Nakon što je Agencija za nacionalnu bezbjednost utvrdila da je novinarki Pobjede i saradnici Televizije E Ani Raičković ugrožena bezbjednost zbog napada koji se dogodio 10. novembra prošle godine ispred objekta „Gurman“, policija je dužna da joj odmah dodijeli dvadesetčetvoročasovnu policijsku zaštitu, saopštio je za Pobjedu stručnjak za bezbjednost i predsjednik Internacionalne policijske organizacije (IPO) Ivan Pekić.
On je za Pobjedu kazao da Uprava policije mora da postupi prema onome što je ANB utvrdila jer će, u suprotnom, ugroziti bezbjednost Raičković.
- Ako je Uprava policije tražila dodatno objašnjenje za procjenu stepena ugroženosti Raičković, a ANB ponovo potvrdila da joj je neophodno dvadesetčetvoročasovno obezbjeđenje, onda je policija morala odmah da dodijeli obezbjeđenje Raičković, jer ako se ogluše o to, onda time ugrožavaju time samu bezbjednost novinarke Pobjede, istakao je Pekić.
Pojašnjava da je dodjela policijske zaštite u Crnoj Gori uređena Zakonom o unutrašnjim poslovima te da ovaj zakon definiše nadležnosti MUP-a i policije, uključujući i obezbjeđivanje određenih ličnosti, objekata i prostora.
- Odluku o dodjeli policijske zaštite donosi nadležni organ, obično Uprava policije u saradnji sa ANB, na osnovu procjene ugroženosti bezbjednosti pojedinaca i te mjere mogu uključivati fizičku zaštitu, patroliranje oko prebivališta ili stana gdje živi osoba ili da se izvrši dodjela policijskog obezbjeđenja - objašnjava Pekić.
Dodaje da ANB i policija, procjenu ugroženosti pojedinca vrše na osnovu različitih faktora poput prijetnji, incidenata ili obavještajnih podataka koje imaju prikupljene putem obavještajnog rada da bi se utvrdilo da li se toj osobi zaista prijeti.
- Kada se daje policijska zaštita, policija to može uraditi kada postoje konkretne prijetnje, ako neko prima prijetnje smrću ili nasilje. Procjena bezbjednosnih službi, u ovom slučaju ANB i druge nadležne institucije vrše analizu rizika. Dakle, riječ je o važnim ličnostima – zvaničnicima, sudijama, tužiocima, novinarima, političarima ili bilo kojoj drugoj javnoj ličnosti - precizirao je Pekić.
Naglašava da ove ličnosti, nakon procjene, mogu dobiti zaštitu koja se daje preventivno i represivno.
- Tokom specifičnih situacija, svjedoci u važnim sudskim procesima ili osobe uključene u neke krivične istrage takođe mogu dobiti zaštitu od strane policije. Odluku o dodjeli zaštite donosi nadležni organ, obično policija, ali nakon što procjenu donese ANB, u mjeri koju može uključivati fizička zaštita, patroliranje oko prebivališta ili dodjela policijskog obezbjeđenja - zaključio je Pekić.
Ana Raičković napadnuta je 10. novembra prošle godine ispred restorana „Gurman“ zajedno sa sinom Urošem Gagovićem i vjerenikom Tomom Arapovićem. Nju i članove njene porodice napali su biznismen Zoran Bećirović, njegov sin Luka i njegov tjelohranitelji Mladen Mijatović i Ljubiša Dukić.
Raičković su Bećirović i Mijatović vrijeđali, prijetili, a na kraju izvukli iz auta i davili, čupali za kosu, a mlađi Bećirović joj je polomio staklo na automobilu.
Dan nakon pisanja da je Agencija za nacionalnu bezbjednost utvrdila da je novinarki Pobjede ugrožena bezbjednost, iz Uprave policije još uvijek nema odgovora zbog čega se još uvijek razmatra dodjela policijske zaštite Ani Raičković, kada je zakonski to dužna da uradi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpolicija-zna-da-je-raickovic-ugrozena-bezbjednost-ali-cuti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Prema saznanjima Pobjede iz vrha bezbjednosnog sektora, Uprava policije je još početkom mjeseca dobila od Agencije za nacionalnu bezbjednost mišljenje o stepenu ugroženosti za Raičković, nakon čega su od ANB zatražili dodatno pojašnjenje.
Agencija je još jednom policiji dostavila mišljenje u kojem se navodi da je Raičković neophodna dvadesetčetvoročasovna policijska zaštita, međutim, Uprava policije je još uvijek nijema na analizu ANB i tim povodom se još uvijek nije obraćala novinarki Pobjede.
Pored toga, Raičković je još u noći napada saopšteno da će odmah biti urađena procjena ugroženosti bezbjednosti i da će dobiti obezbjeđenje. Ipak, do toga još uvijek nije došlo.
U međuvremenu, pred Osnovnim sudom u Podgorici vodi se postupak protiv starijeg Bećirovića i Mijatovića koji se zbog napada na Raičković nalaze u pritvoru, dok se mlađi Bećirović i Dukić brane sa slobode.
U dosadašnjem dijelu postupka pregledan je snimak nadzorne kamere sa obližnjeg objekta u blizini „Gurmana“, koji je nedvosmisleno pokazao da je Raičković pretrpjela nasilje od napadača, dok je nalazom vještaka medicinske struke Krsta Nikolića utvrđeno da je novinarka Pobjede zadobila povrede u predjelu vrata i nadlanenom stranom lijeve šake.
Uprkos tome, okrivljeni su negirali da se incident dogodio kada je policija došla po prijavi Raičković, a kasnije na suđenju tvrdili da nijesu znali da je Raičković novinarka i da je niko nije vrijeđao, prijetio, niti prstom takao.
Sa druge strane, Raičković je na ročištu održanom 6. februara detaljno opisala detalje napada, kada je najprije bila najgnusnije vrijeđana i pod prijetnjama, a kasnije i fizički napadnuta zajedno sa članovima svoje porodice.
Tokom postupka saslušana su četiri svjedoka, koji su kazali da nijesu čuli da Bećirović i Mijatović vrijeđaju Raičković, prijete joj i fizički nasrću na nju. Petom svjedoku, konobaru ,,Gurmana“, nije uredno uručen poziv zbog čega je sudija Ilija Radulović donio odluku da se njegov iskaz pred tužiteljkom pročita.
Ovaj svjedok kazao je isto što i ostala četvorica – da nije čuo uvrede, ni prijetnje, ali je Raičković tražila da se on ipak sasluša.
Pred Sudom za prekršaje u toku je postupak protiv Zorana i Luke Bećirovića jer su, kako je to navedeno u prijavi, omalovažavali policijske službenike i prijetili im da će ih ostaviti bez posla.
Takođe, u Osnovnom državnom tužilaštvu formirana su dva predmeta po prijavi Raičković zbog objavljivanja neistinitih navoda i pokušaja kompromitacije i zastrašivanja na portalu Aktuelno u seriji tekstova ispod kojih je objavljen uvredljiv sadržaj na račun njen i njene porodice.
Optuženima se na teret stavlja nasilničko ponašanje za koje je zaprijećena kazna do pet godina zatvora.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Policija dužna da Ani Raičković dodijeli policijsku zaštitu

