Generalni sekretar NATO Mark Rute pozvao je saveznike da pojačaju odbrambene napore kako bi sprečili rat koji vodi Rusija, a koji bi mogao biti "razmjera rata prošlih generacija", prenio je Rojters.
U govoru u Berlinu, Rute je rekao da previše saveznika vojnog saveza ne osjeća hitnost ruske prijetnje u Evropi i da treba brzo povećati izdatke i proizvodnju za odbranu kako bi sprečili rat razmjera onog koji su vidjele prošle generacije.
- Mi smo sljedeća meta Rusije. Bojim se da je previše njih tiho samozadovoljno. Previše njih ne osjeća hitnost. I previše njih vjeruje da je vrijeme na našoj strani. Nije. Vrijeme za akciju je sada - rekao je Rute.
Generalni sekretar NATO-a je rekao da je sukob na vratima Evrope.
- Rusija je vratila rat u Evropu. I moramo da budemo spremni - dodao je on.
Rute je naveo da bi Rusija mogla da bude spremna da upotrijebi vojnu silu protiv NATO-a u roku od pet godina.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Rute upozorio saveznike da mogu da budu sljedecća meta Rusije: Sukob je na vratima Evrope

Agencija za nabavke NATO-a suspendovala je iz nadmetanja za nove ugovore najveću izraelsku firmu za proizvodnju oružja Elbit Sistems (Systems).
Agencija NATO-a za podršku i nabavke (NSPA) je u centru širokog skandala sa korupcijom, a sadašnji i bivši zaposleni su pod istragom zbog podmićivanja, piše istarživačka platforma "Prati novac" (Follow the money FTM).
Nekoliko osumnjičenih je uhapšeno u maju u policijskim racijama u sedam zemalja.
Navodno su firme iz odbrambene industrije plaćale mito potencijalno vrijedan nekoliko miliona eura kako bi obezbijedile ugovore preko NSPA za snabdijevanje NATO članica.
Dokumenti koje je dobila FTM pokazuju da je NSPA suspendovala Elbit Sistems – vodećeg dobavljača za NATO – 31. jula.
Nekoliko njenih tekućih ugovora je na čekanju, a firmi je zabranjeno da učestvuje na novim tenderima.
FTM takođe navodi da je ključna osoba povezana sa Elbit Sistems, državljanin Italije Elia E. koji je na međunarodnoj potjernici zbog korupcije.
Belgijsko tužilaštvo potvrdilo je da za njim postoji međunarodna potjernica i da je ona izdata 30. septembra.
Osim za korupciju taj šezdesetogodišnjak osumnjičen je i za učestvovanje u kriminalnoj grupi.
On još nije uhapšen i moguće je da putuje pod lažnim imenom, prenosi FTM.
Iako ne postoje javne informacije koje Elia E. povezuju sa firmom Elbit Sistems, ljudi koji su upoznati sa slučajem tvrde da je on konsultant te kompanije.
Elbit Sistems trenutno nije pod istragom.
Istrage o korupciji u NSPA su u toku u Belgiji i Luksemburgu, gdje se nalazi njeno sjedište.
Dvije istrage koje su pokrenule američke vlasti iznenada su obustavljene u julu, što je pokrenulo pitanja političkog miješanja, kako je FTM otkrio u oktobru.
Odgovorna za pomoć vladama i samom NATO-u u kupovini vojne opreme, prihodi NSPA su značajno porasli od invazije Rusije na Ukrajinu 2022. godine.
Projektovano je da će agencija ove godine potrošiti ukupno 9,5 milijardi eura na sve svoje ugovore, što je iznos koji se skoro utrostručio od 2021. godine.
Elbit Sistems je najveći proizvođač oružja u Izraelu sa prometom od skoro sedam milijardi dolara u 2024. godini, a proizvodi dronove, tenkove i municiju.
Nekoliko ugovora, koje je NATO dodelio Elbitu, pod suspenzijom je, što je omelo distribuciju oružja za nekoliko NATO članica.
Portparol Elbit Sistems nije komentarisao ove navode.
- Kompanija održava sveobuhvatni program usklađenosti i posluje u potpunosti u skladu sa industrijskim standardima - rekao je on.

NATO suspendovao najveću izraelsku firmu za proizvodnju oružja

Ministar javne uprave Maraš Dukaj boraviće 4. i 5. decembra 2025. godine u zvaničnoj posjeti Evropskoj komisiji i sjedištu NATO saveza u Briselu, saopšteno je iz ovog ministarstva.
- Tokom boravka u Briselu, ministar Dukaj će imati priliku da se sastane sa predsjednikom Upravnog odbora Federalne služba za administrativnu politiku i podršku BOSA, Nicom Waeyaertom, direktorima-generalima Evropske komisije, Gertom Jan Koopman iz Direktorata za proširenje i istočno susjedstvo (DG ENEST), Stevenom Questom iz Direktorata za ljudske resurse i bezbjednost (DG HR), kao i Olivierom Salles iz Evropske kancelarije za selekciju osoblja (EPSO)- navodi se u saopštenju.
Ovi razgovori pružiće priliku za razmjenu iskustava o najboljim evropskim praksama, kao i za dodatnu podršku Evropske komisije u sprovođenju reformi koje su od ključnog značaja za dalji napredak u procesu pristupanja EU.
- U sjedištu NATO saveza ministar će se sastati sa pomoćnikom generalnog sekretara za sajber i digitalnu transformaciju, Jeanom Kingombeom. Razgovori će biti fokusirani na jačanje kapaciteta u oblastima sajber bezbjednosti, digitalne infrastrukture i otpornosti institucija, posebno imajući u vidu savremeni bezbjednosni kontekst i rastuće rizike u digitalnom prostoru- poručili su iz Ministarstva javne uprave.

