Crna Gora ostaje čvrsto i dugoročno posvećena jačanju kolektivne bezbjednosti i ispunjavanju obaveza u okviru Alijanse - poručio je načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore (VCG) Miodrag Vuksanović na sjednici Vojnog komiteta NATO u Briselu.
Iz Ministarstva odbrane saopšteno je da je Vuksanović rekao da Crna Gora ostaje pouzdan, odgovoran i kredibilan saveznik.
- U vremenu složenih i nepredvidivih bezbjednosnih izazova, jedinstvo NATO-a, spremnost za odvraćanje i sposobnost brzog prilagođavanja ostaju ključni stubovi naše zajedničke sigurnosti - rekao je Vuksanović.
On je dodao da će VCG nastaviće da, u skladu sa svojim kapacitetima doprinosi kolektivnoj odbrani Saveza.
Navodi se da su zasijedanju NATO Vojnog komiteta, na kojem su učestvovali načelnici generalštabova zemalja članica, razmatrana ključna pitanja u vezi sa aktuelnim bezbjednosnim okruženjem, sa posebnim fokusom na nastavak snažne podrške Ukrajini, jačanje odvraćanja i odbrane na istočnom krilu Alijanse, kao i bezbjednosne izazove u širem strateškom okruženju.
Ističe se da su razmatrane i NATO aktivnosti pružanja bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu (NSATU), kao i dalje unapređenje vojnih sposobnosti država članica u skladu sa novim planovima odbrane.
- Posebna pažnja posvećena je ubrzanju transformacije NATO-a, razvoju novih sposobnosti, primjeni savremenih tehnologija, kao i jačanju interoperabilnosti i spremnosti snaga za odgovor na savremene i buduće prijetnje - navodi se u saopštenju.
Dodaje se da je Vuksanović imao više bilateralnih susreta sa kolegama iz savezničkih država na marginama sastanka Vojnog komiteta, tokom kojih su razmijenili mišljenja o aktuelnim bezbjednosnim izazovima u Evropi i šire, kao i modelima daljeg unapređenja vojne saradnje.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Vuksanović: Crna Gora dugoročno posvećena ispunjavanju obaveza u okviru Alijanse

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute nije predložio nikakav kompromis oko suvereniteta tokom razgovora o Grenlandu sa predsjednikom SAD-a Donaldom Trampom u Davosu - tvrdi portparolka Alijanse Alison Hart.
Ona je, kako piše Rojters, navela da će saveznici u Sjevernoatlantskoj alijansi kolektivno raditi na bezbjednosti Arktika.
U saopštenju stoji i da će pregovori Danske, Grenlanda i SAD nastaviti sa „ciljem da Rusija i Kina nikada ne steknu ekonomsko ili vojno uporište na Grenlandu“.
Kako je saopšteno, razgovori među saveznicima o okvirnom sporazumu koji su postigli američki predsjednik i generalni sekretar NATO-a ukazuju na to da se treba fokusirati na obezbjeđivanje arktičke bezbjednosti kroz kolektivne napore saveznika, posebno sedam arktičkih saveznika.
Podsjetimo, Tramp je objavio juče postizanje dogovora o rješavanju pitanja Grenlanda.
- Na osnovu veoma produktivnog sastanka sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom postavili smo okvir za budući dogovor o Grenlandu, pa čak i širem regionu Arktika. Ovo rješenje, ako do njega dođe, biće odlično za SAD i sve članice NATO-a. Na osnovu ovog sporazuma neću uvoditi carine od 1. februara kao što sam najavio - rekao je Tramp.

