Mađarska će nastaviti da se protivi planovima Zapada za eskalaciju sukoba u Ukrajini, ali to ne znači da namjerava da napusti NATO ili Evropsku uniju, izjavio je mađarski premijer Viktor Orban u godišnjem obraćanju.
- Mađarska je dovoljno jaka da ostane po strani od rata, a da bi to učinila ići će protiv Brisela, a ako je potrebno i protiv cijelog zapadnog svijeta - rekao je Orban, prenosi Tass.
Podsjetio je da je prije samo godinu dana, prije povratka Donalda Trampa u Bijelu kuću, Mađarska morala da odbija napade ne samo lidera EU, već i administracije bivšeg američkog predsjednika Džoa Bajdena.
Odgovarajući na pitanje o mogućnosti proglašenja neutralnosti i nesvrstanosti, Orban je rekao: "To nije naš cilj“ i dodao da niko u zemlji ne razmišlja o izlasku iz EU ili NATO.
- Želimo da ostanemo dio sistema zapadnih saveza, ali isto tako želimo da se političke odluke donose na osnovu zdravog razuma i u EU i u sedištu NATO - kazao je Orban.
On je ocijenio da bi neslaganja Sjedinjenih Država i Evropske unije o strateškim pitanjima, uključujući sukob u Ukrajini, mogla dovesti do toga da Amerikanci 2026. godine postignu sporazum o normalizaciji odnosa sa Rusijom bez evropskog učešća.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Orban: Mađarska će ići protiv Brisela da ostane po strani od rata, ali ne planiramo da napustimo EU i NATO

Generalni sekretar NATO Mark Rute izjavio je danas da je apsolutno uvjeren da Sjedinjene Američke Države u potpunosti podržavaju NATO, ali da Evropa mora da preuzme veću odgovornost za sopstvenu sigurnost, uključujući veće troškove za odbranu, kao i da bi to trebalo da se dogodii sa SAD, a ne izvan transatlantskog okvira.
On je rekao i da se protivi pozivima da se Evropa vojno odvoji od SAD, navodeći da je Vašington pouzdan bezbjednosni partner uprkos rastućim sumnjama unutar EU.
- Apsolutno sam uvjeren da Sjedinjene Američke Države u potpunosti stoje iza NATO-a. U to nema sumnje - rekao je Rute za dpa, prenosi Politiko.
Prema njegovim riječima SAD će ostati vojno angažovane u Evropi i posvećene savezu.
Kako prenosi briselski portal, Ruteove primjedbe su direktan odgovor na nedavne komentare lidera Evropske narodne stranke Manfreda Vebera, koji je doveo u pitanje da se Evropa i dalje oslanja na Vašington usred političke neizvjesnosti u SAD-u i rekao da Evropa mora da bude spremna da djeluje autonomnije.
Rute je podsjetio da se većina ekonomske i vojne moći odbrambenog saveza još nalazi van EU, prije svega u Sjedinjenim Američkim Državama, što transatlantsku saradnju čini neophodnom, prenosi Tanjug.&nbsp;

​Rute: SAD podržavaju NATO, Evropa da preuzme odgovornost za sopstvenu sigurnost

Kako bi se osiguralo da se ruski predsjednik Vladimir Putin ne usudi da napadne nijednu državu članicu NATO-a, ključno je maksimalno ojačati Ukrajinu, izjavio je generalni sekretar Alijanse Mark Rute.
Rute je naglasio da takav pristup podrazumijeva i povećanje izdvajanja za odbranu u samim državama članicama NATO-a. Objasnio je da bi ispunjavanjem ta dva uslova – jačanjem Ukrajine i većim ulaganjima u odbranu – Savez postao dovoljno snažan da se odbrani, čime bi Putin bio odvraćen od preuzimanja takvog rizika.
Podsjetio je i da je ranije upozoravao kako se NATO mora pripremiti za rat razmjera kakve su doživjeli naši djedovi i pradjedovi. Sa tom procjenom, međutim, nije se složio njemački ministar odbrane Boris Pistorijus, koji je izrazio skepticizam u vezi sa scenarijem sveobuhvatnog rata između Rusije i NATO-a.

Rute: Jačanje Ukrajine ključno za odvraćanje Rusije od napada na NATO

Crna Gora će nastaviti da ispunjava obaveze koje proizilaze iz NATO članstva, poručio je ministar odbrane Dragan Krapović na sastanku sa novoimenovanim izaslanikom odbrane Indonezije akreditovanim za Crnu Goru, Budijem Alamsjahom.
Iz Ministarstva odbrane saopšteno je da je Krapović upoznao Alamsjaha sa strateškim opredjeljenjima Crne Gore, navodeći da evropske integracije predstavljaju okosnicu njene spoljne politike, a članstvo u NATO savezu osnov nacionalne bezbjednosti.
Krapović je rekao da je uvjeren da će na osnovu ostvarenog napretka i pozitivnih ocjena Evropske komisije Crna Gora postati članica Evropske unije (EU) u 2028. godini.
- On je istakao da će Crna Gora nastaviti da ispunjava obaveze koje proizilaze iz NATO članstva - kaže se u saopštenju.
Krapović je rekao da je spreman za otvoren dijalog i unapređenje saradnje u oblastima od obostranog interesa.
Alamsjah je, kako se navodi u saopštenju, istakao da uvažava Crnu Goru kao odgovornu članicu NATO saveza, kao i njenu konstruktivnu ulogu u očuvanju stabilnosti i bezbjednosti regiona.
- Ukazavši na značaj jačanja međusobnog povjerenja i saradnje unutar šire međunarodne zajednice, on je kazao da se nada da će bilateralni odnosi između Crne Gore i Indonezije u narednom periodu biti unaprijeđeni - kaže se u saopštenju.
Dodaje se da se Alamsjah u okviru posjete sastao i sa načelnikom Generalštaba Vojske Crne Gore, Miodragom Vuksanovićem, sa kojim je razgovarao o aktuelnim bezbjednosnim izazovima, kao i o mogućnostima unapređenja saradnje u oblasti odbrane.