Izraelska vojska pokrenula je kopnenu operaciju da bi, kako su saopštili, proširili tampon zonu između sjeverne i južne Gaze. 
 
Portparol izraelske vojske Avičaj Adrae na Telegramu je rekao da su u posljednja 24 sata izraelske snage pokrenule preciznu, ciljanu kopnenu operaciju u centralnom i južnom Pojasu Gaze, prenosi Anadolija. 
 
On je istakao da je ta operacija pokrenuta kako bi proširili tampon zonu između sjevernog i južnog Pojasa Gaze. 
 
- Tokom operacije, snage su proširile svoju obnovljenu kontrolu nad centralnom osovinom Netzarim - rekao je Adrae. 
 
Najmanje 436 Palestinaca je ubijeno, a više od 670 ranjeno u novim izraelskim vazdušnim napadima na Gazu od utorka, čime je prekršen sporazum o prekidu vatre koji je stupio na snagu u januaru. 
 
Gotovo 50 hiljada Palestinaca je ubijeno, uglavnom žena i djece, a više od 112 hiljada je ranjeno u izraelskoj vojnoj kampanji u Gazi od oktobra 2023. godine.

Izraelska vojska pokrenula kopnenu operaciju

Izrael prekršio primirje i nastavlja genocid nad palestinskim civilima u Gazi! 
 
Izrael je nemilosrdno još jednom prekršio &nbsp;sporazum o primirju i pokrenuo novu krvavu ofanzivu na Gazu, masakrirajući ponovo palestinske civile, saopšteno je iz Pokreta solidarnosti sa Palestinom. 
 
U najnovijem talasu bombardovanja, kako su rekli u Pokretu, potvrđeno je ubistvo najmanje 360 Palestinca, uključujući najmanje 20 djece.&nbsp;
- Izraelski ratni avioni nemilosrdno su gađali stambene oblasti, škole, džamije i šatore za raseljene osobe, ostavljajući za sobom novi trag smrti i uništenja - navedeno je u saopštenju.
Pokret solidarnosti sa Palestinom najoštrije je osudio ovaj varvaski čin i pozvao sve državne zvaničnike Crne Gore, uključujući premijera Milojka Spajića i ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića, da hitno osude ove napade i preduzmu konkretne korake protiv novih zločina Izraela i njegovog kršenja međunarodnog prava, konvencija i UN rezolucija, te da jednako postupe kao kada to radili i povodom ruskih napada na Ukrajinu. 
 
- Građani Crne Gore zahtijevaju oštru osudu i preduzimanje mjera protiv zločina Izraela. Svako ćutanje ili neaktivnost u ovom trenutku je saučesništvo u genocidu. Ne smijemo ostati po strani dok se nevini životi krvavo gase na ulicama Gaze već djelovati odmah - poručeno je iz Pokreta solidarnosti sa Palestinom.

