Uvredama, prijetnjama i govorom mržnje upućenim jednoj ženi u politici ne napada se samo ona već sve žene koje su odlučile da dignu glas, da se bore i da budu dio javnog života - poručila je predstavnica Evropskog saveza Tanja Vujičić.
Ne smijemo, podvlači ona, ćutati pred primitivizmom, seksizmom i pokušajima zastrašivanja.
- Podrška Anđeli (Vojinović) je podrška dostojanstvu svake žene. Solidarno, glasno i bez straha protiv mržnje i ponižavanja žena u politici - zaključila je Vujičić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fvujicic_tanja%2Fstatus%2F2024569010902180206%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Vujičić: Ne smijemo ćutati pred primitivizmom, seksizmom i pokušajima zastrašivanja

U ruskom napadu dronovima poginula je jedna osoba, a šest povrijeđeno u luci u Odeskoj regiji.
Zamjenik ukrajinskog premijera Oleksij Kuleba napisao je na Telegramu da je Rusija pokrenula masovne napade na lučku i željezničku infrastrukturu.
- Oštećena je infrastruktura jednog poduzeća, skladišta gnojiva i vozila, uključujući teretne vagone - rekao je Kuleba, dodajući da je napad izazvao požar.
Kuleba nije imenovao luku koja je napadnuta, prenosi Hina.
&nbsp;Objekti u tri crnomorske luke oko grada Odese česte su mete napada, a u regiji se nalaze i luke na rijeci Dunavu.
Regionalni guverner Odese Oleh Kiper rekao je da je meta bila i energetska, industrijska i stambena infrastruktura u regiji.
On je ranije objavio da je napad uzrokovao "značajne" poremećaje u snabdijevanju električnom energijom, grijanjem i vodom.
Guverner Volgogradske regije u Rusiji, Andrej Bočarov, rekao je putem Telegrama da je u Volgogradu i susjednim okruzima oštećeno nekoliko privatnih kuća i automobile, te da su tri osobe hitno prevezene u bolnicu.
On je kazao da su dronovi pogodili neka industrijska poduzeća u gradu i regiji, ne navodeći detalje.
Izvori iz industrije rekli su Rojtersu da je rafinerija nafte Volgograd u vlasništvu Lukoila, koja čini oko pet odsto ukupnih ruskih kapaciteta za preradu nafte, obustavila preradu nafte u srijedu nakon što je izbio požar nakon napada koji je izvela Ukrajina.

610x380

Rusija i Ukrajina nastavile napade tokom noći

Napadi na predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića od strane "taster" ministara i poslanika u najmanju ruku su licemjerni, kazao je savjetnik Milatovića za unutrašnju politiku i privredni razvoj, Nebojša Vuksanović.
Vuksanović je na mreži X upitao gdje su "taster ministri i poslanici" da se oglase dok skupštinska većina mjesecima opstruira izbor sudija Ustavnog suda? 
- Zašto se ne oglase povodom pitanja odgovornosti za bjekstvo Miloša Medenice? Ili kada je potpisan neustavni ugovor sa UAE, što su ključna pitanja za naš evropski put - pitao je Vuksanović.
Vuksanović je konstatovao da građani Crne Gore svakodnevno svjedoče da ova Vlada nema ni odgovornost ni znanje da vodi državu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fbaston_vazda%2Fstatus%2F2019101306846343233%3Fs%3D46&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

500x500

Vuksanović: Licemjerni napadi "taster" ministara i poslanika na Milatovića, zašto se ne oglase za ključna pitanja?

