<article>Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović izjavio je, nakon sastanka sa zamjenicom glavnog sekretara NATO-a Radmilom Šekerinskom, da je Bosna i Hercegovina ispunila formalne uslove za upućivanje pozivnice za članstvo, naglašavajući da integracija u NATO ostaje strateški spoljnopolitički cilj države.„Na pragu ulaska“  Tokom sastanka članova Predsjedništva BiH – Bećirovića, Željka Komšića i Željke Cvijanović – sa Šekerinskom u Minhenu, razgovaralo se o aktuelnim bezbjednosnim i političkim pitanjima, kao i o saradnji Bosne i Hercegovine sa NATO-om.Bećirović je rekao da je nedavno usvajanje i podnošenje najnovijeg Programa reformi BiH najbolja potvrda da je Bosna i Hercegovina na pragu NATO-a, uspješno koristeći Akcioni plan za članstvo (MAP) kao najviši nivo saradnje između Saveza i BiH.- Dakle, ispunjeni su svi formalni uslovi da se Bosni i Hercegovini što prije uputi pozivnica za članstvo u NATO- navodi se u saopštenju iz Bećirovićevog kabineta.Bećirović je naglasio da jačanje NATO-ovog sjedišta u Sarajevu otvaranjem političkog odjela dodatno potvrđuje snažnu povezanost BiH sa Savezom.Strateški cilj Tokom sastanka, član Predsjedništva BiH naglasio je da je punopravno članstvo Bosne i Hercegovine u NATO-u jedan od strateških spoljnopolitičkih ciljeva države, naglašavajući da integracija u NATO predstavlja važan okvir za dugoročnu bezbjednost, stabilnost i jačanje odbrambenih kapaciteta BiH.Bećirović je istakao važnost nastavka reformi u odbrambenom i bezbjednosnom sektoru, kao i daljeg jačanja saradnje između BiH i NATO-a, uključujući podršku razvoju kapaciteta Oružanih snaga BiH i poboljšanje interoperabilnosti sa NATO snagama.Zamjenica glavnog sekretara NATO-a Radmila Šekerinska naglasila je značaj nastavka saradnje između BiH i NATO-a, navodi se u saopštenju. Pohvalila je usvajanje i podnošenje Programa reformi BiH za 2025. godinu.Šekerinska je istakla da sastanci članova Predsjedništva BiH sa najvišim zvaničnicima NATO-a predstavljaju potvrdu nastavka partnerstva te je izrazila značaj novog sastanka Predsjedništva BiH sa Sjevernoatlantskim vijećem (NAC), dodaje se u saopštenju.</article>

Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović izjavio je, nakon sastanka sa zamjenicom glavnog sekretara NATO-a Radmilom Šekerinskom, da je Bosna i Hercegovina ispunila formalne uslove za upućivanje pozivnice za članstvo, naglašavajući da integracija u NATO ostaje strateški spoljnopolitički cilj države.
„Na pragu ulaska“ 

&nbsp;Tokom sastanka članova Predsjedništva BiH – Bećirovića, Željka Komšića i Željke Cvijanović – sa Šekerinskom u Minhenu, razgovaralo se o aktuelnim bezbjednosnim i političkim pitanjima, kao i o saradnji Bosne i Hercegovine sa NATO-om.
Bećirović je rekao da je nedavno usvajanje i podnošenje najnovijeg Programa reformi BiH najbolja potvrda da je Bosna i Hercegovina na pragu NATO-a, uspješno koristeći Akcioni plan za članstvo (MAP) kao najviši nivo saradnje između Saveza i BiH.
- Dakle, ispunjeni su svi formalni uslovi da se Bosni i Hercegovini što prije uputi pozivnica za članstvo u NATO- navodi se u saopštenju iz Bećirovićevog kabineta.
Bećirović je naglasio da jačanje NATO-ovog sjedišta u Sarajevu otvaranjem političkog odjela dodatno potvrđuje snažnu povezanost BiH sa Savezom.
Strateški cilj
 