1250x600

Dukaj u zvaničnoj posjeti Evropskoj komisiji i sjedištu NATO-a

Na Balkanu bijesni hibridni rat, a Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Bugarska su pod najvećim napadom - ocijenio je u emisiji "24 sata", na Televiziji E, profesor na Vojnoj akademiji "General Mihailo Apostolski" i bivši ministar unutrašnjih poslova Sjeverne Makedonije Oliver Andonov.
Kako naš sagovornik navodi, razlog tome je što se Crna Gora mora destabilizovati i zaustaviti u putu ka Evropskoj uniji, dok Sjeverna Makedonija ne smije da krene u pregovore za Evropsku uniju.
- Bugarska se unutar Evropske unije mora destabilizovati, a Srbija se mora držati kao hladan partner Rusije koji može uticati i na Bosnu, i na Crnu Goru i na Sjevernu Makedoniju. Tu svakako dolazi i uticaj iz Mađarske koji je i politički i ekonomski - naveo je Andonov.
Komentarišući nedavna hapšenja crnogorskih građana koji su se borili na strani Rusije u ratu u Ukrajini, kao i na upozerenja opozicije na podizanje nelegalnih objekata od ruskih državljana za koje se sumnja da su regrutni centri, profesor kaže da je sasvim moguće da ta dešavanja promaknu vlastima, jer se slično desavalo i u Sjevernoj Makedoniji.&nbsp;
Smatra da je crnogorska Vlada dužna da sprovede preventivne mjere službi bezbjednosti, te da &nbsp;je pitanje kako su crnogorski državljani regrutovani.
- To je taj dio ruskog globalnog, odnosno za nas ovdje na Balkanu, regionalnog uticaja i hibridnog rata - zaključio je Andonov.
<h2>Rješenje</h2>
Iako su na stolu dva plana - američki i evropski - za rješenje ukrajinske krize, treba prema njegovim riječima napomenuti da postoje sumnje u američki plan da on nije isključivo američki, što predstavlja ozbiljan upad u međunarodne odnose i upad unutar američke diplomatije i donošenja odluka.
- Plan koji je predlaže Evropska unija je veoma povoljniji, veoma konsolidovaniji za Evropsku uniju, NATO, a pogotovu za Ukrajinu. Kada ulazimo u mirovne pregovore u ratu koji je počela Rusija, jer je ona agresor na Ukrajinu, moramo imati imati u vidu i interes Ukrajine na prvom mjestu, jer je ona dio Evrope, a tek nakon toga ulogu SAD-a u prijedlogu mirovnih sporazuma. Onda moramo imati u vidu ratne ciljeve koje je Rusija uspostavila počinjanjem rata u Ukrajini. Na kraju, što nije nimalo manje važno, implikacije koje će se odnositi na narušavanje međunarodnog poretka nakon Drugog svjetskog rata. To je prije svega promjena granica silom, odnosno ucjene jačih nad slabijima - istakao je Andonov.&nbsp;
Ne smatra vrijednim komentarisiti postupke američkog izaslanika Stiva Vitkofa nakon kompromitujućih transkripata, telefonskih razgovora i način na koji je sačinjen prijedlog plana od 28 tačaka koji su postavljeni kao prijedlog SAD-a.&nbsp;
- Ozbiljno se pitam da li Vitkof radi za američku administraciju ili možda radi za Putinovu administraciju - naveo je Andonov.
Podsjeća da je osnovni cilj napraviti rješenje koje ne bi ugrožavalo teritorijalni integritet Ukrajine, a već se na djelu može vidjeti kako izgleda ugrožavanje teritorijalnog integriteta te zemlje.
- Ako podrazumijevamo pod ustupke ljudska prava ruske manjine u Ukrajini, to mora Ukrajina da učini. To se ne može izbjeći i ne treba se izbjeći, jer je to dio kopenhaških kriterijuma poštovanja ljudskih prava, tako da region gdje živi većinom rusko stanovništvo, Rusi kao državljani Ukrajine, moraju dobiti sva maksimalna prava i oblik autonomije, jezik i kulturu. To ne znači promjenu granica, to znači da bi ti regioni ostali pod centralnom upravom Ukrajine, ostali bi dio ukrajinske teritorije. Garancije po pitanju bezbjednosti Ukrajine su već 1994. godine potpisane Budimpeštanskim ugovorom, trebaju se vratiti, jer su tada garantovali i SAD i Evropa, tadašnja Rusija pod Jeljcinom, da će Ukrajina biti sigurna. Ovo što se danas događa je sasvim suprotno od toga - smatra Andonov.&nbsp;
Rusija bi, kako dodaje, zauzvrat mogla da dobije da se ne raspoređuju NATO trupe na teritoriji Ukrajine.
- To ne znači da ne može Ukrajina biti članica NATO-a, jer ne možete zabraniti jednoj suverenoj državi da se priključi ili izađe iz saveza, ali bi mogli da mogle da imaju neki popustljiv sporazum u kome bi NATO snage mogle da imaju izvan Ukrajine. Kad pričamo o ratu u Ukrajini, to je više izgovor ruske diplomatije. Zbog samog ulaska Ukrajine u Evropsku uniju ona bi na jedan specifičan način dobila ugovor o zajedničkim resursima i stvaranjem evropskih snaga, koje su u procesu stvaranja kao Koalicija voljnih, Ukrajina bi opet bila na neki poseban način članica NATO-a - naglasio je Andonov.&nbsp;
<h2>Pregovori</h2>
Dodaje da je Evropa direktno pogođena ratom u Ukrajini, jer je to evropska teritorija i evropski bezbjednosni prostor, a cilj Rusije je, kako tvrdi, da izbaci Evropu iz pregovora da ne bi Evropa bila sigurnosni akter na svjetskoj političkoj sceni.&nbsp;
Smatra da je uloga Evrope stopostotno potrebna i Evropa mora biti prisutna na svim pregovorima o Ukrajini i dati svoje prijedloge i viđenja, jer se tiče Evrope teritorijalno.
- Ako bi se to desilo onda bi se postavilo pitanje kakva je uloga Evrope i po pitanju centralne Evrope. Šta bi spriječilo Putina da dođe u dodir i sa centralnom Evropom, posebno imajući u vidu razvoj režima na Balkanu, gdje i mi kao Sjeverna Makedonija imamo problem upravo zbog naše Vlade i njenih političkih opredjeljenja da produžimo pregovore sa Evropskom unijom. Vidite šta je događa u Srbiji, vidite uticaj Srbije na Crnu Goru, onda vidite šta se događa u Mađarskoj, pa uticaj Mađarske u Sjevernoj Makedoniji. Vidite šta se događa u Slovačkoj, kako se ponaša (Robert) Fico i sada ovo što se događa Češkoj. Nijesu slučajna ta pomijeranja unutar država Centralne Evrope da bi to moglo nakon pada Ukrajine, koji je brana Evropi u ovom momentu, mi bi to mogli istorijski u našim krajevima reći da je to vojna krajina sada za sprečavanje ruskog direktnog uticaja na &nbsp;Evropu i na Balkanu. Mi bi imali ozbiljan problem, imala bi Evropa u centralnom dijelu ozbiljan problem i problem u Istočnoj Evropi - ocijenio je Andonov.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DVGTokRa0G6Q&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Andonov: Na Balkanu bijesni hibridni rat, Crna Gora se mora destabilizovati i zaustaviti u putu ka EU

Sjevernoatlantski savez razmatra mogućnost „preventivnog udara“ na Rusiju kao odgovor na sve intenzivnije hibridne napade, izjavio je predsjedavajući Vojnog komiteta NATO-a, admiral Đuzepe Kavo Dragone, u intervjuu za Fajnenšel tajms.
Dragone je poručio da se Savez nalazi u fazi promjene strategije.
 