Pokret solidarnosti sa Palestinom pozvao Spajića i Ibrahimovića da osude napade Izraele: Ćutanje je saučesništvo u genocidu

Građanin Dejan Ban, koji je u julu 2019. ispred zgrade Aerodroma Tivat fizički napao i nanio tjelesne povrede policijskom službeniku koji ga je opomenuo da je nepropisno parkirao vozilo, dobio je uslovnu kaznu od 30 dana zatvora, što je presuda koja nipodaštava značaj policije u društvu i pokazuje da ni građani nisu zaštićeni - kazali su iz Nezavisnog sindikata policije.
Kako su precizirali u saopštenju, presuda sutkinje Osnovnog suda u Kotoru Danijele Samardžić "pokazuje svu apsurdnost tvrdnje da je policajac zaštićen i da kao takav može da pruži zaštitu svakom građaninu".
- Sutkinja Samardžić očigledno olako pod noge baca policijski uniformu, nipodaštava značaj policije u društvu i pokazuje da ni građani nisu zaštićeni - dodaju iz Nezavisnog sindikata policije.&nbsp;
Ako svi tvrde da je policajac država ona, kako su naveli, Samardžić "pod noge baca i samu državu pri tom nam svima pokazujući da smo mali i nebitni".
Presudom je utvrđeno da je, kako su rekli, Ban, u julu 2019. ispred zgrade Aerodroma Tivat fizički napao i nanio tjelesne povrede policijskom službeniku koji ga je opomenuo da je nepropisno parkirao vozilo.&nbsp;
- Nakon dugogodišnjeg suđenja koje je počelo 2021, slučaj je doživio svoj konačan epilog uslovnom osudom Bana na 30 dana zatvora ako u roku od jedne godine počini novo krivično djelo. U prevodu, ako se uzdrži i godinu ne napadne i povrijedi drugog policajca onda nikome ništa. Kazne nema - ističu iz Nezavisnog sindikata policije.
Smatraju da nevjerovatno zvuči da je za krivično djelo napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti predviđena kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, a da je počinilac u ovom slučaju dobio uslovnu kaznu od 30 dana zatvora.&nbsp;
- Činjenica je da zakon dozvoljava smanjenje kazne, ali je nedopustivo i logično neobjašnjivo da se ide na maksimalno dozboljeno smanjenje kazne iako je sud utvrdio da je okrivljeni djelimično priznao djelo, da se više puta oglušio o naređenje policijskog službenika, kao i da je djelo počinio sa direktnim umišljajem u uračunljivom stanju, svjestan svog djela i njegove zabranjenosti - ističu iz Nezavisnog sindikata policije.
Pitaju "treba li još nešto da bi se odredila veća kazna od simbolične".
- Poražavajuće zvuči tvrdnja iz presude da sud, uprkos svemu, nije našao otežavajuće okolnosti za učinioca, a da su olakšavajuće okolnosti dovele do enormnog smanjenja predviđene kazne. Još jedan šamar svakom crnogorskom građaninu koji treba da vjeruje u sud i sudstvo - ocijenili su iz Nezavisnog sindikata policije.
U Crnoj Gori se, kako dodaju, mnoge stvari brže ili sporije mijenjaju, ali "jedna stoji kao neoborivi aksiom i uporno odolijeva svim upozorenjima, apelima, molbama".&nbsp;
- Uprkos društvenoj opasnosti koja se izaziva oni koji u našoj državi treba da donesu pravdu nepokolebljivo istrajavaju na teško, a možda i vrlo lako, objašnjivim presudama. Sudska vlast, odnosno, korektnosti radi, jedan njen dio je još jednom iskoristio priliku da policijskim službenicima pokaže da su samo prašina u svemiru. Potpuno nebitni, suvišni i nezaštićeni. Cinici bi rekli da nam sud pokazuje i to da smo smetnja u ovom društvu - dodaju u saopštenju.
Pojedine sudije, kako su naveli, "očigledno polaze od premise da je sasvim normalno fizički napasti policajca na dužnosti, nanijeti mu tjelesne povrede i na kraju svega proći kažnjen uslovnom osudom".&nbsp;
- Ili, da budemo potpuno otvoreni, proći nekažnjeno - ističu iz Nezavisnog sindikata policije.
Još jednom upozoravaju na pogubnost ovakvih sudskih odluka.
- Napadi na policajce su ozbiljna krivična djela koja predstavljaju napad na državu, institucije i zakon. Oni ne samo da ugrožavaju živote policajaca već u društvu izazivaju nesigurnost građana i strah od nezaštićenosti. Preblage i loše presude, kao što je ova, koje su mnogo ispod zakonskog minimuma stvaraju osjećaj nepravde za policajca koji je bio žrtva napada ali i za njegove kolege - kazali su u saopštenju.&nbsp;
Njihov trud da štite ovo društvo, kako su rekli, ostaje neprepoznat, a sa ovakvim presudama čak i kažnjen što djeluje izuzetno demotivišuće da nastave da rade svoj posao efikasno, hrabro i posvećeno.&nbsp;
- Ovakve situacije nose i veliku društvenu opasnost jer će mnogi prestupnici sebi dati slobodu i pravo da napadnu drugu osobu sasvim opravdano očekujući da će proći nekažnjeno - smatraju u Nezavisnom sindikatu policije.
Neophodno je, kako ističu, stvoriti sistem koji će osigurati da se svi, uključujući i policijske službenike, osjećaju zaštićeno, sigurno i bezbjedno.
- To prije svega zavisi od donošenja pravednih presuda koje će djelovati preventivno na buduće prestupnike i napadače. Vrlo je važno, i nastavićemo da insistiramo na tome, da pravosudni sistem mora da pokaže odlučnost i čvrstu ruku kako bi se očuvali red i sigurnost u društvu kao dio obaveze zaštite svih građana - poručili su iz Nezavisnog sindikata policije.