Krapović sa Alamsjahom: Nastavićemo da ispunjavamo obaveze koje proizilaze iz NATO članstva

Poljski i NATO avioni podignuti su rano jutros kako bi osigurali bezbjednost poljskog vazdušnog prostora nakon što je Rusija pokrenula vazdušne napade usmjerene na zapadnu Ukrajinu blizu granice sa Poljskom, saopštile su oružane snage te zemlje. 
 - Lovci su podignuti u vazduh, a sistemi protivvazdušne odbrane i radarskog izviđanja na zemlji stavljeni su u stanje pojačane pripravnosti - saopštila je operativna komanda oružanih snaga Poljske u objavi na mreži X, a kako je navedeno ove "mjere su preventivne prirode".
Naime, Rusija je jutros napala ukrajinsku energetsku infrastrukturu, a u nizu regiona su uvedena vanredna isključenja struje.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FDowOperSZ%2Fstatus%2F2003346611267620893%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2003346611267620893%7Ctwgr%5E58dcfcff9bc6a71c0a3a0594151d8ded0a0a343e%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Poljska i NATO podigli borbene avione zbog ruskog napada na Ukrajinu

Rusija je spremna pravno obavezujućim dokumentom potvrditi da nema namjeru da napadne nijednu članicu Evropske unije (EU) niti Sjevernoatlantskog saveza (NATO). To je u ponedjeljak izjavio zamjenik ministra vanjskih poslova Rusije Sergej Rjabkov.
- Sigurno nemamo planove da napadnemo zemlje EU i NATO. Rusija ne teži agresivnim ciljevima za koje neki tvrde da ih želi - rekao je Rjabkov, podsjećajući na raniju izjavu predsjednika Vladimira Putina prema kojoj je Rusija "čak spremna da to pravno dokumentuje, kada je riječ o mogućem rješenju sadašnje krize na osnovu principa jednake i nedjeljive sigurnosti".
Prema riječima zamjenika ruskog šefa diplomatije, rizik od konfrontacije između Rusije i NATO-a i dalje postoji, uprkos, kako je naveo, "uravnoteženijoj politici" Sjedinjenih Američkih Država, zbog neprijateljskih poteza evropskih zemalja.
- Čak i uz uravnoteženiji pristup Vašingtona prema Rusiji, rizici od konfrontacije između Rusije i NATO-a ostaju značajni zbog nedovoljnih i neprijateljskih koraka evropskih zemalja - rekao je Rjabkov.
Ruski diplomata je dodao da su evropske države započele masovno naoružavanje zbog navodne prijetnje iz Moskve.
- Iako to može zvučati divlje, predvojnu psihozu zlonamjerno podstiču pozivi, citiram gotovo doslovno, "da se pripreme za veliki rat, sličan onome u kojem su se borili naši djedovi" - izjavio je Rjabkov.
Smatra da većina na Zapadu nije za saradnju s Rusijom.
- Međutim, vrlo malo ljudi u Evropi, mislim na zemlje EU i evropske saveznike u NATO-u, spremno je da gradi takvu sigurnosnu arhitekturu, ne protiv Rusije, već zajedno s našom zemljom - dodao je Rjabkov, ističući da bi iz takvog scenarija "kolektivni Zapad samo profitirao".

