Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović izjavio je, nakon sastanka sa zamjenicom glavnog sekretara NATO-a Radmilom Šekerinskom, da je Bosna i Hercegovina ispunila formalne uslove za upućivanje pozivnice za članstvo, naglašavajući da integracija u NATO ostaje strateški spoljnopolitički cilj države.
„Na pragu ulaska“ 

&nbsp;Tokom sastanka članova Predsjedništva BiH – Bećirovića, Željka Komšića i Željke Cvijanović – sa Šekerinskom u Minhenu, razgovaralo se o aktuelnim bezbjednosnim i političkim pitanjima, kao i o saradnji Bosne i Hercegovine sa NATO-om.
Bećirović je rekao da je nedavno usvajanje i podnošenje najnovijeg Programa reformi BiH najbolja potvrda da je Bosna i Hercegovina na pragu NATO-a, uspješno koristeći Akcioni plan za članstvo (MAP) kao najviši nivo saradnje između Saveza i BiH.
- Dakle, ispunjeni su svi formalni uslovi da se Bosni i Hercegovini što prije uputi pozivnica za članstvo u NATO- navodi se u saopštenju iz Bećirovićevog kabineta.
Bećirović je naglasio da jačanje NATO-ovog sjedišta u Sarajevu otvaranjem političkog odjela dodatno potvrđuje snažnu povezanost BiH sa Savezom.
Strateški cilj
 
 Tokom sastanka, član Predsjedništva BiH naglasio je da je punopravno članstvo Bosne i Hercegovine u NATO-u jedan od strateških spoljnopolitičkih ciljeva države, naglašavajući da integracija u NATO predstavlja važan okvir za dugoročnu bezbjednost, stabilnost i jačanje odbrambenih kapaciteta BiH.
Bećirović je istakao važnost nastavka reformi u odbrambenom i bezbjednosnom sektoru, kao i daljeg jačanja saradnje između BiH i NATO-a, uključujući podršku razvoju kapaciteta Oružanih snaga BiH i poboljšanje interoperabilnosti sa NATO snagama.
Zamjenica glavnog sekretara NATO-a Radmila Šekerinska naglasila je značaj nastavka saradnje između BiH i NATO-a, navodi se u saopštenju. Pohvalila je usvajanje i podnošenje Programa reformi BiH za 2025. godinu.
Šekerinska je istakla da sastanci članova Predsjedništva BiH sa najvišim zvaničnicima NATO-a predstavljaju potvrdu nastavka partnerstva te je izrazila značaj novog sastanka Predsjedništva BiH sa Sjevernoatlantskim vijećem (NAC), dodaje se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Član Predsjedništva BiH: Na pragu smo ulaska u NATO