 Tokom sastanka, član Predsjedništva BiH naglasio je da je punopravno članstvo Bosne i Hercegovine u NATO-u jedan od strateških spoljnopolitičkih ciljeva države, naglašavajući da integracija u NATO predstavlja važan okvir za dugoročnu bezbjednost, stabilnost i jačanje odbrambenih kapaciteta BiH.
Bećirović je istakao važnost nastavka reformi u odbrambenom i bezbjednosnom sektoru, kao i daljeg jačanja saradnje između BiH i NATO-a, uključujući podršku razvoju kapaciteta Oružanih snaga BiH i poboljšanje interoperabilnosti sa NATO snagama.
Zamjenica glavnog sekretara NATO-a Radmila Šekerinska naglasila je značaj nastavka saradnje između BiH i NATO-a, navodi se u saopštenju. Pohvalila je usvajanje i podnošenje Programa reformi BiH za 2025. godinu.
Šekerinska je istakla da sastanci članova Predsjedništva BiH sa najvišim zvaničnicima NATO-a predstavljaju potvrdu nastavka partnerstva te je izrazila značaj novog sastanka Predsjedništva BiH sa Sjevernoatlantskim vijećem (NAC), dodaje se u saopštenju.

Portal ETV

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Denis Bećirović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

NATO

Denis Bećirović

Svijet

Član Predsjedništva BiH: Na pragu smo ulaska u NATO

Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović izjavio je, nakon sastanka sa zamjenicom glavnog sekretara NATO-a Radmilom Šekerinskom, da je Bosna i Hercegovina ispunila formalne uslove za upućivanje pozivnice za članstvo, naglašavajući da integracija u NATO ostaje strateški spoljnopolitički cilj države.
„Na pragu ulaska“ 

 Tokom sastanka članova Predsjedništva BiH – Bećirovića, Željka Komšića i Željke Cvijanović – sa Šekerinskom u Minhenu, razgovaralo se o aktuelnim bezbjednosnim i političkim pitanjima, kao i o saradnji Bosne i Hercegovine sa NATO-om.
Bećirović je rekao da je nedavno usvajanje i podnošenje najnovijeg Programa reformi BiH najbolja potvrda da je Bosna i Hercegovina na pragu NATO-a, uspješno koristeći Akcioni plan za članstvo (MAP) kao najviši nivo saradnje između Saveza i BiH.
- Dakle, ispunjeni su svi formalni uslovi da se Bosni i Hercegovini što prije uputi pozivnica za članstvo u NATO- navodi se u saopštenju iz Bećirovićevog kabineta.
Bećirović je naglasio da jačanje NATO-ovog sjedišta u Sarajevu otvaranjem političkog odjela dodatno potvrđuje snažnu povezanost BiH sa Savezom.
Strateški cilj
 
 Tokom sastanka, član Predsjedništva BiH naglasio je da je punopravno članstvo Bosne i Hercegovine u NATO-u jedan od strateških spoljnopolitičkih ciljeva države, naglašavajući da integracija u NATO predstavlja važan okvir za dugoročnu bezbjednost, stabilnost i jačanje odbrambenih kapaciteta BiH.
Bećirović je istakao važnost nastavka reformi u odbrambenom i bezbjednosnom sektoru, kao i daljeg jačanja saradnje između BiH i NATO-a, uključujući podršku razvoju kapaciteta Oružanih snaga BiH i poboljšanje interoperabilnosti sa NATO snagama.
Zamjenica glavnog sekretara NATO-a Radmila Šekerinska naglasila je značaj nastavka saradnje između BiH i NATO-a, navodi se u saopštenju. Pohvalila je usvajanje i podnošenje Programa reformi BiH za 2025. godinu.
Šekerinska je istakla da sastanci članova Predsjedništva BiH sa najvišim zvaničnicima NATO-a predstavljaju potvrdu nastavka partnerstva te je izrazila značaj novog sastanka Predsjedništva BiH sa Sjevernoatlantskim vijećem (NAC), dodaje se u saopštenju.