Rusi žele da dokažu da ne spremaju rat protiv EU i NATO-a, nude i dokumente

Vojni analitičar Aleksandar Radić ocijenio je da Ukrajina neće formalno biti dio NATO saveza - ali da će se, i kada se potpiše primirje, nastaviti mehanizmi saradnje, odluke, razmjene obavještajnih podataka, snabdijevanje naoružanjem i vojnom opremom, te da će tako Ukrajina faktički imati Alijansu iza sebe.
Rat u Ukrajini, kako je rekao Radić gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, &nbsp;je mogao odavno da se završi jer su obje strane definisale minimum ili maksimum svojih ciljeva koji bi mogli dovesti do primirja.
On podsjeća na čvrst stav Rusije da Ukrajina ne može biti članica NATO saveza, što je bio i jedan od razloga napada te zemlje na Ukrajinu.
- NATO je sada u Skandinaviji, članice su postale Finska i Švedska, NATO je zapravo pomjeren prema istoku i politički minimum zahtjeva Moskve je očigledno da Ukrajina ne može biti član NATO-a da bi mogli svom javnom mnijenju mogli da kažu da su postigli neki cilj u ratu i sve silne posjete Zelenskog i njegovih savjetnika Briselu i članicama NATO-a, komunikacija u svim formatima u proteklih nekoliko godina sada mora da se stavi na stranu i da Zelenski prihvati da je cijena primirja i kasnije održivog mira - ne u NATO - rekao je Radić.
Smatra da ni u NATO-u ne postoji jedinstven stav oko Ukrajine, jer, kako kaže, član 5 visi u vazduhu (napad na jednu članicu NATO saveza je napad na savez), a to je obaveza koja bi morala da slijedi.
- U politici uvijek želite da imate prostora za manevar, sasvim je prirodno i ne treba mnogo moralisati oko te teme, želite da imate prostora da u datom trenutku učinite ono što vam je oportuno, a ne ono što morate. Član 5 bi bio obaveza koja bi podrazumijevala intervenciju NATO-a u podršci Ukrajini u slučaju da se u budućnosti nađe ponovo izložena ruskom vojnom udaru, to je zapravo jednako globalnom sukobu. Ovako se postiže kompromis da Ukrajina neće formalno biti dio NATO, a NATO je odavno prisutan u Ukrajini. Bez podrške većine članica NATO-a ukrajinska vojska ne bi mogla zadržati liniju fronta, milioni projektila raznih kalibara iz različitog oružja ukrajinske vojske, borbeni avioni, tenkovi, ogromne količine borbenih vozila, transportera, sve do automatskih pušaka dolazilo je iz članica NATO-a tokom rata u Ukrajini - &nbsp;naveo je vojni analitičar.
Nesporno je, podvlači on, da i kad se potpiše primirje - iako Ukrajina neće biti punopravna članica NATO-a, ostaju mehanizmi saradnje.
- Odluke, razmjena obavještajnih podataka, do snabdijevanja naoružanjem i vojnom opremom, koji su dosad uhodani, nastaviće se i Ukrajina će imati faktički NATO iza sebe - dodao je on.
Vjeruje da Moskva neće lako odustati od želje da prisvoji četiri ukrajinske oblasti, odnosno da Ukrajina napusti dio svojih teritorija koje kontroliše, to je, podsjeća on, četvrtina Donjecke oblasti, Zaporoške i Hersonske.&nbsp;
- To će biti sporna tema, a Moskva očigledno budno prati razvoje zbivanja i reaguje. Onoga trenutka kada procijene da je potrebno dodati pritisak da podsjete Kijev da zapravo ne može da odlaže neke odluke kao što je odustajanje od &nbsp;članstva u NATO, polete dronovi, polete krstareće rakete i to jeste sila pritiska. Sila se koristi za to da stavi do znanja da rat što Rusije može da se produži koliko je god potrebno, dok Ukrajina i njeni saveznici prihvate neki paket uslova koji se postavlja na sto kao zahtjev bez koga se ne može otići dalje u pregovorima o primirju - ocijenio je Radić.&nbsp;
Dodaje da je Evropska unija ujedinjena u odnosu na Ukrajinu , ali u različitim nivoima zainteresovanosti, jer postoje zemlje koje bezrezervno pružaju svaku vrstu pomoći Ukrajini, političku, ekonomsku i direktnu vojnu pomoć.
- Postoje zemlje koje su imale velike ograde, recimo na širem području jugoistoka Evrope i istoka Mađarska i Slovačka su primjeri zemalja koje su pružale podršku, ali uslovno, ograničenu, jer Mađarska na primjer ims stav da vojno podržava Ukrajinu ali ne smrtonosnom sredstvima, kroz neka znanja i neka sredstva koja ne nanose generalno protivniku, čitajte Rusiji, gubitke - naglasio je Radić.
Smatra da su i EU i NATO ostali dosljedni u pružanju podrške Ukrajini i vjeruje da će se to i nastaviti.&nbsp;
Naglašava da je uspostavljeno mnogo mehanizama kroz koje se podržava Ukrajina i direktno u vojnom domenu, kako tvrdi, finansiraju se dugoročne nabavke naoružanja.&nbsp;
- To je bitno za Ukrajinu jer to su obavezujući ugovori koji stvaraju jasnu projekciju modernizacije ukrajinske vojske u godinama koje slijede kada se rat završi - istakao &nbsp;je Radić.
Osvrnuvši se na stanje u Srbiji Radić je rekao da tamošnji predsjednik Aleksandar Vučić kupuje održavanje na političkoj sceni sa podrškom stranog faktora i plaćanjem poslova koji se odnose primarno na državne domene, poput naoružanja, vojne opreme, velikih strategijskih poduhvata i kapitalne gradnje. Podsjeća da ne postoje tenderi, da je sve vrlo zatvoreno, a kada je vojska u pitanju, ističe on, ne postoje dokumenti koji bi ukazivali da postoji plan o nabavci aviona, već je javnost upoznata nakon susreta dva predsjednika, Srbije i Francuske.&nbsp;
Vjeruje da je pitanje pregovaranja Crne Gore sa EU i blokiranje poglavlja od strane Francuske plaćeno milijardama eura.&nbsp;
- To se prepoznaje kao međudržavna saradnja i tako je naoružanje kupovano i od Francuza, od Kineza, to su poslovi u toku i mnogo je veća suma koja se daje Francuskoj u odnosu na onu koja je vidljiva, mi smo čuli za sumu od 2,7 milijardi eura koje se odnose samo na avione koji će stići za nekoliko godina, ali kasnije su zaključeni ugovori velike vrijednosti i mnogo će to biti novca potrošeno - zaključio je Radić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.&nbsp;

Radić: Ukrajina neće formalno biti dio NATO, ali će ga faktički imati iza sebe

Ukrajina je odustala od želje da se priključi NATO u zamjenu za bezbjednosne garancije Zapada kao kompromis za okončanje rata sa Rusijom, izjavio je danas njen predsjednik Volodimir Zelenski, uoči razgovora sa američkim izaslanicima u Berlinu.
Taj potez ispunjava jedan od ratnih ciljeva Rusije, iako se Kijev do sada snažno protivio ustupanju teritorije Rusiji, prenosi agencija Rojters.
Zelenski je danas izjavio da su bezbjednosne garancije Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Evropske unije (EU) i drugih partnera, umjesto članstva u NATO, kompromis sa ukrajinske strane.
- Od samog početka, želja Ukrajine je bila da se pridruži NATO, to su stvarne garancije bezbjednosti. Neki partneri iz SAD i Evrope nisu podržali ovaj pravac - rekao je on novinarima.
Zelenski je naveo da "danas bilateralne bezbjednosne garancije Ukrajine i SAD, kao i od evropskih kolega i drugih zemalja - Kanade, Japana - predstavljaju priliku da se spriječi još jedna ruska invazija".
- I to je već kompromis sa naše strane - rekao je on i dodao da bi bezbjednosne garancije trebalo da budu pravno obavezujuće.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin je više puta zahtijevao da Ukrajina zvanično odustane od članstva u NATO i povuče vojsku sa oko deset odsto teritorije Donbasa, kao i da Ukrajina treba da bude neutralna zemlja.
Zelenski je ranije zatražio "dostojanstven mir" i garancije da Rusija neće ponovo napasti Ukrajinu, dok se spremao da se sastane sa američkim izaslanicima i evropskim saveznicima u Berlinu kako bi se okončao rat koji traje od februara 2022. godine.
Specijalni izaslanici predsjednika SAD Donalda Trampa Stiv Vitkof i Trampov zet Džared Kušner stigli su ranije danas u Njemačku kako bi razgovarali sa Zelenskim i evropskim zvaničnicima

Zelenski: Odričemo se članstva u NATO-u u zamjenu za bezbjednosne garancije

Generalni sekretar NATO Mark Rute pozvao je saveznike da pojačaju odbrambene napore kako bi sprečili rat koji vodi Rusija, a koji bi mogao biti "razmjera rata prošlih generacija", prenio je Rojters.
U govoru u Berlinu, Rute je rekao da previše saveznika vojnog saveza ne osjeća hitnost ruske prijetnje u Evropi i da treba brzo povećati izdatke i proizvodnju za odbranu kako bi sprečili rat razmjera onog koji su vidjele prošle generacije.
- Mi smo sljedeća meta Rusije. Bojim se da je previše njih tiho samozadovoljno. Previše njih ne osjeća hitnost. I previše njih vjeruje da je vrijeme na našoj strani. Nije. Vrijeme za akciju je sada - rekao je Rute.
Generalni sekretar NATO-a je rekao da je sukob na vratima Evrope.
- Rusija je vratila rat u Evropu. I moramo da budemo spremni - dodao je on.
Rute je naveo da bi Rusija mogla da bude spremna da upotrijebi vojnu silu protiv NATO-a u roku od pet godina.