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da će proglasiti vanredno stanje u energetskom sektoru kako bi nadoknadio izgubljeno vrijeme i riješio probleme s poremećenim snabdijevanjem električnom energijom, nakon kontinuiranih ruskih napada na infrastrukturu.
Zelenski je to najavio dok su hitne službe nastavile cjelodnevne napore kako bi obnovile snabdijevanje električnom energijom i grijanjem, koje je, naročito u Kijevu, ozbiljno poremećeno nakon ruskog napada prošle sedmice. Popravke u hiljadama stambenih zgrada dodatno otežava hladno vrijeme, s noćnim temperaturama koje su se spuštale blizu minus 20 stepeni Celzijusa.
- Posljedice ruskih napada, uz pogoršanje vremenskih uslova, izuzetno su teške. Za ukrajinski energetski sektor biće proglašeno vanredno stanje… Mnoga pitanja zahtijevaju hitno rješavanje - napisao je Zelenski na engleskom jeziku na društvenoj mreži X.
<h2>Kritike za Klička</h2>
Govoreći kasnije u večernjem video-obraćanju, Zelenski je rekao da nije urađeno dovoljno kako bi se sanirale posljedice napada, te da će vanredno stanje omogućiti vlastima „više mogućnosti i fleksibilnosti“.
Pozvao je na uspostavljanje većeg broja centara u kojima će se građani moći ugrijati i puniti elektronske uređaje, kao i na mogućnost ukidanja noćnog policijskog časa u područjima gdje to bezbjednosna situacija dozvoljava.
Predsjednik Ukrajine je kazao da je Kijev učinio znatno manje od drugih velikih urbanih centara, posebno u odnosu na drugi najveći grad u Ukrajini, Harkov, kada je riječ o pripremama za teškoće izazvane napadima.&nbsp;
- Čak ni posljednjih dana ne vidim dovoljan intenzitet. To se mora hitno ispraviti. Odluke se moraju donositi - istakao je Zelenski.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko, koji je ranije imao sukobe sa Zelenskim oko pitanja odbrane glavnog grada, napisao je na Telegramu da gradski zvaničnici moraju „raditi efikasno, donositi odluke i pronalaziti načine za njihovu realizaciju. U suprotnom, posao će obavljati oni koji su sposobni“.