500x500

Portparolka NATO-a tvrdi: Rute nije Trampu predložio nikakav kompromis oko suvereniteta Grenlanda

Danska premijerka Mete Frederiksen rekla je danas da njena zemlja ne može da pregovara o svom suverenitetu, poslije objave novog okvirnog sporazma NATO o arktičkoj bezbjednosti bez američke upotrebe sile za preuzimanje Grenlanda.
U saopštenju je ocijenika da je bezbjednost Arktika pitanje za cio NATO i da je "dobro i prirodno" da o tome razgovaraju američki predsjednik Donald Tramp i generalni sekretar NATO Mark Rute.
Frederiksen je kazala da se često čuje sa Ruteom i da je sa njim razgovarala i prije i posle njegovog jučerašnjeg sastanka sa Trampom u Davosu.
- Bezbjednost Arktika je pitanje za cio NATO. Prema tome dobro je i prirodno da se o tome takođe razgovara izmedju generalnog sekretara i predsjednik SAD. Kraljevina Danska dugo se zalagala da NATO poveća svoje angažovanje u Arktiku - piše u saopštenju, prenosi N1.
Premijerka je navela je da je danska vlada koordinisala napore sa vladom Grenlanda tokom celog procesa.
- NATO je u potpunosti upoznat sa stavom Kraljevine Danske. Možemo da razgovaramo o svim političkim pitanjima: bezbjednosti, investicijama, ekkonomiji. Ali ne možemo da razgovaramo o našem suverenitetu. Informisana sam da to nije bio slučaj - rekla je ona.

Frederiksen: Bezbjednost Arktika je pitanje za cio NATO

Obraćajući se na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, američki predsjednik Donald Tramp održao je oštar govor, tokom kojeg je, između ostalog, uputio niz kritika na račun evropskih lidera, kao i NATO alijanse, jer SAD, kako je ponovio u više navrata, od tog saveza nikad ništa nijesu dobile, a zauzimanje Grenlanda je sve što žele.
Ipak, nakon sastanka sa generalnim sekretarom NATO saveza Markom Ruteom, saopštio je da, usljed postizanja okvirnog dogovora o sporazumu koji se odnosi na Grenland, ali i čitavu arktičku regiju, Evropi neće uvoditi carine povezane s ostrvom, čijim je stupanjem na snagu od 1. februara ranije zaprijetio.
Komentarišući govor u Davosu, vojni analitičar Aleksandar Radić <a href="https://www.antenam.net/clanak/radic-tramp-nastupio-ostrije-nego-sto-je-bilo-ko-ocekivao-ide-direktno-protiv-evrope">u izjavi za Antenu M</a> ističe da je Tramp nastupio oštrije nego što je bilo ko očekivao i otkrio im sve karte.
- Sada je jasno da nema teorija zavjera, nema potrebe za nekim dubinskim analizama. Tramp ide direktno protiv Evrope, postavlja svoje uslove i kompromisa nema - ocjenjuje sagovornik Antene M.
Pred američkim saveznicima je, kako naglašava, težak izbor.
- Naravno da je sada svakome od dosadašnjih američkih saveznika postavljen jedan vrlo težak izbor – da li ostati i dalje prijatelj najjačeg na svijetu, naročito sada kada se razgoropadio i lupa šakom o sto, ili pokušati pronaći neki svoj put - ukazuje Radić.
Kada je Evropa u pitanju, podvlači da ona može da se oslanja na savezništvo zemalja koje su članice Evropske unije.
- I to je za njih racionalno i izlaz. Ali biće veliki problem kako će se postaviti zemlje od Kanade koja je na Trampovoj svježoj mapi dio Sjedinjenih Američkih Država, pa tamo do Pacifika, recimo Australije, Novog Zelanda – zemalja koje imaju vrlo snažne motive da budu prijatelji Amerikanaca, ali teško da će moći da prihvate da se slože sa idejom teritorijalne ekspanzije - zaključuje Radić.