Rute upozorio saveznike da mogu da budu sljedecća meta Rusije: Sukob je na vratima Evrope

Agencija za nabavke NATO-a suspendovala je iz nadmetanja za nove ugovore najveću izraelsku firmu za proizvodnju oružja Elbit Sistems (Systems).
Agencija NATO-a za podršku i nabavke (NSPA) je u centru širokog skandala sa korupcijom, a sadašnji i bivši zaposleni su pod istragom zbog podmićivanja, piše istarživačka platforma "Prati novac" (Follow the money FTM).
Nekoliko osumnjičenih je uhapšeno u maju u policijskim racijama u sedam zemalja.
Navodno su firme iz odbrambene industrije plaćale mito potencijalno vrijedan nekoliko miliona eura kako bi obezbijedile ugovore preko NSPA za snabdijevanje NATO članica.
Dokumenti koje je dobila FTM pokazuju da je NSPA suspendovala Elbit Sistems – vodećeg dobavljača za NATO – 31. jula.
Nekoliko njenih tekućih ugovora je na čekanju, a firmi je zabranjeno da učestvuje na novim tenderima.
FTM takođe navodi da je ključna osoba povezana sa Elbit Sistems, državljanin Italije Elia E. koji je na međunarodnoj potjernici zbog korupcije.
Belgijsko tužilaštvo potvrdilo je da za njim postoji međunarodna potjernica i da je ona izdata 30. septembra.
Osim za korupciju taj šezdesetogodišnjak osumnjičen je i za učestvovanje u kriminalnoj grupi.
On još nije uhapšen i moguće je da putuje pod lažnim imenom, prenosi FTM.
Iako ne postoje javne informacije koje Elia E. povezuju sa firmom Elbit Sistems, ljudi koji su upoznati sa slučajem tvrde da je on konsultant te kompanije.
Elbit Sistems trenutno nije pod istragom.
Istrage o korupciji u NSPA su u toku u Belgiji i Luksemburgu, gdje se nalazi njeno sjedište.
Dvije istrage koje su pokrenule američke vlasti iznenada su obustavljene u julu, što je pokrenulo pitanja političkog miješanja, kako je FTM otkrio u oktobru.
Odgovorna za pomoć vladama i samom NATO-u u kupovini vojne opreme, prihodi NSPA su značajno porasli od invazije Rusije na Ukrajinu 2022. godine.
Projektovano je da će agencija ove godine potrošiti ukupno 9,5 milijardi eura na sve svoje ugovore, što je iznos koji se skoro utrostručio od 2021. godine.
Elbit Sistems je najveći proizvođač oružja u Izraelu sa prometom od skoro sedam milijardi dolara u 2024. godini, a proizvodi dronove, tenkove i municiju.
Nekoliko ugovora, koje je NATO dodelio Elbitu, pod suspenzijom je, što je omelo distribuciju oružja za nekoliko NATO članica.
Portparol Elbit Sistems nije komentarisao ove navode.
- Kompanija održava sveobuhvatni program usklađenosti i posluje u potpunosti u skladu sa industrijskim standardima - rekao je on.

NATO suspendovao najveću izraelsku firmu za proizvodnju oružja

&nbsp;U većem dijelu Crne Gore sjutra će biti pretežno sunčano, a na sjeveru promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima.&nbsp;
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, jutro će biti jako hladno, u kontinentalnim predjelima umjeren do jak, a na primorju ponegdje slab mraz.&nbsp;
Duvaće salb vjetar promjenljivog smjera, tokom noći mjestimično umjeren južni.
Jutarnja temperatura vazduha od minus 14 do jedan, najviša dnevna od nula do devet stepeni.

Prvi dan 2026. sunčan i hladan

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu razgovarao je o mogućnosti drugog kruga napada na Iran tokom sastanka sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom, objavili su mediji u srijedu, javlja Anadolija.
Tokom sastanka u Bijeloj kući, Netanjahu je, prema navodima portala „Axios“, iznio zabrinutost Izraela zbog iranskog nuklearnog i raketnog programa, kao i zbog nastojanja Hezbolaha da obnovi svoj arsenal raketa dugog dometa u Libanu.
Američki zvaničnik kazao je da se razgovaralo o „mogućnosti ponovnog napada na Iran 2026. godine“, šest mjeseci nakon 12-dnevnog rata između američko-izraelskog saveza i Irana.
Mete napada bili su iranska nuklearna infrastruktura i raketni kapaciteti.
Tramp, koji je ranije junske napade opisao kao „ogroman uspjeh“, izjavio je: „Ako Iran pokuša da obnovi svoj nuklearni program, Sjedinjene Američke Države će ga ponovo uništiti“, prenose mediji.
Međutim, američki zvaničnik je dodao da, iako bi Tramp mogao podržati obnovljenu ofanzivu ukoliko se utvrdi da Iran preduzima „stvarne i provjerljive korake“ ka oživljavanju svog nuklearnog programa, „glavni problem ostaje dogovor o tome šta se smatra rekonstrukcijom“.
Izrael je tokom posljednjih sedmica ponovo podigao uzbunu zbog iranskog razvoja raketa, optužujući Hezbolah da gomila novo oružje dugog dometa u Libanu.
<h2>Reakcija Teherana</h2>
Iranski predsjednik Masud Pezeškijan odgovorio je upozorenjem na „oštru“ odmazdu na bilo kakve akte agresije.
Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči pozvao je Trampa da nastavi pregovore „u duhu poštovanja“.
Prema riječima američkog zvaničnika, nije postignut dogovor o vremenskom okviru niti o pragovima za eventualne buduće vojne akcije.
<h2>Dvanaestodnevni rat</h2>
Kancelarija izraelskog premijera odbila je da komentariše ove navode, dok je Bijela kuća uputila „Axios“ na Trampove ranije izjave.
Tokom dvanaestodnevnog rata sa Izraelom u junu, američka vojska napala je tri velika iranska nuklearna postrojenja — Fordo, Natanz i Isfahan — koristeći bombe za uništavanje bunkera.
Napadi su uslijedili više od sedam dana nakon što je Izrael pokrenuo iznenadni napad na Iran, u kojem su ubijeni visoki vojni komandanti i nuklearni naučnici, a gađane su i pojedine nuklearne lokacije.
<h2>Prekid vatre u Gazi</h2>
Prema izvještaju, Tramp je takođe pristao da nastavi sa drugom fazom sporazuma o prekidu vatre u Gazi, uz obećanje podrške izraelskim vojnim akcijama ukoliko Hamas ne bude razoružan.
Očekuje se da će se Odbor za mir u Gazi sastati u Davosu 23. januara.
Od oktobra 2023. godine, izraelska vojska je ubila više od 71.000 Palestinaca, dok je više od 171.000 ranjeno u brutalnim napadima, nakon kojih je palestinska enklava ostala u ruševinama.
Ujedinjene nacije procijenile su troškove obnove na oko 70 milijardi dolara (59,63 milijarde eura).