 - Razmišljamo o agresivnijem i proaktivnijem pristupu, umjesto da samo reagujemo- kazao je on, dodajući da se „preventivni udar“ može tumačiti kao odbrambena mjera, iako izlazi iz okvira tradicionalnog načina djelovanja NATO-a.
Prema njegovim riječima, najveći izazov u sprovođenju takvih mjera predstavlja pitanje nadležnosti i utvrđivanje ko bi bio odgovoran za operacije.&nbsp;
- Zemlje NATO-a imaju mnogo više ograničenja u odnosu na naše protivnike — zbog etike, zakona i podjele nadležnosti- rekao je Dragone.
On je naglasio da Savez mora pronaći djelotvoran odgovor na, kako je naveo, „agresivne akcije Rusije“.
 
 - Kako postići odvraćanje — kroz akcije odmazde ili preventivne udare — nešto je što tek moramo detaljno analizirati- zaključio je admiral.
Fajnenšel tajms podsjeća da NATO već ima primjer uspješnog odvraćanja: nakon pokretanja misije Baltic Sentri, koja prati kritičnu infrastrukturu u Baltičkom moru, prestali su incidenti oštećenja podmorskih kablova, kojih je bilo više do 2024. godine.
U isto vrijeme, rastu zabrinutosti u Evropskoj uniji zbog sabotaža i sve češćih incidenata sa dronovima. Neke države članice razmatraju „odmazdne mjere“ protiv Rusije, uključujući ofanzivne sajber operacije i brze vojne vježbe.
- Evropa i NATO treba da se zapitaju koliko dugo smo spremni da tolerišemo ovakav hibridni rat i da li treba da razmotrimo aktivnije djelovanje- izjavio je poslanik Bundestaga Florian Han.

NATO razmatra „preventivni udar“ na Rusiju kao odgovor na hibridne napade

Američki državni sekretar Marko Rubio najvjerovatnije neće prisustvovati sastanku ministara spoljnih poslova NATO-a u Briselu 3. decembra, što bi predstavljalo neuobičajeno odsustvo najvišeg američkog diplomate sa ključnog transatlantskog skupa, navodi Rojters.
Zamjenik državnog sekretara Kristofer Landau predstavljaće Sjedinjene Američke Države, naveo je jedan od zvaničnika koji je insistirao na anonimnosti. Razlozi zbog kojih Rubio planira da preskoči sastanak nisu jasni, a njegove odluke mogle bi da se promijene u posljednjem trenutku.
Njegovo moguće odsustvo uslijediće u trenutku kada američki i ukrajinski zvaničnici pokušavaju da usaglase stavove o planu američkog predsjednika Donalda Trampa za okončanje ruske invazije na Ukrajinu, dok pojedine evropske diplomate izražavaju nezadovoljstvo što su, kako tvrde, izostavljene iz procesa.
NATO obično održava dva zvanična ministarska sastanka godišnje, a izostanak američkog državnog sekretara izuzetno je rijedak. Tokom Trampovog prvog mandata 2017. godine, tadašnji državni sekretar Reks Tilerson prvobitno je planirao da preskoči aprilsku sjednicu, ali je sastanak potom pomjeren kako bi se uskladio s njegovim rasporedom.
- NATO svake godine organizuje brojne sastanke ministara, i dok većinu saveznika u većini prilika predstavljaju ministri, nije neuobičajeno da okolnosti spriječe ministra da prisustvuje cijelom ili dijelu sastanka NATO-a - rekao je zvaničnik Alijanse.
Rubijovo odsustvo, navodi Rojters, moglo bi da produbi pitanja o posvećenosti Vašingtona evropskoj bezbjednosti, koja je već dovedena u pitanje posljednjih godina, budući da je Tramp više puta dovodio u sumnju neophodnost NATO-a i nagovještavao mogućnost povlačenja iz Alijanse.
Landau, koji će prisustvovati umjesto Rubia, ranije je u jednoj objavi na mreži Iks, koju je kasnije obrisao, doveo u pitanje potrebu za NATO-om.

Rubio se neće pojaviti na sastanku NATO-a

Penzionisani general-potpukovnik američke vojske Ben Hodžis je, u intervjuu za Euronews, objasnio zašto je Vašingtonu potrebna Evropa i zašto bi poraz Ukrajine imao negativne posljedice i za SAD.
Mirovni plan koji su sastavile Rusija i SAD, a kojim se predlaže kraj ruske invazije na Ukrajinu u punom obimu, izazvao je neizvjesnost, posebno među Evropljanima koji nijesu uključeni u proces. Jedno od glavnih pitanja u ovom trenutku jeste može li se Evropa i dalje oslanjati na poredak zasnovan na pravilima, koji je decenijama oblikovao njenu bezbjednost, sa Sjedinjenim Državama kao zaštitnikom, ili je ovo otvorilo vrata daljem nastojanju Rusije da destabilizuje njeno neposredno susjedstvo i ostatak kontinenta.
- Evropa je najveći američki trgovinski partner. Američki prosperitet zavisi od evropskog prosperiteta. Evropski prosperitet zavisi od evropske stabilnosti i bezbjednosti, kojoj šteti ovaj rat koji je Rusija započela. Zato je pobjeda u ovom ratu protiv ruskog agresora toliko važna. Osim toga, ako se Rusija ne zaustavi u Ukrajini i rat se nastavi na teritoriji NATO-a, mogli bismo se naći u stvarnom kinetičkom sukobu s Rusijom. Odvraćanje Kine takođe igra veliku ulogu. Kinezi prate da li smo ozbiljni u pogledu suvereniteta i međunarodnog prava i da li smo pouzdan partner. Konačno, Rusija održava Iran i Sjevernu Koreju. Ako ste zabrinuti zbog ove dvije zemlje, pobjeda nad Rusijom dodatno ih izoluje, što smanjuje štetu koju mogu nanijeti Izraelu ili Južnoj Koreji - kazao je Ben Hodžis.
Na pitanje jesu li SAD i dalje pouzdan partner NATO-a, odgovara da misli da da. 
- Ali mislim da je nesrećno što ljudi uopšte postavljaju ovo pitanje, jer je Trampova administracija stvorila sumnju u to da li će SAD reagovati. To je problem. Rusi bi mogli napraviti opasnu pogrešnu procjenu ako povjeruju da SAD ne želi učiniti ništa osim izdavanja saopštenja. Ta percepcija povećava rizik od ruskog uplitanja. Sada, dok pratim šta je administracija uradila i rekla u proteklih deset mjeseci, može se vidjeti da je prioritet broj jedan zapadna hemisfera — Sjeverna i Južna Amerika - istakao je Hodžis.
Drugi prioritet je, dodaje on, indo-pacifički region, iako je to uglavnom u ekonomskom smislu. Treći prioritet će, kaže Hodžis, vjerovatno biti Bliski istok.
- Pošto administracija prvenstveno ima transakcioni, a ne vrijednosni ili tradicionalni pristup strategiji i diplomatiji, mnogo toga svodi se na sklapanje poslovnih dogovora. To znači da je Evropa vjerovatno na četvrtom mjestu po prioritetima. Najvjerovatnije ćete vidjeti smanjenje američkog vojnog prisustva ovdje, kao što su nedavno već najavili smanjenje prisustva američke vojske u Rumuniji - objasnio je Hodžis.
Smatra da je skoro neizvježno smanjenje broja vojnika i u Njemačkoj.
- Već su mnogo govorili o tome tokom Trampovog prvog mandata, ali onda se, paradoksalno, broj američkih vojnika trajno raspoređenih u Njemačkoj povećao u tom periodu. Sada mislim da su odlučniji da to zaista i urade. Nema mnogo toga što imamo u Evropi, a posebno što američka vojska ima u Evropi. Ono što američka vojska ima u Evropi nije neophodno na Pacifiku, ali bi se moglo smanjiti kako bi se oslobodio novac i resursi. Mislim da će se američka vojska uopšte smanjiti, a dio tog smanjenja doći će iz Evrope - poručio je američki general za Euronews.