Iako zvuči čudno, praksa uništavanja neprodane odjeće uobičajena je za gotovo sve modne lance i tekstilnu industriju. Roba koja se ne proda najprije se nudi na sniženju, ali popust nikada ne smije biti prevelik kako ne bi obezvrijedio brend. Stoga, uprkos trudu i radu uloženom u proizvodnju, jedino rješenje koje industrija vidi jeste uništavanje, često i robe koja nikada nije ni raspakovana. „Stara“ roba zauzima prostor za nove kolekcije, a skladištenje stvara dodatne troškove, piše Deutsche Welle.
<h3>Zašto EU interveniše?</h3>
Postavlja se pitanje ko kompanijama uopšte može određivati šta će raditi sa robom u svom vlasništvu. Međutim, Evropska unija pronašla je osnov za intervenciju u zaštiti životne sredine. Prema procjenama Evropske komisije, svake godine se u Evropi uništi između četiri i devet odsto neprodatog tekstila. Ta odjeća uglavnom završava u spalionicama, što godišnje uzrokuje emisiju oko 5,6 miliona tona ugljen-dioksida.
Upravo zbog ekološkog uticaja, EU je već od jula prošle godine uvela stroga ograničenja na uništavanje odjeće za velike modne kompanije. Sada je Evropska komisija tu odredbu proširila i na tekstilne lance srednje veličine. Kako bi im se dalo dovoljno vremena za prilagođavanje novim propisima, zabrana će za njih stupiti na snagu 2030. godine.
<h3>Izuzeci i izazov internet trgovine</h3>
Propisi ipak predviđaju izuzetke, na primjer za robu koja je oštećena ili ako postoji sumnja da je štetna po zdravlje. To predstavlja veliki problem u internet trgovini, gdje je povrat robe uobičajen. Iako se vraćeni artikal suštinski ne razlikuje od onog isprobanog u kabini prodavnice, trgovci ne mogu znati da li je kupac koji ga je vratio možda bolovao od neke zarazne bolesti. Zbog toga se veliki dio vraćene robe uništava iz predostrožnosti. Na primjer, samo se u njemačkoj internet trgovini svake godine na taj način zbrine gotovo 20 miliona vraćenih artikala.
Najkasnije od 2030. godine i srednje veliki tekstilni lanci moraće javno da objavljuju podatke o količini neprodate robe i o tome šta sa njom namjeravaju da urade. Brisel se nada da će ova mjera natjerati kompanije da bolje planiraju zalihe i budu realnije pri naručivanju količina. Cilj je da ih podstakne na traženje alternativa uništavanju, poput prodaje po znatno nižim cijenama ili doniranja robe u dobrotvorne svrhe.

EU zabranjuje uništavanje neprodane odjeće: Cilj smanjiti emisiju ugljen-dioksida

