampa je 2017. godine uvela sankcije Venecueli, koje su 2019. dodatno pooštrene.
Time je ograničena mogućnost Venecuele da prodaje sirovu naftu SAD-u i pristupi međunarodnim finansijskim tržištima. U takvim okolnostima, Venecuela se okrenula Kini, koja je postala njen najveći kupac nafte, dok su značajni kupci i Indija i Kuba.
<h3>Trampove namjere</h3>
Sjedinjene Američke Države su danas, dva sata poslije ponoći, izvele vojnu operaciju u Venecueli tokom koje su uhapšeni Nikolas Maduro i njegova supruga Silija Flores. Donald Tramp je najavio da će američko pravosuđe procesuirati bračni par zbog saradnje sa narkokartelima, čime su, kako tvrdi, nanijeli štetu SAD-u.
Američki predsjednik i drugi visoki zvaničnici više puta su istakli nezadovoljstvo venecuelanskom politikom prema naftnim resursima, posebno nacionalizacijom nalazišta koja su eksploatisale američke kompanije. Zbog toga američki zvaničnici tvrde da je Venecuela „uzela ono što je pripadalo SAD-u“.
Tramp je u obraćanju medijima nakon napada najavio da će američke kompanije investirati milijarde dolara u venecuelansku naftnu industriju, tvrdeći da će time obogatiti Venecuelu.
<h3>Ostali resursi</h3>
Venecuela je bogata i gasom – posjeduje 5,6 triliona kubnih metara, čime je druga u Latinskoj Americi i među 10 država svijeta po rezervama. Najveća nalazišta se nalaze na istoku zemlje, u saveznoj državi Anzoategi. Međutim, značajan dio tog gasa se ne koristi na domaćem tržištu, već u rafinerijama ili za izvoz. Gas je, kao i nafta, u potpunosti pod državnom kontrolom, preko PDVSA-e.
Većinom se izvozi u latinoameričke i karipske države, a prije sankcija najveći kupac su bile Sjedinjene Države. Manji dio se izvozio i u Evropu.
Venecuela ima između 15 i 20 milijardi tona željeza, čime je među deset latinoameričkih zemalja s najvećim rezervama, iako nije vodeći globalni izvoznik poput Brazila ili Australije. Takođe posjeduje: dvije milijarde tona boksita, što je umjerena količina za ovaj region; stotine miliona tona mangana, što nije mnogo u poređenju s Afrikom i Australijom; stotine tona potencijalnog zlata, što je manje u poređenju s Kinom, Australijom ili Rusijom, ali je značajno u latinoameričkom kontekstu; dijamante u količini koja nije presudna globalno, ali je strateški važna.
Ne treba zanemariti ni venecuelanske hidroenergetske i šumske resurse.

Venecuela ima najviše nafte na svijetu, ali tu su i plin, zlato, dijamanti i još mnogo toga

Službenici Uprava policije, odnosno Odjeljenja bezbjednosti Nikšić, u nastavku aktivnosti u okviru akcije „Petarda“, pronašli su i oduzeli 7.115 komada različitih vrsta petardi i 30 komada vatrometa kod jednog lica u ciljanoj kontroli.
Kako je saopšteno, policijski službenici su, na osnovu operativnih saznanja da S.F. (26) iz Nikšića posjeduje veću količinu pirotehničkih sredstava radi ilegalne prodaje, izvršili kontrolu vozila kojim je upravljao. Tom prilikom u vozilu je pronađena pomenuta količina pirotehnike, koja je od lica i oduzeta.
O događaju je obaviješten državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću, koji će se naknadno izjasniti o pravnoj kvalifikaciji djela.
Akcija „Petarda“, usmjerena na suzbijanje nedozvoljene trgovine pirotehničkim sredstvima i sprečavanje njihove zloupotrebe, sprovodi se na nacionalnom nivou.