Generalni sekretar NATO Mark Rute izjavio je danas u Briselu da je Arktik sve važniji za zajedničku bezbjednost i da NATO treba kolektivno da preuzme veću odgovornost za sigurnost arktičkog regiona.
Rute je na konferenciji za novinare u Briselu rekao da članice NATO redovno sprovode vježbe na Arktiku, "osiguravajući da budemo spremni za borbu i djelovanje u svim uslovima".
- Suočeni sa povećanim vojnim aktivnostima Rusije i rastućim interesovanjem Kine za deleki sjever, ključno je bilo da uradimo više i zato smo pokrenuli misiju Arktička straža- rekao je Rute.
On je dodao da misija pokazuje posvećenost NATO osiguranju bezbjednosti Arktika i svih saveznika, a cilj je da se sinhronizuju napori kako bi bili efikasniji i da se procijene potencijalni izazovi i (bezbednosne) praznine i da se one prevaziđu.
- Ono što je zaista novo u vezi s tim jeste da ćemo po prvi put sve što radimo na Arktiku objediniti pod jednom komandom- rekao je generalni sekretar NATO uoči sutrašnjeg sastanka ministara odbrane članica tog vojnog saveza.
Ranije danas je saošteno da NATO pokreće misiju "Arktička straža", nakon što je predsjednik SAD Donald Tramp prošle godine pretio zauzimanjem te danske autonomne pokrajine, izazivajući tenzije među članicama vojnog saveza.
Rute je rekao da će na sutrašnjem sastanku od ministara čuti kako saveznici sprovode odluke donijete na samitu u Hagu prošle godine, koje se odnose na povećanje troškova za odbranu na pet odsto bruto društvenog proizvoda i jačanje odbrambene industrije.
On je istakao da je neophodna odbrambena industrija koja može brzo da odgovori na potrebe zemalja NATO, a to znači više proizvodnje, snažniji lanac snabdijevanja, usvajanje novih tehnologija.
- Da bi Evropa ostala bezbjedna, treba nam bliska transatlantska saradnja, ali treba i da povećamo investicije i da preuzmemo veću odgovornost- rekao je Rute.
Prema nedavno postignutom dogovoru o novoj raspodeli rukovodećih dužnosti u strukturama alijanse, Ujedinjeno Kraljevstvo će preuzeti Komandu združenih savezničkih snaga Norfok (JFC Norfok) u Virdžiniji, a Italija će preuzeti Komandu združenih snaga u Napulju, koje su trenutno obije pod komandom SAD.
Takođe, na čelu Komande združenih savezničkih snaga u holandskom Brusumu po sistemu rotacije će se smjenjivati Njemačka i Poljska.
Podrška Ukrajini biće jedna od glavnih tema sjutrašnjeg sastanka ministara odbrane, kao i neformalnog sastanka NATO-Ukrajina na kojem će učestvovati ukrajinski ministar odbrane Mihail Fedorov i visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas.
Ukrajina, kazao je Rute, ne može sama da obezbijedi mir zbog čega je važna podrška saveznika.
- Predsjednik Putin pokušava da slomi narod Ukrajine, nadajući se da će oslabiti njihovu odlučnost. Ali Ukrajina i ukrajinski narod su više puta pokazali da se neće slomiti- rekao je Rute.
Po pitanju bezbjednosnih garancija za Ukrajinu, Rute je rekao da je u posljednjih šest mjeseci postignut veliki napredak i da postoje različiti elementi bezbjednosnih garancija, ali da je prije toga potrebno postići mirnovni sporazum.
- Pitanje je da li su Rusi spremni da igraju kako bismo mogli da okončamo ovaj rat tako da nikada više ne pokušaju da napadnu Ukrajinu- rekao je Rute.
Na pitanje novinara da li SAD šalju neku poruku NATO time što će na sjutrašnjem sastanku umjesto ministra odbrane Pita Hegseta učestvovati podsekretar Elbridž Kolbi, Rute je rekao da to ne znači ništa u pogledu angažovanja SAD u savezu i da je Kolbi "veoma važan čovjek", kao i da postoje veoma intenzivne diskusije između NATO i Vašingotona.

1250x600

1084x550

Rute: Suočeni sa povećanim vojnim aktivnosti Rusije pokrenuli smo misiju Arktička straža

Sjedinjene Države će predati dvije glavne regionalne komande u NATO-u evropskim zemljama, saopštili su diplomati, dok američki predsjednik Donald Tramp vrši pritisak na saveznike da preuzmu veću odgovornost za njihovu odbranu.
Vašington će prenijeti vođstvo NATO-ove komande u Napulju, koje se fokusira na jug saveza, na Italiju, a vođstvo svog komandovanja u Norfolku, u Virdžiniji, koje se fokusira na sjever saveza, na Veliku Britaniju.
Sjedinjene Države će u međuvremenu preuzeti komandu nad pomorskim snagama NATO-a, sa sjedištem u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Promjene, o kojima je prvi javio francuski medij „La Lettre“, vjerovatno će trajati mjesecima, izjavila su dva NATO diplomata za AFP, govoreći pod uslovom anonimnosti.
- To je dobar znak prebacivanja tereta u praksi - rekao je jedan diplomata.
Premještanje komandnih pozicija NATO-a dolazi u trenutku kada Vašington tvrdi da bi mogao smanjiti svoju vojnu prisutnost u Evropi kako bi se usmjerio na druge prijetnje poput Kine.
Vojna supersila Vašington i dalje će ostati centralna, jer će imati kontrolu nad glavnom vazdušnom, kopnenom i pomorskim komandom NATO-a te zadržati poziciju vrhovnog komandanta savezničkih snaga u Evropi.
Evropske zemlje već su povećale vojne budžete zbog rata u Ukrajini i prošle godine su pristale da povećaju cilj vojnih izdataka NATO-a.
Tramp je poljuljao vjeru u pouzdanost Sjedinjenih Država i prošli mjesec gurnuo savez u krizu polažući pravo na Grenland.
Američki ambasador pri NATO-u Metju Vitaker odvojeno je u ponedjeljak ipak insistirao da američki čelnik želi ojačati, a ne „rastaviti“ NATO prisiljavajući Evropu da se angažuje.
- Pokušavamo ojačati NATO, ne povući se ili odbaciti NATO, već ga učiniti da funkcioniše onako kako je zamišljen kao savez 32 snažna i sposobna saveznika - izjavio je Vitaker, prenosi Fena.