Radić: Tramp nastupio oštrije nego što je bilo ko očekivao, ide direktno protiv Evrope

Učesnici panela "Može li Evropa da brani samu sebe" Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu saglasili su se da postoje tenzije unutar Sjevernoatlanstske alijanse (NATO), ali da se one mogu prevazići dijalogom, kao i da se ne sme dozvoliti da Ukrajina bude kolateralna šteta debate o Grenlandu.
Generalni sekretar NATO Mark Rute poručio je da trenutno u Alijansi postoje tenzije, ali toga je bilo i ranije - navodeći kao primjer Grčku i Tursku.
- Neću to komentarisati, ali jedni način da se te tenzije reše je diplomatija - rekao je Rute i naglasio da vjeruje da će se pitanje Grenlanda riješiti na prijateljski način, jer glavno pitanje nije to arktičko ostrvo, već Ukrajina.
Dok mi ovdje razgovaramo, ruski dronovi i projektili napadaju energetsku infrastrukturu Ukrajine, predočio je Rute.
Rute je rekao da je od 1949. godine NATO alijansa evropskih država, Sjedinjenih Američkih Država i Kanade, koji je važan za odbranu ne samo Evrope, već i SAD, Arktirka i Atlantika.
Rute je rekao da je NATO sjevernoatlantska alijansa i da već tu ima mnogo posla, pa se ne bi izjašnjavao o američkom Odboru za mir u Gazi i nečemu što je van Atlantika.
On je, na ponovljeno pitanje o tenzijama između članica Alijanse, rekao da svi treba da budu uvereni da se radi na tome "iza scene, bez javnosti i bez komentara o Grenlandu".
- Jedini način je smislena diplomatija. Arktik i tu je Donald Tramp u pravu. Rusija i Kina pojačavaju akcije na Arktiku, od osam država koje imaju prava, sedam su članice NATO - rekao je Rute.
Rute je predočio i da evropske zemlje unutar NATO ne bi izdvajale pet odsto za odbranu da nije bilo Donalda Trampa.
Predsjednik Poljske Karol Navrocki ocijenio je da je NATO stabilan, solidan, dodajući da su Sjedinjene Države najvažniji bilateralani partner Poljske.
On je iznio očekivanje da će problemi između partnera u Alijansi biti riješeni na diplomatski način, jer je Grenland strateška tačka u geopolitičkoj borbi sa Rusijom.
Na pitanje o planu B ako ne bude dogovora o tom ostrvu, Navrocki je dodao da ipak veruje u diplomatiju, NATO, i saradnju unutar Evropske unije.
Navrocki je, govoreći o tome da li je Ukrajina koletarlna šteta pitanja Grenlanda, naglasio da je to pitanje važno za Poljsku i istočno krilo NATO.
- Problem oko Grenlanda ne znači da ne mislimo o Ukrajini, podržavamo je. Zadovoljan sam, jer se, iako možda sporo, krećemo ka miru. Ne plašim se da smo zbog Grenlanda zaboravili na Ukrajinu - naglasio je on.
Predsjednik Finske Aleksander Stub rekao je da Mark Rute može da smiri tenzije oko Grenlanda i unutar Alijanse, navodeći da su u transatlanstkim odnosnima odnosi direktni i komunikacioni kanali dobri.
- Imamo različite faze - deeskalacije i eskalacije ka deesklaciji - dodao je on i naglasio da Evropa može da se brani, ali nije precizirao da li to može da učini i bez učešća SAD.
- Moramo da razumemo da se ratovi vode na bojnom polju, ali se dobijaju kod kuće - rekao je Stub iznoseći kapacitete finske vojske, pripremljenosti za odbranu, ali ne samo vojske već i civila i njihove zaštite.
Stub ističe i da se ratovi ne vode procentima, već sposobnostima za odbranu.
Govoreći o ruskoj invaziji na Ukrajinu, Stub je ukazao da je to to strateški neuspjeh ruskog predsjednika Vladimira Putina.
- Ono što je Rusija postigla u četiri godine je da uzme 20 odsto ukrajinske teritorije sa milion žrtava, unuštenom ekonomijom, a brine me ruska nevoljnost da okonča taj rat. Sa druge strane, Putin je učinio da se NATO proširi, da povećamo izdvajanja za odbranu i da se Ukrajina okrene Evropi - konstatovao je Stub.
Predsjednica Evropske investicione banke Nadia Kalvinjo rekla je da je EU super sila u istraživanjima, univerzitetima, tehnologiji, ali do sada nije to bio slučaj u odbrani, jer je EU pre svega projekat mira.
- Treba nam vremena za to, ali i tada treba težiti mirovnim rješenjima, multilateralnosti, zajedničkom prosperitetu i stabilnosti, jer to od nas očekuju naša djeca i unuci - naglasila je Kalvinjo.