Penzionisani američki general: Ako ih ne zaustavimo rat dolazi na teritoriju NATO-a

U nizu nebuloza koje su se našle među 28 tačaka rusko-američkog nacrta mirovnog plana za okončanje ruskog rata protiv Ukrajine, jedna je posebno zastrašujuća.
Rečenica koja kaže da će započeti „dijalog između Rusije i NATO-a, uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država, kako bi se riješila sva bezbjednosna pitanja i stvorili uslovi za deeskalaciju“, zvuči čudno jer ignoriše činjenicu da Amerika u NATO-u nije posrednik, već najvažnija NATO-saveznica bez koje nema ni saveza. Ta rečenica zvuči i kao pobjeda ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji konstantno govori o tome da želi s Amerikancima razriješiti „korijenske uzroke“.
Konačno, ta rečenica implicira da je američki predsjednik Donald Tramp već promijenio stranu svoje zemlje — da je prešao iz NATO-ovih redova na stranu Putina. To smo već dugo nagađali, upozoravali da se upravo to događa, ali je svejedno šokantno vidjeti da je to sada stavljeno i na papir, makar i papir koji je samo nacrt i koji može biti prekrojen do konačne verzije mirovnog sporazuma o Ukrajini. Čak i da se to sada izbriše iz tog dokumenta, Trampov poriv da tretira NATO kao nešto strano i nemilo, a da više bliskosti i razumijevanja pokazuje prema Putinu, očito ostaje kao nešto što će se stalno vraćati tokom njegove vladavine. Pa ako prođe — prođe. Posljedice toga su destabilizujuće za NATO i za kakvu-takvu slogu demokratskog Zapada. Ako lider slobodnog svijeta mijenja stranu u igri, to više nije ista igra i to više nije isti svijet.
Moguće je da će ovakvi Trampovi potezi, usklađeni s Putinom, reinterpretirati posthladnoratovski poredak i ispisati novu verziju završetka Hladnog rata. A to onda može imati ozbiljne posljedice za sve države u Evropi, pa i za Hrvatsku, koja se za slobodu i nezavisnost izborila u kontekstu širenja prostora slobode u Evropi, koji se sada možda sužava. To može imati posljedice i za sve druge države u svijetu: nije slučajno da je kineski predsjednik Si Ðinping u ponedjeljak inicirao telefonski razgovor s Trampom, u kojem je, prema kineskim izvorima, naglasio da je „povratak Tajvana Kini važna komponenta poslijeratnog međunarodnog poretka“. Američki saveznici oko Kine takođe primaju zbunjujuće signale — kao i američki saveznici u Evropi po pitanju Rusije. Pitaju se da li je Tramp promijenio stranu Amerike i, ako jeste, gdje to ostavlja njih i njihove države.
Mirovni prijedlog s 28 tačaka, ma koliko bio sramotan i loš, stvorio je zamah koji će možda uroditi nekim primirjem u Ukrajini. U kojem obliku — to je još uvijek u procesu pregovaranja. Tih 28 tačaka ponižavajuće je za Ukrajinu i u sadržaju i u načinu na koji je prijedlog najprije uobličen između Amerikanaca i Rusa, a potom predstavljen Ukrajincima kao ultimatum koji moraju prihvatiti u par dana. Ponižavajuće je i za NATO i za sve evropske saveznike. Uprkos svemu tome, tih 28 tačaka stvorilo je zamah jer se svi saveznici boje da Tramp može učiniti mnogo veću štetu, jer su dosad naučili da mu prilaze laskanjem, makar i sa začepljenim nosem, i jer svi pristaju na taj neki čudan ples.
Iz nacrta koji se zakotrljao s 28 tačaka navodno su, tokom vikenda, izbrisane sporne stvari koje se tiču NATO-a i Evrope, ali to ne znači da se Trampovi porivi slabljenja NATO-a i Evrope neće vratiti u nekom drugom obliku ili u nekom drugom trenutku. Događa se to da je Tramp promijenio stranu Amerike i da je Rusija, čini se, našla način da utiče na mijenjanje NATO-ove politike. Što, kako uočava Klaudija Major iz tink-tenk instituta German Marshall Fund, nije pošlo za rukom ni Staljinu.

Tramp je promijenio stranu i dopušta Rusiji da mijenja NATO-ovu politiku

Više od 150 hrvatskih vojnika pridružiće se NATO mirovnoj operaciji KFOR na Kosovu, zemlji čija je bezbjednost važna za stabilnost cijelog regiona, saopštilo je danas Ministarstvo odbrane Hrvatske.
Hrvatske snage učestvuju u operaciji KFOR od 2009. godine sa oko 2.400 ljudi, od kojih je 140 žena. Sada se u tu zemlju šalje 151 pripadnik Oružanih snaga, koji su sprovedeni u kasarnu „3. gardijske brigade Kuna" u Đakovu.
Najveća komponenta 44. kontingenta, koji će biti raspoređen na tri lokacije, je motorizovana pješadijska četa, a uključuje i avijacijsku i štabnu komponentu, kao i one za savjetovanje i razvoj Kosovskih bezbjednosnih snaga i medicinski tim.
Hrvatski vojnici učestvuju u deset međunarodnih operacija, misija i aktivnosti sa ukupno 297 pripadnika.
Potpredsjednik Vlade i ministar odbrane Ivan Anušić rekao je da „svi imaju riječi hvale za pripadnike Oružanih snaga u misijama i operacijama širom svijeta - saopštilo je ministarstvo.

U misiju NATO-a na Kosovu odlazi 151 hrvatski vojnik

Saradnja i zajednički napori u pravcu kontinuirane adaptacije i unapređenja kapaciteta obavještajnog odgovora na aktuelne i nadolazeće prijetnje po Alijansu i saveznice ima poseban značaj, naročito imajući u vidu promjenjivu prirodu geopolitičkih okolnosti na globalnom planu, kao i specifičnu kompleksnost pojedinih regionalnih izazova.
Ovo je ocijenjeno na sastanku direktora Agencije za nacionlnu bezbjednost Ivice Janovića na sastanku sa pomoćnikom generalnog sekretara NATO za obavještajne i bezbjednosne poslove Skotom Brejom u Briselu.
- Bilateralni razgovori su bili fokusirani na prioritetne strateške pravce djelovanja i postavljanja savezničke obavještajne zajednice u odnosu na savremene i anticipirane bezbjednosne izazove - kazali su u ANB-u.&nbsp;
Razmotrene su i aktuelne reformske aktivnosti u ANB, sa posebnim akcentom na inicirano unapređenje zakonodavnog okvira.&nbsp;
- Brej je izrazio punu podršku ANB-u i njenim pokrenutim reformskim procesima - kazali su u ANB-u.