1250x600

1084x550

Zelenski: Proglasićemo vanredno stanje za energetski sektor

Sindikat medija Crne Gore (SMCG) je u bazi Safejournalists tokom prošle godine zabilježio 28 napada na medijske radnike i radnice, saopšteno je iz tog udruženja.
To, kako su kazali iz SMCG, nije finalni broj, već se odnosi na slučajeve koje su medijski radnici prijavili Sindikatu i za koje su čuli iz sredstava informisanja.
- Iskustvo nas uči da uvijek postoji određeni broj napada koji ne budu prijavljeni ili do nas ne dođu, pa će konačni podaci biti poznati tek početkom ove godine, nakon što dobijemo zvanične informacije iz policije - napomenuli su iz SMCG.
Oni su agenciji MINA kazali da je taj broj zabrinjavajući kada se stavi u širi kontekst.
- Od kada sistematski pratimo napade na novinare, najgore su bile 2021. i 2022. godina, kada smo takođe bilježili po 28 slučajeva. Dakle, već sada je prošle godina jedna od najgorih, a postoji realna opasnost da postane najgora kada je u pitanju broj prijavljenih napada - rekli su iz SMCG.
Kako su naveli, posebno je alarmantan rodni aspekt podataka.
- Od 28 napada, koliko smo do sada zabilježili u prošloj godini, čak 16 je bilo usmjereno na novinarke, pet na njihove muške kolege, dok su u preostalim slučajevima žrtve bile grupe medija - rekli su iz SMCG.
Prema njhovim riječima, podatak o tome da je tri puta bilo više napada na žene u odnosu na muškarce, ne smije biti ignorisan.
Govoreći o položaju novinara, iz SMCG su naveli da vide određene pomake u posljednjih nekoliko godina kada je u pitanju zaštita novinara od pravosudnih organa.
- Tu je prije svega uvođenje kvalifikovanog oblika (ugrožavanja sigurnosti, teškog ubistva, teške tjelesne povrede i prinude) više krivičnih djela u Krivičnom zakoniku, na inicijativu SMCG i Akcije za ljudska prava. Obavezujuće uputstvo vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića u slučaju napada na novinare - kazali su iz SMCG.
Upitani o potpisivanju Granskog kolektivnog ugovora (GKU) u svijetlu najavljenog zatvaranja svih poglavlja u pregovorima Crne Gore sa Evropskom unijom do kraja godine, iz SMCG su podsjetili da je to bitna obaveza u okviru pristupnih pregovora.
- Pritom, situacija sa Opštim kolektivnim ugovorom (OKU), koji nije usvojen već samo produžen do 31. marta, ukazuje na hitnu potrebu usvajanja GKU u oblasti medija, kako bi zaposleni bili dugoročnije zaštićeni i kako ne bi zavisili od drugih dokumenata poput OKU za koji je potrebna šira saglasnost socijalnih partnera - kazali su iz SMCG.
To udruženje, kako su istakli, od početka ima konstruktivan pristup tom procesu.
Oni su rekli da na pregovorima ne traže ništa što medijskim radnicima već ne pripada, niti insistiraju na nerealnim ili neodrživim zahtjevima.
- Tražimo dostojanstvene uslove rada i minimalnu sigurnost za ljude koji rade u medijima, ali nailazimo na nerazumijevanje poslodavaca, koji čak i elementarne zahtjeve predstavljaju kao biznis prepreku - naveli su iz SMCG.
To, kako su dodali, pokazuje da se rad medijskih radnika i dalje posmatra kao trošak koji treba minimizirati, a ne kao ono što jeste - temelj kvalitetnog i održivog medijskog sistema.
- Očekujemo da će u narednom periodu poslodavci početi da sagledavaju širu sliku i interes države, koja već izdvaja značajna sredstva kroz Fond za pluralizam kako bi mediji mogli da funkcionišu - rekli su iz SMCG.
Kako su istakli, ta sredstva nijesu namijenjena samo opstanku medija kao preduzeća, već i unapređenju uslova rada onih koji u tim medijima proizvode sadržaj od javnog interesa.
- Poslodavci bi, upravo kroz GKU, trebalo da pokažu spremnost da zadrže kvalitetne kadrove i da mladim ljudima ponude jasnu perspektivu u novinarstvu. U suprotnom, suočavamo se sa realnim problemom odlaska najboljih novinara u druge sektore - kazali su iz SMCG.
Govoreći o zaštiti od onlajn /online/ prijetnji, iz SMCG su kazali da je rješenje za to jasan pravni okvir, ali i njegova dosljedna primjena i spremnost institucija da reaguju brzo i ozbiljno.
- Strože kazne same po sebi nijesu rješenje, ali imaju snažan odvraćajući efekat, naročito u društvu u kojem je onlajn nasilje dugo bilo tretirano kao nešto što je „manje ozbiljno“ od prijetnji u fizičkom prostoru - rekli su iz SMCG.
Oni su dodali da je iskustvo pokazalo da medijski radnici nijesu ugroženi samo na radnom mjestu ili tokom izvještavanja sa terena, već i u privatnoj sferi, posebno u onlajn prostoru.
- Društvene mreže su postale produžetak radnog okruženja novinara, ali bez ikakvih jasnih granica i bez osjećaja sigurnosti, naročito za novinarke koje su, kako smo napomenuli, često meta brutalnijih i ličnijih prijetnji - kazali su iz SMCG.
Oni su naveli da je važan primjer da sistem može da funkcioniše kada postoji politička i institucionalna volja, slučaj prijetnji upućenih novinarki televiziji E Itani Kaluđerović putem Fejsbuka.
- Osoba koja joj je prijetila osuđena je na devet mjeseci zatvora za kvalifikovani oblik krivičnog djela ugrožavanja sigurnosti - rekli su iz SMCG.
Oni su pojasnili da je riječ o odredbi koja predviđa strože kazne kada je žrtva novinar, a koja je, na inicijativu SMCG-a i Akcije za ljudska prava, uvedena u Krivični zakonik 2022. godine.
- Takve presude šalju jasnu poruku da prijetnje novinarima nijesu bezazlene i da neće ostati nekažnjene - kazali su iz SMCG.
Oni su istakli da je važno ohrabriti i same medijske radnike i radnice da prijavljuju prijetnje, jer se u suprotnom jača osjećaj nekažnjivosti.

SMCG: 28 prijavljenih napada na medijske radnike u 2025.

Tokom noći izvedeni su masovni napadi dronovima na skladišta nafte i rafinerije u više ruskih regiona i na anektiranom Krimu, što je izazvalo požare, evakuacije i poremećaje u vazdušnom saobraćaju, saopštili su ruski zvaničnici. Ukrajina je kasnije preuzela odgovornost za napade na vojnu i energetsku infrastrukturu.
U Volgogradskoj oblasti pogođeno je skladište nafte u Uryupinsku, gdje je izbio požar i izvršena evakuacija stanovništva. Napadnuta je i rafinerija Novo-Jaroslavsk u Jaroslavlju, nakon čega je lokalni aerodrom privremeno zatvoren. U Krasnodarskom kraju dronovi su pogodili područje oko rafinerije Afipski, izazvavši požare i nestanak struje u obližnjim naseljima. Požar je zabilježen i u skladištu nafte na Krimu, blizu Simferopolja.
Rusko Ministarstvo odbrane tvrdi da je oborilo 141 dron, dok je Generalštab Oružanih snaga Ukrajine potvrdio da su uništeni rafinerija Afipski, skladište u Uryupinsku i više vojnih ciljeva, uključujući radare, sisteme PVO i objekte elektronskog ratovanja u Donjeckoj, Zaporoškoj oblasti i na Krimu.
Napadi su dio pojačane ukrajinske kampanje protiv ruske energetske infrastrukture, koja traje od jula, s ciljem slabljenja kapaciteta Rusije za vođenje rata. Novi talas udara uslijedio je ubrzo nakon velikog kombinovanog napada 11. decembra, kada su dronovima i projektilima pogođena energetska postrojenja i vojni aerodromi širom Rusije, uključujući i naftnu platformu u Kaspijskom moru.

Kijev pojačao napade: Pogođena ključna energetska infrastruktura u Rusiji

Vazdušni napadi na Ukrajinu traju i tokom intenzivnih pregovora o okončanju rata, uljučujući ukrajinsko-američke razgovore u Majamiju, čiji je cilj mirovni plan prihvatljiv za obije strane.
Gradonačelnik Kremenčuka Vitalij Maleck rekao je da je njegov grad pretrpio "masivan kombinovani udar" na infrastrukturu. Još se ne zna kolika je ukupna šteta, ali je gradonačelnik rekao da su neki ljudi ostali bez vode, struje i grijanja.
S druge strane, Rusija je javila jutros da je oborila 77 ukrajinskih dronova na više lokacija.
Ukrajinski grad Kremenčuk, koji se nalazi otprilike na pola puta između Kijeva i linije fronta na istoku, više puta je bio na meti napada od kada je Rusija počela svoju invaziju u februaru 2022. godine, prenosi BBC.
Noćašnji napadi dogodili su se nekoliko sati nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao da je imao "vrlo konstruktivan" telefonski razgovor sa pregovaračkim timom Donalda Trampa, posle tri dana razgovora na Floridi.
Zelenski je juče rekao da je rešen da nastavi da radi sa Amerikom posle razgovora sa Trampovim izaslanikom Stivom Vitkofom i Trampovim zetom Džaredom Kušnerom na kraju tih pregovora.
Zelenski je rekao da su razgovarali kako da osiguraju da se Rusija pridržava bilo kakvog mogućeg sporazuma o okončanju rata.
Ruski napadi rano jutros uslijedili su poslije većeg napada 24 časa ranije, koji je naišao na osude evropskih saveznika Kijeva.
U objavi na društvenim mrežama francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je da je razgovarao sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i prenio mu svoju "punu solidarnost".
- Francuska je riješena da radi sa svim partnerima da osigura mere deeskalacije i nametne prekid vatre - rekao je Makron.
Bijela kuća pritiska Kijev i Moskvu da se dogovore o planu u više tačaka za okončanje rata.
Rezultata za sada nema, iako su se obje strane uključile u proces koji predvode SAD.