1250x600

1084x550

Rute: Tramp je u pravu, Rusija i Kina pojačavaju akcije na Arktiku

Članice NATO saveza neće se pozivati na član 5. u slučaju da Sjedinjene Američke Države odluče da vojnom akcijom zauzmu Grenland, izjavio je danas bivši načelnik Generalštaba Vojske Francuske general Pjer de Vilije listu „Žurnal du dimanš".
- Bezbjednosni kišobran koji je do sada postojao zahvaljujući članu 5 raspada se zbog najava američkog predsjednika Donalda Trampa, ali budimo jasni - nećemo se pozivati na taj član da bismo se borili protiv Sjedinjenih Država, koje su centralni stub NATO saveza - rekao je De Vilije.
On je naveo da Sjedinjene Države finansiraju više od 50 odsto svih troškova NATO saveza, zbog čega neće biti rata koji bi vodile druge članice Sjevernoatlantskog saveza protiv Amerike, prenosi Tass.
Francuski general je dodao da je ograničeni kontingent francuskih vojnika poslat na Grenland samo da "procijeni situaciju" i pripremi se za moguće raspoređivanje većih kontingenata.
- Da li je ovo adekvatan odgovor na zahtjeve Sjedinjenih Država, budućnost će pokazati. Moramo pokazati solidarnost unutar EU, prilagoditi se novoj situaciji i pokazati neophodnu snagu, čak i ako ona nije na nivou one koju imaju Sjedinjene Države - rekao je de Vilije.
Prema njegovim riječima, prethodni svjetski poredak, kojim su upravljale međunarodne organizacije, ustupio je mjesto „zakonu sile“.
On smatra da Tramp teži širenju teritorije SAD, zbog čega evropske zemlje moraju „pokazati čvrstinu“, jer će u suprotnom biti doživljene kao slabe i postaće „plijen jačih“.
De Vilije ukazuje da su evropske zemlje „spremne da vode vojne operacije, ali ne i rat“, zbog čega se mora ubrzati naoružavanje evropskih vojski, ali bi obnavljanje njihove sposobnosti da vode ratove moglo da traje oko 10 godina.

Bivši načelnik Generalštaba Vojske Francuske: NATO se neće boriti sa SAD ako zauzmu Grenland

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute izjavio je u nedjelju da je razgovarao sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom o bezbjednosnoj situaciji na Grenlandu i na Arktiku.
- Nastavićemo razgovore o tome i radujem se susretu s njim u Davosu sljedeće nedjelje - napisao je Rute na mreži Iks (X).
On nije naveo nikakve detalje o sadržaju telefonskog razgovora.
Politička i poslovna elita sljedeće nedjelje okuplja se na godišnjem skupu Svjetskog ekonomskog foruma (SEF) u Davosu.
Na forumu se očekuje i nastup američkog predsjednika.
Tramp želi potpuno vlasništvo nad Grenlandom, autonomnom teritorijom Danske, i zaprijetio je uvođenjem viših carina za osam zemalja koje su pristale da doprinesu osobljem za NATO vježbu na Grenlandu.