Janović sa Brejom: Unapređenje kapaciteta obavještajnog odgovora na nadolazeće prijetnje po Alijansu i saveznice

U prostorijama Uprave policije danas je zvanično uručena donacija Modularnog data centra (MDC) i prateće IT opreme koju je Vlada Sjedinjenih Američkih Država obezbijedila kroz ICITAP program, čime je značajno ojačana digitalna infrastruktura Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije, saopšteno je iz MUP-a.
“Donacija obuhvata Modularni data centar najnovije generacije, uz ranije isporučene UPS sisteme, servere i HVAC jedinice, ukupne vrijednosti više od 1,18 miliona eura. Nova oprema predstavlja ključnu osnovu za dalji razvoj integrisanih informacionih rješenja MUP-a, uključujući objedinjavanje centralnih policijskih informacionih sistema CMS i EMS, te podizanje nivoa bezbjednosti i pouzdanosti podataka”, navodi se u saopštenju.
Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović istakao je da donacija dolazi u trenutku kada MUP sprovodi proces digitalne transformacije, usmjeren ka modernizaciji rada, unapređenju pružanja javnih usluga i jačanju kapaciteta za borbu protiv savremenih bezbjednosnih izazova.
„Ovo je važan korak u modernizaciji naše infrastrukture i jačanju kapaciteta policije za efikasno i bezbjedno upravljanje podacima. U okviru sveobuhvatne digitalne transformacije, koju smo nedavno pokrenuli, radimo na unapređenju svih ključnih informacionih sistema, povećanju otpornosti na hibridne prijetnje i poboljšanju usluga koje pružamo građanima. Danas donirana oprema značajno će doprinijeti tim naporima“, poručio je Šaranović.
Ambasadorka SAD u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke izrazila je zadovoljstvo što Vlada SAD može da doprinese unapređenju kapaciteta crnogorskog bezbjednosnog sektora, ističući da će nova oprema biti od velike koristi u jačanju rada institucija, posebno u kontekstu globalnih prijetnji sa kojima se suočavaju države članice i partneri NATO-a.
„Ovo je jedna od najvećih donacija Vlade SAD Crnoj Gori u prethodnih nekoliko godina koja će unaprijediti kapacitete Crne Gore u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala, snaženja vladavine prava i zaštite građana. Ovim je napravljen značajan iskorak u modernizaciji Uprave policije”, istakla je Rajnke.
V.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović naglasio je da će Data centar ojačati informaciono-komunikacione kapacitete za dalji razvoj Uprave policije, čime su stvoreni institucionalni uslovi za razvoj i primjenu savremenih sistema, i koji će omogućiti proaktivan rad policije vođen obavještajnim radom, brže i bezbjednije procese, poput prikupljanja, obrade, generisanja i analizu podataka, dobijenih iz digitalnih uređaja, kao i uvođenje Case management sistema u Upravi policije koji omogućava kvalitetnije planiranje i efikasnije realizovanje procesa rada.
„Ova donacija i konstantna podrška naših partnera iz SAD dodatno nas osnažuje u izgradnji sistema koji prati razvoj savremene tehnologije i stvara uslove da organi za sprovođenje zakona odgovore na visokorangirane bezbjednosne izazove. Dosadašnjim radom izgradili smo čvrste temelje u međunarodno obavještajnoj zajednici za buduće uspjehe, a podrška naših partnera ima ključnu ulogu u realizaciji naše strateške misije.“ kazao je Šćepanović.
Uvođenje Modularnog data centra, zaključuju, predstavlja jedan od ključnih infrastrukturnih koraka u nastavku modernizacije rada Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije, uz podršku međunarodnih partnera i u skladu sa strateškim ciljevima jačanja bezbjednosti i institucionalne otpornosti.

Šaranović – Rajnke: Jedna od najvećih donacija Vlade SAD Crnoj Gori u prethodnih nekoliko godina