Nezavisni sindikat policije: Ban za napad na službeno lice dobio uslovnu kaznu 30 dana zatvora, to nipodaštava značaj policije

Turski državljanin Y.B. (40) uhapšen je zbog sumnje da je počinio krivično djelo silovanje i krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici.
Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Tivat postupali su po prijavi oštećene da su je fizički napali njen emotivni partner Y.B. i njegov prijatelj S.E. (37) takođe turski državljanin. Incident se dogodio ispred prostorija privatne firme u Tivtu u vlasništvu Y.B.
- Dežurna patrola policije je po izlasku na lice mjesta zatekla oštećenu, kao i lica Y.B. i S.E, nakon čega su policijski službenici oštećenu odveli na ukazivanje ljekarske pomoći. Pilikom ljekarskog pregleda saopštila je da je njen emotivni partner Y.B. prisilio na seksualni odnos. Njoj su, na pomenute okolnosti, nakon pregleda od strane ljekara specijaliste u izvještaju konstatovane povrede - saopšteno je iz Uprave policije.
Pregledom stana u kojem boravi Y.B. pronađena je određena količina marihuane.
- Nakon preduzetih izviđajnih mjera i radnji i prikupljenih obavještenja, u koordinaciji sa postupajućim tužiocem u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, lice Y.B. je luhapšen zbog sumnje da je počinio krivično djelo silovanje i krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici - saopšteno je iz Uprave policije.
Protiv S.E. je zbog fizičkog napada na oštećenu, pokrenut prekršajni postupak zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o javnom redu i miru, u skraćenom postupku.

Tivat: Turski državljanin osumnjičen da je sa prijateljem napao partnerku i silovao je

Palestinsko Ministarstvo zdravlja saopštilo je da Indonežanska bolnica, posljednja funkcionalna bolnica na sjeveru Pojasa Gaze od danas 'više ne pruža nikakve usluge pacijentima ili ranjenima.
- Na sjeveru enklave se nalaze tri javne bolnice, uključujući Indonežansku bolnicu ''Kamal Advan'' i ''Bejt Hanun'', od kojih nijedna više nije funkcionalna zbog izraelske ofanzive - navodi se u saopštenju koje je prenijela Al Džazira.
Izraelska vojska je prošle nedjelje izvršila raciju u bolnici ''Kamal Advan'', naredila evakuaciju osoblja i pacijenata i zapalila zgradu te bolnice.
Najmanje 41 osoba je ubijena danas u izraelskim napadima na Pojas Gaze, od čega je 27 osoba ubijeno na opkoljenom sjeveru enklave, rekli su palestinski medicinski zvaničnici za agenciju WAFA.
Potparol Civile odbrane Gaze Mahmud Basal rekao je da je Izrael od jutros izveo više od 30 napada na civile u enklavi.
Od početka izraelskog rata u Pojasu Gaze u oktobru 2023 ubijeno je najmanje 45.717 Palestinaca, a ranjeno 108.856, prema podacima Ministarstva zdravlja u enklavi.

Zbog izraelskih napada sve bolnice u Gazi van funkcije

Izraelski napadi na bolnice u Pojasu Gaze doveli su na ivicu kolapsa zdravstvenu zaštitu u toj maloj palestinskoj enklavi, upozorile su Ujedinjene nacije u novom izvještaju.
U danas objavljenom izvještaju navodi se da su "izraelski smrtonosni napadi na bolnice i u njihovoj blizini, uz sukobe, gurnuli zdravstveni sistem na ivicu potpunog kolapsa, sa katastrofalnim posljedicama po pristup Palestinaca zdravstvenoj i medicinskoj brizi", saopštila je Kancelarija UN za ljudska prava.
Izvještaj "Napadi na bolnice tokom eskalacije neprijateljstava u Gazi" obuhvata period od 7. oktobra 2023. do 30. juna ove godine, u kojem je bilo najmanje 136 napada na 27 bolnica i još 12 zdravstvenih ustanova, prenijeli su izraelski mediji.
U napadima na bolnice poginuli su mnogi ljekari, medicinske sestre i bolničari i drugi civili i pričinjena je velika šteta, navodi se u izvještaju, čiji autori ukazuju da su medicinsko osoblje i bolnice posebno zaštićeni po međunarodnom humanitarnom pravu, pod uslovom da se ne koriste za akte koji nanose štetu neprijatelju.
Izrael tvrdi da bolnice u velikoj mjeri koriste terorističke organizacije i da dejstvuju u njima i u blizini i da ponekad izvode napade odatle.
Vlada Izraela tvrdi da bolnice gube zaštićeni status na osnovu međunarodnog prava kada ih naoružani operativci koriste kao vojne lokacije da planiraju i izvode napade, i dodaje da izraelska vojska nastoji da zaštiti civile u bolnicama i da osigura bezbjednu evakuaciju.
Izrael je više puta objavio dokumentaciju o teroristima u bolnicama, kao i snimke talaca držanih u zdravstvenim ustanovama, piše Tajms ov Izrael.
Međutim, u izvještaju UN piše da su nejasne izraelske tvrdnje da palestinske organizacije nepropisno koriste bolnice u Gazi u vojne svrhe.
- Do sada je javno objavljeno nedovoljno informacija za potvrdu tih navoda, koji su ostali nejasni, a u nekim slučajevima su suprotni dostupnim informacijama - piše u izvještaju UN.