Rute razgovarao sa Trampom o Grenlandu: Radujem se susretu u Davosu

U Francuskoj je prvi put podnijet parlamentarni predlog koji poziva na povlačenje zemlje iz NATO-a, a inicijativu je pokrenula potpredsjednica Narodne skupštine i članica ljevičarske stranke Nepokorena Francuska (LFI), Klemans Gete.
Rezolucija zahtijeva raskid sa zapadnim vojnim savezom i dolazi u trenutku rastuće sumnje u ulogu SAD i pravac evropske bezbjednosne politike, prenosi „Berliner Cajtung".
Gete je navela da politika Sjedinjenih Američkih Država, uključujući „nezakonitu otmicu predsjednika Venecuele (Nikolasa Madura)", prijetnje Grenlandu, sankcije evropskim zvaničnicima i nametanje trgovinskih sporazuma – pokazuje da SAD „efikasno dodjeljuju EU status vazalne države".
Ona smatra da članstvo Francuske u NATO-u izlaže zemlju strateškom riziku i moglo bi da je uvuče u sukobe koji nisu u skladu sa njenim interesima.
Prema Geteu, izlazak iz NATO-a omogućio bi Francuskoj da povrati vojnu i diplomatsku nezavisnost, postane nesvrstana sila i, zahvaljujući nuklearnom odvraćanju, samostalno brani svoju teritoriju.
Istovremeno, raskid sa savezom ne znači izolaciju, već bi Francuska mogla da poveća svoj međunarodni uticaj i promoviše mirovne inicijative u frankofoniji, Ujedinjenim nacijama, OEBS-u i drugim forumima.
Politički kontekst pokazuje da ovakav potez nije nemoguć: ljevičarski savez LFI ima najjaču frakciju u Narodnoj skupštini, dok desničarski Nacionalno okupljanje, Marin Le Pen, takođe kritikuje NATO.
Predsjednik Francuske Emanuel Makron više puta je izražavao sumnju u pravac alijanse, upozoravajući na prijetnje iz Vašingtona, posebno u vezi sa Grenlandom.
Makron je 2019. čak NATO opisao kao „moždano mrtav".

U Francuskoj podnijet prijedlog za izlazak iz NATO-a

Tamara Klikovac

Varga: Trampov vojni udar u Venecueli uveo svijet u nova pravila igre, vrijeme je za novi NATO

Sjedinjene Američke Države (SAD) razgovaraju sa NATO-om u vezi sa Grenlandom, navodeći da je ta teritorija ključna za nacionalnu bezbjednost SAD-a, kazao je predsjednik te države Donald Tramp.
On je kazao da će SAD, ukoliko nemaju Grenland, imati veliku rupu u nacionalnoj bezbjednosti, posebno kada je u pitanju ono što rade u vezi sa Zlatnom kupolom i ostalim stvarima.
- NATO se bavi nama po pitanju Grenlanda. Grenland nam je jako potreban za nacionalnu sigurnost - rekao je Tramp danas novinarima, prenosi Anadolija.
Tramp nije dao konkretne detalje o vojnim ili sigurnosnim inicijativama na koje se osvrnuo, ali je istakao da SAD aktivno angažuje savez po tom pitanju.
- Razgovaramo s NATO-om - rekao je Tramp.

Tramp: Razgovaramo s NATO-om o Grenlandu

Sedam osoba je ubijeno u noćnom napadu na rudarskom lokalitetu u centralnoj nigerijskoj državi Plateau, saopštila je danas lokalna omladinska grupa, kao i državni zvaničnik.
Plateau je jedna od nekoliko etnički i religijski raznovrsnih unutrašnjih država poznatih kao Središnji pojas, gdje su sukobi između zajednica u posljednjih nekoliko godina odnijeli stotine života.
Nasilje se često prikazuje kao etno-religijski sukob između nomadskih muslimanskih stočara i većinom hrišćanskih farmera.
Udruženje omladine Berom (BYM) je saopštilo da su žrtve, starosti od 15 do 28 godina, ubijene kasno u srijedu, u onome što su opisali kao dio obrasca koordinisanih napada na Berom zajednice. Reuters nije mogao nezavisno potvrditi ko stoji iza napada.
Emanuel Solomun, visoki savjetnik guvernera Plateau, potvrdio je da je sedam osoba ubijeno u napadu.
Policija Plateaua se odmah nije oglašavala, ali portparol Operacije Sigurno utočište, vojne jedinice u državi, rekao je da su vojnici na licu mjesta pronašli sedam tijela i ispaljene metke, dodajući da su žrtve bili rudari koji su ostali na lokalitetu uprkos zabrani noćnog rudarenja.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp je rekao da su nigerijski hrišćani progonjeni i ubijani u rekordnom broju, i prije mjesec dana pokrenuo vazdušni udar na navodne počinioce.
Nigerijska vlada negira da postoji sistematski progon hrišćana, ali tvrdi da se bori protiv islamista i drugih nasilnih grupa koje napadaju i muslimanske i hrišćanske civile, često radi otkupa.