Pripreme za novogodišnje izdanje Podgoričkog pazara ulaze u svoju završnu fazu, a praznični duh, uz jelku, ukrase i pazarske kućice, počinje da se širi Trgom nezavisnosti.
Predstavnici Turističke organizacije Podgorica uz podršku drugih gradskih preduzeća vrijedno rade kako bi sve bilo spremno za 19. decembar i svečano otvaranje Pazara uz ceremoniju paljenja novogodišnje rasvjete i nastupe grupe L'Ombelico i Nataše Bekvalac.
Direktor Turističke organizacije (TO) Podgorica Dragan Grnović istakao je da su za ovo izdanje Podgoričkog pazara uveli novitete sa ciljem da unaprijede manifestaciju.
– Podgorički pazar kao sada već tradicionalna manifestacija koja zauzima bitno mjesto u društvenom i kulturnom životu svih naših sugrađana i posjetilaca obavezuje nas da je svake godine unapređujemo i učinimo boljom. Ove godine, po uzoru na druge gradove, pokrenuli smo proces licitacija za 30 kućica i na osnovu toga prikupili dodatna novčana sredstva koja su nam omogućila da pripremimo bolji i sadržajniji program na Podgoričkom pazaru. Nama kao Turističkoj organizaciji glavni cilj je da privučemo dodatne posjetioce u Glavni grad, ali i da naši sugrađani tokom novogodišnjih praznika imaju lijep, sadržajan i bogat program – naveo je Grnović.
U periodu od 19. decembra do 7. januara na Trgu nezavisnosti će nastupati Osvajači, Jelena Tomašević, Tijana Bogićević, Alen Islamović, grupa S.A.R.S, Dženan Lončarević, Tropico Band, Knez, NeonoeN, Crveno i crno, Tina Džankić, Ivana Martinović, Bato Vujošević, Goran Stjepčević i mnogi drugi izvođači. Podgoričane i goste u najluđoj noći će zabavljati Sara Jo i Marko Louis.
Iz TO Podgorica najavljuju da su se i ove godine potrudili da organizuju kvalitetan program za cijelu porodicu, sa posebnim fokusom na najmlađe sugrađane.
– Tokom svakog vikenda tokom trajanja Pazara naši najmlađi sugrađani imaće priliku da uživaju na glavnom gradskom trgu uz muziku, predstave, animatore, Djeda Mraza i raznovrstan program. Osim vikenda, program za naše najmlađe sugrađane biće organizovan 23, 30. i 31. decembra u popodnevnim časovima, tako da molimo mame i tate da prate društvene mreže Podgoričkog pazara, Glavnog grada i Turističke organizacije i spreme se za novogodišnju avanturu zajedno sa svojim mališanima – istakao je Grnović.
Osim Podgoričkog pazara, Glavni grad će biti domaćin niza drugih atraktivnih manifestacija u narednom periodu.
– Upravo danas organizujemo manifestaciju Potraga za blagom Podgorice gdje će preko 90 ekipa u Glavnom gradu tragati za tragovima preko kulturno-istorijskih spomenika, turističkih lokaliteta, građevina od posebnog značaja, i samim tim pokušati da pronađu blago Podgorice. Takođe, danas od 13 časova, pa sve do 21 čas u Crowne Plaza hotelu u Podgorici pod pokroviteljstvom Turističke organizacije realizuje se Rakija fest, te pozivam sve sugrađane i posjetioce koji su ljubitelji „vatrene kapljice" da posjete sajam rakije i probaju neku od 150 vrsta rakija koje će tamo biti izložene. Zatim, 18. decembra organizujemo Podgoričku noć – jedu od manifestacija sa možda i najdužom tradicijom u Glavnom gradu, a 32. izdanje ove godine relizujemo na Imanju Knjaz Aqua Palata gdje svakako promovišemo podgoričku kulturu, muziku, gastronomiju – najavio je direktor TO Podgorica.
Zanimljive aktivnosti u Podgorici biće nastavljene i nakon Pazara.
– Zajedno sa Privrednom komorom i Nacionalnom turističkom organizacijom organizovaćemo Podgorički Ski Bus sa ciljem promovisanja Podgorice kao destinacije odakle je moguće organizovati jednodnevne ski izlete u ski centre, s obzirom na to da u to doba godine najveće interesovanje turista vlada upravo za zimskim sportovima. Nakon toga, &nbsp;krajem januara organizujemo manifestaciju Veče vina i koštanja gdje takođe želimo da predstavimo podgoričku kulturu gdje će svi posjetioci uživati u tradicionalnoj muzici, ukusu i mirisu pečenih koštanja i kuvanog vina – dodao je Grnović.
Iz TO Podgorica se nadaju da će uz ovako bogat manifestacioni program nastaviti da bilježe dobre rezultate kada je u pitanju posjećenost Glavnog grada.
– Prema zvaničnim statističkim podacima MONSTAT-a Podgoricu je za prvih deset mjeseci ove godine posjetilo 172.342 gosta, što je za tri odsto više za isti period prethodne godine, a ostvareno je 307.877 noćenja što je jedan odsto noćenja više u odnosu na isti period prethodne godine. Najveći broj turista dolazi iz zemalja regiona – Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Sjeverne Makedonije i Albanije, a osim toga, gosti dominantno dolaze iz Kine, Izraela, Ruske Federacije, Turske, Velike Britanije, SAD, Njemačke, Austrije i ostalih evropskih država – istakao je Grnović.
Direktor TO Podgorica napominje da će dobroj posjećenosti Podgorice u narednoj godini doprinijeti dolazak niskobudžetnog avio prevoznika – Wizz Air koji će uvesti 14 novih avio-linija iz Podgorice.
– Već sada intenzivno radimo na pripremi i promociji Podgorice na svim tim destinacijama gdje Glavni grad do sada nije bio predstavljen. Vjerujemo da će nam ove nove linije dovesti nove turiste u Glavni grad, a mi smo spremni da ih dočekamo – poručio je Grnović.

Podgorički pazar - praznični provod za cijelu porodicu uz brojne muzičke nastupe i bogatu gastro ponudu

Fondacija „Čini dobro“ realizovala je Projekat „Budi Internet Genijalac” i u JU OŠ „Aleksa Đilas Bećo” u Mojkovcu, saopšteno je iz Fondacije. Kako navode, šest tematskih radionica pohađalo je 15 učenika i učenica VI razreda. Mudrost, opreznost, sigurnosti, ljubaznost i hrabrost su bile samo neke od vrlina o kojima se govorilo tokom radionica.
“U okviru projekta „Budi Internet Genijalac” imam priliku da vodim drugi i treći modul radionica, posvećenih jednim od najvažnijih tema današnjice, bezbjednosti na internetu. Kroz modul „Pazi se prevaranata – istražuj Oprezno”, sa učenicima i učenicama razgovaram o tome kako prepoznati najčešće online prevare, zašto su kritičko razmišljanje i provjera informacija važni, te kako pravovremena reakcija može spriječiti ozbiljne posljedice. Treći modul, „Čuvaj svoje tajne – istražuj Sigurno”, je fokusiran na praktične vještine: od kreiranja snažnih i jedinstvenih lozinki, do razumijevanja važnosti čuvanja ličnih podataka.
Drago mi je što učenici i učenice aktivno učestvuju, postavljaju pitanja i dijele svoja iskustva. Vjerujem da ćemo kroz ovaj projekat zajedno napraviti važan korak ka stvaranju bezbjednije online zajednice u kojoj mladi znaju kako da se zaštite i odgovorno koriste internet”, kazala je edukatorka Zorka Vojinović, iz NVO Cortex.
Za učenicu VI-3 Enu Bošković projekat „Budi internet genijalac“ bio je jako značajan, jer je zajedno sa svojim vršnjacima, naučila kako da se bezbjedno ponaša na internetu.
“Znanje koje smo stekli na radionicama je za nas, djecu, veoma važno. Naučili smo kako da prepoznamo prevarante i lažne naloge na internetu, kako da napravimo sigurnu lozinku, ali i šta je digitalni trag. Shvatili smo da ne smijemo svuda ostavljati naše lične podatke”, kazala je Bošković.
Iz Fondacije navode da projekat finansira Fond za inovacije Crne Gore kroz program za realizaciju edukativnih programa u oblastima pametne specijalizacije.
“Projekat je do sada realizovan u tri osnovne škole i to: JU OŠ “Risto Manojlović” Kolašin, JU OŠ “Aleksa Đilas Bećo”, Mojkovac i JU OŠ “Kekec” Sutomore. U narednoj godini projekat će se ralizovati u: JU OŠ “Radojica Perović”, Podgorica, JU OŠ “Njegoš” Cetinje i JU OŠ “Druga osnovna škola” Budva. Radionice sprovode edukatorke: Milica Gogić, Edukativni centar „Dvorište“, Zorka Vojinović, NVO Cortex i Marija Manja Jovović, Fondacija „Čini dobro“, navodi se u saopštenju.
Kako zaključuju, edukativni program „Budi Internet Genijalac” razvio je Google u saradnji sa The Net Safety Collaborative i The Internet Keep Safe Coalition, a u Crnoj Gori ga realizuju Fondacija „Čini dobro“.