Izvještaj UN: Zdravstvena zaštita u Gazi blizu potpunog kolapsa zbog izraelskih napada

Izraelska vojska (IDF) danas je saopštila da je u protekla dva dana izvela više od 350 napada na Siriju, u cilju, kako su naveli iz IDF, uništavanja naprednog oružja zbog zabrinutosti za bezbjednost Izraela.
IDF je naveo da su izraelsko vazduhoplovstvo i izraelska mornarica izvele više od 350 napada tokom operacije, interno nazvane ''Bašanska strijela", kako bi da oružje padne u ruke neprijateljskih militantnih grupa, uključujući Hezbolah.
Kako se navodi, IDF procjenjuje da je u napadima uništeno između 70 i 80 odsto strateškog naoružanja režima predsjednika Bašara al Asada, prenosi Tajms of Izrael.
U vazdušnim udarima pogođeni su sirijski sistemi protivvazdušne odbrane, vazdušne baze, skladišta oružja i lokacije za proizvodnju oružja u Damasku, Homsu, Tartusu, Latakiji i Palmiri, tvrdi IDF.
Ranije danas, IDF je negirao navode da su izraelske snage prodrle na sirijsku teritoriju izvan tampon zone sa Golanskom visoravni koju drži pod okupacijom.
Portparol američkog Stejt departmenta Metju Miler rekao je da Vašington želi privatno da razgovara o tome sa izraelskim zvaničnicima, kako bi se bolje razumjeli izraelski ciljevi, prije nego što javno iznese mišljenje o napadima na Siriju.
Sirijske opozicione snage su u nedjelju zauzele Damask i izrazile spremnost da sarađuju sa međunarodnom zajednicom na stabilizaciji situacije u zemlji, a predsjednik Bašar al Asad je sa porodicom otišao u Rusiju.
Rusko Ministarstvo spoljnih poslova ranije je saopštilo da je Bašar al Asad podnio ostavku na mjesto predsjednika Sirije, napustio zemlju i izdao uputstva da se vlast mirno prenese poslije pregovora.

Više od 350 napada Izraela na Siriju u samo dva dana

Najmanje 12 Palestinaca je ubijeno, a nekoliko desetina je povrijeđeno u današnjim vazdušnim napadima Izraela širom Pojasa Gaze.
Medicinski izvori su rekli da je u napadu na izbjeglički kamp Al-Maghazi ubijeno dvoje ljudi, a da su tri osobe povrijeđene, prenosi Anadolija.
U napadu na porodičnu kuću u izbjegličkom kampu Nuseirat, u središnjem dijelu Pojasa Gaze, ubijeno je najmanje šest Palestinaca, uključujući dvije žene i troje djece.
U istom napadu povrijeđeno je, kako se navodi, 30 ljudi.
Medicinski izvori kazali su da su tri Palestinca ubijena, a četiri povrijeđena u još jednom napadu na naselje Zeitoun u Gazi.
Jedna osoba je ubijena u vazdušnom napadu na područje Khirbat al-Adas, u Rafi, na jugu Pojasa Gaze.
U Gazi je, od početka rata 7. oktobra prošle godine, ubijeno više od 44,6 hiljada ljudi, uglavnom žena i djece.

Izrael nastavlja vazdušne napade na Gazu, najmanje 12 ljudi ubijeno

U ruskim napadima na jugoistok Ukrajine ubijeno je najmanje 11 ljudi, dok je ranjeno 20, saopštili su regionalni zvaničnici.
Guverner regiona Zaporižje Ivan Fedorov kazao je da je najmanje devet osoba ubijeno u toj regiji, a u napadu je došlo i do požara u servisu za popravak automobila.
Federov je dodao da je u toj regiji ranjeno još šest osoba, uključujući dvoje djece, prenosi Al Džazira.
U drugom napadu, projektil je oštetio upravnu zgradu u Krivji Rihu, a tom prilikom su ubijene dvije osobe.
Hitna služba je saopštila da je najmanje 16 drugih osoba, uključujući i dijete, ranjeno.

1250x600

1084x550

U ruskim napadima na jugoistoku Ukrajine poginulo 11, ranjeno 20 osoba

Ernad Kolić postavljen je, na današnjoj sjednici Vlade, za vršioca dužnosti pomoćnika direktora Uprave za statistiku (Monstat), a Snežana Barjaktarović-Labović ponovo je postavljena za vršiteljku dužnosti direktorice Instituta za javno zdravlje (IJZCG).
Trifun Savić postavljen je za v.d. generalnog direktora Direktorata za međunarodnu saradnju i EU fondove u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Dejan Nikočević za vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za zaštitu prirode u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, a Denis Martinović za vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za saradnju sa dijasporom u Ministarstvu dijaspore.
Vlada je razriješila Odbor direktora u sastavu: Stefan Madžgalj, Lazar Bojanić, Jelena Maraš, Rade Grujičić i Nikola Bajčetić, i imenovala novi koji čine: Stefan Madžgalj, Lazar Bojanić, Jelena Maraš, Edina Dacić i Nikola Bajčetić.
Na današnjoj sjednici je donijeto i rješenje o prestanku mandata pomoćnika direktora Državnog arhiva Željka Miranovića i &nbsp;određivanju Enisa Bahovića za vršioca dužnosti sekretara Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama.
Vlada je jednu odluku o imenovanju donijela interno.