Netanjahu razgovarao s Trampom o mogućem drugom napadu na Iran

Britanski list Financial Times objavio je opsežna predviđanja za 2026. godinu, koja obuhvataju ključne geopolitičke, ekonomske i tehnološke teme - od mogućeg mirovnog sporazuma za Ukrajinu, preko unutrašnjih političkih potresa u vodećim zapadnim državama, do sudbine globalnog „balona“ vještačke inteligencije. List istovremeno napominje da se čak sedam od 20 predviđanja iz prethodne godine nije ostvarilo, što predstavlja najgori rezultat u istoriji ovakvih godišnjih prognoza.
<h2>Ukrajina i rat sa Rusijom</h2>
Prema ocjeni lista, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski neće biti primoran da napusti Donbas u okviru eventualnog mirovnog sporazuma sa Rusijom. Takav potez bi, kako se ističe, bio izuzetno rizičan sa ustavne, vojne i političke tačke gledišta.
FT smatra da je kapitulacija Ukrajine moguća samo u slučaju „nevjerovatnog kolapsa njene odbrane“, dok je povlačenje trupa radi stvaranja demilitarizovane zone ocijenjeno kao neizvodljivo i neprihvatljivo i za Moskvu i za Kijev.
<h2>SAD: carine, izbori i impičment</h2>
Američki predsjednik Donald Tramp bi, prema procjeni lista, mogao da odustane od uvođenja novih carina na poluprovodnike i farmaceutske proizvode, a postojeće da ublaži kroz posebne sporazume. Razlog za to su pad cijena akcija, odmazdne mjere Kine i drugih država, kao i rastuće potrošačke cijene, koje su oslabile njegovu carinsku kampanju.
FT prognozira da će Republikanska stranka izgubiti kontrolu nad Predstavničkim domom poslije novembarskih međuizbora, što bi demokratama otvorilo prostor za istrage o zloupotrebama unutar Trampove administracije. Postupak impičmenta ne isključuje se, uz ocjenu da će Tramp, sa svoje strane, učiniti sve kako bi spriječio pobjedu Demokratske stranke.
<h2>Evropa: Francuska, Njemačka i Britanija</h2>
U Francuskoj, kako se navodi, neće biti vanrednih parlamentarnih izbora. Većina političkih stranaka usmjerila je pažnju na predsjedničke izbore u proljeće 2027. godine i ne vidi interes u ponavljanju parlamentarnih izbora, što je 2024. oslabilo koaliciju predsjednika Emanuela Makrona.
U Njemačkoj, kancelar Fridrih Merc mogao bi da se suoči sa ozbiljnim testom ukoliko svojoj Hrišćansko-demokratskoj uniji (CDU) zabrani saradnju sa krajnje desničarskom Alternativom za Njemačku (AfD), a ta stranka ostvari značajan uspjeh na predstojećih pet regionalnih izbora.
Britanski premijer Kir Starmer i njegova Laburistička stranka, prema navodima lista, suočiće se sa izazovima na lokalnim izborima u maju, gde bi loš rezultat mogao da dovede do promjena u stranačkom vrhu.
<h2>Azija i Bliski istok</h2>
FT procjenjuje da će Sanae Takaiči ostati premijerka Japana, uprkos upornoj inflaciji i rastu kamatnih stopa.
Kada je riječ o Bliskom istoku, Saudijska Arabija, po oceni FT-a, neće normalizovati odnose sa Izraelom, bez obzira na želje Donalda Trampa. Rijad insistira na „jasnom putu“ ka stvaranju palestinske države, što izraelski premijer Benjamin Netanjahu odbacuje. Čak i u slučaju njegovog izbornog poraza, malo je vjerovatno da bi stav Izraela bio značajno ublažen.
<h2>Ekonomija, tržišta i tehnologija</h2>
FT predviđa da Tesla Ilona Maska neće uspjeti da povrati tržišni udio u SAD, EU i Kini. Kompanija je, kako se navodi, pod pritiskom Vašingtona zbog isteka federalnih poreskih olakšica za električna vozila i ukidanja mjera za smanjenje emisija, dok su njeni izgledi u Evropi i Kini još neizvjesniji.
Centralne banke će, prema prognozi, nastaviti ciklus smanjenja kamatnih stopa, sa izuzetkom centralne banke Japana. Kineski juan neće jačati uprkos visokom trgovinskom suficitu, što ukazuje na potcijenjenost valute i prisutnu deflaciju u kineskoj ekonomiji.
Cijena zlata mogla bi da pređe 5.000 dolara po unci, uslijed pojačane kupovine od strane centralnih banaka i investitora koji ga vide kao zaštitu od budžetskih deficita, geopolitičkih previranja i devalvacije fiat valuta (direktni novac - prim.aut. Politika).
<h2>Vještačka inteligencija i tržišni balon</h2>
Jedno od najupadljivijih predviđanja odnosi se na vještačku inteligenciju: FT smatra da će balon AI pući, jer investitori ukazuju na probleme Nvidija kod tehnoloških giganata, u svjetlu napretka Gugl-a i pada cijena akcija kompanije Meta.
<h2>Podsjećanje na ranija predviđanja</h2>
List podsjeća da je 2024. godine prognozirao postizanje mirovnog sporazuma između Rusije i Ukrajine tokom 2025, po kojem bi Kijev priznao „de fakto“ kontrolu Moskve nad izgubljenim teritorijama i dobio bezbjednosne garancije, dok bi mu članstvo u NATO-u bilo zamrznuto.&nbsp;
Upravo činjenica da se značajan deo takvih prognoza nije ostvario, dodatno naglašava neizvjesnost ulaska svijeta u 2026. godinu.