Dom zdravlja Nikšić suočava se s velikim deficitom ljekara, zbog čega su gužve i čekanje na preglede, naročito u zimskim mjesecima, svakodnevica. Iz Uprave te zdravstvene ustanove kažu da se sa hroničnim problemom nedostatka ljekara, koji je evidentan širom države, bore tako što predano rade na unapređenju uslova rada, nabavci nove opreme i rekonstrukciji infrastrukture.
- U Domu zdravlja Nikšić predano se radi na unapređenju pružanja zdravstvenih usluga, ali i uslova za rad zaposlenih- kaže direktor Radovan Vušović.
Usvojena je nova sistematizacija radnih mjesta, u toku je rekonstrukcija internističke ambulante i unaprijeđena je infrastruktura u zdravstvenim ambulantama na Bogetićima i Grahovu. I pored vidljivih rezultata, nikšićki Dom zdravlja suočava se s hroničnim problemom – nedostatkom ljekara, što u mnogome otežava funkcionisanje.
- U našoj organizacionoj jedinici izabranog doktora za odrasle normativ je 33 ljekara, a mi trenutno imamo 23, dok nam nedostaje još 10. U organizacionoj jedinici izabranog doktora za djecu imamo sedam pedijatara, a potrebno je 11 pedijatara. Nedostaje nam i određeni broj drugih specijalista- kazao je Vušović.
Trenutno ljekara ima dovoljno u ginekološkoj ambulanti, koja je dobila i savremeni ultrazvučni aparat, a Dom zdravlja će dobiti i novog specijalistu psihijatrije.
Kako bi riješili problem nedostatka kadra, uprava u kontinuitetu raspisuje konkurse za specijalizacije, a potraga za ljekarima proširena je i van granica Crne Gore, na zemlje regiona.
- Sve mlade ljekare pozivamo da se obrate rukovodstvu – Dom zdravlja će im pružiti apsolutnu podršku, jer bukvalno vapimo za ljekarima- rekao je Vušović.
Zbog nedostatka ljekara primjetne su i gužve, naročito u zimskim mjesecima, kada haraju virusi i grip.
''Ima nepregledanih, a zdravih nema. Nema termina, pa nisu krivi doktori", "Samo vadim nalaze, inače sve idem privatno. Zbog čega? Zbog dužine čekanja", "Mora se čekati, jer ima hitnijih slučajeva, šta ćemo", komentari su građana.
Dom zdravlja dugo čeka i prijeko potrebnu rekonstrukciju unutrašnjosti dječjeg dispanzera.
Vušović podsjeća da je resorno ministarstvo više puta raspisivalo tendere te da se ni na posljednji, u novembru, niko nije javio.
- Nadam se da će Ministarstvo javnih radova u nekom skorijem periodu ponovo raspisati tendere za rekonstrukciju dječjeg dispanzera, da ćemo imati izvođača radova i da će realizacija konačno početi- rekao je Vušović.
Iz Uprave Doma zdravlja najavljuju i projekat rekonstrukcije terenske ambulante u Župi, otvaranje fiziocentra za djecu sa smetnjama u razvoju i nabavku nove medicinske opreme.

Domu zdravlja u Nikšiću nedostaju ljekari: Fale pedijatri i drugi specijalisti

Fide majstor Oleg Jaksin vodeći je nakon petog kola 78. Prvenstva Crne Gore u šahu.
Jaksin je u derbiju kola, crnim figurama, savladao velemajstora Denisa Kadrića.
Igrana je sicilijanska odbrana, Kadrić je krenuo u napad bijelim figurama, žrtvovao topa za dvije figure.
Jaksin se izvanredno branio, a nakon raspleta na tabli je ostala završnica u granicama jednakosti.
Kadrić je pokušao da dođe do cijelog poena, što je Jaksin iskoristio i došao do pobjede.&nbsp;
Kolo je obilježio predsjednik Šahovskog saveza, fide majstor Jovan Milović, koji je bijelim figurama savladao branioca titule, velemajstora Nikitu Petrova.
Filigranskom tehnikom Milović je realizovao prednost u topovskoj završnici i na velemajstorski naćin došao do četvrtog poena na turniru.&nbsp;
U duelu na drugom stolu Miloš Pečurica i Mirsad Đoković su remizirali nakon obostrano korektne igre.
Veljko Šćekić je pružio dobru igru, pa se velemajstor Nikola Đukić morao zadovoljiti remijem nakon obostrano korektne igre.
Blažo Kalezić je crnim figurama nakon velike borbe uspio da slavi protiv, kolege po tituli, internacionalnog majstora, Predraga Nikača.
Velemajstor Nebojša Nikčević je opravdao ulogu favorita protiv Željka Rovčanina, dok je Aleksandar Tomić slavio u derbiju Nikšićana protiv Božidara Kisića.&nbsp;
Sjutra je na programu duplo kolo, pa će mnoge stvari biti jasnije nakon njega.
U duelima šestog kola, koji su zakazani u devet sati i 30 minuta, sastaće se: Jaksin - Tomić, Đoković - Kadrić, Kalezić - Milović, Nikčević - Pečurica…
Jaksin je, nakon petog kola, vodeći na tabeli sa pet bodova.
Bod manje osvojili su Kadrić, Kalezić, Pečurica, Đuković, Nikčević, Tomić i Milović, dok po tri i po imaju Đukić, Draganić, Podlesnik, Skvorcov, Šćekić, Ivanović.
Organizator prvenstva je Šahovski savez, a pokrovitelj Ministarstvo sporta i mladih.