Kolić v.d. pomoćnika direktora Monstata, Barjaktarović-Labović produžen v.d. mandat

Postoje još dvije lokacije koje su potencijalno pomenute u Crnoj Gori u okviru projekta Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) - saopštio je premijer Milojko Spajić na pres konferenciji za medije govoreći o planiranom projektu kojim bi se investitoru Mohamedu Alabaru Velika plaža izdala na 99 godina.
- Oni su tradicionalni partner i zainiteresovani su za veliki projekat koji bi targetirao zapadno-evropsko tržište i sve lokacije koje su u skladu da stom vizijom su u opticaju - rekao je Spajić dodajući da se radi o još jednoj mediteranskoj i atlanskoj državi.
<h2>ČITAVA VLADA STOJI IZA SARADNJE SA UAE</h2>
Spajić je saopštio da je na današnjoj sjednici Vlade podržan Sporazum sa UAE.
- Sve je transparentno i otvoreno, sve tačke su javne, biće poslate u parlament. Imaću prije toga razgovore sa svim šefovima poslaničkih klubova, razjasnićemo sve nedoumice. Ubijeđen sam da ćemo imati vrlo brzo ratifikovan sporazum u parlamentu - ocijenio je on.
Poručio je da iza ovoga stoji cijela Vlada.
- Čitava Vlada stoji iza ovog projekta, iza saradnje sa UAE. Možda na kraju uz 81 glas dođemo do podrške ovom aktu - naveo je Spajić.
Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj je kazao da je sa Spajićem mnogo razgovarao kako bi došli do kompromisnog rješenja. Ovaj sporazum je, prema njegovom mišljenju, veoma značajan.
- Imamo stav i poruku prema investitoru. Mislim da smo našli najbolje rješenje: jednoglasno smo na Vladi prihvatili zaključke SO Ulcinj, zadužili smo nadležna ministarstva da realizuju te zaključke, čime smo stavili tačku na ovu priču - istakao je on.
<h2>JOŠ DVIJE DRŽAVE BILE BI DIO PROJEKTA</h2>
Još dvije države koje bi potencijalno bile dio Alabarovog projekta, prema njegovim riječima, nude duplo veću obalu.
- Bez državne garancije - čak i da prodaju zemljište - dodao je Spajić.
Nije precizirao o kojim državama se radi, ali je naglasio da su ekstremno konkurentne i da bliže zapadnoj Evropi zbog avio-povezanosti.
Ovakav projekat bi, kaže, targetirao turiste iz Velike Britanije, Njemačke, Francuske...
- Država bi zadržala ogromni procenat vlastništva i imala ogroman benefit - dodao je Spajić.
<h2>INVESTITOR MOŽE DA ODUSTANE</h2>
Zakon o javnim nabavkama je izričit, kaže, da je ovo normalna i dozvoljena praksa. Istakao je da je mali broj investitora koji mogu da iznesu ovakav projekat.
- Ovo je konkurentan svijet. Crna Gora se bori za velike investitore - dodao je on.
Naglasio je da će svaki preduzetnik iz Ulcinja biti uključeni u projekat.
- Preduzetnici su jako tražena kategorija i jako ih je malo. Uspjeh svakog velikog turističkog projekta se zasniva na preduzetnicima. Gospodin Alabar je više puta rekao da će insistirati da svi trenutni preduzetnici budu uključeni u sve projekte koji budu rađeni u Crnoj Gori. Svaki preduzetnik iz Ulicnja će biti uključen - ili ako bude neka druga lokacija... Postoje još dvije koje su potencijalno pomenute u Crnoj Gori. Potrebni su ljudi koji su motivisani da rade - naveo je Spajić.
Investitor, kaže, u bilo kojem momentu može da odustane ako se mi pokažemo nezrelima.
- Ako se pokažemo kao neodgovorni, investitor će da ode u druge države, koje su jako ozbiljne. One imaju jako dobar PR... Prisustvovao sam njihovim prezentacijama i konkurencija je nevjerovatna - istakao je Spajić.
<h2>RAZUMLJIVI ZAKLJUČCI SO ULCINJ</h2>
Na pitanje kako komentariše potencijalno napuštanje Vlade predstavnika albanskog naroda koje su najavili predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu i ministar ljudskih prava Fatmir Đeka, Spajić je rekao da će razjasniti sve nedoumice koje potencijalno postoje.
Premijer je ocijenio da su zaključci Skupštine Opštine Ulcinj razumljivi. Oni su usvojeni na sjednici Vlade.
- Želimo da do kraja afirmišemo zahtjeve svih naših opština, da podržimo njihove zahtjeve. Vlada je naložila svim resornim ministarstvima da, ako bude potencijalnih projekata, budu vođeni zaključcima SO Ulcinj - naglasio je Spajić.
Žele, kaže, da opštine budu odgovorne.
- Kad vam se da ovakva šansa, očekujete odgovoran odnos druge strane. Želimo da vidimo da opštine budu odgovorne, ako vidimo takav odnos, nije problem da prenesemo neke nadležnosti na lokalnu samoupravu. Ako žele da rade bez ucjenjivanja, naglih poteza, plašenja investitora, onda će imati partnera u Vladi i moći ćemo zajedno da radimo na svim projektima - naveo je Spajić.
On je, na pomen protesta koji će u suotu biti održani na Maloj plaži, rekao da je Vlada prihvatila zaključke SO Ulcinj, ali da ne razumije što bi neko dodatno mogao da traži od Vlade.
- Investitor je pokretač inicijative, on ima drugih opcija u svijetu. Ako procijeni da je previše problematično raditi sa Crnom Gorom, on će pokupiti stvari i otići negdje drugo. Investitor za kojeg garantuje jedna država, koji iza sebe ima projekte, uz jasne garancije... Razumijem političko djelovanje, uskoro su lokalni izbori tamo, ali nekad moramo imati strateški dio - o tome da možda ispuštamo projekat koji će potpuno da promijeni i Crnu Goru i njen jug - ocijenio je Spajić dodajući da su potpuno transparentno pristupili projektu.
<h2>AUTOPUT BI MOGAO IĆI PREKO BOJANE</h2>
On je govorio i o najavljenom mostu preko Bojane do Velipoja navodeći da bi autoput mogao biti dio toga.
- Tako da bismo mogli spojiti ta dva projekta - rekao je Spajić.
Na pitanje kako komentariše ocjenu predsjednika Crne Gore da bi trebalo provjeriti zakonitost i ustavnost sporazuma, Spajić je poručio da nije problem da se sve utvrdi.
- To je praksa koja traje stotinama godina. Mi smo potpisali više od 10 međudržavnih sporazuma sličnog karaktera. Mislim da i Zakonodavni odbor u Skupštini sve prati pomno. Ne vidim nikakav problem, ali ako smo nešto propustili to može riješiti i Ustavni sud - istakao je Spajić.
Vlada je na današnjoj sjednici utvrdila i nacrt Zakona o kreditno-garantnom fondu.
- Očekujemo da će tako biti još veća podrška za mala i srednja preduzeća - dodao je Đeljošaj.