Velika prognoza za 2026: Šta čeka Ukrajinu, SAD, Evropu i svjetsku ekonomiju

Drage Tivćanke i Tivćani, u normalnim državama se zbog ovakvog debakla podnose ostavke i lete otkazi. Kod nas? Kod nas dobijete mrak, pa birajte ili romantičnu večeru uz svijeće koju niste tražili, ili pokušaj da strancima objasnite kako to „svjetska turistička destinacija“ nema osnovni resurs za život, naveo je odbornik SDP u SO Tivat i predstavnik Evropskog saveza Ćazim Lisičić.&nbsp;
Lisičić je reagovao na to što je više naselja u Tivtu večeras ostalo bez struje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvise-naselja-u-tivtu-bez-struje-iz-cedis-a-kazu-da-ce-postepeno-uspostaviti-snabdijevanje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
​- Scenarij je vrhunski: grad pun turista, izdavači koji su sve uložili u ovu noć, Pine se spremaju za doček, a CEDIS pobjedonosno javlja: „Preopterećena nam je mreža, gasimo struju“. Zapanjujuća je ta njihova zatečenost činjenicom da se u turističkom gradu, 31. decembra, troši struja. Zaista, ko bi to mogao predvidjeti - navodi Lisičić.&nbsp;
Dok se, dodaje Lisičić, na Pinama priprema bina, Seljanovo, Donja Lastva, Lepetane, Kalimanj, Mažina, Dumidran i dio Gradiošnice vježbaju preživljavanje u mraku. Padovi napona, restrikcije i ona čuvena, kontradiktorna saopštenja koja vrijeđaju inteligenciju to je „novogodišnji paket“ koji nam je uručen.
- Pitanje za milion dolara glasi: Kako je moguće da nam je mrak postao standard u 21. vijeku? Da li je to ta nova turistička ponuda „Tivat: Osjetite mrak tradicije“? Tivtu ne trebaju naknadna pamet i loši izgovori. Treba nam sistem koji ne pada čim se uključi tri rerne više - istakao je Lisičić.&nbsp;
Ne trebaju, dodaje, saopštenja „kad sve prođe“, već struja dok još ima nade da se Novoj godini radujemo, a ne da je psujemo.
- U nadi da će u 2026. godini jedini mrak u Tivtu biti onaj u bioskopskoj sali, a ne po nalogu nesposobnih - srećna Nova godina i da nam bude svjetlija od ove sramote - poručio je Lisičić.&nbsp;

Lisičić: Da li je ovo nova turistička ponuda Tivta - osjetite mrak tradicije?

Iranski ministar vanjskih poslova Sejed Aragči kaže da bi američki predsjednik Donald Tramp trebalo da se suprotstavi izraelskom premijeru Benjaminu Netanjahuu i shvati da su obnovljeni pregovori sa Iranom o njegovom nuklearnom programu bolja opcija.
U autorskom tekstu za „Gardijan“, Aragči sugeriše da Trampova republikanska baza želi dogovor, a ne daljnje nepotrebne ratove.
Ovaj tekst je objavljen dan nakon razgovora Trampa i Netanjahua u Sjedinjenim Američkim Državama, na kojima su izraelski pozivi da se razmotre novi napadi na Iran razmatrani zajedno sa mirovnim planom za Gazu.
Netanjahu tvrdi da Iran možda pokušava da obnovi svoj nuklearni program nakon što su zajednički izraelsko-američki napadi na Iran u junu teško oštetili njegove ključne nuklearne lokacije.
Aragči direktno apeluje na Trampa da ostavi po strani izraelska upozorenja i shvati da se otvorio mali prostor za ponovno pokretanje pregovora sa Iranom. To je jedan od njegovih najdirektnijih apela Vašingtonu da ponovo pokrene razgovore i uključi Iran u rekonfigurisani Bliski istok.
- Američka administracija se sada suočava sa dilemom: može li nastaviti da ispisuje bjanko čekove za Izrael novcem američkih poreskih obveznika i kredibilitetom, ili biti dio tektonske promjene nabolje - naveo je Aragči.
On insistira da Iran ostaje otvoren za pregovore sve dok kapitulacija nije uslov, i kaže da se nepotrebna kriza može izbjeći razgovorima.
On otkriva, bez navođenja bilo koje konkretne države, da je obaviješten o tome da postoji neviđena spremnost među zajedničkim prijateljima Irana i SAD-a da olakšaju dijalog i obezbijede punu i provjerljivu primjenu svakog dogovorenog ishoda.
Aragči kaže da bi se budući razgovori mogli održati u povoljnijem kontekstu, budući da su napadi na Iran u junu promijenili diplomatske saveze širom Bliskog istoka, pokazujući da Iran ima stratešku dubinu da se odupre Izraelu, dok u SAD-u raste neprijateljstvo prema izraelskom pristupu ravnoteži snaga.
- Promjene u našoj regiji mogu omogućiti primjenu razumijevanja na potpuno novi način. Za one koji su spremni da idu tamo gdje niko prije nije bio, postoji kratak prozor prilike. Sreća prati hrabre i potrebno je mnogo više hrabrosti da se prekine zao ciklus nego da se jednostavno nastavi - istakao je.
Aragči tvrdi da je Izrael više puta obmanuo Vašington „da je Iran pred kolapsom, da je nuklearni sporazum iz 2015. godine spas za nas i da bi nas napuštanje sporazuma prisililo da brzo popustimo“.
- Ti mitovi su ohrabrili Vašington da napusti funkcionalni diplomatski okvir u korist maksimalnog pritiska, koji je proizvodio samo maksimalni otpor - zaključuje Aragči.

Iranski ministar vanjskih poslova: Tramp bi trebao prkositi Netanjahuu o nuklearnim pregovorima s Iranom

Policija je jutros u Botunu, u crnogorskoj opštini Zeta, rasturila blokadu mještana koji su tijelima sprječavali početak radova na izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Ono što se čini kao lokalno komunalno pitanje izazvalo je burne reakcije u susjednoj Srbiji. Predsjednik Aleksandar Vučić i ministar kulture Nikola Selaković javno su stali uz lidera Demokratske narodne partije Milana Kneževića, koji je učestvovao u blokadi, a predsjednica parlamenta Ana Brnabić iskoristila je ovaj incident za napad na Evropsku uniju.
Predstavnici Vodovoda stigli su rano jutros, oko četiri sata, sa mašinama u Botun kako bi otpočeli radove na izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, ali su ih mještani spriječili da priđu lokaciji.
Nakon više sati, policija je rasterala građane i građanke koji su tijelima branili početak radova. Privedeno je više građana, među njima i predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović, dok je lider Demokratske narodne partije Milan Knežević samovoljno ušao u policijsku maricu i poručio da će njegova stranka izaći iz vladajuće koalicije.
- Milan Knežević je branio samo na referendumu jasno iskazanu volju građana i zbog toga je uhapšen- rekla je predsjednica Narodne skupštine Ana Brnabić, koja se zbog dešavanja u susjednoj Crnoj Gori telefonski uključila u program prorežimske televizije Informer.
U Srbiji, samo tokom ove godine, imamo preko 23.000 neprijavljenih skupova, blokada i terora nad stanovništvom, i EU nam svaki put spočitava prekomjernu upotrebu sile. Vjerujem da će ovo što se desilo u Crnoj Gori, nažalost, biti pohvaljeno od strane EU. To su vam te evropske vrijednosti i to su vam ti dupli standardi. Dakle, ako radite kako neko drugi svira, onda ste dobri. Ako pokušavate da poštujete institucije, vladavinu prava i volju građana i naroda, ali ne igrate kako neko drugi svira, onda ste uvijek krivi, ocijenila je Brnabić.
Zatim je svoje kritike usmjerila prema Evropskoj uniji, poručujući da je sada sasvim jasna odluka predsjednika Vučića da Srbija ovog mjeseca ne učestvuje na Samitu EU i Zapadnog Balkana u Briselu.
- Ovo što se danas desilo, što se jutros desilo Milanu Kneževiću i drugima koji su privedeni i maltretirani — iako, ponavljam, samo su branili volju većine iskazanu na demokratskom referendumu — dokazuje da je Aleksandar Vučić bio u pravu kada nije otišao. Ovo je ogromna sramota: sramota za EU, sramota za Crnu Goru i sramota uopšte za neke ljude koji nam svakog dana spočitavaju vladavinu prava i demokratske vrijednosti, a ovako se ponašaju prema izabranim zvaničnicim- aporučila je Brnabić.
Osvrnula se i na raniju izjavu premijera Crne Gore Milojka Spajića da će njegova zemlja 2028. godine čekati Srbiju u EU.
- Samo ako takva bude EU, čekaće nas dugo. Nijesam sigurna da Srbija uopšte želi da uđe u takvu EU. Svaka im čast. I njima i Evropskoj uniji- kazala je predsjednica parlamenta i ocijenila da su današnja dešavanja u Zeti „nažalost, dobar način da se pokaže kako izgleda vladavina prava u zemlji kandidatu za članstvo 2028. godine“.
Podršku Kneževiću prethodno je pružio i predsjednik Vučić, koji je ocijenio da je predsjednik Demokratske narodne partije branio volju naroda iskazanu na referendumu.
- Danas je u Crnoj Gori uhapšen lider Demokratske narodne partije i, što je važnije, lider srpskog naroda Milan Knežević. Branio je volju naroda iskazanu na referendumu. U teškim trenucima uvijek sam bio i biću uz svoje prijatelje. Milan to jeste i ponosim se našim drugarstvom i nadam se da će uskoro biti na sloboda- napisao je Vučić na Instagram nalogu BudućnostSrbijeAV.
Reagovao je i ministar kulture Nikola Selaković, koji je ocijenio da privođenje Kneževića predstavlja grubo kršenje volje naroda i nasilje nad čovjekom koji se za prava svog naroda bori bez kompromisa i zazora.
- Izražavam punu podršku mom dragom bratu, prijatelju i saborcu, uz očekivanje da pravda bude što prije ispunjena njegovim puštanjem na slobodu i da Srbi u Crnoj Gori napokon postanu ravnopravni građani- &nbsp;rekao je Selaković.
U mjestu Botun, u crnogorskoj opštini Zeta, nadomak glavnog grada Podgorice, planirana je izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u industrijskoj zoni nekadašnjeg Kombinata aluminijuma (KAP).
Ipak, ovaj projekat, koji finansira Evropska unija, naišao je na protivljenje lokalnog stanovništva koje, kako je izvijestio BBC na srpskom, strahuje da bi zastarjela tehnologija mogla ugroziti njihove živote. Zećani su na nedavnom lokalnom referendumu ubjedljivo rekli „ne“ ovom projektu.

Vučić i Selaković podržali Milana Kneževića; Brnabić: Sramota za EU, sramota za Crnu Goru

Poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević pitao je tokom premijerskog sata je li juče ili sinoć bila sjednica Vlade gdje su bile određene kadrovske promjene - pošto je potpredsjednik Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksa Bečić izjavio da nema nikakve veze sa postupanjem policije u Botunu.
- Treba citirati korektno ako se poziva na mene. Ja sam precizno saopštio da se držim zakona nadležnosti i da neću raditi i pretvarati sektor bezbjednosti u ono u što su neki od mojih prethodnika. Ako je nekom neobično da postoji zakon u kojem je zapisano da je policija operativno nezavisna u svom postupanju... - odgovorio mu je Bečić.
Zirojević ga je podsjetio da on predstavlja partjiu koja je pozvala sektor bezbjednosti da upotrijebi silu nad građanima, jer će u suprotnom srušiti vladu, kada je bilo okupljanje na Belvederu, te da je likovao kada je uhapšena bivša direktorica Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) Jelena Perović.
- I tada ste i te kako imali veze sa radom Uprave policije, danas - kako vidimo - nemate. Podsjetiću da se iz vaših redova svakodnevno u plenarnoj sali najavljuju hapšenja, a danas kad se ovo dešava u Botunu - vi sa tim nikakve veze nemate... Podsjetiću na konstantne hvalospjeve na rad policije, a danas kada vam to odgovara - sa tim nikakve veze nemate... Govorili ste o maksimalnoj trpeljivosti - koju ste trebali da pokažete i prema građanima, uglavnom ženama i licima starije dobi, koji su se okupili pod Goricom braneći Ustav ove države. Njih ste zasuli suzavcem. Podsjetiću i da je Branislav Nenezić iznio ozbiljna saznanja za Dragalj i ne bi trebalo ni prema tome trebalo da pokazujete toliku trpeljivost - već ste, umjesto dva saobraćajna policajca, trebali da pošaljete nekoga da zaista provjeri šta se tamo dešava i da pođe - ne do prve crkve, nego dalje - rekao je on.
Zirojević je pitao Spajića smatra li da dio parlamentarne većine opstruira put u EU, namećući teme poput jezika, zastave, državljanstva, promjena Ustava i sličnih pitanja.
- Dok hrlite ka Evropi, vi imate otvorenu opstrukciju zatvaranja poglavlja 27, vama funkcioneri ne mogu preko Debelog brijega, jedan politički subjekt samo čeka priliku da nas što prije posvađa sa Hrvatskom, pričaju bajke o Podgoričkoj skupštini. Za to vrijeme, dio poslaničkog kluba vam je na jednoj, a dio na drugoj ili trećoj strani, insistira se na zakonima koji mogu imati koban uticaj po naš evropski put - konstatovao je on.
A.I.

Bečić: Policija je nezavisna, Zirojević: Sa njima imate veze samo kad vam odgovara

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović predložio je na današnjoj sjednici Skupštine da se za sudiju Ustavnog suda Crne Gore izabere Predrag Krstonijević.
Predsjednik Milatović je u Skupštini Crne Gore rekao da je 1. jula 2025. godine raspisao javni poziv za izbor jednog sudije Ustavnog suda. Nakon okončanja javnog poziva, u skladu sa zakonom, 26. avgusta 2025. godine utvrdio je listu prijavljenih kandidata.
 Milatović je rekao da su se na javni poziv prijavili su se sljedeći kandidati: Maja Šćepanović, Mira Kontić, Nikola Golubović, Siniša Bjeković, Nataša Radonjić, Elvis Duraković i Predrag Krstonijević.
Svi kandidati ispunjavaju uslove za izbor sudije Ustavnog suda, a predsjednik je obavio razgovore sa njima.
Odlučio je da za sudiju Ustavnog suda Skupštini Crne Gore predloži sudiju Višeg suda u Podgorici Predraga Krstonijevića.
- Predrag Krstonijević rođen je 1981. godine u Pljevljima. Diplomirao je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Pravničku karijeru započeo je kao pripravnik u Osnovnom sudu u Pljevljima, nakon čega je radio kao advokat u periodu od 2010. do 2013. godine. Funkciju sudije Osnovnog suda u Kotoru obavljao je do 2022. godine, a od 2022. godine je sudija Višeg suda u Podgorici - kazao je Milatović.

Tag: nato

Orban: Mađarska će ići protiv Brisela da ostane po strani od rata, ali ne planiramo da napustimo EU i NATO

Rute: SAD podržavaju NATO, Evropa da preuzme odgovornost za sopstvenu sigurnost

Rute: Jačanje Ukrajine ključno za odvraćanje Rusije od napada na NATO

Krapović sa Alamsjahom: Nastavićemo da ispunjavamo obaveze koje proizilaze iz NATO članstva

Poljska i NATO podigli borbene avione zbog ruskog napada na Ukrajinu

Rusi žele da dokažu da ne spremaju rat protiv EU i NATO-a, nude i dokumente

Radić: Ukrajina neće formalno biti dio NATO, ali će ga faktički imati iza sebe

Zelenski: Odričemo se članstva u NATO-u u zamjenu za bezbjednosne garancije

Rute upozorio saveznike da mogu da budu sljedecća meta Rusije: Sukob je na vratima Evrope

NATO suspendovao najveću izraelsku firmu za proizvodnju oružja

Prvi dan 2026. sunčan i hladan

Netanjahu razgovarao s Trampom o mogućem drugom napadu na Iran

Velika prognoza za 2026: Šta čeka Ukrajinu, SAD, Evropu i svjetsku ekonomiju

Lisičić: Da li je ovo nova turistička ponuda Tivta - osjetite mrak tradicije?

PRATITE TVe UŽIVO

Tag: nato

Orban: Mađarska će ići protiv Brisela da ostane po strani od rata, ali ne planiramo da napustimo EU i NATO

​Rute: SAD podržavaju NATO, Evropa da preuzme odgovornost za sopstvenu sigurnost

Rute: Jačanje Ukrajine ključno za odvraćanje Rusije od napada na NATO

Krapović sa Alamsjahom: Nastavićemo da ispunjavamo obaveze koje proizilaze iz NATO članstva

Poljska i NATO podigli borbene avione zbog ruskog napada na Ukrajinu

Rusi žele da dokažu da ne spremaju rat protiv EU i NATO-a, nude i dokumente

Radić: Ukrajina neće formalno biti dio NATO, ali će ga faktički imati iza sebe

Zelenski: Odričemo se članstva u NATO-u u zamjenu za bezbjednosne garancije

Rute upozorio saveznike da mogu da budu sljedecća meta Rusije: Sukob je na vratima Evrope

NATO suspendovao najveću izraelsku firmu za proizvodnju oružja

Prvi dan 2026. sunčan i hladan

Netanjahu razgovarao s Trampom o mogućem drugom napadu na Iran

Velika prognoza za 2026: Šta čeka Ukrajinu, SAD, Evropu i svjetsku ekonomiju

Lisičić: Da li je ovo nova turistička ponuda Tivta - osjetite mrak tradicije?

PRATITE TVe UŽIVO

Rute: SAD podržavaju NATO, Evropa da preuzme odgovornost za sopstvenu sigurnost