Evropljanima dvije komandne pozicije NATO-a

NATO posvećuje veliku pažnju regionu Zapadnog Balkana, posebno imajući u vidu zabrinjavajuće trendove posljednjih godina, rekao je zvaničnik NATO-a, ističući da za stabilnost regiona veliku odgovornost snose lokalni lideri.
U razgovoru sa novinarima sa Zapadnog Balkana u Briselu, zvaničnik je rekao da Zapadni Balkan ima stratešku važnost i da NATO ostaje čvrsto posvećen dugoročnoj stabilnosti, te da „neće dozvoliti da se pojavi bezbjednosni vakuum u regionu“.
- Vidimo neke zabrinjavajuće trendove u regionu, posebno posljednjih nekoliko godina, što zahtijeva pažljivo praćenje razvoja situacije - rekao je zvaničnik, podsjetivši da su incidenti na Kosovu 2023. godine izazvali veliku zabrinutost među saveznicima, jer to ne utiče samo na Kosovo, već ima potencijal da izazove šire posljedice.
Pored toga, zvaničnik je ukazao i na druge zabrinjavajuće trendove na Zapadnom Balkanu, kao što su dezinformacione kampanje, hibridne prijetnje, političke tenzije, retorika koja izaziva podjele i nepostojanje napretka u dijalogu Srbije i Kosova.
- Ne vidimo potencijal za eskalaciju, bar ne u ovom trenutku, ali vidimo mnogo razloga da ostanemo oprezni i angažovani i da nastavimo da pažljivo pratimo situaciju, što NATO čini i nastaviće to da radi - kazao je zvaničnik.
On je rekao da ono što se dešava u regionu ne dešava se u vakuumu.
- Region takođe nije imun na spoljašnje trendove i prijetnje, a ovaj region je možda još ranjiviji zbog političke i bezbjednosne osjetljivosti, zbog čega vjerujemo da NATO, kao stabilizujući akter, i drugi međunarodni igrači imaju razloga da budu oprezniji i angažovaniji - kazao je zvaničnik.
NATO zajedno sa Evropskom unijom i međunarodnom zajednicom podržava mir i stabilnost na Zapadnom Balkanu, ali to ne mogu da postignu sami, istakao je zvaničnik i dodao da je ogromna odgovornost na lokalnim liderima.
- Lokalni političari i lideri imaju odgovornost za održavanje stabilnosti u svojim zemljama i zato pozivamo lidere u BiH, Srbiji i na Kosovu da se konstruktivno angažuju kako bi se postigao prosperitet, trajni mir, stabilnost i napredak u reformama i procesima integracija - rekao je zvaničnik novinarima uoči sastanka ministara odbrane članica NATO-a, 12. februara.
Zvaničnik je naveo da je Srbija važan partner NATO-a za regionalnu stabilnost i da je jačanje odnosa u obostranom interesu, ponovo ističući da zapadni vojni savez traži punu odgovornost za napad na pripadnike KFOR-a u maju 2023. godine u Zvečanu i sukobe u selu Banjska u septembru iste godine.
On je rekao da postoje redovni kontakti generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, uključujući i pitanja incidenata na Kosovu.
Kako je podsjetio, poslije 2023. godine povećan je broj pripadnika KFOR-a za 1.000 vojnika, ali se zbog poboljšane bezbjednosne situacije broj trupa ponovo postepeno smanjuje na nivo prije 2023. godine.
KFOR trenutno ima više od 4.600 pripadnika iz 33 zemlje i daje „opipljiv doprinos miru i stabilnosti u regionu“, rekao je zvaničnik.
Ipak, kako je istakao, jasno je da rješenje „nije vojno rješenje, već kroz politički dijalog“, i NATO zato podržava dijalog Beograda i Prištine pod pokroviteljstvom EU i nada se da će uskoro biti postignut određeni napredak, jer je to od ključne važnosti za dugotrajnu stabilnost u regionu.
- Nije samo na međunarodnoj zajednici, već na akterima u regionu da preduzmu neophodne korake i postignu kompromis u cilju trajnog rješenja - kazao je zvaničnik.
NATO je otvoren da dalje širi partnerstvo sa Srbijom, zasnovano na međusobnom povjerenju i poštovanju zajedničkih vrijednosti, rekao je zvaničnik i dodao da postoje mogućnosti za unapređenje saradnje u okviru Partnerstva za mir ove godine, kada se obilježava 20 godina tog partnerstva.
NATO takođe podržava naučne projekte institucija u zemljama regiona u oblasti bezbjednosti, u okviru programa Nauka za mir i bezbjednost, u kojem Srbija učestvuje sa 11 projekata.