Spajić o projektu UAE: Postoje još dvije lokacije u Crnoj Gori koje se potencijalno pominju

Poslanici Evropskog parlamenta i Skupštine Crne Gore usvojili su &nbsp;danas zajedničku Deklaraciju i preporuke Savjetu za stabilizaciju i &nbsp;pridruživanje u kojima je konstatovan značajan napredak Crne Gore u &nbsp;procesu pristupanja Evropskoj uniji u 2024. godini, uključujući &nbsp;privremeno zatvaranje tri pregovaračka poglavlja na kraju godine, te istaknuto da bi Crna Gora već u ovom sazivu EP mogla da postane naredna članica Evropske unije.
- &nbsp;Evropski parlament je ohrabrio Crnu Goru da uz neprekidnu i ambicioznu &nbsp;posvećenost, kakvu je do sada pokazala, nastavi sa naporima za &nbsp;zatvaranje pregovaračih poglavlja tokom 2025. i 2026. godine. Dodatno, &nbsp;članovi Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje Evropske &nbsp;unije i Crne Gore velikom većinom su prihvatili amandman poslanika &nbsp;Evropskog parlamenta Matijaša Nemeca i Teisa Reutena u kom se &nbsp;apostrofira da Crna Gora treba da pristupi EU u narednih par godina, &nbsp;tokom trenutnog mandata Evropskog parlamenta- zaključci su današnjeg zasijedanja.
Potpredsjednik Odbora EP za Crnu Goru &nbsp;Karlo Ćićoli kazao je da su sve zemlje jonsko-jadranskog regiona u veoma &nbsp;osjetljivoj geopolitičkoj oblasti.&nbsp;
- Mi &nbsp;smo region koji je vjekovima pripadao Mletačkoj republici, i zato je &nbsp;važno da smo svi povezani u regionu. I prioritet Vlade Italije je da se &nbsp;centar gravitacije u Evropi prebaci sa sjevera ka Mediteranu, jer je to &nbsp;centar i srce Evrope. To će biti dobro i za robu, i za stanovništvo- &nbsp;istakao je Ćićoli.
Kaže da je Crna Gora mala, ali veoma istorijski značajna.
- Plava &nbsp;privreda, turizam i ekologija glavni su stubovi Crne Gore. Kada je &nbsp;riječ o crnogorskoj privredi, turizam je značajan segment, i ja sam &nbsp;lično učestvovao u izgradnji Strategije EU o slobodnim lukama, i mi &nbsp;moramo imati luke u tom dijelu, i obezbijediti finansijske resurse kako &nbsp;&nbsp;bi se ostvario rast Crne Gore u tom pogledu- naveo je on.
Poslanica EP Tsvetelina Penkova govorila je održivom turizmu kao ekonomskom pokretaču.
- Naša &nbsp;je dužnost da se uvjerimo da turizam neće samo nastaviti da cvjeta, već &nbsp;da se steknu uslovi da turizam ostvari održiv ekonomski rast- istakla &nbsp;je Penkova.
Investirajući u održivi turizam Crna Gora može održati ekonomski rast i očuvati životnu sredinu, istakla je Penkova..
Poslanik &nbsp;SD-a Boris Mugoša istakao je da turizam u Crnoj Gori generiše visoke &nbsp;prihode, ali da se mora voditi računa i o očuvanju životne sredine.&nbsp;
- Resurse koje imamo moramo adekvatno valorizovati vodeći računa o zaštiti životne sredine- istakao je Mugoša.
On &nbsp;je posebno ukazao na područje Velike plaže u Crnoj Gori, ističući da je &nbsp;to veliki dragulj Crne Gore. Sada se pojavljuje Vladina ideja, kazao &nbsp;je, da se taj prostor da određenom investitoru a potpisuje se ugovor sa &nbsp;jednom državom gdje se on izdiže u nekim segmentima iznad našeg &nbsp;zakonodavstva. Uz to, imamo i protivljenje lokalne zajednice, dodaje.&nbsp;
- To &nbsp;je veliki problem. Imamo niz spornih odredbi a imamo i Sporazum o &nbsp;stabilizaciji i pridruživajnju između EU i Crne Gore, gdje se navodi da &nbsp;ne smije da bude diskriminacije prema kompanijama u zemlji i onima iz &nbsp;EU. Moramo biti veoma oprezni, ja jesam za investiranje, ali ne za &nbsp;devastiranje. Treba nam balans između privlačenja investicija i &nbsp;dugoročne održivosti- rekao je Mugoša.&nbsp;
Kaže &nbsp;da na ovako malom području imamo pet nacionalnih parkova, područja koja &nbsp;su pod UNESCO zaštitom, područja koja su na Ramsarskoj listi, zbog čega &nbsp;smo, kako kaže, posebo odgovorni prema prirodi.
Sa prvog dana sjednice juče je poručeno da je Crna Gora ostvarila istorijski iskorak u pregovorima sa EU.
Odbor je razmijenio mišljenja o &nbsp;odnosima EU i Crne Gore i stanju pristupnih pregovora, a govoriće se o &nbsp;Reformskoj agendi Crne Gore, sa fokusom na reformu vladavine prava, &nbsp;uključujući izborne procese.