Nikšić: U akciji „Petarda“ oduzeto više od 7.000 petardi i 30 komada vatrometa

Službenici Uprava policije, Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“ – Odjeljenja bezbjednosti Berane, podnijeli su krivične prijave protiv tri lica zbog sumnje da su izvršila nelegalnu gradnju u zoni Nacionalni park Biogradska gora.
Kako je saopšteno, krivične prijave su podnijete državnom tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama protiv M.Š., M.P. i R.V. iz Berana, zbog sumnje da su počinili krivična djela građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje. Prijave su uslijedile nakon što su policijski službenici, tokom aktivnosti usmjerenih na borbu protiv ekološkog kriminala i zaštitu životne sredine, identifikovali slučajeve nelegalne gradnje u zaštićenoj zoni nacionalnog parka.
Sumnja se da je M.Š. u julu 2022. godine u zoni NP Biogradska gora izgradio dva objekta – vikendice dimenzija 5×4 i 5×3 metra. M.P. je, prema navodima policije, u junu 2023. godine na istom lokalitetu izgradio objekat dimenzija 2,5×3 metra, dok je R.V. na tom području podigao objekat dimenzija 7×6,4 metra.
O svim utvrđenim činjenicama obaviještene su i nadležne inspekcijske službe, kako bi, u okviru svojih ovlašćenja, preduzele dalje aktivnosti u cilju uklanjanja nelegalno izgrađenih objekata.
Iz Uprave policije poručuju da će službenici nastaviti sa planskim i kontinuiranim aktivnostima u skladu sa nacionalnim prioritetima u borbi protiv ekološkog kriminala, naglašavajući da je zaštita prirode i životne sredine jedno od strateških opredjeljenja države i ključnih oblasti djelovanja nadležnih organa.

Nelegalna gradnja u NP Biogradska gora: Krivične prijave protiv tri Beranca

Službenici Uprava policije, Regionalnog centra granične policije „Centar“ – Stanice granične policije Podgorica, lišili su slobode državljanina Republike Albanije B.M. (41) zbog sumnje da je koristio falsifikovanu vozačku i falsifikovanu saobraćajnu dozvolu.
Kako je saopšteno, policijski službenici su danas, 3. januara 2026. godine, oko 00.20 časova, na Granični prelaz Božaj, prilikom ulaska u Crnu Goru, kontrolisali B.M., koji je upravljao vozilom marke „Audi“, model A6 Avant, italijanskih registarskih oznaka. On je policijskim službenicima na uvid dao pasoš Republike Albanije, kao i vozačku i saobraćajnu dozvolu navodno izdate od strane Republike Italije.
Tokom graničnih provjera, policijski službenici su posumnjali u vjerodostojnost i ispravnost priloženih dokumenata, nakon čega je, u saradnji sa službenicima FRONTEX-a, izvršena detaljna kontrola na drugoj liniji graničnih provjera. Tom prilikom uočena su odstupanja u odnosu na originalne dokumente, te je utvrđeno da su vozačka i saobraćajna dozvola falsifikati.
O događaju je obaviještena državna tužiteljka u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, koja je naložila prikupljanje obavještenja od B.M. Nakon toga, tužiteljka je donijela odluku da se B.M. liši slobode zbog sumnje da je izvršio krivično djelo falsifikovanje isprave.
Od osumnjičenog su oduzeti falsifikovani dokumenti – vozačka i saobraćajna dozvola, kao i vozilo „Audi A6 Avant“. B.M. će, uz krivičnu prijavu, biti priveden nadležnoj državnoj tužiteljki radi daljeg postupanja.

GP Božaj: Državljanin Albanije uhapšen zbog falsifikovanih dokumenata, oduzet „Audi A6 Avant“

Svečana dodjela Povelje „Ivan Crnojević“ biće upriličena u Vladinom domu, u subotu, 4. januara, sa početkom u 12 časova, povodom Dana osnivanja Prijestonice Cetinje.
Najviše priznanje Prijestonice tom prilikom biće uručeno docentu dr Mihailu Vukmiroviću i Fakultetu za crnogorski jezik i književnost, za doprinos razvoju nauke, kulture i afirmaciji crnogorskog identiteta.

Tag: napadi