Zvaničnik NATO: Zabrinjavajući trendovi na Z. Balkanu zahtijevaju pažljivo praćenje situacije

Finska je pozvala američke zvaničnike da buduća bezbjednosna jamstva za poslijeratnu Ukrajinu ne opisuju kao ona „nalik Članu 5 NATO-a“, jer bi to moglo potkopati ključnu klauzulu kolektivne odbrane Alijanse, piše Politico, pozivajući se na depešu Stejt departmenta.
U dokumentu se navodi da je finska ministarka vanjskih poslova Elina Valtonen tokom razgovora s američkim kongresmenima istakla da Rusiju vidi kao dugoročnu stratešku prijetnju, ali i upozorila na rizik sklapanja „slabog“ mirovnog sporazuma koji bi Ukrajinu ostavio ranjivom. Ipak, usprotivila se korišćenju formulacije koja bi bezbjednosne garancije za Ukrajinu dovela u vezu s Članom 5, naglasivši da mora postojati „vatreni zid“ između NATO-a i eventualnih bilateralnih obećanja Kijevu.
Član 5 predviđa da se napad na jednu članicu smatra napadom na sve, a aktiviran je samo jednom — nakon terorističkih napada na SAD 2001. godine.&nbsp;
Finski zvaničnici poručuju da pojam bezbjednosnog „jamstva“ shvataju krajnje ozbiljno i da još nijesu spremni na takvu obavezu, iako dugoročno podržavaju članstvo Ukrajine u NATO-u.
Bivši zvaničnici i analitičari upozoravaju da bi upotreba izraza „Član 5“, čak i u prenesenom značenju, mogla stvoriti pogrešan utisak o ulozi NATO-a, ali i političke probleme unutar država članica.&nbsp;
Postoji i bojazan da bi Rusija mogla testirati takve formulacije vojnim pritiscima, što bi otvorilo pitanja o kredibilitetu same Alijanse.
Finska, koja se NATO-u pridružila 2022. godine, zauzima čvrst stav prema Moskvi. Valtonen je poručila da „ne treba biti naivan“ i očekivati promjenu Rusije, posebno ako bi sankcije bile ublažene. U međuvremenu, mirovni pregovori između Ukrajine i Rusije ostaju neizvjesni, a Moskva i dalje ne pokazuje spremnost na značajan ustupak.

Finska upozorava: Ne primjenjivati formulaciju o kolektivnoj odbrani NATO-a na Ukrajinu

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute je u ukrajinskom parlamentu Vrhovnoj Radi kazao da su saveznici dopremili 90 odsto raketa za ukrajinske sisteme protivvazdušne odbrane.
Rute je svoje izlaganje započeo rekavši da je zahvalan ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom na toploj dobrodošlici usred zimske hladnoće koja je okovala Kijev.
- NATO i Ukrajina zajedno osiguravaju da vaši prijatelji i partneri znaju kakva vam je sigurnosna pomoć potrebna. Naša komanda u Visbadenu u Njemačkoj (NSATU) koordinira snabdijevanje osnovnom vojnom opremom i obukom. Ovo ne samo da zadovoljava neposredne potrebe na bojnom polju, već i fokusira vaše buduće snage - rekao je Rute.
On je dodao da će pomoć Ukrajini i dalje stizati od SAD-a i partnera kroz inicijativu PURL, čime se osigurava snabdijevanje ukrajinskih snaga.
- Ova oprema stalno pristiže i nastavlja da vam pomaže da zaštitite svoje gradove i branite linije fronta. Od kada smo pokrenuli PURL prošlog ljeta, isporučili smo oko 75 odsto svih raketa za ukrajinske baterije Patriot i 90 odsto raketa koje se koriste u drugim sistemima protivvazdušne odbrane - dodao je Rute.
Rute je ovom prilikom pozvao saveznike da detaljno pregledaju svoje zalihe jer su ukrajinske potrebe hitne.
- Sljedeće sedmice ćemo imati još jedan sastanak u Ramstein formatu kako bismo se pozabavili tim pitanjem, a to će se pojaviti i kasnije danas na mojim sastancima sa ministrom odbrane. NATO stoji uz Ukrajinu i podržava je danas i u godinama koje dolaze, ne samo zato što dijelimo zajedničke vrijednosti, već i zato što je naša sigurnost međusobno povezana. Svi podržavamo vaš suverenitet, vašu sigurnost i vašu težnju za mirom - rekao je Rute.
On je poručio da su Ukrajini potrebne snažne oružane snage, navodeći da su Kijevu prijeko potrebne čvrste sigurnosne garancije kako bi se mogla odbraniti ukoliko bi ponovo bila napadnuta.

