<p>Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović čestitao je <b>Radmili Šekerinskoj</b>, bivšoj ministarki odbrane Sjeverne Makedonije, koja je danas imenovana za zamjenicu generalnog sekretara NATO <b>Marka Rutea</b>.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.1667%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fbivsa-ministarka-odbrane-sjeverne-makedonije-izabrana-za-zamjenicu-generalnog-sekretara-nato-a&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- Najsrdačnije čestitke i najbolje želje za uspjeh na odgovornoj dužnosti zamjenice GS NATO. To je veliko, zasluženo, priznanje ne samo za nju i njenu Sjevernu Makedoniju, već za region u cjelini - ocijenio je Đukanović u objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter).</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FDjukanovicCG%2Fstatus%2F1858962512009424947%3Ft%3DofcILQInvO2QwgC9t98RDg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Istakao je da vjeruje da će svojom posvećenošću, znanjem i iskustvom davati značajan doprinos djelovanju NATO u vremenu u kojem se svijet suočava s novim izazovima, neizvjesnošću i nepoznanicama.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Đukanović: Veliko i zasluženo priznanje za Šekerinsku, Sjevernu Makedoniju i region u cjelini

<p>Direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Boris Milić danas je, u sklopu posjete Briselu, u sjedištu NATO-a imao sastanak sa pomoćnikom Generalnog sekretara NATO za obavještajne i bezbjednosne poslove Skotom Brejom.</p>
<p>Kako je saopšteno iz Vlade Crne Gore, tom prilikom razmotren je niz ključnih tema iz djelokruga strateških politika i zajedničkih napora u obavještajno-bezbjednosnom domenu u NATO-u.</p>
<p>- Poseban naglasak stavljen je na intenziviranje međusobne saradnje i planirane buduće zajedničke napore na tom planu - dodaje se u saopštenju.</p>
<p>Gospodin Bray je, navode, iskazao posebnu zahvalnost za uspostavljenu izvrsnu saradnju i međusobno povjerenje sa crnogorskom ANB i njenim direktorom, apostrofirajući pritom znacaj kontinuiranog i vrijednog ANB doprinosa NATO savezu.</p>

1250x600

1084x550

Milić u sjedištu NATO- a u Briselu: Intenziviranje obavještajno-bezbjednosne saradnje

<p>Američki državni sekretar <b>Entoni Blinken </b>poručio je da učešće vojnika Sjeverne Koreje u ratu u Ukrajini zahtijeva "čvrst odgovor" saveznika.</p>
<p>- Ovaj dodatni element, kada su sjevernokorejske snage ubačene u bitku i sada bukvalno u borbu, zahtijeva i dobiće čvrst odgovor - poručio je američki državni sekretar nakon susreta sa generalnim sekretarom NATO <b>Markom Ruteom</b>.</p>
<p>Blinken je ponovio odlučnost odlazećeg američkog predsjednika <b>Džoa Bajdena</b> da radi na jačanju sjevernoatlantskog saveza koji je, kako je rekao, kritičan za bezbjednost Sjedinjenih Država i Evrope.</p>
<p>- Mi ćemo da nastavimo da podržavamo Ukrajinu, kako bismo bili sigurni da može efikasno da se odbrani od ove ruske agresije - poručio je Blinken.</p>
<p>Posjeta Blinkena Briselu se održava sedam dana poslije američkih predsjedničkih izbora na kojima je pobijedio republikanac <b>Donald Tramp</b>.</p>
<p>Blinken će ponovo posjetiti Brisel sredinom decembra, kada se održava sastanak ministara inostranih poslova Alijanse.</p>
<p>Biće to, najvjerovatnije, posljednja Blinkenova posjeta u svojstvu državnog sekretara Briselu.</p>
<p>Šef NATO-a je poručio da Alijansa treba da uradi više kako bi se spriječio eventualni uspjeh ruskog predsjednika Vladimira Putina u Ukrajini.</p>
<p>Osvrćući se na učešće sjevernokorejskih vojnika u ratu, Rute je ocijenio da to ima svoju cijenu.</p>
<p>- Ovi sjevernokorejski vojnici predstavljaju dodatnu prijetnju Ukrajini i povećaće potencijal Putina da nanese štetu. Ali, istovremeno, on to mora da plati i on to plaća tehnologijom, na primjer, raketnom tehnologijom koja ide kroz Sjevernu Koreju. A to predstavlja prijetnju ne samo Evropljanima - naglasio je Rute.</p>

Blinken: Učešće Sjeverne Koreje u ruskom ratu u Ukrajini zahtijeva čvrst odgovor saveznika

<p>Raspoređivanje sjevernokorejskih trupa u ruskoj regiji Kursk predstavlja opasno jačanje podrške te države Rusiji u ratu protiv Ukrajine, navodi se u zajedničkoj izjavi država članica NATO-a.</p>
<p>U izjavi 32 članice, objavljenoj danas, upozorava se da produbljivanje vojne saradnje između Rusije i Sjeverne Koreje duboko utiče na evroatlantsku bezbjednost, a sa implikacijama na Indopacifik, prenosi Rojters.</p>
<p>Izjavu NATO-a podržale su i Australija, Japan, Novi Zeland, Južna Koreja i Ukrajina.</p>
<p>Generalni sekretar NATO-a<b> Mark Rute</b> rekao je ranije da su sjevernokorejske trupe poslate u Rusiju i da su vojne jedinice te zemlje raspoređene u ruskoj regiji Kursk.</p>
<p>Ukrajinski predsjednik <b>Volodimir Zelenski</b> rekao je u četvrtak, nakon sastanka s Ruteom, da je "potreban odlučniji odgovor zapadnih zemalja na novu ulogu Sjeverne Koreje u rusko-ukrajinskom ratu".</p>

NATO: Raspoređivanje trupa Sjeverne Koreje opasno jačanje podrške te države Rusiji

<p>Pobjeda Rusije u ratu u Ukrajini ne bi ugrozila samo Evropu, već i Sjedinjene Američke Države (SAD), poručio je generalni sekretar NATO-a Mark Rute.<br/>
<br/>
On je, pred početak Petog samita Evropske političke zajednice u Budimpešti, kazao da bi, ako Rusija pobijedi u Ukrajini, dobili osnaženu Rusiju na granici.<br/>
<br/>
- Ne bi bila samo prijetnja za Evropu, evropski dio NATO-a, već i za SAD - rekao je Rute, prenosi Anadolija.<br/>
<br/>
On je kazao da vojne napore Rusije protiv Ukrajine snažno podržavaju Kina, Iran i Sjeverna Koreja.</p>
<p>- Rusija mora platiti za ovo podršku, a jedna od stvari koju rade je isporuka tehnologije Sjevernoj Koreji, koja sada prijeti i kopnenom dijelu SAD-a, kontinentalnoj Evropi, ali i našim partnerima u Indo Pacifiku - Japanu, na primjer, i Južnoj Koreji - rekao je Rute.<br/>
<br/>
On je naglasio potrebu da evropske članice NATO-a više ulažu u odbranu i ojačaju saradnju sa SAD-om.</p>

Rute: Pobjeda Rusije u Ukrajini ugrozila bi i SAD

<p>Generalni sekretar NATO-a Mark Rute čestitao je Donaldu Trampu povodom njegovog izbora za predsjednika Sjedinjenih Država.</p>
<p>- Njegovo će vođstvo ponovno biti ključno za održavanje našeg Saveza jakim. Radujem se što ću ponovo raditi s njim na unapređenju mira snagom kroz NATO - napisao je Rute na mreži Iks (X).</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FSecGenNATO%2Fstatus%2F1854073276688904323%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1854073276688904323%7Ctwgr%5E84f7e46b3ca5a59a69dbb2db7f371ddb6240d9f2%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Rute čestitao Trampu: Radujem se što ću ponovo raditi s njim na unapređenju mira

<p>Savjet za odbranu i bezbjednost je prije dva mjeseca Skupštini dostavio prijedlog odluke o učešću crnogorskih vojnika u misiji vojne pomoći Evropske unije za podršku Ukrajini (EUMAM).</p> <p>Učešće se tiče obuke ukrajinskih vojnika u zemljama EU.</p> <p>Skupština, koja donosi konačnu odluku o učešću u misijama, još nije prijedlog stavila u skupštinsku proceduru, odnosno počela razmatranje, piše Radio Slobodna Evropa.</p> <p>Zbog čega? Na ovo pitanje Radija Slobodna Evropa (RSE) nisu odgovorili iz Skupštine na čijem je čelu proruski predsjednik <b>Andrija Mandić</b>.</p> <p>Da je taj prijedlog odluke "naišao na opstrukcije u parlamentu" smatra bivši načelnik Generalštaba<b> Dragan Samardžić</b>.</p> <p>Samardžić ukazuje da prijedlog odluke o učešću crnogorskih vojnika u EUMAM nije dostupan na internet stranici Skupštine, što je uobičajena praksa sa dokumentima koji pristignu na razmatranje.</p> <p>Uz to su, kaže za RSE, na dnevni red Skupštine stavljeni predlozi koje je Vlada dostavila nakon ovog prijedloga Savjeta o angažovanju Vojske.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241104181136_260f117b9e5d7b93ca81216f1bbf81a2f36ccf71b8765e6cadee7ec902531425.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241104181136_260f117b9e5d7b93ca81216f1bbf81a2f36ccf71b8765e6cadee7ec902531425" data-rendition-name="original" width="1280" height="720" loading="lazy" alt="Dragan Samardžić"> <figcaption>Dragan Samardžić<span>(Photo: Nikola Borozan (RFE/RL))</span></figcaption> </figure>  <p>EUMAM je inače jedna od dvije misije podrške Ukrajini u kojima bi Crna Gora trebalo da učestvuje. Drugu organizuje NATO.</p> <h2>Šta je EUMAM?</h2> <p>Misija vojne pomoći EU za podršku Ukrajini pokrenuta je novembra 2022. godine, devet mjeseci nakon ruske invazije.</p> <p>Cilj je jačanje ukrajinskih snaga bezbjednost kako bi odbranile teritorijalni integritet države. Pripadnici ukrajinskih snaga se obučavaju u zemljama EU iz oblasti medicinske pomoći, logistike, komunikacije, deminiranja...</p> <p>Do sada je obučeno preko 60.000, a cilj je da se "do kraja zime 2025. obuči 75.000 ukrajinskih vojnika", kazao je za RSE portparol EU za vanjsku i bezbjednosnu politiku Peter Stano.</p> <p>Osim članica EU, u misiji mogu da učestvuju i druge zemlje.</p> <p>Tako je Crna Gora, prema posljednjem izvještaju Evropske komisije, septembra prošle godine zvanično zatražila da bude njen dio.</p> <p>Tada je na čelu Vlade bio premijer Dritan Abazović.</p> <p>Mjesec kasnije, izabran je novi premijer Milojko Spajić kao i novi predsjednik Skupštine Andrija Mandić.</p> <p>Njih dvojica su, uz predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, članovi Savjeta za odbranu i bezbjednost koji odluke donosi jednoglasno.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241104181136_3b95d75eefad36e26061f217d2356ff89a203c8bcf51ef83e21a842b611ce6fc.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241104181136_3b95d75eefad36e26061f217d2356ff89a203c8bcf51ef83e21a842b611ce6fc" data-rendition-name="original" width="1597" height="1064" loading="lazy" alt="Sa jedne od ranijih sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost"> </figure>  <p>Njih trojica su 28. avgusta 2024, jedanaest mjeseci nakon što je Crna Gora podnijela zahtjev da bude dio ove misije, glasali na Savjetu da se taj prijedlog uputi Skupštini.</p> <p>Iz kabineta predsjednika <b>Jakova Milatovića</b> su za RSE kazali da je ta odluka proslijeđena 4. septembra Skupštini.</p> <p>Za razliku od ove odluka koja puna dva mjeseca čeka da bude postavljena na dnevni red Skupštine, Skupština je ove godine znatno brže donijela odluku o učešću crnogorskih vojnika u misiji Ujedinjenih nacija na Kipru.</p> <p>Dvije nedjelje nakon što je Savjet predložio tu odluku, Skupština je prijedlog stavila u proceduru.</p> <p>Iz Ministarstva odbrane su za RSE kazali da Crna Gora u misiju EUMAM namjerava uputiti do tri pripadnika koji će, u sastavu slovenačkog kontingenta, biti stacionirani u Njemačkoj.</p> <p>Nijedan pripadnik Vojske Crne Gore neće ući na teritoriju Ukrajine.</p> <h2>Šta je NSATU?</h2> <p>Osim što se čeka na odluku parlamenta za misiju EU, Crna Gora ima i obavezu kao članica NATO.</p> <p>Taj prijedlog iz Vlade, odnosno Ministarstva odbrane još nije poslat Savjetu za odbranu i bezbjednost, koji ga mora zvanično predložiti Skupštini za usvajanje.</p> <p>Naime, lideri zemalja NATO su jula ove godine dogovorili takozvanu "ukrajinsku misiju", odnosno komandu za uspostavljanje bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu (NSATU).</p> <p>NSATU bi trebalo da bude u potpuno operativan u narednim mjesecima.</p> <p>Stotine članova personala biće raspoređena u sjedištu u Visbadenu, u Njemačkoj i u logističkim centrima u istočnom dijelu NATO da bi pružili podršku Ukrajini.</p> <p>- Trenutno razmatramo nacionalne kapacitete i mogućnost za doprinos i ovom naporu Alijanse - kazali su za RSE iz Ministarstva odbrane.</p> <p>Na pitanje da li postoje rokovi za učešće, iz Ministarstva su kazali da ta informacija predstavlja dio "klasifikovanih (tajnih) podataka, koje nijesmo u mogućnosti da javno saopštimo".</p> <p>Bivši načelnik Generalštaba Dragan Samardžić kritikovao je činjenicu da Ministarstvo nije još poslalo predlog odluke o učešću u NSATU Savjetu.</p> <p>- Čini mi se da će, dok mi to razmotrimo i dok naša Skupština to usvoji, možda svih 700 mjesta biti popunjeno. A na drugoj strani se hvalimo kako smo kredibilan saveznik i kako redovno ispunjavamo svoje obaveze - naveo je Samardžić.</p> <p>Očekuje da u misiju budu poslata najviše dva oficira Vojske Crne Gore.</p> <h2>Rezolucija za Ukrajinu bez podrške DF-a</h2> <p>Pet mjeseci od početka invazije, Skupština Crne Gore je jula 2022. usvojila rezoluciju o osudi ruske agresije na Ukrajinu.</p> <p>Za Rezoluciju je tada glasalo 55 poslanika, 18 ih je bilo protiv a tri uzdržana.</p> <p>Protiv Rezolucije glasao je Mandić i još 17 poslanika proruskog Demokratskog fronta, vidi se na internet stranici parlamenta.</p> <p>Mandić je u tom trenutku bio poslanik, da bi 15 mjeseci kasnije postao predsjednik parlamenta.</p> <p>Stranke DF-a protive se sankcijama Rusiji i članstvu Crne Gore u NATO.</p> <p>Ove partije su u julu ove godine ušla u Vladu Milojka Spajića, gdje su dobile pet resora.</p> <h2>Dio ministara protiv sankcija Rusiji</h2> <p>A da dio ministara nije glasao za novi paket sankcija Rusiji 25. oktobra ove godine proizilazi iz saopštenja Vlade, u kome je rečeno da je Odluka o restriktivnim mjerama donesena "na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova".</p> <p>Opozicija je u Skupštini tražila od ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića da saopšti ko od članova Vlade nije glasao za uvođenje sankcija Rusiji.</p> <p>Crna Gora je kao kandidat za članstvo u EU uvela sankcije Moskvi aprila 2022. godine.</p>

U Skupštini Crne Gore na "čekanju" odluka o učešću Vojske u misiji EU za podršku Ukrajini

<p>Nakon promjena koje su se desile 2020. Crna Gora je ušla u fazu ubrzane političke i institucionalne dinamike koja je rezultirala formiranjem čak tri Vlade, u okviru dva saziva Skupštine Crne Gore. To je, nužno, dovelo i do određenih lutanja kada je u pitanju jedinstvena vanjska, pa i dobrosusjedska politika - ocijenio je predsjednik Crne Gore <b>Jakov Milatović</b> u intervjuu za <a href="https://www.oslobodjenje.ba/dosjei/intervjui/jakov-milatovic-predsjednik-crne-gore-za-oslobodenje-smatram-da-je-svaki-uspjeh-bih-i-nas-uspjeh-993875">Oslobođenje.ba</a>.</p>
<p>On je, na pitanje koliko unutrašnja politička previranja u Crnoj Gori mogu uticati na odnose sa Bosnom i Hercegovinom, odgovorio da mi, &nbsp;nakon tridesetogodišnje vladavine jedne partije, tek učimo istinsku demokratiju.</p>
<p>- Te da nam predstoji puna unutrašnja konsolidacija koja će podrazumijevati jasno određenje prema zvaničnoj državnoj politici - rekao je Milatović, koji će 30. i 31. oktobra boraviti u zvaničnoj posjeti Bosni i Hercegovini.</p>
<p>Konstatovao je, kako dodaje, i određene stavove iz dijela aktuelne crnogorske vlasti koji nisu na liniji očuvanja dobrosusjedskih odnosa sa BiH, kao i zvanične reakcije ove države tim povodom.</p>
<p>- Zbog čega i razumijem zabrinutost koja proizlazi iz Vašeg pitanja. Nažalost, slična situacija postoji kada je u pitanju narušavanje odnosa naše države sa Republikom Hrvatskom. Ipak, želim da vjerujem da će političko sazrijevanje pojedinih državnih funkcionera u Crnoj Gori dovesti do njihove spoznaje o potrebi da se sa posebnim senzibilitetom govori i odnosi prema unutrašnjim specifičnostima naših susjeda - poručio je Milatović.</p>
<p>Brine ga nizak nivo bilateralne aktivnosti ostalih crnogorskih zvaničnika, kada su u pitanju zemlje u okruženju.</p>
<p>- Stoga ova moja posjeta BiH ima dodatnu važnost. Kao predsjednik Crne Gore učiniću sve da odnosi između naše dvije države budu bazirani na međusobnom uvažavanju i saradnji - istakao je Milatović.</p>
<p>Na pitanje koje su to prednosti članstva u NATO predsjednik Crne Gore odgovorio je da se članstvo u Savezu pokazalo kao snažan pokretač demokratskih reformi u našoj zemlji i garant stabilnosti i prosperiteta, zbog čega je važno da se ovi procesi nastave i dodatno ohrabre u regionu.</p>
<p>- Jačanje kredibilnog članstva Crne Gore u NATO-alijansi jedan je od glavnih spoljnopolitičkih prioriteta naše države. Ovo posebno govorim sa aspekta značajnih bezbjednosnih izazova na globalnom nivou, rata u Ukrajini, sukoba na Bliskom istoku, koji su dodatno pokazali vrijednost i važnost međunarodne saradnje i sigurnosti na kojima počiva Alijansa - naveo je Milatović.</p>
<p>Dodaje da prepušta liderima BiH da sami procijene koji je najbolji bezbjednosni okvir za njihovu zemlju.&nbsp;</p>
<p>- Crna Gora je ulaskom u NATO dodatno ojačala svoj suverenitet, smanjila eksterne rizike i dobila platformu da bude aktivan učesnik u važnim međunarodnim procesima - istakao je Milatović.</p>
<h2>EU nije kompletna bez ZB</h2>
<p>S obzirom na to da Crna Gora napreduje i na putu ka EU, upitan je imamo li savjete za Bosnu i Hercegovinu koja je, kako je konstatovano, jedina zemlja na Zapadnom Balkanu koja nema Plan rast. Milatović je odgovorio da je sa velikom radošću primio vijest o otvaranju pregovora sa BiH i da bi volio da se to ranije desilo.</p>
<p>- Mislim da je to važno i simbolički kako bi se pokazala volja u Briselu da je proces proširenja otvoren i za vašu zemlju. Smatram da je svaki uspjeh Bosne i Hercegovine i naš uspjeh. Kao predsjednik Crne Gore tako posmatram i uspjeh svih ostalih zemalja u našoj regiji - poručio je Milatović.</p>
<p>Naš region je, kako dodaje, u geografskom i kulturološkom smislu neodvojivi dio Evrope, zbog čega je sasvim prirodno stanovište da Evropska unija nije kompletna i zaokružena bez Zapadnog Balkana.&nbsp;</p>
<p>- I nije to nikakvo proširenje, to je reintegracija ovog regiona unutar prostora kojem pripada i geografski i politički. Približavanje naših država EU dodatno dobija na značaju u svjetlu rastućih izazova i nestabilnosti na globalnom planu. Ovaj širi kontekst i aktuelni geopolitički momenat bi uvijek trebalo imati na umu kada donosimo odluke koje mogu uticati na brzinu integracionog puta, što je naš zajednički cilj - istakao je Milatović.</p>
<p>Ako imamo u vidu da je trenutni zamah proširenja jedinstvena prilika koju nemamo luksuz da propustimo, smatra da su konstruktivni dijalog i pregovori o svim otvorenim pitanjima ključ do uspjeha, a kompromis se dugoročno uvijek isplati.</p>
<p>- To je crnogorsko iskustvo koje uvijek koristim priliku da afirmišem. U ključnim momentima, kao što je bio izbor najviših pravosudnih funkcija, znali smo da budemo na visini zadatka i prevaziđemo unutrašnje podjele i razlike zarad višeg cilja, a to je punopravno članstvo u EU - naveo je Milatović.</p>
<h2>Zajednički izazovi</h2>
<p>Na pitanje kako Crna Gora i BiH da se bore protiv međugraničnog kriminala predsjednik Crne Gore je odgovorio: zajednički.</p>
<p>- Zajedničke izazove, kakav je međugranični kriminal, trebamo zajednički i rješavati. Važno je da pored političke volje postoje i dobro koordinisane i sinhronizovane akcije usmjerene na adresiranje ovog izazova. Kao što znate, Crna Gora i BiH imaju jedan zajednički granični prelaz, a u planu su i drugi, gdje ovlašćena službena lica dvije zemlje obavljaju zajedničke kontrole i provjere. Važna je i pravovremena razmjena informacija između bezbjednosnih službi, policije i pravosuđa - ističe Milatović.</p>
<p>Govoreći o službenoj posjeti Bosni i Hercegovini, naveo je da je ona treća po redu zemljama regiona, nakon Srbije i Hrvatske.</p>
<p>- Ona je dio moje posvećenosti kao predsjednika Crne Gore unapređenju dobrosusjedskih odnosa, što je jedan od glavnih spoljnopolitičkih prioriteta naše zemlje. Dodao bih da sam nedavno bio domaćin samita Brdo-Brioni, gdje sam ugostio sva tri člana Predsjedništva BiH, te da su oni prisustvovali i mojoj inauguraciji 2023. godine, što govori o dobrim i prijateljskim odnosima na najvišem nivou. Posjeta Bosni i Hercegovini je poruka da su naše zemlje okrenute regionalnoj saradnji, prosperitetu i zajedničkoj budućnosti u Evropskoj uniji - rekao je Milatović.</p>
<p>Bosna i Hercegovina u Crnoj Gori, prema njegovim riječima, ima prijatelja i saveznika, susjeda na kojeg može da računa za svaku vrstu podrške.&nbsp;</p>
<p>- A važnost regionalne saradnje upravo najviše dolazi do izražaja tokom vanrednih situacija, kada jedni drugima prvi priskačemo u pomoć, svi zajedno potvrđujući istinsku bliskost među našim zemljama. Moja posjeta Sarajevu je i prilika da zajedno stavimo fokus na jačanje ekonomske saradnje, zbog čega dio moje delegacije čine i privrednici iz Crne Gore koji će učestvovati na poslovnom forumu sa kolegama iz BiH. Ono na čemu treba dodatno da radimo je unapređenje saobraćajne povezanosti kao važnog preduslova veće trgovinske razmjene, saradnje u oblasti investicija i turizma. Zajednički rad u oblastima koje sam pomenuo biće, siguran sam, na dobrobit naših građana i daljeg ekonomskog razvoja dvije države - kazao je Milatović.</p>

Milatović: Ubrzana politička dinamika od 2020. dovela i do lutanja u pogledu jedinstvene vanjske i dobrosusjedske politike

<p>Vojni savez NATO-a potvrdio je da su trupe Sjeverne Koreje prešle u rusku regiju Kursk, koja graniči s Ukrajinom.</p>
<p>Govoreći u Briselu 28. oktobra, generalni sekretar NATO-a <b>Mark Rute </b>nazvao je ovaj potez "značajnom eskalacijom" ruske invazije na Ukrajinu i rekao da pokazuje znak "očaja" ruskog predsjednika<b> Vladimira Putina</b> nakon što je navodno izgubio više od 600.000 vojnika u ratu.</p>
<p>Ruteovi komentari su uslijedili nakon sedmica izvještaja koji sugeriraju da Sjeverna Koreja šalje trupe u Rusiju kao daljnji znak sve bližih veza koje uključuju isporuku sjevernokorejske municije i oružja za upotrebu protiv Ukrajine.</p>
<p>Najnoviji izvještaji, koja potiču od Nacionalne obavještajne službe Južne Koreje, sugerišu da je više od 3.000 vojnika Sjeverne Koreje poslano u Rusiju, a više od 12.000 očekuje se do decembra.</p>
<p>Piloti borbenih aviona takođe su među osobljem koje se šalje u Rusiju, prema južnokorejskim obavještajnim službama.</p>
<p>Sve je veća zabrinutost da bi trupe i piloti mogli pojačati ruske snage u Ukrajini, dok neki analitičari sugerišu da bi oni mogli biti namijenjeni za odbranu ruske teritorije ili za izgradnju odbrane na teritoriji koju drži Rusija u Ukrajini.</p>
<p>Prošle sedmice, južnokorejski političari koje je informirala špijunska agencija te zemlje rekli su da sjevernokorejski vojnici poslani u Rusiju nisu bili raspoređeni u borbenim zonama u Ukrajini, već su na različitim lokacijama bili na "specijalizovanoj obuci" za vojnu opremu, uključujući dronove.</p>
<p>U svom obraćanju, šef NATO-a je rekao da su trupe Sjeverne Koreje raspoređene u blizini zapadne granice Rusije s Ukrajinom.</p>
<p>- Mogu da potvrdim da su sjevernokorejske trupe poslate u Rusiju i da su sjevernokorejske vojne jedinice raspoređene u oblast Kursk - rekao je on, pominjući rusku oblast koja je bila meta iznenadnog ukrajinskog upada u avgustu.</p>
<p>Ruteove primjedbe uslijedile su nakon što se visoka južnokorejska delegacija, uključujući najviše obavještajne i vojne zvaničnike, obratila zvaničnicima u sjedištu NATO-a.</p>
<p>Putin je prvi put posjetio Sjevernu Koreju kako bi održao razgovore sa njenim liderom Kim Džong Unom 2000. godine.</p>
<p>S obzirom na to da su obje strane pod velikim sankcijama međunarodne zajednice, Moskva i Pjongjang su radili na proširenju svojih vojnih i trgovinskih veza, posebno nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022.</p>
<p>U septembru 2023. Putin i Kim su se sastali na kosmodromu Vostočni na ruskom Dalekom istoku, a u junu Putin je dobio tretman crvenog tepiha tokom povratka u Sjevernu Koreju.</p>
<p>Njihovi poslovi navodno uključuju isporuku municije i oružja Rusiji od Sjeverne Koreje, uključujući projektile, u zamjenu za to da bi Moskva mogla pomoći Pjongjangu u njegovom kontroverznom svemirskom programu.</p>
<p>Sjedinjene Države su ranije izrazile zabrinutost zbog "produbljenja odnosa između ove dvije zemlje".</p>
<p>Nakon najnovijih izvještaja da se očekuje da će 12.000 sjevernokorejskih vojnika biti poslato u Rusiju, portparol američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost Džon Kirbi rekao je ove sedmice da će oni biti "poštena igra" u naporima Ukrajine da spriječi invaziju ruskih snaga.</p>
<p>- Oni su poštene mete, a ukrajinska vojska će se braniti od sjevernokorejskih vojnika na isti način na koji se brani od ruskih vojnika. Moglo bi biti mrtvih i ranjenih sjevernokorejskih vojnika koji se bore protiv Ukrajine - rekao je Kirbi novinarima 23. oktobra.&nbsp;</p>
<p>Južnokorejski ministar odbrane Kim Jong-hjun je navodno prošle sedmice rekao zakonodavcima da će trupe Sjeverne Koreje poslane u Rusiju uključivati specijalne snage, vojne inženjere i artiljerijske trupe koje su namijenjene povećanju ruske vojske.</p>
<p>Seul "neće stajati po strani i ništa ne činiti" suočen sa značajnom "provokacijom", rekao je za EnBiSi njuz (NBC News).</p>
<p>Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je da Rusija namjerava rasporediti trupe iz Sjeverne Koreje u borbena područja već 27. oktobra. On je pozvao na "opipljiv" međunarodni pritisak na dvije zemlje kako bi ih natjerali da poštuju zakone UN-a.</p>
<p>- Svijet može jasno vidjeti prave namjere Rusije: da nastavi rat. Zato je principijelan i snažan odgovor globalnih lidera od suštinskog značaja - poručio je on.</p>

NATO potvrdio da se trupe Sjeverne Koreje bore za Rusiju

<p>Bivša ministarka odbrane <b>Olivera Injac</b> odgovarajući na medijske navode da je kandidatkinja za zamjenicu generalnog sekretara NATO-a <b>Marka Rutea</b>, saopštila je da to nije prvi put da se plasiraju medijske priče o potencijalnom angažmanu, ali da bi komentarisanje istih bilo kršenje procedura Alijanse.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 70.7758%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Finjac-predlozena-za-zamjenicu-generalnog-sekretara-nato-a&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nažalost, ne mogu da komentarišem ništa po ovom pitanju iz dva razloga. Prvo, jer nije prvi put da se plasiraju priče o mom mogućem narednom angažmanu, a drugo, kada bi to i bio slučaj, bilo bi protivno procedurama Alijanse da kandidati komentarišu ili daju izjave za medije - rekla je Injac za Portal RTCG.</p>
<p>Mark Rute<b> </b>stupio je na dužnost generalnog sekretara  1. oktobra umjesto <b>Jensa Stoltenberga</b>.</p>
<p>Dosadašnji zamjenik generalnog sekreatar <b>Mirčea Džoana </b>podnio je ostavku u septembru, a za v. d. zamjenika sekretara Stoltenberg je imenovao njemačkog diplomatu <b>Borisa Rugea.</b></p>
<p>Ovo je značajno za državu članicu, kada dobiju tako visoko poziciju u NATO, i Crna Gora do sada nije dobila takvu priliku. Od zemalja iz regiona, Hrvatska je imala pomoćnika generalnog sekretara za javnu diplomatiju u periodu 2011-2014, a tu dužnost je obavljala <b>Kolinda Grabar Kitarović</b>.</p>

Injac: Komentarisanje mog potencijalnog angažmana bilo bi kršenje procedura NATO-a

<p>Apelacioni sud Crne Gore je donio rješenje kojim je povodom žalbe Specijalnog državnog tužilaštva, po službenoj dužnosti, ukinuo rješenje Višeg suda u Podgorici kojim je odbačena optužnica SDT-a u odnosu na okrivljenog <b>Duška Kneževića</b>.&nbsp;</p>
<p>Ovom optužnicom Kneževiću je, kako se navodi u saopštenju, stavljeno na teret izvršenje produženog krivičnog djela utaja poreza i doprinosa, pruduženog krivičnog djela pranje novca i produženog krivičnog djela utaja poreza i doprinosa putem pomaganja.&nbsp;</p>
<p>- Predmet je vraćen prvostepenom sudu na ponovni postupak i odlučivanje - kazali su iz Apelacionog suda.</p>
<p>Viši sud u Podgorici je, kako navode, "odbacio optužnicu SDT-a u odnosu na okrivljenog Kneževića zbog postojanja okolnosti koja privremeno sprečava krivično gonjenje, obrazlažući svoju odluku činjenicom da u odnosu na ovog okrivljenog nije pribavljeno potrebno odobrenje za krivično gonjenje, imajući u vidu da izručenje nije odobreno za krivična djela koja se konkretnom optužnicom SDT-a ovom okrivljenom stavljaju na teret".</p>
<p>- Prema ocjeni Apelacionog suda Crne Gore, odredba člana 23 Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima na koju se pozvao prvostepeni sud ne može se primijeniti na konkretan slučaj. Ova zakonska odredba primjenjuje se u slučaju kada strana država traži izručenje nekog lica koje se nalazi na teritoriji naše države, dok se odredba člana 33 istog zakona primjenjuje u slučaju kada naša država traži izručenje lica protiv kojeg se u Crnoj Gori vodi krivični postupak - ističu iz Apelacionog suda.&nbsp;</p>
<p>Ovaj propust, kako dodaju, imajući u vidu utvrđeno činjenično stanje, razloge prvostepenog suda na kojima je zasnovao odluku, čini nejasnim.</p>
<p>- Apelacioni sud je u svom rješenju takođe naveo da prvostepeni sud nije imao u vidu član 14 Evropske konvencije o ekstradiciji (tzv. pravilo specijalnosti), koju je bio dužan da primijeni osnovom člana 9 Ustava Crne Gore i u skladu sa tim cijeni i da razloge o tome da pravilo specijalnosti u konkretnom slučaju podrazumijeva da se postupak protiv okrivljenog može voditi u slučaju da država izručenja da naknadni pristanak za vođenje krivičnog postupka. U vezi sa tim naloženo je prvostepenom sudu da da razloge o organu koji je tu saglasnost dužan da traži, kao i razloge o tome da li je takva saglasnost zatražena i pribavljena - kazali su iz ovog suda.</p>

Ukinuto rješenje Višeg suda u Podgorici kojim je odbačena optužnica u odnosu na okrivljenog Duška Kneževića

<p>Izraelske snage ubile su u srijedu najmanje 15 Palestinaca u Pojasu Gaze, uključujući spasioca, rekli su zdravstveni zvaničnici.</p>
<p>Doktori su rekli da je najmanje 12 osoba ubijeno u izraelskom napadu na kuću u Jabaliji, na sjeveru Gaze, u srijedu ujutro. Rekli su da je oko 10 osoba nestalo i da su spasilački napori u toku.</p>
<p>Još jedna osoba je ubijena u tenkovskim napadima u blizini, rekli su.</p>
<p>U Sabri na periferiji grada Gaze, palestinska civilna služba za vanredne situacije rekla je da je u izraeleskom napadu pogođen jedan od njihovih timova tokom operacije spašavanja. Jedan član osoblja je ubijen, a ranjene su još dvije osobe.</p>
<p>Izrael još nije komentarisao ova dva napada.</p>
<p>U Rafi, južno od Pojasa Gaze, ljekari su rekli da je jedan muškarac ubijen, a nekoliko drugih ranjeno u izraelskom zračnom napadu u istočnom dijelu grada.</p>
<p>Stanovnici Jaballije, Beit Lahije i Beit Hanuna, gdje izraelska vojska djeluje od početka prošlog mjeseca, rekli su da su izraelske snage srušile desetine kuća u tri oblasti, što je izazvalo strah da Izrael nastoji da očisti područje od stanovnika kako bi stvorio sigurnosnu zonu, što Izrael poriče.</p>
<p>Izrael je rekao da je poslao snage u dva grada i izbjeglički kamp u borbi protiv Hamasovih militanata, grupe koju su Sjedinjene Države i Evropska unija označile kao terorističku.</p>
<p>Cilj je, prema Izraelu, odvratiti njihove napade i spriječiti njihovo pregrupisavanje.</p>
<p>Izraelska vojska kaže da ih je ubila stotine od 5. oktobra.</p>
<p>Tokom posjete Pojasu Gaze u utorak, izraelski premijer <b>Benjamin Netanjahu </b>rekao je da Hamas neće vladati palestinskom enklavom nakon završetka rata i da je Izrael uništio vojne kapacitete islamističke grupe.</p>
<p>Katar, ključni posrednik za prekid vatre zajedno s Egiptom, rekao je da je obavijestio Hamas i Izrael da će se povući iz posredovanja ako obje zaraćene strane ne pokažu "volju i ozbiljnost" za postizanje sporazuma.</p>
<p>Hamas želi sporazum kojim se okončava rat, dok je Netanjahu obećao da se rat može završiti samo kada Hamas bude iskorijenjen.</p>
<p>Rat je izbio kada su Hamasovi borci 7. oktobra 2023. ušli u južni Izrael i ubili oko 1.200 osoba i kidnapovali oko 250 drugih.</p>
<p>Od tada je izraelska odmazda opustošila Gazu, ubivši više od 44.000 ljudi, prema podacima Ministarstva zdravlja Gaze koje vodi Hamas.</p>

U izraelskim napadima na Gazu poginulo 15 osoba

<p>Pjesnik sa Cetinja <b>Sreten Vujović</b> dobitnik je književne nagrade "<b>Aleksandar Leso Ivanović</b>" za 2024. godinu - saopšteno je iz Prijestonice Cetinje.</p>
<p>Vujović je, kako se navodi u saopštenju, nagradu dobio jednoglasnom odlukom žirija, a za drugo izdanje pjesničke knjige "Gozba" objavljene u izdavačkom programu cetinjskog izdavača "Otvoreni kulturni forum".</p>
<p>- Ovogodišnji laureat, Sreten Vujović autor je više od 20 pjesničkih knjiga, zastupljen je u antologijama, nagrađivan književnim nagradama i prevođen na 15 jezika. Radio je kao predavač, nastavnik i profesor književnosti i crngorskog jezika. Član je Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, Crnogorskog društva nazavisnih književnika, Matice crnogorske i drugih asocijacija i udruženja - navode iz Prijestinice Cetinje.</p>
<p>Nagrada "Aleksandar Leso Ivanović", kako je navedeno u saopštenju, dodjeljuje se za izvanredna dostignuća u književnom stvaralaštvu svake godine 21. novembra, na dan rođenja znamenitog cetinjskog i crnogorskog pjesnika <b>Aleksandra Lesa Ivanovića</b>, koji je svojim radom dao značajan doprinos razvoju crnogorske književnosti.</p>
<p>O izboru laureata ovogodišnje nagrade odlučio je tročlani žiri koji čine predsjednik <b>Milorad Popović </b>i članice <b>Anđela Ćipranić</b> i <b>Nataša Pejović</b>.</p>
<p>Na konkurs za dodjelu nagrade „Aleksandar Leso Ivanović” pristiglo je šest prijedloga, od kojih su dva bila nepotpuna.</p>

Sreten Vujović dobitnik književne nagrade "Aleksandar Leso Ivanović"

<p><b>Mošo Paović</b> osuđen je na dvije i po godine zatvora, <b>Marko Ristić </b>na dvije godine i tri mjeseca, <b>Enis Fetahović</b> na godinu i pet mjeseci jer su uz pomoć falsifikovane dokumentacije pokušali da sa bankovnih računa kompanija Bemaks i Agro Mont skinu 199.291 euro. Oni su sa računa Neregelija uspjeli da podignu 11.869. eura. Presudu je izrekao sudija Višeg suda <b>Nenad Vujanović</b>.</p>
<p>Osim Paovića, Fetahovića i Ristića na optužnici je bio i <b>Miloš Knežević </b>i on je osuđen na osnovu sporazuma o priznanju krivice.</p>
<p>Optuženi su odlukom sudije Vujanovića dužni da vrate novac koji su podigli sa računa kompanije Neregelija.</p>
<p>Prema stavu sudije Vujanovića u ovom slučaju nesumnjivo je postojala kriminalna organizacija. Na osnovu nalaza vještaka zaključuje se da je Fetahović komunicirao sa Paovićem od kojeg je dobijao naloge.</p>
<p>&nbsp;-Jasno je da je postojala kriminalna organizacija i da je Paović bio na čelu. Za ovo krivično djelo zaprijećena je kazna do osam godina zatvora, ali je sud prilikom donošenja presude cijenio olakšavajuće okolnosti - rekao je sudija Vujanović.</p>
<p>U slučaju Paovića i Fetahovića sud je kao olakšavajuće okolnosti cijenio da se radi o mladim osobama koje ranije nijesu osuđivane.</p>
<p>Sa druge strane, optuženi Ristić je četiri puta osuđivan pred Višim sudom u Podgorici, pa je njemu izrečena kazna od dvije godine i tri mjeseca zatvora.</p>
<p>Optužnicom se Paović teretio za prevaru putem podstrekavanja, Fetahović za produženo krivično djelo prevara, Knežević za prevaru u pokušaju a Ristić za prevaru putem pomaganja.</p>
<p>Paović je krajem prošle godine oslobođen optužbe da je učestvovao u organizaciji i likvidaciji <b>Bogdana Milića</b> sredinom juna 2019. godine na Cetinju.&nbsp;</p>

Zbog pokušaja krađe oko 200.000 eura prvostepeno osuđeni ukupno na šest godina i dva mjeseca

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Tag: nato