Dok traju mirovni pregovori: Veliki ruski napad na ukrajinski grad Kremenčuk

Splitska policija uhapsila je 16-godišnjaka i 18-godišnjaka zbog napada na dvojicu državljana Srbije koji se dogodio juče ujutru na parkingu u naselju Ravne njive. Sumnja se da je povod napadu bio govor na ekavici, a mladići se terete za nasilničko ponašanje i oštećenje tuđih stvari iz mržnje, prenosi Dalmatinski portal.
Incident se desio kada je grupa mlađih osoba napala 50-godišnjaka i 34-godišnjaka iz Srbije. Napadači su ih fizički napali i pokušali izvući iz kombija, pri čemu su razbili jedno staklo na vozilu.
Pretpostavlja se da su napadači čuli žrtve kako u obližnjem kafiću govore ekavicom, te su im zbog toga organizovali “doček” na parkingu. Napadnuti 50-godišnjak već duže vrijeme radi u Splitu.
Nakon što su se napadači razbježali, dvojica iz Srbije prijavila su slučaj u policijskoj stanici. Odbili su ljekarsku pomoć jer nisu imali vidljivih povreda.
Kako prenosi Index, policija je izvršila uviđaj i ubrzo identifikovala i uhapsila dvojicu osumnjičenih, dok se za još dvojicom, pretpostavljene slične starosti, i dalje traga.
Maljoletni 16-godišnjak priznao je djelo tokom ispitivanja i pušten je na slobodu. Protiv njega će biti podnijeta redovna krivična prijava za nasilničko ponašanje i oštećenje tuđih stvari u vezi sa zločinom iz mržnje.
I 18-godišnjak je prijavljen za ista krivična djela.

Državljani Srbije napadnuti u Splitu, uhapšena dvojica osumnjičenih

Vlada Crne Gore nije dala suštinski <a href="https://www.hraction.org/wp-content/uploads/2025/11/Pismo-4.pdf">odgovor </a>na pitanja koja su joj u <a href="https://spcommreports.ohchr.org/TMResultsBase/DownLoadPublicCommunicationFile?gId=30354">pismu</a> prije dva mjeseca uputile tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satterthwaite, Irene Khan i Mary Lawlor, u kojem su izrazile ozbiljnu zabrinutost zbog medijskih i onlajn napada visokih zvaničnika vladajuće partije Demokrata na advokata Veselina Radulovića - zbog toga što je obavljao svoj posao - kao i na izvršnu direktoricu Akcije za ljudska prava (HRA) Teu Gorjanc-Prelević - zbog njene odbrane prava advokata i garancija pravičnog postupka.
Vlada, kako su naglasili u Akciji za ljudska prava (HRA), iz ugla jednog svog ministra ne odgovara konkretno na postavljena pitanja, već izvjestiteljkama pretežno prepričava međunarodne standarde ljudskih prava. To, prema ocjeni HRA, ukazuje na izbjegavanje odgovornosti.
- One su upozorile da takvi napadi mogu imati zastrašujući efekat na advokate, branitelje ljudskih prava i civilno društvo u cjelini. Izvjestiteljke su zatražile od Vlade da: dostavi informacije o navodima, objasni koje mjere preduzima radi zaštite Radulovića i Gorjanc-Prelević, navede garancije da advokati mogu raditi bez pritiska i ometanja, objasni kako država obezbjeđuje bezbjedno okruženje za branitelje ljudskih prava i slobodu izražavanja - ukazali su u HRA.
Oni ističuda je očigledno da nijesu preduzete mjere zaštite Radulovića i Gorjanc-Prelević, niti da je dato neophodno uvjerenje Vlade da će se na kritike ubuduće odgovarati argumentovano, bez neprimjerenih prijetnji i pokušaja diskreditacije advokata i aktivista s pozicija moći.
- Ovakav ishod nipodaštava civilni sektor i ne doprinosi predstavljanju Crne Gore kao najuspješnije države kandidata za članstvo u Evropskoj uniji - zaključili su u HRA.

Vlada bez suštinskih odgovora na pitanja specijalnih izvjestiteljki UN-a o napadima Demokrata na Radulovića i Gorjanc-Prelević

Najmanje deset ljudi, uključujući devetoro djece, ubijeno je tokom prethodne noći u pakistanskim vazdušnim napadima na Avganistan, saopštila je talibanska vlada u Kabulu, usred pojačanih tenzija između dva susjeda.
- U provinciji Host, pakistanske snage bombardovale su kuću jednog civila. Devetoro djece (pet dječaka i četiri djevojčice) i jedna žena su poginuli - napisao je portparol vlade Zabihulah Mudžahid na platformi X.
On je dodao da je bilo drugih vazdušnih napada u pograničnim regionima Kunar i Paktika, u kojima su ranjene četiri osobe.
Ti napadi se dešavaju usred tenzija sa Islamabadom i dan poslije samoubilačkog bombaškog napada na sjedište pakistanskih snaga bezbjednosti u provinciji koja se graniči sa Avganistanom.

Najmanje 10 mrtvih u pakistanskim vazdušnim napadima na Avganistan

Slobodanka Krgović najavila je ponovni štrajk glađu ispred Skupštine Crne Gore u narednih pet dana, navodeći da sjednica za povećanje obeštećenja majkama sa troje i više djece nije održana 17. februara kako je bila najavljena.&nbsp;
Krgović u saopštenju ističe da će štrajkovati glađu s obzirom da se kod majki pojavio neviđeni revolt i ogorčenje zbog neodržavanja sjednice odbora.
Takođe, uz štrajk glađu, provešću tih pet dana ispred Skupštine u trajanju od jednog sata. Štrajk glađu će trajati od 23. do 27. februara. Tim danima ću biti ispred Skupštine Crne Gore od 10 do 11 sati - kazala je Krgović u saopštenju.&nbsp;

Krgović najavila ponovni štrajk glađu od poneđeljka

Albanski državljanin R.P. (43), sa privremenim boravkom u Podgorici, uhapšen je i protiv njega i firme „S.D.“ d.o.o. podnijeta je krivična prijava zbog sumnje u utaju skoro pola miliona eura poreza.
R.P. se sumnjiči da je, kao osnivač i izvršni direktor S.D.“ d.o.o. Podgorica, kontinuirano tokom 2016, 2017, 2018, 2019, 2020, 2021, 2022, 2023, 2024. i 2025. godine, u cilju izbjegavanja poreskih dažbina, podizao novac u gotovini sa računa ove firme, bez adekvatne poslovne dokumentacije.
- Time je, po osnovu utajenog poreza na dohodak fizičkih lica pribavljena protivpravna imovinska u iznosu od 447.147 eura, a što ujedno predstavlja i materijalnu štetu pričinjenu budžetu Crne Gore - navedeno je u saopštenju Uprave policije.
Iz policije poručuju da službenici Sektora za borbu protiv kriminala nastavljaju sa aktivnostima iz svoje nadležnosti u cilju kontrole fizičkih i poslovanja pravnih lica i krivičnom procesuiranju onih koji vrše krivična djela tokom obavljanja privrednih aktivnosti, a na štetu budžeta i građana Crne Gore.

Uhapšen albanski državljanin: Osumnjičen da je kao direktor firme „S.D.“ d.o.o. utajio pola miliona eura poreza

Crna Gora se, nakon operativnog pristupanja Jedinstvenom području plaćanja u eurima – SEPA, od zemlje sa najvišim troškovima prekograničnih plaćanja na Zapadnom Balkanu u 2025. godini pozicionirala kao država sa najnižim troškovima transfera prema Evropskoj uniji, navodi se u trećem izdanju izvještaja Svjetske banke – Measuring the Cost of Cross-Border Business-to-Business Payments in the Western Balkans (februar 2026).
Prema nalazima izvještaja, troškovi transfera iz Crne Gore ka EU za iznos od 5.000 eura među najnižima su u regionu i uglavnom iznose oko 0,04 do 0,05 odsto vrijednosti transakcije. Kod transfera od 20.000 eura troškovi padaju na manje od 0,01 odsto, što je nivo uporediv sa najefikasnijim tržištima unutar Evropske unije.
Sličan trend zabilježen je i kod plaćanja iz EU ka Crnoj Gori. Za transfere od 5.000 eura troškovi su oko ili ispod 0,05 odsto, dok se kod iznosa od 20.000 eura gotovo u potpunosti eliminišu. Time je, kako se navodi, potvrđena prednost koju Crna Gora ostvaruje kao članica SEPA sistema u odnosu na ostale zemlje regiona koje još nijesu dio ovog platnog okvira.
Izvještaj Svjetske banke ukazuje i na značajno ubrzanje prekograničnih plaćanja. Udio transakcija iz EU ka Zapadnom Balkanu koje se realizuju u roku od 24 sata porastao je sa šest odsto u 2024. na 63 odsto u 2025. godini. Još izraženiji napredak zabilježen je u suprotnom smjeru – iz Zapadnog Balkana ka EU – gdje je udio transakcija realizovanih u roku od 24 sata porastao sa 39 na 74 odsto.
Svjetska banka podsjeća da je Crna Gora operativno pristupila SEPA 7. oktobra 2025. godine, uz primjenu modela koji uključuje ograničavanje naknada, čime su benefiti brzo postali vidljivi građanima i privredi, posebno u segmentu poslovnih prekograničnih plaćanja.
Nalazi izvještaja potvrđuju da SEPA integracija donosi konkretne i mjerljive koristi za crnogorsku ekonomiju – niže transakcione troškove, veću predvidljivost poslovanja, smanjenje trgovinskih barijera sa EU i jačanje konkurentnosti domaćih kompanija na jedinstvenom evropskom tržištu.
Iz Centralne banke Crne Gore poručuju da ostaju posvećeni daljoj modernizaciji platne infrastrukture i unapređenju efikasnosti i dostupnosti platnih usluga u skladu sa evropskim standardima.

Svjetska banka: Crna Gora ima najniže troškove prekograničnih plaćanja prema EU

Vlast Aleksandra Vučića nastavlja progon onih koji otvoreno podržavaju studente, što pokazuje i smjena mitropolita žičkog Justina. Posljednjom odlukom Sinoda SPC, na teritoriji Srbije više nema episkopa koji otvoreno podržavaju građanske proteste, imajući u vidu da se oni koji su ranije digli glas već nalaze u inostranstvu. Teolog Vukašin Milićević za Novu ocjenjuje da je riječ o nastavku progona onih koji se protive bliskoj povezanosti državnog i crkvenog vrha, ali i o znaku njihove slabosti. On tvrdi da SPC u novijoj istoriji nije povlačila tako drastične poteze i upozorava da bi na udaru sada mogli biti sveštenici koji su podržavali studente, ističući da borba vjernika za pravdu i istinu neće prestati.
<h3>Smjena mitropolita Justina</h3>
Sveti arhijerejski sinod Srpske pravoslavne crkve razriješio je dužnosti upravljanja Eparhijom žičkom arhiepiskopa i mitropolita žičkog Justina i pokrenuo postupak za utvrđivanje njegove kanonske odgovornosti, saopštila je Srpska pravoslavna crkva.
<h3>Teške optužbe i podrška vjernika</h3>
Na račun episkopa Justina iznijete su teške optužbe. U saopštenju SPC navodi se da su tokom redovne kontrole materijalno-finansijskog poslovanja eparhije, sprovedene na osnovu odluke Patrijaršijskog upravnog odbora iz oktobra 2023. godine, dvije komisije – Patrijaršijskog upravnog odbora i Sinoda – prikupile dokaze koji, kako tvrde, potvrđuju ozbiljne nepravilnosti u radu mitropolita Justina.
Prema navodima Sinoda, mitropolit Justin je navodno bez odobrenja osnovao tri privredna društva – „Trifora doo“, „JEŽ doo“ i „Vinarija manastira Studenice doo“, prikrivao njihovo poslovanje i upisao se kao njihov stvarni vlasnik. Takođe se tereti da je neovlašćeno prodao 34 crkvene nepokretnosti u Kraljevu i Čačku, uključujući stanove i poslovne prostore.
Sinod navodi i da je zaključivao štetne ugovore višemilionske vrijednosti sa pravnim i fizičkim licima, neovlašćeno davao pozajmice u milionskim iznosima različitim privrednim društvima u Srbiji, te da su utvrđene finansijske zloupotrebe koje mogu povući i krivičnu odgovornost pred državnim organima.
Premda crkva odbacuje optužbe o političkom progonu, ovaj potez se u javnosti tumači upravo tako, imajući u vidu da je episkop Justin otvoreno podržao studentske proteste, otvarajući vrata hramova i parohijskih domova studentima.
U danu kada je objavljena vijest o suspenziji vladike Justina, u Kraljevu se okupio veći broj vjernika iz eparhije kojom vladika Justin rukovodi.
Odluka SPC o razrješenju episkopa Justina dolazi svega nekoliko dana pošto su iz Srpske pravoslavne crkve isključeni teolozi koji su kritikovali crkvenu vlast.
Blagoje Pantelić više nije član crkvene zajednice odlukom suda kojim predsjedava patrijarh Porfirije, dok je Vukašin Milićević lišen i svešteničkog čina. To u praksi znači da neće moći da se pričešćuju, a po njihovoj smrti neće moći ni da im se služi opijelo.
<h3>Zatvaranje kruga i otvaranje novog</h3>
Smjenom episkopa Justina faktički je zatvoren krug progona onih episkopa koji podržavaju studente, a koji se nalaze u Srbiji.
Naime, ostali episkopi SPC koji su javno podržali studente nalaze se van granica Srbije. To su mitropolit njemački Grigorije, mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, mitropolit zahumsko-hercegovački i primorski Dimitrije, arhiepiskop zapadnoamerički Maksim i episkop istočnoamerički Irinej.