Rute iz Kijeva: Dopremili smo 90 odsto raketa za ukrajinske sisteme protivvazdušne odbrane

NATO je započeo vojno planiranje misije "Arktička straža", kazao je danas portparol Vrhovnog štaba savezničkih snaga u Evropi pukovnik Martin L. O’Donel, dok su u toku pojačane tenzije između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i evropskih saveznika zbog Grenlanda.
Učestale izjave američkog predsjednika Donalda Trampa da želi da preuzme Grenland, optužujući evropske saveznike da ne obezbjeđuju adekvatnu zaštitu arktičkog ostrva od Rusije ili Kine, izazvale su spor sa Kopenhagenom i dovele do zategnutih odnosa unutar NATO-a.
O'Donel je kazao da je u toku planiranje pojačane aktivnosti NATO-a, ali je odbio da iznosi druge detalje, prenosi Rojters.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute, nakon sastanka sa Trampom u Davosu u januaru, kazao je da su razgovarali o načinima na koje saveznici NATO-a mogu zajednički djelovati kako bi obezbijedili sigurnost Arktika, uključujući Grenland i sedam država članica NATO-a koje imaju teritoriju na Arktiku.
Rojters piše da još nije jasno da li će ministri odbrane NATO-a razmatrati tu temu na sastanku zakazanom za 12. februar u Briselu.

NATO započeo vojno planiranje arktičke misije

Šef češke diplomatije Petr Macinka saopštio je da ako predsjednik te zemlje Petr Pavel, po njegovoj ocjeni, ne prestane da krši Ustav time što odbija da imenuje jednog kontroverznog influensera i političara za ministra zabraniće šefu države da predstavlja Češku u NATO-u.
Nova prijetnja od šefa diplomatije stigla je poslije njegovih noćnih SMS poruka savjetniku šefa države u kojima je predsjedniku prijetio da ako ne imenuje kontroverznog Filipa Tureka za ministra da će protiv njega povesti neviđeno brutalni rat.
- Mislim da bi to trebalo da zna. Može da bude miran ako ja dobijem Tureka na ministarstvu životne sredine. Ako ne, spaliću mostove na takav način da će to ući u udžbenike politikologije kao ekstremni slučaj kohabitacije. Shvatam da predsjednik ne dopušta da ga ucjenjuju ali politika je kompromis. Ili će biti moguće sve ili ništa - napisao je Macinka, lider najmanjeg partnera u vladi, stranke Motoristi sebi predsjednikovom savjetniku.
Pavel je označio poruke kao prijetnje i ucjenjivanje, te poručio da kod njega ne prolazi zastrašivanje i objavio sadržaj SMS poruka, koje je poslije premijer Andrej Babiš označio kao "nesrećne", ali misli da ako je u pitanju prepiska sa savjetnikom da to onda nije ucjena.
- Riječi ministra Macinke su nesrećne. Ja sigurno ne bih tako razgovarao. Mislim da kao prvo treba smiriti strasti na obje strane i početi normalan razgovor - kazao je Babiš.
Macinka je međutim na optužbu da ucjenama i prijetnjama po svaku cijenu nastoji da progura počasnog predsjednika stranke Motoristi sebi na funkciju ministra odbio da su to bile, te rekao da je to bilo samo "političko pregovaranje, jer u politici su legitimni pokušaji da se utiče da druga strana promijeni mišljenje".
- Sjutra idem u Brisel na važne sastanke. Nemam drugu mogućnost nego da generalnom sekretaru NATO Marku Ruteu kažem da smatram da pošto predsjednik izlazi van ustavnog okvira da na predstojećem samitu NATO u julu šef češke delegacije ne treba da bude šef države nego vlade - kazao je Macinka.
Šef diplomatije upozorio je da bez njegovog ministarstva ne može da se sredi akreditacija za samit NATO, premda o tome ko će predstavljati Češku odlučuje vlada i prije svega sam premijer koji je na sebe preuzeo ulogu garanta spoljne politike.
- Ne mogu da dopustim u takvoj situaciji da predsjednik vodi tu delegaciju, da ne daj bože ponovo ne obećava nešto kao avione Ukrajini - kazao je Macinka. Pavel u Kijevu nije ništa obećavao i naglasio je da odlučuje češka Vlada a ne on, ali da bi eventualno armija mogla da proda četiri aviona L 159 Ukrajini za zaštitu od dronova.
Macinka je ponovo odbio jedino pravno rješenje spora oko toga mora li predsjednik automatski da imenuje ministra kojeg mu predloži premijer ili ima izvjestan manevarski prostor u vanrednim situacijama, tvrdeći da je njemu i svima jasno da mora da imenuje svakog koga mu premijer predloži.
Pavel see pozvao, međutim, na analizu stručnjaka za ustavno pravo i član Ustava koji šefu države nalaže da štiti demokratske vrijednosti, te ta analiza navodi da bi pogazio Ustav kada bi imenovao političara ekstremističke prošlosti koga prate skandali sa ksenofobnim, rasističkim komentarima na društvenim mrežama, koji krši češke zakone npr. vožnjom preko 250 kilometara na sat ili ilegalnom gradnjom, kao i neobjašnjenim oporezovanjem prihoda u prošlosti.
Pavel je predložio čim je izbio spor da se zatraži nalaz i tumačenje Ustavnog suda, koji je već jednom kada je prethodni predsjednik Češke bio Miloš Zeman ostavio izvjestan prostor da šef države odbije da imenuje predloženog ministra ukoliko postoje očigledne pravne ili bezbjednosne prepreke.
&nbsp;- Neću da nam se u to miješa aktivistički Ustavni sud - kazao je Macinka o jedinom načinu da se nesuglasice oko tumačenja Ustava riješe tako što bi vlada morala da tuži predsjednika Ustavnom sudu da sud definiše precizno tu nadležnost, dok predsjednik zemlje nema pravo po zakonu na takvu žalbu.
Macinka je i prije ovih noćnih prijetnji javno tvrdio da je možda došlo vrijeme da se preduzmu mjere protiv predsjednika Pavela i da ga "svedu samo na figuru koja polaže vijence, između ostalog i preko drastičnog smanjenja budžeta predsjedničke kancelarije".