Većina u Evropskom parlamentu za to da Crna Gora pristupi Evropskoj uniji tokom trenutnog saziva EP

Više nevladinih organizacija, koje su podržale kandidaturu Dragoljuba Vukovića za člana Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge uputile su danas inicijative predsjedniku Skupštine, Andriji Mandiću, i ministarki kulture i medija Tamari Vujović, trežeći od njih da, shodno svojim nadležnostima, doprinesu zakonitoj primjeni medijskih zakona i zaštite proces imenovanja članova Savjeta Agencije za AVM usluge od političkih i pravnih manipulacija
- Podsjećamo da je posljednja odluka Administrativnog odbora Skupštine Crne Gore, kojom se dokumentacija NVO i CANU proglašava nepotpunom, pravno neutemeljena i predstavlja opasan presedan. Svi akti su uredno potpisani od strane ovlašćenih lica, a ni Zakon ni javni poziv ne traže dodatne interne odluke upravljačkih tijela- poručuju iz nekoliko NVO.&nbsp;
Ukazuju da se ista zakonska procedura primijenila prilikom izbora članova Savjeta Gradske RTV Podgorica, bez ikakvih osporavanja validnosti, iako su, kako ističu, u oba slučaja korišćeni identični obrasci i dokumentacija.
- Ovakav selektivan pristup otvara prostor za pravnu nesigurnost i politički voluntarizam, ali i prijeti da ugroz primjenu evropskih standarda u ovoj oblasti. Pozivamo predsjednika Skupštine i ministarku kulture i medija da bez odlaganja dostave pojašnjenja i mišljenje Administrativnom odboru, te time spriječe dalju zloupotrebu zakonskog procesa i osiguraju primjenu važećih medijskih zakona koje je Skupština usvojila u okviru tzv. IBAR zakona- poručuju iz NVO.&nbsp;
Ovo, poručuju, nije tehničko pitanje već duboko političko i od presudnog značaja za nezavisnost medijskih institucija i vladavinu prava u Crnoj Gori.
- Nastavićemo da informišemo i javnost, kao i relevantne organizacije, uključujući Delegaciju EU u Crnoj Gori, koja je već reagovala na ove netransparentne pokušaje opstrukcije medijskih zakona- navode u saopštenju koje potpisuju: Goran Đurović, Media centar, Olivera Nikolić, Institut za medije Crne Gore (IMCG), Daliborka Uljarević, Centar za građansko obrazovanje (CGO), Milka Tadić Mijović, Centar za istraživačko novinarstvo (CIN-CG), Mila Radulović, Udruženje profesionalnih novinara Crne Gore, Mustafa Canka, NVO „Ul Info“, Zdravko Janjušević, Bjelopoljski demokratski centar, Željko Đukić, NVO Multimedijal Montenegro, Nataša Nelević, NOVA – Centar za feminističku kulturu. Azra Hrapović, NVO Đakomo Adriatic, Boris Nedović, NVU Centar sjevera i Radomir Petrić, NVU Sua Sponte Bar

Više NVO pisalo Mandiću i Vujović: Selektivan pristup izboru članova Savjeta otvara prostor za pravnu nesigurnost i ugrožava primjenu evropskih standarda

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Tag: napadi