Realizovan projekat Budi internet genijalac u školi u Mojkovcu

Pojedini od 12 milijardera, ne računajući Donalda Trampa, imali su funkcije u njegovoj administraciji ove godine, a prema analizi Vašington posta ukupno, njihovo bogatstvo iznosi 390,6 milijardi dolara zaključno sa martom, prenosi Danas.
Iako su prethodne administracije uključivale ultra-bogate ljude, bogatstvo ove grupe veće je čak i od prvog Trampovog mandata, koji je ranije bio najbogatiji u istoriji SAD.
Isključujući Elona Maska, koji je 2024. godine uložio više od 294 miliona dolara u donacije za podršku Trampu i drugim republikancima, milijarderi u Trampovoj administraciji, zajedno sa svojim supružnicima, dali su više od 52 miliona dolara Trampu i Republikanskom nacionalnom odboru samo u izbornoj kampanji 2024. godine.
„Članovi Trampovog tima su patriotski autsajderi“, napisala je portparolka Bijele kuće Liz Huston u saopštenju, „sa decenijama uspješnog iskustva u privatnom sektoru, koji sada s ponosom služe našoj zemlji“.
Evo ko su oni:
Donald Tramp, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država
Neto vrijednost: 5,1 milijarda dolara
Kada je Donald Tramp 2017. prvi put položio zakletvu za predsjednika, Forbs je procijenio da njegova vrijednost iznosi oko 3,5 milijardi dolara, pri čemu je njegov neto imetak pao jzbog smanjenih profita od nekretnina u Midtown Menhetnu.
Od tada je njegova neto vrijednost porasla na više od 5 milijardi dolara – uglavnom zahvaljujući poduhvatima van sektora nekretnina, poput ulaganja u kriptovalute i njegovu društvenu mrežu Truth Social.
Hauard Lutnik, sekretar Ministarstva trgovine
Neto vrijednost: 3,2 milijarde dolara
Sekretar trgovine u Trampovoj administraciji dugo je bio izvršni direktor finansijske firme Cantor Fitzgerald. On i njegova supruga nisu doprinosili Trampovoj kampanji 2016, ali su dali 550.000 dolara za Trampa, pro-Tramp Političke akcione komitete i Republikanski nacionalni odbor za izbore 2020.
U izbornoj kampanji 2024. godine dao je 8,8 miliona dolara, a Tramp ga je imenovao za kopredsjednika svoje tranzicije. Ove godine, prema podacima Bijele kuće, porodica Lutnik doprinijela je projektu izgradnje bal sale u Bijeloj kući.
Linda Mekmahon, sekretarka Ministarstva obrazovanja
Neto vrijednost: tri milijarde dolara
Sekretarka obrazovanja Linda Mekmahon i njen suprug, bivši predsjednik World Wrestling Entertainment Vins Mekmahon, zaradili su milijarde transformišući WWE u gigant. Mekmahonovi su se razveli kako je nedavno advokat Linde Mekmahon rekao za Vašington post. Ona vodi Ministarstvo obrazovanja, koje je Tramp obećao da će ukinuti iako je priznala da bi za to bila potrebna akcija Kongresa.
Ipak, preduzela je korake ka rasturanju te agencije.
Mekmahon je služila oko godinu dana u školskom odboru savezne države Konektikat prije nego što je odstupila da bi neuspješno kandidovala za Senat 2010, a zatim ponovo 2012.
Njena podrška Trampu donijela joj je dodatnu medijsku pažnju. Ona i njen suprug dali su više od 47 miliona dolara Trampu, proTramp Akcionim komitetima i Republikanskom nacionalnom odboru od 2015. godine.
Ona je bila administrator Male Administracije za biznis u prvom mandatu Trampa, predsjedavala proTramp super Akcionim komitetom 2020. i bila kopredsjednica Trampove tranzicije prošle godine.
Stiv Vitkof, pomoćnik predsjednika i specijalni izaslanik za mirovne misije
Neto vrijednost: dvije milijarde dolara
Prije 39 godina, Donald Tramp je zaboravio novčanik u jednoj prodavnici u Njujorku, a Stiv Vitkof mu je kupio sendvič. Sada je Vitkof, advokat koji je postao milijarder i magnat nekretnina, Trampov specijalni izaslanik za mirovne misije.
Bio je uključen u dogovor o primirju između Hamasa i Izraela, pregovore oko rata u Ukrajini i bar jednu razmjenu zatvorenika.
Veći dio Vitkofovog bogatstva dolazi od njegove kompanije za razvoj nekretnina, prema Forbsu. Kada je firma za kriptovalute World Liberty Financial u oktobru 2024. objavila korporativni dokument, navela je da porodice Tramp i Vitkof imaju finansijske interese u tom poduhvatu.
Vitkof je doprinio najmanje 200.000 dolara Trampu, proTramp Akcionim komitetima i Republikanskom nacionalnom odboru u svakoj izbornoj kampanji od 2016. Najviše je dao 2020. – 930.000 dolara. Kao znak dugotrajne veze porodice sa predsjednikom, Vitkofov sin Zak je prošle godine svog sina imenovao po Trampu.
Keli Lefler, administrator, Mala administracija za biznis
Neto vrijednost: 1,3 milijarde dolara
Keli Lefler i njen suprug Džef Sprečer radili su zajedno u Intercontinental Exchange (ICE), finansijskoj firmi koju je Sprečer osnovao i vodi. Tokom dvije decenije od kada je kompanija izašla na berzu 2005, ICE je kupio Njujoršku berzu, a Lefler je postala američka senatorka.
Kada je jedno mjesto u Senatu Džordžije ostalo upražnjeno krajem 2019, republikanski guverner Brajan Kemp imenovao je Lefler za senatorku, iako ona nije bila Trampov izbor za tu poziciju. Na toj funkciji bila je oko godinu dana.
Lefler i Sprečer dali su manje od 100.000 dolara Trampu, proTramp Akcionim komitetima i Republikanskoj stranci 2016; taj iznos je skočio na 1,9 miliona dolara 2020. i 7,1 milion 2024. Sprečer je dao milion dolara za Trampovu inauguraciju 2025, a par je zajedno dao pet miliona dolara proTramp Akcionom komitetu u junu. Takođe su doprinijeli projektu bal sale Bijele kuće ove godine.
Elon Mask, vodio Odsjek za efikasnost vlade (dao ostavku krajem maja)
Neto vrijednost: 342 milijarde dolara
Mask, najbogatiji čovjek na svijetu, potrošio je 294 miliona dolara da podrži Trampa i druge republikance tokom izborne kampanje 2024. Mjesecima je imao poziciju u Bijeloj kući u okviru Odsjeka za efikasnost vlade (DOGE). Njegovo vreme kao „posebnog vladinog zaposlenog“ završilo je nakon javnog sukoba sa Trampom, kada je Mask kritikovao predsjednikove velike poreze i imigracione zakone.
Mask i Tramp izgleda da su ponovo u komunikaciji, ali nije jasno da li će i dalje trošiti ogromne sume da podrži republikance.