Oni su početkom prošle godine uputili javno pismo u kojem su istakli da su studenti budućnost.
Komentarišući smjene u Srpskoj pravoslavnoj crkvi, teolog Vukašin Milićević kaže za Novu da se radi o nastavku politike progona svih onih koji se protive „simfoniji“ koja vlada između državnog i crkvenog režima.
- Još jednu stvar treba imati u vidu. Ma koliko ovo sve bilo bahato i agresivno, to je istovremeno pokazatelj slabosti, kako crkvenog, tako i državnog režima. Ne vidim, čak ni iz perspektive njihovog interesa, šta oni ovim dobijaju. Jasno je da građani i vjernici SPC neće odustati od borbe za pravdu i istinu - navodi Milićević.
Na pitanje da li je crkva povlačila ovako drastične poteze u novijoj istoriji, Milićević odgovara:
„Teško je naći neku paralelu, tako da je kratak odgovor – ne. Ovo je sada kampanja. Pada mi na pamet smjena čitave jerarhije u vrijeme kralja Milana. To je tada država uradila u kojoj je postojala državna crkva, pa i nije neka analogija za poređenje.“
Sagovornik Nove navodi da se boji kako će se crkva u narednom periodu odnositi prema sveštenstvu.
- Bojim se za sveštenstvo žičke Eparhije, pogotovo onih koji su se istakli u podršci studentima. Najpoznatiji je otac Milić, koji je čak govorio na protestu u Užicu. Ima ih još, i to malo. Uzdam se u to da je Eparhija žička to područje centralne Srbije, koje je ustaničko područje… Uzdam se u njihov ustanički mentalitet - navodi Milićević, dodajući da ovo pitanje nije samo crkveno.
<h3>Gorko sjećanje na obojenu revoluciju</h3>
Od početka studentskih i građanskih protesta, oči javnosti uprte su u Srpsku pravoslavnu crkvu u iščekivanju otvorene podrške njenog poglavara, patrijarha Porfirija. Umjesto toga, dobili smo jadikovanje ruskom predsjedniku da je u Srbiji u toku „obojena revolucija“.
U aprilu prošle godine, patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije sastao se u Moskvi sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom. Tokom sastanka, kome su uz patrijarha Porfirija i Putina prisustvovali i ruski patrijarh Kiril i mitropolit bački Irinej, razgovarano je o bliskim odnosima Srpske i Ruske pravoslavne crkve, odnosima dvije države, Kosovu i Metohiji, dolasku predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u Moskvu, ali i o „obojenoj revoluciji“ u Srbiji.
Patrijarh Porfirije tada je otvoreno rekao Putinu da je u Srbiji u toku „obojena revolucija“. Izrazio je nadu da će „zemlja prevazići to iskušenje“:
„Obojena revolucija, vi to znate. Nadam se da ćemo to iskušenje pobijediti, kao što bi rekli. Jer znamo i osjećamo da centri moći sa Zapada žele da razvijaju identitet srpskog naroda i kulturu. Hvala vam, što bi rekli, i neka vam Bog da snage i mudrosti. Naše molitve su uvijek sa vama, i nadam se da Gospod pomaže“, naveo je tada Porfirije.

U Srbiji više nema episkopa koji nijesu po volji SNS: Da li sad na red dolaze i sveštenici koji su podržali studente?

Hronika

KNEŽEVIĆ: Šuković posjećivao Delića kući, Budvanin mu bio logistika za postavljanje prisluškivača za Kana

Društvo

Milioni uloženi u fabriku koja nije ispalila nijednu raketu

Politika

Rakočević: Predviđa se formiranje fantomskog tijela sa većim nadležnostima od Vlade; Janović: Ugovor podstiče političku nezavisnost i nacionalnu bezbjednost

Tag: napadi