Šef diplomatije Češke hoće da zabrani Pavelu da predstavlja tu zemlju u NATO-u

Mađarski premijer Viktor Orban rekao je da Rusija neće dozvoliti približavanje NATO njenim granicama i da Alijansa to mora da prizna i prepozna realnost situacije.
- NATO i EU ne mogu direktno da rasporede snage na granicama Rusije, jer će Rusi uvijek odgovoriti ratom. Zato uvijek mora da postoji nešto između Rusije i njihovih granica, neka vrsta tampon zone - rekao je Orban u Kapošvaru.
On je dodao da je potrebno da se ustanovi kako Ukrajina, koja je bila tampon zona, a sada je postala ratna zona, može ponovo da postane tampon država.
Orban je podsjetio da je sukob izazvan željom NATO-a da uključi Ukrajinu u "zapadni sistem bezbjednosti", dok je Rusija to proglasila nemogućim, prenosi televizijski kanal M1.
- Moskva djeluje na osnovu pretpostavke da ima pravo da spriječi neprijateljsku vojsku da dođe do njenih granica - naglasio je Orban, prenosi Srna.

Orban: NATO mora priznati realnost, Rusija neće dozvoliti približavanje njenim granicama

NATO planira značajno proširenje zaliha oružja i municije duž svog istočnog krila, kao i uspostavljanje nove odbrambene zone zasnovane na robotskoj i automatizovanoj tehnologiji, izjavio je visoki oficir NATO-a.
Mjere su usmjerene na jačanje odvraćanja od Rusije, kazao je brigadni general Tomas Louvin za njemački list "Welt".
U okviru novog višeslojnog koncepta odbrane, NATO će nastojati da uspori ili zaustavi napadača u ranoj fazi korištenjem visokotehnoloških sistema.
Duž granica Alijanse s Rusijom i Bjelorusijom planirano je uspostavljanje zone koja bi se u velikoj mjeri oslanjala na nadzor, kao i na daljinski upravljane ili poluautomatizovane sisteme, koje bi protivnik morao savladati prije daljnjeg napredovanja.
Louvin, zamjenik načelnika štaba za operacije u NATO-voj Kopnenoj komandi u Izmiru, kazao je da će se nadzor duž istočnog krila oslanjati na sisteme koji prikupljaju podatke na kopnu, u vazduhu, svemiru i digitalnom prostoru.
Te informacije bi, kako je naveo, u realnom vremenu bile dostupne državama članicama NATO-a. Mogle bi se koristiti fiksne i mobilne platforme poput radara, akustičnih i optičkih senzora, kao i podaci sa satelita, dronova i izviđačkih aviona.
Neposredno uz granice, NATO planira uspostavljanje onoga što je Louvin nazvao "vrućom zonom", osmišljene da u ranoj fazi zaustavi ili uspori napadače. To područje moglo bi uključivati naoružane dronove, poluautonomna borbena vozila, robotske sisteme i automatizovane kapacitete protivvazdušne odbrane.
Louvin je rekao da će sistemi biti međusobno povezani da bi se brzo suprotstavili protivniku, ograničili njegove mogućnosti i potkopali njegovu borbenu efikasnost i inicijativu.
Ipak, naglasio je da će odluke o upotrebi sile uvijek ostati u ljudskim rukama, u skladu s etičkim standardima.
Dodao je da NATO već unaprijed raspoređuje vojnu opremu, ali da će se sada stvarati znatno veće zalihe u državama na prvoj liniji, uključujući oružje i municiju za automatizovane sisteme i snage Alijanse.
Uprkos sve većoj upotrebi automatizacije, broj vojnika neće biti smanjen, rekao je, ističući da sami bespilotni sistemi ne mogu dugoročno odvratiti ili zaustaviti protivnika, prenosi DPA.