Jaksin se osamio na vrhu, Milović nadigrao Petrova

UNICEF u 2026. godini nastavlja podršku hraniteljstvu, s posebnim fokusom na uspostavljanje prvog Centra za hraniteljstvo u Podgorici, poručuju iz te organizacije. Kako navode, cilj je osigurati sigurno porodično okruženje za djecu, pružiti bolju podršku hraniteljskim porodicama, te uspostaviti bolju kontrolu kvaliteta hraniteljstva.
U hraniteljskim porodicama u Crnoj Gori, prema podacima iz decembra prethodne godine, nalazi se 338 djece, od čega 251 u srodničkom hraniteljstvu, a u institucijama 78, navode iz UNICEF-a.
- U Crnoj Gori je tradicionalno razvijeno srodničko hraniteljstvo, što je dobro, međutim nije adekvatno razvijeno nesrodničko i ne postoje drugi vidovi hraniteljstva, specijalizovano hraniteljstvo – za djecu sa smetnjama u razvoju i urgentno hraniteljstvo – za djecu mlađu od tri godine, naročito bebe, koje ne smiju biti smještene u instituciju. Urgentno hraniteljstvo se odnosi i na djecu koja su žrtve nasilja i eksploatacije- kazala je Nada Đurović Martinović iz UNICEF-a.
Uzroci nerazvijenog nesrodničkog hraniteljstva su brojni – preopterećenost socijalnih radnika, nedovoljna podrška, ali i loša kontrola kvaliteta hraniteljstva, ističe Đurović Martinović.&nbsp;
- Ono što je pozitivno jeste što je u decembru 2024. god. usvojena prva Strategija deinstitucionalizacije i predviđa uspostavljanje prvog Centra za hraniteljstvo. Ministarstvo socijalnog staranja trenutno radi na izmjenama zakona kako bi se ova nova ustanova prepoznala i u zakonu. To je neophodno jer hraniteljstvo zahtijeva posebnu pažnju- kazala je Đurović Martinović.
U UNICEF-u vjeruju da će se zakoni izmijeniti u kratkom roku.
- Ministarstvo socijalnog staranja radi na pronalaženju lokacije, nakon čega će se zaposliti kadar i onda ćemo krenuti u obuku i promociju- istakla je Đurović Martinović.
Dijete može da ostvari pun potencijal ako raste u stimulativnom porodičnom okruženju, poručuju iz UNICEF-a. Krajnji cilj je, zaključuju, da nijedno dijete ne bude u institucionalnom smještaju.

Član Predsjedništva BiH: Na pragu smo ulaska u NATO

Tagovi

EU zabranjuje uništavanje neprodane odjeće: Cilj smanjiti emisiju ugljen-dioksida

Domu zdravlja u Nikšiću nedostaju ljekari: Fale pedijatri i drugi specijalisti

Jaksin se osamio na vrhu, Milović nadigrao Petrova

U Crnoj Gori 338 djece se nalazi u hraniteljskim porodicama, potreban razvoj nesrodničkog hraniteljstva

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO