<p>Slovenačka vladajuća stranka Pokret za slobodu raspisala je konsultativni referendum o članstvu Slovenije u NATO-u, samo sat nakon što je izgubila parlamentarni glas o konsultativnom referendumu o izdacima za odbranu, prenosi agencija STA.</p>
<p>Stranka je saopštila da je to ključno pitanje o kojem građani moraju odlučiti, te da će zvanični prijedlog za referendum biti podnesen naredne sedmice.</p>
<p>- Postoje samo dva izbora: ili ostajemo u NATO-u i plaćamo članarinu, ili napuštamo savez. Sve ostalo je populistička obmana građana Slovenije . rekao je slovenački premijer <b>Robert Golob</b>.</p>
<p>Ova izjava uslijedila je nakon što je u Narodnoj skupštini prihvaćen prijedlog stranke Ljevica, manjeg partnera u vladajućoj koaliciji, za održavanje konsultativnog referenduma o povećanju izdvajanja za odbranu.</p>
<p>Koalicija je podijeljena, budući da je Golobov Pokret za slobodu glasao protiv, dok su ostali partneri udružili snage s konzervativnom opozicijom u podršci referendumu.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Slovenija raspisala referendum o članstvu u NATO

<p>Američki general <b>Aleksus Grinkevič</b> preuzeo je u petak dužnost vrhovnog vojnog zapovjednika NATO-a, šaljući poruku odlučnosti i uvjeravanja saveznicima zabrinutim zbog potencijalnog smanjenja američkih snaga u Evropi od Trampove administracije.</p>
<p>Po pravilu, američki general obavlja dužnost vrhovnog zapovjednika savezničkih snaga za Evropu od njihovog osnivanja nakon Drugog svjetskog rata, ali američki zvaničnici trenutno raspravljaju o prekidu te tradicije dok predsjednik<b> Donald Tramp </b>podstiče Evropu da preuzme veću odgovornost za svoju odbranu.</p>
<p>Ta je mogućnost uznemirila evropske saveznike - koji se uveliko oslanjaju na 80.000 američkih vojnika u Evropi za zaštitu kontinenta i očekivali bi da će im se pridružiti još mnogo njih ako bi Evropa bila napadnuta - i uznemirila je visoke članove američkog Kongresa.</p>
<p>Vašington je konačno nominovao Grinkeviča za nasljednika generala vojske <b>Kristofera Kavolija</b>, koji je odigrao ključnu ulogu u savjetovanju ukrajinske vojske nakon ruske invazije 2022. i nadzirao je sveobuhvatnu reviziju odbrambenih planova NATO-a.</p>
<p>Američki saveznici i dalje su, ipak, zabrinuti da bi tekuća revizija položaja američkih snaga širom svijeta mogla dovesti do smanjenja broja vojnika u Evropi, baš kada Rusiju vide kao veću prijetnju nego ikada od kraja Hladnog rata.</p>
<p>- Ovo su značajna vremena - rekao je Grinkevič na svečanosti primopredaje dužnosti, koja je održana po sunčanom vremenu u vojnom sjedištu NATO-a van belgijskog grada Monsa, kojoj su prisustvovali vojni oficiri i zvaničnici iz cijelog saveza.</p>
<p>Kako je rekao, prijetnje s kojima se suočavaju samo se sve više isprepliću.</p>
<p>- Ali ne mogu se mjeriti s jedinstvom, odlučnošću i zajedničkom svrhom koju danas vidim okupljene na ovom polju. Spremni smo u odbrani naših zemalja i bićemo samo bolji - izjavio je on, a prenio je Rojters.</p>

Američki general novi vrhovni vojni zapovjednik NATO-a: Bićemo samo bolji

<p>Lideri 32 članice NATO saveza usvojili su danas u Hagu istorijsku deklaraciju kojom se uvodi obaveza izdvajanja pet odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) za potrebe odbrane i sigurnosti do 2035. godine.</p>
<p>U tekstu deklaracije se ističe da se saveznici, suočeni sa ozbiljnim bezbjednosnim prijetnjama i izazovima, a posebno sa dugoročnom prijetnjom koju Rusija predstavlja po evroatlantsku bezbjednost, kao i sa stalnom prijetnjom od terorizma, obavezuju da će do 2035. godine izdvajati pet odsto BDP-a godišnje za osnovne potrebe odbrane i druge bezbjednosno-odbrambene izdatke - kako bi ispunili svoje pojedinačne i kolektivne obaveze u skladu sa članom 3. Vašingtonskog ugovora.</p>
<p>- Ova ulaganja omogućiće nam da raspolažemo neophodnim snagama, sposobnostima, resursima, infrastrukturom, borbenom spremnošću i otpornošću, u skladu sa tri temeljna zadatka NATO-a: odvraćanje i odbrana, prevencija i upravljanje krizama, te kooperativna bezbjednost - piše u deklaraciji.</p>
<h2>3.5 odsto za osnovne potrebe, ostalih 1.5 za zaštitu kritične infrastrukture, jačanje civilne spremnosti, podsticanje inovacija...</h2>
<p>Saveznici su, kako se dalje dodaje u tekstu, saglasni da se obaveza izdvajanja pet odsto BDP-a sastoji iz dvije ključne kategorije ulaganja u odbranu.</p>
<p>- Do 3,5 odsto BDP-a godišnje biće usmjereno na osnovne potrebe odbrane, u skladu sa usaglašenom NATO definicijom odbrambene potrošnje, uključujući ispunjavanje ciljeva sposobnosti NATO-a. Saveznici će dostavljati godišnje planove koji sadrže vjerodostojan i postepen plan dostizanja ovog cilja. Do dodatnih 1,5 odsto BDP-a godišnje biće usmjereno, između ostalog, na zaštitu kritične infrastrukture, odbranu mreža, jačanje civilne spremnosti i otpornosti, podsticanje inovacija i unapređenje odbrambene industrijske baze - piše u deklaraciji.</p>
<p>Dinamika i struktura ove potrošnje biće, kako je usvojeno, razmotrene 2029. godine, u svjetlu bezbjednosnog okruženja i ažuriranih ciljeva sposobnosti.</p>
<h2>Potvrđena posvećenost podršci Ukrajini</h2>
<p>Ovim dokumentom ponovo je potvrđena trajna posvećenost podršci Ukrajini.</p>
<p>- Saveznici ponovo potvrđuju svoju trajnu i suverenu posvećenost podršci Ukrajini, čija bezbjednost direktno doprinosi i našoj. U tom kontekstu, direktna podrška odbrani Ukrajine i njenoj odbrambenoj industriji biće uključena u nacionalne odbrambene izdatke - piše u deklaraciji.</p>
<p>Navodi sei &nbsp;da su se šefovi država i vlada Sjevernoatlantskog saveza okupili u Hagu kako bi još jednom potvrdili nepokolebljivu posvećenost NATO savezu - najjačoj alijansi u istoriji - i transatlantskoj povezanosti.&nbsp;</p>
<p>- Ponovo potvrđujemo čvrstu privrženost principu kolektivne odbrane iz člana 5. Vašingtonskog ugovora - da se napad na jednu članicu smatra napadom na sve. Ostajemo ujedinjeni i odlučni da zaštitimo naših milijardu građana, da branimo Savez i očuvamo našu slobodu i demokratiju - poručuje se u deklaraciji.</p>
<h2>Uklanjanje trgovinskih barijera u oblasti odbrane</h2>
<p>Ovim dokumentom su potvrdili i zajedničku opredijeljenost za brzo jačanje transatlantske saradnje u oblasti odbrambene industrije i korišćenje novih tehnologija i inovacija za unapređenje kolektivne bezbjednosti.</p>
<p>- Radićemo na uklanjanju trgovinskih barijera u oblasti odbrane među saveznicima i koristićemo partnerstva za jačanje odbrambene industrijske saradnje. Izražavamo zahvalnost Kraljevini Nizozemskoj na toplom gostoprimstvu. Radujemo se narednom samitu, koji će biti održan u Turskoj 2026. godine, a potom u Albaniji - zaključuje se u deklaraciji.</p>

Deklaracija usvojena na NATO Samitu u Hagu: Sve članice će izdvajati pet odsto BDP-a za odbranu

<p>Generalni sekretar NATO <b>Mark Rute</b> izjavio je danas u Hagu da je tom vojnom savezu veoma stalo do Zapadnog Balkana i da njegovo nepominjanje u deklaraciji usvojenoj na samitu Alijanse ne znači promjenu stava prema tom regionu.</p>
<p>Poslije sastanka Sjevernoatlantskog savjeta (NAC) na samitu NATO u Hagu, na kojem su lideri 32 članice odlučili da znatno povećaju izdvajanja za odbranu i potvrdili snažnu posvećenost kolektivnoj odbrani, Rute je rekao da usvojena deklaracija nije nalik na tradicionalna saopštenja UN ili ranije NATO, "sa 60 stranica, i istorijom svijeta od rođenja Isusa do danas".</p>
<p>- To je glupo, probali smo da se fokusiramo. Veoma nam je stalo do Zapadnog Balkana - KFOR je na Kosovu, EUFOR je u BiH, bio sam u posjeti regionu i imao duge razgovore sa liderima u BiH i na Kosovu. U Briselu sam imao večeru sa predsjednikom Srbije (<b>Aleksandrom Vučićem</b>) - kazao je Rute, upitan šta znači nepominjanje Zapadnog Balkana u usvojenoj deklaraciji.</p>
<p>Na završnoj konferenciji za novinare na dvodnevnom samitu NATO, Rute je naveo da je alijansa na Zapadnom Balkanu veoma angažovana, kao i EU, i da blisko sarađuje sa šeficom evropske diplomatije <b>Kajom Kalas</b> i predsjednicom Evropske komisije <b>Ursulom Fon der Lajen</b>.</p>
<p>- Ono što smo zapravo željeli je da ne ponavljamo retoriku poput "nepovratnog puta Ukrajine ka NATO". Ništa se od toga nije promijenilo, ali smo željeli da se fokusiramo na tri ključna pitanja (proizvodnja, potrošnja i Ukrajina) u pet pasusa, zapravo u četiri pošto je jedan o sljedećem sastanku - dodao je Rute.</p>

Rute: Veoma nam je stalo do Zapadnog Balkana, deklaracija je kratka i fokusirana

<p>Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država <b>Donald Tramp</b> i njegovi saveznici iz NATO-a sastaće se u utorak na samitu koji bi mogao da ujedini najveću bezbjednosnu organizaciju na svijetu oko novog cilja za izdvajanja u odbranu — ili da dodatno produbi podjele među 32 saveznice.</p> <p>Prije samo sedam dana situacija je djelovala obećavajuće. Generalni sekretar NATO-a <b>Mark Rute</b> bio je optimista da će evropske članice i Kanada prvi put pristati da izdvajaju za odbranu najmanje onoliko koliko to procentualno čini i američka ekonomija.</p> <p>Međutim, Španija je zatim odbila novi cilj NATO-a, prema kojem bi svaka zemlja trebalo da izdvaja pet odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) za odbranu, nazivajući taj zahtjev „nerealnim“. Na tom procentu insistira i Tramp. Alijansa funkcioniše po principu konsenzusa, što znači da je potrebna saglasnost svih članica.</p> <p>Dan kasnije, Tramp je poručio da SAD ne bi trebalo da se pridržavaju tog cilja.</p> <p>- Mislim da mi ne treba, ali oni bi trebalo - kazao je Tramp, pritom oštro kritikujući vladu premijera <b>Pedra Sančeza</b> </p> <p>- NATO će morati da se pozabavi Španijom. Španija je oduvijek bila jedan od najslabijih platiša – kazao je Tramp, takođe kritikujući i i Kanadu, nazvavši je „slabim platišom“.</p> <p>Prema podacima NATO-a, Španija je prošle godine bila zemlja sa najmanjim izdvajanjima u Alijansi, trošeći manje od 2% svog BDP-a na odbranu, dok je Kanada izdvajala 1,45%.</p> <p>Ubrzo nakon toga, Tramp je naredio bombardovanje nuklearnih postrojenja u Iranu. Podsjećanja radi, rat koji su Sjedinjene Države predvodile protiv Iraka 2003. godine duboko je podijelio NATO, kada su Francuska i Njemačka bile protiv vojne intervencije, dok su Velika Britanija i Španija tada stale uz Vašington.</p> <p>Evropski saveznici i Kanada takođe žele da Ukrajina bude centralna tema samita, ali postoji bojazan da Tramp ne želi da ukrajinski predsjednik <b>Volodimir Zelenski</b> preuzme svu pažnju.</p> <h2><b>Decenije međusobne bezbjednosti</b></h2> <p>Samit u Hagu trajaće svega dva dana - neformalna večera planirana je za utorak, a radna sesija za srijedu ujutru. Već je pripremljena vrlo kratka zvanična izjava sa samita, kako bi se izbjeglo da okupljanje bude ugroženo zbog prepirki oko formulacija ili detalja.</p> <p>Iako je format ovog samita sažet, njegove posljedice mogle bi se osjećati godinama.</p> <p>Sjevernoatlantska alijansa osnovana je 1949. godine, kada je 12 država udružilo snage kako bi se suprotstavile prijetnji koju je tada SSSR predstavljao evropskoj bezbjednosti, uz snažno američko vojno prisustvo u Evropi.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250623100620_bbef2a1babfe98cfe449464760772fddac4b80477b09ea8b411ee08c686e61f0.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250623100620_bbef2a1babfe98cfe449464760772fddac4b80477b09ea8b411ee08c686e61f0" data-rendition-name="original" width="2880" height="2244" loading="lazy" alt="Nato Arhiva"><figcaption>Premijer Belgije Pol-Anri Spaak, u sredini, potpisuje Sjevernoatlantski pakt u Vašingtonu, 4. aprila 1949. godine. Sa njegove lijeve strane sjedi ambasador Belgije u Sjedinjenim Američkim Državama, baron Silverkrua, a sa desne Džon V. Foli iz Stejt departmenta SAD. Iza njih sjede, slijeva nadesno: ministar spoljnih poslova Velike Britanije Ernest Bevin, Norvežanin Halvard Lange, Luksemburžanin Žozef Beš, Islandđanin Bjarnji Benediktson, Danac Gustav Rasmusen, predsjednik SAD Hari S. Truman, američki državni sekretar Din Ačison, Kanađanin Lester Pirsan, Francuz Robert Šuman, Italijan grof Karlo Sforca, Holanđanin Dirk Stiker i Portugalac Hose Kaeiro da Mata<span>(Photo: AP Photo, arhivski snimak)</span></figcaption></figure>  <p>Suočavanje sa Moskvom ugrađeno je u temelje NATO-a. Ali, održavanje mira van euroatlantskog prostora nije primarni zadatak Alijanse.</p> <p>Danas NATO broji 32 članice, od kada je prošle godine pristupila i Švedska, zabrinuta zbog sve agresivnijeg ponašanja Rusije.</p> <p>Kredibilitet Alijanse počiva na principu kolektivne bezbjednosti - članu 5 Vašingtonskog sporazuma - kojim se sve članice politički obavezuju da stanu u odbranu svake zemlje članice čiji suverenitet ili teritorija budu napadnuti. Tramp tvrdi da je posvećen tom principu, ali je u više navrata unosio sumnju u svoje stvarne namjere. Ipak, poručio je da SAD ostaju članica NATO-a.</p> <h2><b>NATO vodi civil, ali moć je u rukama SAD</b></h2> <p>Sjedinjene Američke Države su najmoćnija članica NATO-a. Troše daleko više novca na odbranu od svih ostalih saveznika, a njihova vojna sila značajno nadmašuje ostale članice. Tradicionalno, Vašington kroji ključne odluke Alijanse, ali je Tramp u velikoj mjeri povukao SAD iz te uloge.</p> <p>Američki nuklearni arsenal ostaje ključni element odvraćanja potencijalnih protivnika.</p> <p>Dnevnim radom NATO-a rukovodi Mark Rute, bivši premijer Nizozemske.</p> <p>Kao najviši civilni zvaničnik Alijanse, Rute gotovo svakodnevno predsjedava sastancima ambasadora u Sjevernoatlantskom savjetu u Briselu, kao i sastancima ministara i lidera članica NATO-a. Takođe, vodi glavnu kancelariju NATO-a, sa zadatkom da gradi konsenzus i zastupa stavove svih članica.</p> <p>Vojni štab NATO-a nalazi se u Monsu, u Belgiji, a njime uvijek komanduje visoki američki oficir.</p> <h2><b>Uloga Ukrajine na samitu je neizvjesna</b></h2> <p>S obzirom na to da Tramp insistira na većim izdvajanjima za odbranu, još nije jasno kakvu će tačno ulogu Ukrajina imati na samitu. Predsjednik Volodimir Zelenski jeste pozvan, ali nije poznato da li će imati svoje mjesto za NATO stolom, iako bi mogao učestvovati na večeri u utorak. Inače, rat Rusije protiv Ukrajine uobičajeno dominira ovim sastancima.</p> <p>Šire posmatrano, NATO kao organizacija ne isporučuje oružje Ukrajini. NATO ne posjeduje sopstveno oružje. Kolektivno, Alijansa Ukrajini pruža samo neletalnu pomoć — gorivo, obroke za vojnike, medicinsku opremu, pancire, opremu za borbu protiv dronova i mina.</p> <p>Međutim, pojedinačne članice šalju oružje. Evropski saveznici su u 2024. godini obezbijedili 60% ukupne vojne pomoći koju je Ukrajina dobila. NATO koordinira isporuke preko logističkog centra na granici sa Poljskom i organizuje obuke za ukrajinske vojnike.</p> <h2><b>Planovi NATO-a za raspoređivanje vojske</b></h2> <p>Ključni dio obaveza članica NATO-a jeste odvraćanje Rusije ili bilo kog drugog protivnika od bilo kakvog napada. Upravo zbog te zabrinutosti, Finska i Švedska su se nedavno priključile Alijansi.</p> <p>Prema novim vojnim planovima NATO-a, u slučaju bilo kakvog napada — na kopnu, moru, u vazduhu ili u sajber prostoru — 300.000 vojnika trebalo bi da bude raspoređeno u roku od 30 dana. Ipak, stručnjaci sumnjaju da bi saveznici zaista mogli da mobilišu toliki broj vojnika.</p> <p>Nije u pitanju samo broj ljudi i opreme. Protivnik bi bio manje sklon izazivanju NATO-a ukoliko vjeruje da će saveznici zaista upotrijebiti vojnu silu kojom raspolažu. Trampove prijetnje saveznicima - uključujući uvođenje carina - oslabile su efekat takvog odvraćanja.</p> <h2><b>SAD i dalje nose najveći teret</b></h2> <p>Zahvaljujući godinama visokih ulaganja u vojsku, američke oružane snage imaju više vojnika, savremenije oružje, ali i ključne kapacitete za transport i logistiku.</p> <p>Ostale članice su tek u posljednjih nekoliko godina počele da povećavaju vojna ulaganja. Nakon godina rezanja budžeta, članice NATO-a su se 2014. obavezale da povećaju izdvajanja, poslije ruske aneksije Krima.</p> <p>Nakon početka sveobuhvatne ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, NATO je postavio cilj da se 2% BDP-a izdvaja kao minimum za odbranu. Prošle godine, 22 zemlje su očekivano ispunile taj cilj, dok su prije deceniju to činile samo tri članice.</p> <p>Na samitu u Hagu očekivalo se da saveznici dodatno povećaju izdvajanja na 3,5%, uz još 1,5% za unapređenje infrastrukture - puteva, mostova, luka, aerodroma - i pripremu društava za moguće buduće sukobe. Hoće li do toga doći, ostaje otvoreno pitanje.</p>

Lideri NATO-a sjutra na samitu koji može biti istorijski – ili obilježen podjelama

<p>Britanski premijer <b>Kir Starmer </b>pozvao je Iran da se vrati za pregovarački sto i rekao da stabilnost u regionu ostaje prioritet, prema saopštenju iz Dauning strita, nakon američkih udara na tri glavna iranska nuklearna postrojenja, dok je NATO objavio da "prati situaciju", a EU takođe pozvao na pregovore.</p>
<p>- Iranski nuklearni program ozbiljna je prijetnja međunarodnoj bezbjednosti. Iranu se nikada ne smije dopustiti da razvije nuklearno oružje, a SAD je preduzeo mjere kako bi ublažio tu prijetnju - rekao je Starmer u izjavi.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 50%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Famerika-napala-iranska-nuklearna-postrojenja-tramp-avioni-se-vracaju-u-sad-sada-je-vrijeme-za-mir&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Pozivamo Iran da se vrati za pregovarački sto i postigne diplomatsko rješenje kako bi se okončala ova kriza - rekao je on.</p>
<p>Britanski ministar ekonomije<b> Džaonatan Rejnolds</b> rekao je za Sky News da London nije bio uključen u američke napade na Iran i nije primio zahtjev da se koristi britanska baza Diego Garcia, ali je bio informiran o napadima.</p>
<h2>NATO i EU pozivaju na pregovore</h2>
<p>Zvaničnik NATO-a rekao je za Rojters da Savez pomno prati situaciju. Na pitanje o reakciji Saveza na napade i bilo kakvom mogućem uticaju na NATO-ovu neborbenu misiju koja sprovodi obuku i aktivnosti izgradnje kapaciteta u susjednom Iraku, zvaničnik je rekao: "Naravno da pomno pratimo situaciju."</p>
<p>Visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku i sigurnost<b> Kaja Kalas </b>zatražila je od svih strana da se vrate za pregovarački sto, ali i naglasila da se Teheranu ne smije dopustiti da razvije nuklearno oružje.</p>
<p>- Pozivam sve strane da se povuku, vrate za pregovarački sto i spriječe daljnju eskalaciju - rekla je, dodajući da će ministri vanjskih poslova EU-a danas raspravljati o situaciji.</p>
<p>- Iranu se ne smije dopustiti da razvije nuklearno oružje - rekla je Kalas u objavi na društvenoj platformi X.</p>
<h2>Reagovali i Irak, Saudijska Arabija i Katar</h2>
<p>Irak je oštro osudio američke napade na nuklearna postrojenja u susjednom Iranu i upozorio na posljedice na bezbjednost na Bliskom istoku.</p>
<p>- Ova vojna eskalacija predstavlja ozbiljnu prijetnju miru i sigurnosti na Bliskom istoku i ozbiljne rizike za regionalnu stabilnost - rekla je iračka vlada.</p>
<p>Bagdad je pozvao na hitnu deeskalaciju i koriđćenje diplomatije za smirivanje krize.</p>
<p>- To se mora učiniti na način koji štiti kolektivnu sigurnost i podržava načela međunarodnog prava i Povelje Ujedinjenih nacija - dodao je portparol iračke vlade u online izjavi.</p>
<p>Irak, koji održava dobre odnose i sa Vašingtonom i sa Teheranom, pokušava se držati podalje od trenutnog rata između Irana i njegovog glavnog rivala Izraela.</p>
<p>Saudijska Arabija izrazila je "veliku zabrinutost" nakon američkih napada na iranske nuklearne lokacije, prema izjavi ministarstva vanjskih poslova na mreži X.</p>
<p>Kraljevstvo je pozvalo međunarodnu zajednicu da pojača napore u takvim "vrlo osjetljivim okolnostima" kako bi se postiglo političko rješenje za okončanje krize.</p>
<p>Katar je izjavio da će opasne napetosti nakon američkih napada na iranske nuklearne lokacije dovesti do "katastrofalnih posljedica" na regionalnom i međunarodnom nivou, saopštilo je ministarstvo vanjskih poslova u objavi na mreži X.</p>
<p>Ministarstvo je osudilo "pogoršanje" stanja nakon američkih napada, navodi se u izjavi.</p>

EU poziva na povratak za pregovarački sto, NATO pomno prati situaciju

<p>Brisel gubi uticaj u regionu i reći ću vam kakav je moj utisak, a već više od 30 godina sam uključen u politički život Zapadnog Balkana - danas je situacija u regionu lošija nego prije deset godina. Reforme su praktično zaustavljene, a to su reforme koje je trebalo da osiguraju standard koji će nas učiniti organskim dijelom evropske civilizacije - kazao je bivši predsjednik Crne Gore <b>Milo Đukanović</b>, na Globsek forumu, kao učesnik panela "Zapadni Balkan na geoplitičkom raskršću: Evropske integracije ili rastuće regionalne tenzije?".</p>
<p>- Integracija više nije glavna tema, niti najvažnija tema. Posebno jer postoji skepticizam čak i prema izgledima koji bi se mogli nazvati dostižnim – Zapadni Balkan u Evropskoj uniji. Znate, 2013. godine Hrvatska je postala članica Evropske unije. Od tada se ništa nije desilo. A deset godina prije toga, 2003. godine u Solunu, na samitu EU – Zapadni Balkan, postojala je inicijativa da Evropska unija prihvati ideju da do 2014. godine, do stote godišnjice Velikog rata, sve zemlje Zapadnog Balkana postanu članice Evropske unije. I samo je jedna od njih postala članica – Hrvatska, a ostale su sada dalje od Evropske unije nego što su bile 2003. - ocjenjuje Đukanović.</p>
<p>Kao posljedica svega toga, kaže, nemamo glavni efekat koji želimo da postignemo kroz integraciju, a to je emancipacija balkanskog društva.</p>
<h2>EU nedospustivo dugo bila neodlučna</h2>
<p>Bivši predsjednik Crne Gore je istakao da je baklansko društvo duboko zaostalo.&nbsp;</p>
<p>- A ono što svi mi želimo na Balkanu, a pretpostavljam i u Evropskoj uniji, jeste da vidimo reforme, da vidimo uspostavljanje standarda, jer želimo da se ta društva prilagode da žive kako treba u Evropskoj uniji, ujedinjenoj na zajedničkim vrijednostima. A takvog efekta trenutno nema. I reći ću vam zašto - kazao je Đukanović.&nbsp;</p>
<p>Prije svega, Đukanović ističe, Evropska unija je bila veoma neodlučna nedopustivo dugo oko toga šta da radi na Zapadnom Balkanu, šta da radi sa svojom najuspješnijom politikom – politikom proširenja.</p>
<p>- Ako se sjetite kada su Rumunija i Bugarska postale članice, tada su počeli pričati o zamoru od proširenja. Nakon toga su počeli pričati o dilemama – da li nastaviti proširenje prije nego se završi unutrašnja konsolidacija Evropske unije, iako je potpuno jasno da ta konsolidacija ne zavisi od toga da li EU ima 27 ili 35 članica. EU sa 27 članica je disfunkcionalna u određenim segmentima i zahtijeva reforme, ali to ne znači da bi trebalo oklijevati da se prime nove članice, članice sa Zapadnog Balkana - naglašava Đukanović.&nbsp;</p>
<p>Onda su se, kako dodaje, pojavile ideje o Evropi različitih brzina, a nakon toga su promijenili metodologiju pregovora sa zemljama kandidatima.</p>
<p>- Na kraju smo dobili Evropsku političku zajednicu i kako god to nazvali, moj je utisak da je to neka vrsta alternative, zamjene, koja se nudi kao nešto što dolazi prije članstva. Dakle, EU je razmišljala o tome šta da ponudi Zapadnom Balkanu, umjesto da ponudi najlogičniju stvar – proces agresivnog proširenja i prijema novih članica iz Zapadnog Balkana u EU - poručio je Đukanović.</p>
<p>Kako je dodao, svi znaju da geopolitički vakuum ne postoji.</p>
<h2>Rusija je ojačala svoje predstavnike na ZB koji šire narativ da je NATO "Četvrti rajh"</h2>
<p>- Ako EU nije prisutna, biće neko drugi. Tako je došla Rusija, i Rusija je prisutna, i aktivirala je naslijeđe svoje istorijske prisutnosti na Zapadnom Balkanu. Prije svega, jake proruske sentimente. Rusija je ojačala svoje predstavnike na Zapadnom Balkanu. Stavila ih je u funkciju svojih ciljeva i počela da razara vrijednosti u društvima Zapadnog Balkana - dodaje Đukanović.&nbsp;</p>
<p>Narativ, kako navodi, koji Rusija šalje preko svojih predstavnika, prije svega preko Pravoslavne crkve, jeste da je Evropa trula civilizacija, a da je NATO "Četvrti rajh".&nbsp;</p>
<p>- To je taj narativ. Zbog toga javnost na Zapadnom Balkanu ozbiljno počinje da sumnja uopšte u mogućnost članstva u Evropskoj uniji - kazao je bivši predsjednik Crne Gore.</p>
<h2>Rusko razaranje regiona Zapad zanemario, a Balkan vidio prostor za nacionalizme</h2>
<p>Izlaganje je zaključio time da smatra da je ta vrsta razaranja vrijednosti bila veoma zanemarena od strane zapadne politike, posebno EU i Sjedinjenih Američkih Država.</p>
<p>- Jednostavno nisu vidjeli šta se dešava na Zapadnom Balkanu, a Balkan je zapravo vidio prazan prostor – prostor za nacionalizme - kazao je Đukanović.&nbsp;</p>
<p>Tako da, kako je dodao, kad god dođe do neke turbulencije iz Rusije i kad god Rusija usmjeri pažnju prema Zapadu, posebno Evropi, nacionalisti sa Zapadnog Balkana pomisle da je došlo njihovo vrijeme.</p>
<p>- Ono što smo mislili da je sahranjeno u krvi devedesetih godina, u krvi u kojoj smo sahranili bivšu Jugoslaviju, sada se ponovo probudilo i ponovo imamo nacionalističke narative na Zapadnom Balkanu, koji prijete stabilnosti regiona, evropskim perspektivama regiona, a iskustvo nas je naučilo da je to prijetnja i evropskoj stabilnosti - zaključio je Đukanović.</p>

Đukanović na Globseku: Rusija je ojačala svoje predstavnike na ZB, njihovo razaranje regiona Zapad zanemario

<p>Mađarski premijer <b>Viktor Orban</b> izjavio je da ne vjeruje kako bi rat u Ukrajini mogao prerasti u globalni sukob, jer smatra da Rusija za to nema dovoljno snage.</p>
<p>- Rusija nije u stanju ni poraziti Ukrajinu, kako bi onda mogla krenuti protiv NATO-a? - &nbsp;rekao je Orban, prenosi mađarski portal Telex.</p>
<p>Prema njegovom mišljenju, prvi korak ka miru mora biti prekid vatre, a tek onda mirovni sporazum. Orban smatra da ključne pregovore treba voditi Moskva i Washington, a ne Kijev i Moskva. Pritom je ponovo istakao da se protivi ulasku Ukrajine u NATO i Evropsku uniju, smatrajući da to nije u interesu Mađarske.</p>
<p>Mađarski lider pozvao je na jačanje političke i ekonomske moći Evrope, uz tvrdnju da “Rusija razumije samo jezik sile”. Dodao je da Evropska unija trenutno nastupa iz pozicije slabosti i da joj je zbog toga potrebna podrška Sjedinjenih Američkih Država. “Evropi je potreban strateški dogovor s Rusijom, ali samo jaka Evropa može postići takav sporazum”, naglasio je.</p>
<p>Orban je također poručio da je otvoren za razgovor s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom te izrazio spremnost da ga ugosti u Budimpešti. “Ako Putin želi doći u Mađarsku, biće dočekan otvorenih ruku”, rekao je.</p>
<p>Govoreći o američkom predsjedničkom kandidatu Donaldu Trumpu, Orbán je izjavio da ga ne vidi kao “mesiju”, ali smatra da bi s njim bilo moguće postići sporazum o okončanju sukoba u Ukrajini – iako bi to, kako kaže, bilo veoma zahtjevno.</p>
<p>Mađarski premijer već duže vrijeme zagovara brzo zaustavljanje rata, ističući da daljnje borbe znače samo više stradanja. Kritikuje zapadnu politiku slanja oružja Ukrajini i sankcije protiv Rusije, tvrdeći da te mjere nanose štetu evropskoj privredi, uključujući i Mađarsku.</p>
<p>Orban je u više navrata isticao da će učiniti sve kako bi spriječio članstvo Ukrajine u Evropskoj uniji, tvrdeći da bi to imalo pogubne posljedice po mađarsku ekonomiju. U domaćem političkom diskursu često naglašava da time štiti nacionalne interese svoje zemlje.</p>

Orban: Rusija ne može poraziti ni Ukrajinu, kako bi mogla krenuti na NATO

<p>Generalni sekretar NATO-a <b>Mark Rute </b>pozvao je danas na veliko jačanje odbrambenih sposobnosti Alijanse, uključujući povećanje protivvazdušne raketne odbrane.</p>
<p>On je danas u Londonu kazao da se u Ukrajini vidi kako Rusija nanosi teror iz vazduha.</p>
<p>- Stoga ćemo ojačati štit koji štiti naše nebo - rekao je Rute, prenosi Radio Slobodna Evropa.</p>
<p>Prema njegovim riječima, NATO-u je, da bi održao vjerodostojno odvraćanje i odbranu, potrebno "400-odstotno povećanje protivvazdušne i raketne odbrane".</p>
<p>- Činjenica je da nam je potreban kvantni skok u našoj kolektivnoj odbrani - naveo je Rute.</p>
<p>Njegovi komentari dolaze uoči summita NATO-a u Nizozemskoj ovog mjeseca, na kom bi trebalo da bude riječi o povećanju ulaganja u odbranu među evropskim članicama Alijanse.</p>

Rute poziva na jačanje protivvazdušne odbrane

<p>Non pejper Evropske komisije (EK) bih posmatrao kao jedno važno upozorenje Evropske unije u ključnom trenutku procesa naših integracija - poručio je predsjednik Crne Gore <b>Jakov Milatović </b>odgovarajući na novinarska pitanja tokom konferencije sa estonskim kolegom A<b>larom Karisom</b> na Cetinju.</p>
<p>Volio bi, ističe Milatović, da Vlada, prije svega, to upozorenje vrlo ozbiljno shvati.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fek-penzionisanje-duranovic-bilo-jednostrano-i-protiv-ustava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- I da prosto promijeni praksu koja je vrlo argumentovano izložena u Non pejperu, a koja se tiče segmenata iz poglavlja 23 i 24. Što prije se promijeni praksa i u određenim segmentima u oblasti vladavine prava i počnu primjenjivati istinki EU standaradi - to će naš EU put biti brži. Mislim da je formula data, na nama je da je primijenimo - jasan je Milatović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.3333%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fnon-pejper-ek-crnoj-gori-je-za-reforme-potreban-intenzivniji-rad-i-politicka-posvecenost&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>On je pozvao sve donosiocime odluka u Crnoj Gori da se dodatno odgovornije odnose prema procesu evropskih integracija.</p>
<h2>POJAČATI PRITISAK NA RUSIJU</h2>
<p>Karis, koji je prvi put u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, poručio je da Estonija vrednuje to što je Crna Gora dala utočište ukrajinskim izbjeglicama i pridružila se sankcijama protiv Rusije.</p>
<p>Moramo, podvlači on, da pojačamo pritisak na Rusiju.</p>
<p>- I nastavimo da dajemo podršku Ukrajini tokom primirja i nakon toga. Mir mora biti pravedan, zasnovan na međunarodnom pravu i ukrajinskom suverenitetu - dodao je Karis.</p>
<p>Estonija će, kako je saopštio, izdvojiti pet odsto BDP-a za odbranu.</p>
<h2>INTENZIVIRANJE KOMUNIKACIJE</h2>
<p>On je ukazao da je Estonija prva zemlja koja je uspostavila diplomatske odnose sa Crnom Gorom, te da jako podržava naš evropski put.</p>
<p>- Ovo je značjna prekretnica u produbljivanju naših veza. Mi možemo da potvrdimo našu podršku i to smo uradili podizanjem zastave 2017. godine kad ste postali članica NATO. Siguran sam da će brzo doći dan kad će se pridružiti EU i kad ćemo moći u vašu čast da ponovo podignemo zastavu. Podstičemo vas da nastavite reforme koje ste započeli - poručio je Karis.</p>
<p>Ocijenio je da je neophodno intezivirati komunikaciju na svim nivoima, uključujući uspostavljanje kontakata između predstavnika lokalnih vlasti i institucija.</p>
<p>- Želimo da pomognemo cilju da zaključite pregovore do kraja 2026. godine. Imamo zajedničke strateške ciljeve - naveo je on.</p>
<p>Odgovarajući na novinarska pitanja, Karis je poručio da je svako poglavlje za pristupanje EU važno.&nbsp;</p>
<p>- Pitanje viza je teško pitanje jer Crna Gora još nije dio EU. Istovremeno je bitno da se ovaj problem viznog režima riješi na neki način - rekao je on.</p>
<h2>PRVA ZVANIČNA POSJETA</h2>
<p>Milatović je saopštio da je ovo prva zvanična posjeta estonskog predsjednika Crnoj Gori, te poručio da su naši odnosi primjer partnerske saradnje dvije države koje, uprkos svojoj veličini, razmišljaju strateški i djelujući odlučno.</p>
<p>- Moram da kažem da današnja psojeta ima dodatnu istorijsku simboliku jer je riječ o prvoj zvaničnoj posjeti predsjednika Estonije Crnoj Gori. Doduše i prethodni predsjednik je kratko posjetio Crnu Goru 2008. godine, ali ne u okviru zvanične posjete. Upravo Estonija je bila prva država sa kojom je Crna Gora uspsotavila diplomatske odnose 13. juna 2006. godine, kao i prva članica EU koja je ratifikovala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. To je urezano u temelje našeg prijateljstva - podvukao je Milatović.</p>
<p>Naša evropska perspektiva će, dodaje on, biti potvrđena i na Samitu EU - Zapadni Balkan čiji će Crna Gora biti domaćin na jesen 2026.&nbsp;</p>
<p>- Cijenimo to što Estonija prepoznaje našu zemlju kao najuspješnijeg kanditata u evropskom integracionom procesu - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na pres konferenciji na Cetinju.</p>
<p>Posebno ga, kaže, raduje što se posjeta realizuje nedugo nakon susreta na marginama Samita Tri mora.</p>
<p>- To potvrđuje kontituitet i intezitet političkih odnosa - dodao je on.</p>
<h2>OTVORENI ZA ESTONSKE INVESTICIJE</h2>
<p>Crna Gora i Estonija baštine, kako je rekao, uzajamno poštovanje privrženost evropskim i evroatlanskim principima.</p>
<p>- Zajednički treba da radimo na jačanju naše ekonomske saradnje. Crna Gora je više nego otvorena za estonske investicije. Iz toga sam Karisu predložio i organizaciju jednog poslovnog foruma koji bi se ticao saradnje naše dvije zemlje - naveo je Milatović.</p>
<p>Turizam je, ističe on, još jedna oblast za izraženim potencijalom.</p>
<p>&nbsp;- I zahvaljujući liniji Talin - Tivat, svjedočimo sve većem interesovanju estonskih turista. To nas dodatno motiviše da radimo na snažnijoj turističkoj saradnji. Ova avio linija je i prilika za sve građane Crne Gore da posjete Estoniju i upoznaju njene ljepote - ocijenio je Milatović.</p>
<h2>DA UČIMO OD NAJBOLJIH U DIGITALNOJ TRANSFORMACIJI</h2>
<p>Crna Gora, poručuje on, želi da uči od najboljih.</p>
<p>- Stoga je važno da inteziviramo saranju u domenu digitalne transformacije. Estonija je lider u ovoj oblasti i upravo iz tog razloga ćemo imati jedno zajedničko predavanje u okviru Fonda za inovacije - rekao je on.</p>
<p>Pored liderstva u digitalnoj transformaciji Estonija, kako je ukazao Milatović, postiže dobre rezultate u PISA testiranjima.</p>
<p>- Mislim da i tu možemo dosta da naučimo od njih. Razgovor ćemo danas imati sa našom ministarkom prosvjete - rekao je Milatović.</p>

Anja Ivanović

Milatović o Non pejperu EK: Važno upozorenje EU, volio bih da Vlada to vrlo ozbiljno shvati

<p>Na dijelu Ćemovskog polja, u blizini &nbsp;Stočne pijace, organizovana je akcija čišćenja divlje deponije, gdje se godinama formira jedna od najugroženijih lokacija kada je riječ o odlaganju otpada u Podgorici, a taj prostor biće konačno uređen i opremljen sigurnosnim kamerama, navodi se u saopštenju Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.</p>
<p>Kako su iz resornog ministarstva poručili, ovaj događaj dio je nacionalne kampanje o zaštiti životne sredine "Čuvaj da te čuva", koju sprovode Delegacija Evropske unije i MERS, istaknuto je u saopštenju.</p>
<p>Ministar<b> Damjan Ćulafić</b> naglasio je važnost kampanje, navodeći da MERS mjesecima aktivno i u kontinuitetu radi na promociji zdrave životne sredine, i ukazuje na značaj prirode koju Crna Gora ima - kampanjama informisanja i edukacije javnosti, obilascima terena, izradom propisa i strategija.</p>
<p>Ćulafić je istakao da je akcija čišćenja važan korak ka rješavanju dugogodišnjeg problema divljih deponija u Podgorici i čitavoj Crnoj Gori, a Državnim planom upravljanja otpadom predviđena je izgradnja regionalnih centara za upravljanje otpadom u Podgorici, Bijelom Polju, Nikšiću i Baru.</p>
<p>- Današnja akcija pokazuje da zajedničkim naporima državnih institucija, lokalnih samouprava, partnera iz akademske zajednice i civilnog sektora možemo napraviti konkretne i vidljive pomake u zaštiti našeg životnog prostora. Ćemovsko polje zaslužuje da bude čisto, a građani treba da znaju da zagađenje nije samo estetski problem – ono utiče i na zdravlje ljudi i ekosistem u cjelini- naglasio je ministar Ćulafić.&nbsp;</p>
<p>Ministar je uputio zahvalnost ambasadoru EU u Crnoj Gori <b>Johanu Satleru</b> i gradonačelniku Podgorice <b>Saši Mujoviću </b>na saradnji i podršci.</p>
<p>Ambasador EU u Crnoj Gori Johan Satler kazao je da se današnjom akcijom šalje jasna poruka: kada se svi udružimo – institucije, građani, privreda – čak i višedecenijski ekološki problemi mogu da se riješe.&nbsp;</p>
<p>- Ćemovsko polje nije kraj, već početak. Evropska unija ponosno stoji uz kampanju “Čuvaj da te čuva”, kao dokaz da zajedničkim naporom možemo ne samo mijenjati svijest i navike, već i očistiti i trajno sačuvati prirodu Crne Gore- poručio je ambasador Satler.</p>
<p>Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović kazao je da će postavljanje kamera biti ključno rješenje za sprječavanje nesavjesnog ponašanja i sankcionisanje onih koji stvaraju divlje deponije.&nbsp;</p>
<p>- Posebnu zahvalnost dugujemo gospodinu Satleru, koji nam je pomogao da dobijemo saglasnost Agencije za zaštitu ličnih podataka za instalaciju kamera- naveo je Mujović.&nbsp;</p>
<p>On je istakao i izuzetnu saradnju koju sa nivoa Glavnog grada ima sa ministrom Ćulafićem i zahvalio na velikoj podršci sa njegove strane.</p>
<p>Direktorica marketinga kompanije „Voli“ <b>Olivera Lakonić </b>kazala je da “Voli” kroz kampanju “Čuvaj da te čuva” želi da konkretno doprinese zaštiti životne sredine, “ali i da budemo primjer – da podstaknemo i druge kompanije da preuzmu aktivnu ulogu u inicijativama koje su od značaja za društvenu zajednicu.”&nbsp;</p>
<p>- Zajedno uređujemo prostor na Ćemovskom polju, ne samo za danas, već trajno, kompanija “Voli” donira mobilijar i sigurni smo da našim sugrađanima stvaramo novi prostor za ugodne trenutke u prirodi- naglasila je Lakonić.</p>
<p>Predstavnik NVO Mreže „Ozelenimo Crnu Goru“ <b>Vuk Vujisić</b> istakao je da je “vrijeme da očistimo Crnu Goru i procesuiramo odgovorne.”</p>
<p>- Ovo je samo jedna od lokacija koja će se na održiv način uz kamere obezbijediti, ako ovdje možemo uspostaviti red, možemo u cijeloj Crnoj Gori. Vrijeme je da se ujedinimo u misiji evropske i ekološke Crne Gore- istakao je Vujisić.</p>
<p>S obzirom na veliku količinu otpada na lokaciji Ćemovskog polja, akcija čišćenja će biti nastavljena i u narednim danima. Ovaj prostor će biti trajno uređen postavljanjem parkovskog mobilijara, a kako bi se spriječilo ponovno nelegalno odlaganje otpada na ovoj lokaciji biće postavljene nadzorne kamere i table upozorenja, a prostor će nadzirati i obilaziti nadležne komunalne i inspekcijske službe, navodi se u saopštenju.</p>
<p>Iz resornog Ministarstva podsjećaju da je nacionalna kampanja zaštite životne sredine „Čuvaj da te čuva“ pokrenuta 5. juna 2025, na Svjetski dan životne sredine, sa ciljem da unaprijedi zaštitu životne sredine kroz niz konkretnih mjera i ekoloških akcija, ali i da podstakne građane da daju lični doprinos zdravijem i čistijem životnom okruženju.&nbsp;</p>
<p>U prvoj fazi kampanje, pokrenuta je online platforma za prijavu ekološkog kriminala <a href="http://www.cuvaj.me/">www.cuvaj.me</a> i previđen niz akcija čišćenja divljih deponija. U narednim fazama, planirana je kampanja daljeg smanjenja upotrebe plastičnih kesa, trajno rješavanje dugogodišnjeg problema odlaganja starih automobilskih guma i edukativne akcije uključivanja mladih i djece školskog uzrasta u zaštitu životne sredine, zaključeno je u saopštenju.</p>