NATO proširuje zalihe oružja na istočnom krilu i raspoređuje robotsku odbranu

Za <a href="https://www.antenam.net/clanak/maticna-drzava">Antenu M</a> piše: Boban Batrićević
Želio bih nešto pitati lidere Bošnjačke stranke, prijateljski i bez imalo ironije - ako je matična država crnogorskih Bošnjaka - Bosna i Hercegovina, neka pitaju Bošnjake iz BiH što misle o tome kad Hrvati i Srbi iz BiH kažu da im Bosna nije matična država? Što misle o Dodiku i Čoviću koji tvrde da BiH nije njihova matična država?
Ili ovako da probamo - za koju su se matičnu državu borili Srbi i Hrvati koji su poginuli kao pripadnici slavne Armije Republike Bosne i Hercegovine? Oćete da kažete da im BiH nije matična država? Možete li to reći njihovim porodicama? Da li su zlatni ljiljani Srbi i zlatni ljiljani Hrvati odlikovani od nematične države?
Zaisto nešto ne štima u toj vašoj logici, a upravo je takva kad kažete da Crna Gora nije vaša matična država.
Eto, neću dalje ići od ovoga.

Matična država

Nekada je, kako je sam govorio, uradila nečastan posao, njeno ponašanje je bilo razbojničko i skandalozno, a juče je postala njegova savjetnica. Ovo je, u retrovizoru političkih dešavanja, slika relacije aktuelnog predsjednika Skupštine i bivše šefice parlamenta – Andrije Mandića i Danijele Đurović. Ujedno, to je i slika političke scene Crne Gore, gdje je sve moguće i gdje malo šta ima trajnu težinu.
 
Da se prisjetimo 2022. godine.
- Novi skandal u režiji Danijele Đurović. Suprotno Poslovniku i bez dogovora na Kolegijumu, predsjednica Skupštine je nasilno zakazala sjednicu Parlamenta koja ima za cilj uguravanje tačke dnevnog reda o prevarnom odvajanju Zete od Podgorice- kazao je tada jedan od lidera Demokratskog fronta Andrija Mandić.
Smatrao je da „motivi onih koji hoće krnju Zetu kao neodrživu opštinu, bez resursa i teritorija koje joj istorijski pripadaju, nijesu utemeljeni u volji samih Zećana“.
- Upozoravamo ih još jednom da to ne čine. Ovaj nečastan posao i razbojničko postupanje naići će na jasan odgovor naroda- naveo je Mandić tada na Tviteru.
Danas se vraćamo u sadašnji trenutak.
Nekadašnja predsjednica Skupštine Danijela Đurović nova je savjetnica aktuelnog šefa parlamenta Andrije Mandića.
To je odlučeno na jučerašnjoj sjednici Anketnog odbora. Kako je saopšteno, Đurović je za savjetnicu predložio Mandić, a svi članovi odbora podržali su njeno imenovanje.
Podsjetimo, Đurović je bila predsjednica Skupštine u vrijeme kada je bila članica Socijalističke narodne partije.
Od optužbi za “nečastan posao“ i “razbojničko postupanje“ do institucionalne saradnje u samom vrhu parlamenta – politička scena Crne Gore još jednom pokazuje koliko su oštre riječi kratkog daha, a politički interesi dugog vijeka. U takvom ambijentu, jučerašnji protivnici lako postaju današnji saradnici.