Džo Gebia, glavni dizajner (Chief Design Officer)
Neto vrijednost: 8,3 milijarde dolara
Suosnivač Airbnba, Džo Gebia, prvi put je ušao u Trampovu administraciju kroz DOGE, gdje je radio na modernizaciji saveznog penzionog sistema. Sada je glavni dizajner američke vlade, pozicija koju je Tramp kreirao u avgustu i odmah izabrao Gebia. Kako je rekao Gebia njegov cilj je „da današnje vladine usluge učini što prijatnijim za korišćenje, poput Apple prodavnice: prelijepo dizajnirano, sa odličnim korisničkim iskustvom, vođeno modernim softverom“.
Njegova politička opredjeljenja su se mijenjala tokom godina. Na X platformi, pred Trampovu inauguraciju 2025, Gebia je napisao pismo svom „mlađem ja“ da je prvi put glasao za Ala Gora 2000, ali da „demokrate za koje si glasao cijelog života više nisu ista stranka“.
Iako je prethodno davao priloge demokratama, Gebia je rekao da je istražio i zaključio da Tramp „nije fašista odlučan da uništi demokratiju“.
Antonio Gracias, Volonter, DOGE (napustio u julu)
Neto vrijednost: 2,2 milijarde dolara
Osnivač i izvršni direktor Valor Equity Partners, Gracias je dugogodišnji saveznik Maska koji je radio sa njim u DOGE, gdje je kao „poseban vladin zaposleni“ proučavao Socijalno osiguranje. Ove godine pojavio se sa Maskom na događaju u stilu gradskog foruma u Viskonsinu, gdje su dvojica milijardera iznijeli netačne tvrdnje o Socijalnom osiguranju.
Gracias je bio rani investitor u Teslu i takođe je ulagao u SpaceX. Dao je milion dolara pro-Tramp super Akcionom komitetu nekoliko dana prije inauguracije ove godine, a takođe je dao milion dolara Maskovom America Akcionom komitetu.
Istorijski, Gracias je davao priloge demokratama, uključujući Baraka Obamu, Hilari Klinton, Džo Bajdena i senatora Adama Šifa.
Tilman Fertita, ambasador u Italiji i San Marinu
Neto vrijednost: 11,3 milijarde dolara
Restorater Tilman Fertita možda je jedina zvijezda rijaliti televizije na ovoj listi — pored Trampa. Bio je zvijezda CNBC-ove emisije „Billion Dollar Buyer“ od 2016. do 2018. Većina njegovog bogatstva dolazi iz Fertitta Entertainment, koja posjeduje Landry’s, Golden Nugget hotele i kazina, kao i NBA tim Houston Rockets.
Tokom prve Trampove administracije, Fertita je posjetio Bijelu kuću tokom pandemije koronavirusa da lobira za „dodavanje kategorije“ u Paycheck Protection Program za „veće privatne restoratore“.
Fertita i njegova supruga dali su oko milion dolara Trampu, proTramp Akcionom komitetu i Republikanskom nacionalnom komitetu za izbore 2024. Takođe je dao milion dolara za Trampovu inauguraciju 17. decembra, četiri dana prije nego što je Tramp objavio njegovu nominaciju za ambasadora.
Melinda Hildebrand, ambasadorka u Kostariki
Neto vrijednost: 7,7 milijardi dolara
Melinda „Mindi“ Hildebrand, udata za osnivača naftne kompanije Hilcorp Energy, Džefrija Hildebranda, bila je predsjednica Hildebrand Foundation, porodične fondacije sa više od 130 miliona dolara imovine krajem 2024.
Hildebrandi su uticajni u Teksasu, gdje je Džefri bio u Texas Parks and Wildlife Commission, Upravnom odboru University of Texas System i posebnom savjetodavnom tijelu guvernera Grega Abota za 2020. – Strike Force to Open Texas.
Dali su ukupno milion dolara za Trampovu inauguraciju 11. decembra dok je Tramp nominaciju objavio u februaru.
Stiv Feinberg, zamjenik sekretara, Ministarstvo odbrane
Neto vrijednost: 5 milijardi dolara
Stiv Feinberg je suosnivač Cerberus Capital Management, privatnog investicionog giganta. Njegova finansijska izjava, koju je morao podnijeti zbog etičkih pravila, bila je duga preko 1.800 strana, duža od bilo kog drugog milijardera nominovanog za funkciju u Trampovoj administraciji.
Feinberg je zamjenik sekretara odbrane, drugi najviši civilni položaj u Pentagonu. Nije davao značajne priloge Trampu pred izbore 2024, ali je on i njegova supruga ranije dali podršku predsedniku i njegovim saveznicima, ukupno 2,1 milion dolara 2016. i 1,7 miliona dolara 2020. za Trampa, pro-Tramp odbore i Republikansku partiju.
Voren Stivens, ambasador u Britaniji
Neto vrijednost: 3,4 milijarde dolara
Voren Stivens je vodio Stephens Inc., finansijsku firmu koju je osnovao njegov ujak, a kasnije vodio njegov otac.
Stivens je imao istoriju davanja priloga i protivnicima Trampa i pro-Tramp odborima. Tako je 2016. dao 2,5 miliona dolara za anti-Tramp odbor.
Ali 2020. on i njegova supruga dali su pet miliona dolara za Trampa, pro-Tramp odbore i Republikansku partiju, taj iznos je porastao na 8,6 miliona dolara 2024. Stivens i njegova supruga dali su 2,9 miliona dolara pro-Niki Hejli odboru od juna 2023. do januara 2024.
Donacije proTramp nastavljene su i nakon Trampove pobjede 2024. Stivens je dao četiri miliona dolara za Trampovu inauguraciju 2. decembra, istog dana kada je Tramp objavio njegov izbor za ambasadora u Ujedinjenom Kraljevstvu. Tog istog dana, Stivens je dao i milion dolara Trampovom super Akcionom komitetu.
Pol Etkins, predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti i berzu (SEC)
Neto vrijednost: 1,2 milijarde dolara
Advokat Pol Etkins, čija supruga Sara Hampris Etkins potiče od osnivača kompanije za krovove Tamko, sada vodi SEC, agenciju koja štiti investitore i prati tržišta.
Etkins je prethodno služio kao republikanski komesar SEC-a pod predsjednikom Džordžom Bušom. Etkins je izjavio da ubrzava Trampov predlog koji mijenja obaveznu učestalost finansijskih izvještaja kompanija sa kvartalnih na polugodišnje.
Prije nego što ga je Tramp nominovao, Etkins je savjetovao firme poput ExxonMobila i Bank of America. Smatra se prijateljskim prema industriji kriptovaluta u odnosu na svog prethodnika, Garija Genslera. Dao je 2.700 dolara za proTramp odbor 2016, a on i supruga dali su nešto više od 100.000 dolara za Trampa, proTramp odbore i Republikansku partiju 2020. i 2024. godine.

Najbogatija Bijela kuća u istoriji: Trampova administracija ima 12 milijardera

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: nato