Ćemovsko polje postaje uređen prostor: Biće postavljene i sigurnosne kamere

<p>Nakon četrnaest godina uspješnog rada na Balkanu gasi se regionalni televizijski projekat Al Džazira Balkans, potvrđeno je za Klix.ba.</p>
<p>Riječ je o ispostavi katarskog medijskog koncerna, koji je s velikim uspjehom poslovao na Balkanu, sa sjedištem u Sarajevu još od 2011. godine.</p>
<p>Al Džazira Balkans je pokrivala regionalno tržište sa redakcijama u Beogradu, Zagrebu, Podgorici, Skoplju, Ljubljani i Prištini.</p>
<p>U prethodnih 14 godina Al Džazira Balkans je posebno bila prepoznatljiva po originalnom sadržaju koji se odnosi na dokumentarni segment, ali i niz drugih projekata. To je prva televizija koja je emitovala program na nekom drugom jeziku osim arapskog i engleskog.</p>
<p>Al Džazira Balkans prisutna je u Sarajevu od sredine septembra 2010, kad je od kompanije "PEP" u vlasništvu<b> Adila Kulenovića </b>kupila lokalnu TV-stanicu NTV Studio 99 za 2,3 miliona KM, koliko su iznosili dugovi te TV-kuće prema državi.</p>
<p>Godine 2018. Al Džazira Balkans ustanovila je AJB DOC, festival dokumentarnog filma, koji se održava u Sarajevu svakog septembra.</p>
<p>Razlozi gašenja još nisu obznanjeni, ali se pretpostavlja da je riječ o poslovnoj odluci Dohe uslijed finansijskih razloga.</p>

Nakon 14 godina gasi se Al Džazira Balkans

<p>Skupštinski Odbor za međunarodne odnose i iseljenike dao je pozitivno mišljenje na predlog da se za ambasadorku Crne Gore u Francuskoj imenuje <b>Dubravka Lalović</b>, a za ambasadorku u Švajcarskoj <b>Marija Lakić Barfus</b>.</p>
<p>Lalović i Lakić Barfus je za te funkcije predložila Vlada.</p>
<p>One su na današnjoj sjednici Odbora dobile jednoglasnu podršku svih prisutnih članova tog skupštinskog tijela.</p>

Podrška prijedlogu da Lalović bude ambasaorka u Francuskoj, a Lakić Barfus u Švajcarskoj

<p>Konzulat Crne Gore na čelu s počasnim konzulom<b> Žaume Bofarul Barnesom </b>svečano je otvoren u Barseloni i biće nadležan za autonomnu zajednicu Kataloniju, saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP).&nbsp;</p>
<p>Svečanom otvaranju prisustvovala je generalna direktorica za konzularne poslove i saradnju sa iseljeništvom<b> Ivana Đukanović</b>, koja je tom prilikom istakla da otvaranje Konzulata predstavlja važan korak u jačanju prisustva Crne Gore u Kraljevini Španiji.&nbsp;</p>
<p>Kako se navodi u saopštenju, otvaranje Konzulata doprinijeće daljem snaženju prijateljskih veza i odnosa dvije zemlje, produbljenih savezništvom u NATO-u, intenzivnim političkim dijalogom i kontinuiranom podrškom koju Crna Gora od Španije dobija na svom evropskom putu.&nbsp;</p>
<p>Đukanović je naglasila da imenovanje počasnog konzula u Kataloniji, kao najbogatijoj i jednoj od najuticajnijih autonomnih zajednica Španije, ima poseban značaj imajući u vidu da u njoj živi i najveći broj crnogorskih državljana nastanjenih u toj zemlji.</p>
<p>- Prisutnost Crne Gore u ovoj regiji otvoriće nove mogućnosti saradnje i prijateljstva između dvije države - istakla je Đukanović.</p>
<p>Počasni konzul Bofarul Barnes izrazio je zadovoljstvo zbog preuzimanja ove odgovorne dužnosti.&nbsp;</p>
<p>On je, kako se navodi, istakao da će aktivno raditi na promociji Crne Gore, jačanju ekonomskih i kulturnih veza, kao i predstavljanju investicionih i turističkih potencijala Crne Gore.&nbsp;</p>
<p>- Ovom prilikom upriličen je i koktel povodom Dana državnosti Crne Gore, kojem su prisustvovali predstavnici Vlade Španije u Barseloni, pripadnici nacionalne policije, civilne garde i Oružanih snaga Španije, predstavnici Vlade Katalonije, pravosuđa i lokalnih vlasti, članovi konzularnog kora, privrednici, predstavnici Unije za Mediteran, kao i iseljenici iz Crne Gore - zaključuje se u saopštenju MVP.&nbsp;</p>

U Barseloni otvoren Konzulat Crne Gore na čelu s počasnim konzulom

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: nato