Od “razbojničkog postupanja“ do savjetničke fotelje - politički salto Andrije Mandića i Danijele Đurović

Mještani Botuna, koji se protive izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, okupili su se i jutros od 6 sati ispred gradilišta u tom mjestu, prenosi<a href="https://rtcg.me/vijesti/drustvo/816536/mjestani-botuna-i-jutros-ispred-gradilista-najavljuju-radikalne-proteste.html"> RTCG.</a>
&nbsp;Oni ne dozvoljavaju radnicima da uđu na gradilište. Najavljuju zbor građana večeras na kojem će dogovoriti dalje aktivnosti. Mještani su juče upozorili da radnici otkopavaju kancerogeni materijal iz Kombinata aluminijuma, koji je decenijama nepravilno skladišten, i poručili da neće odustati od protesta sve dok je i jedan radnik na gradilištu.
Mještanin Dimitrije Raičković je najavio večeras zbor građana na kojem će se dogovoriti o daljim koracima i mogućoj radikalizaciji protesta.
Raičković je pozvao Aleksandra Nišavića, direktora preduzeća „Vodovod i kanalizacija“,da dođe na lice mjesta, kao i nadležnu inspekciju, kako bi utvrdili da li je riječ o kancerogenom materijalu ili ne.
Mještani ne blokiraju saobraćaj, puštaju gradski prevoz, oni ne dozvoljavaju radnicima da uđu na gradilište.
Najavljuju i za sjutra ujutru ponovo protest.&nbsp;
Opština Zeta juče je pozvala Centar za ekotoksikološka ispitivanja (CETI) da bez odlaganja izađe na teren u Botun i izvrši detaljna ispitivanja nakon potvrde da se u zoni aktuelnog gradilišta vrši iskopavanje potencijalno opasnih i štetnih materija, saopšteno je iz te lokalne uprave.
Mještani Zete okupili su se i juče ujutru ispred gradilišta i poručili da okupljanje predstavljalo opomenu nadležnima i pozvali ih da ispune data obećanja.
Mještanin peđa Stojanović juče je pozvao gradonačelnika Sašu Mujovića da ispuni obećanje da se ništa neće raditi dok ne počne sanacija crvenog mulja.
Mještanin Bojan Terzić, kazao je da su u prethodnom periodu pokušavali da problem riješe na institucionalnom nivou, te da se radi o blokadi, kako radnici ne bi stigli na gradilište.
„U prethodnom periodu smo pokušavali da na institucionalnom nivou riješimo problem i zaustavimo gradilište koje je, po našem mišljenju, protivzakonito započeto.
 
Kompletan otpad od proizvodnje kombinata aluminijuma koji je decenijama nepravilno skladišten sada se ponovo otkopava. To su tzv. anode koje su sastavljene od katrana i raznih ugljjenvodonika od kojih je 90 odsto kancoregeno", naveo je Terzić.
Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine saopštilo je početkom februara da su se stekli preduslovi da se gradilište postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu pusti u rad.
Radovi na gradilištu bili su privremeno obustavljeni zbog nepravilnosti koje su utvrđene zapisnikom građevinskog inspektora. Investitor je otklonio nepravilnosti, a dio nedostajuće dokumentacije dostavljen je nadležnim organima.
Gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda zvanično počela 30. decembra prošle godine uz protivljenje mještana Botuna.
Prema gradilišnoj tabli rok u kojem postrojenje mora biti izgrađeno je 31. maj 2028. godine.
Investitori izgradnje su Glavni grad i Vodovod, tehničku dokumentaciju radila je firma "Nik kom", a reviziju komisija za vršenje revizije projektne dokumentacije gdje je vodeći revident Goran Sekulić.
Izvođač radova je kompanija Kuzu - Alkatraš iz Turske, a stručni nadzor radi njemačka firma Fichtner GmbH &amp; Co KG.

Mještani Botuna i jutros ispred gradilišta, najavljuju radikalne proteste

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas će biti pretežno sunčano, a na sjeveru promjenljivo oblačno.
&nbsp;Iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju saopšteno je da su tokom jutra ponegdje moguće slabe padavine, prvenstveno na sjeveroistoku, a popodne se očekuje razvedravanje.&nbsp;
&nbsp;Vjetar će ujutru biti mjestimično umjeren do pojačan, sjeverni i sjeveroistočni.&nbsp;
&nbsp;Jutarnja temperatura od minus dva do devet, najviša dnevna od pet do 18 stepeni.

Tag: nato