Sedam rudara ubijeno u Nigeriji, saopštili zvaničnici

Predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović je ušao u zgradu Skupštine Glavnog grada kako bi gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću uručio odluku Skupštine opštine (SO) Zeta o zabrani realizacije projekta izgradnje sistema za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu. Mještani Zete koji se protive izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu okupili su se ispred Skupštine Glavnog grada. Među okupljenim građanima su lider i poslanik Demokratske narodne partije Milan Knežević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260123110144_4efeb8a566754b136b71cf4f1e6a8b09ad409a16b63efcabf83794e7e6138e75.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260123110144_4efeb8a566754b136b71cf4f1e6a8b09ad409a16b63efcabf83794e7e6138e75" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Mihailo Asanović"> </figure>  - Pokazali smo snagu i solidarnost kao malo ko u Crnoj Gori. Molimo vas danas da se ne izazove nijedan incident. Mi tražimo razgovore i pregovore - poručio je Knežević Knežević je &nbsp;prethodno zamolio da se upute ka Zgradi opštine. - Molimo vas da ne izazovemo nijedan incident, mi tražimo razgovore i tražimo pregovore. Očekujemo da Mujović primi delegaciju Opštine Zeta, i da razgovaraju na bazi argumenata i činjenica bez ikakvog stvaranja vještačkih podjela između Zećana i Podgroičana. Želim da pošaljem poruku našim komšijama Podgoričanima da ovo nema nikakve veze sa njima, da oni nijesu naši neprijatelji već naši kumovi, braća prijatelji. Sjutra da im zatreba prvi bi ih branili Zećani, kao što su to radili kroz vjekove. Podgorica nije naš neprijatelj - poručio je Knežević. &nbsp; Protest je na društvenim mrežama najavio lider Demokratske narodne partije Milan Knežević. Kako je najavljeno, tokom protesta će gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću biti uručena odluka Skupštine opštine (SO) Zeta o zabrani realizacije projekta izgradnje sistema za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.&nbsp; Za usvajanje te odluke su na sjednici SO Zeta glasali nezavisni i odbornici koalicije Za budućnost Crne Gore, dok je dvoje odbornika Demokrata bilo uzdržano. Gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda zvanično je počela 30. decembra prošle godine uz protivljenje mještana Botuna. Na gradilištu bilo mirno.&nbsp; Lokaciju obezbjeđuje policije, a ekipa Media Biroa je tada zabilježila da na gradilištu radove trenutno sprovodi jedan bager. Na gradilištu su prethodno postavljene kamere, kao i finansijske i gradilišne table. Kako piše Dan, na gradilište postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda Podgorice u Botunu sinoć je oko 21 sat dopremjeno nekoliko građevinskih mašina, a to su rekli mještani koju su i snimili istovar mehanizacije. &nbsp; Prema gradilišnoj tabli rok u kojem postrojenje mora biti izgrađeno je 31. maj 2028. godine.&nbsp; Naznačeno je da su investitori izgradnje Glavni grad i Vodovod, da je tehničku dokumentaciju radila firma „Nik kom“, a da je reviziju radila komisija za vršenje revizije projektne dokumentacije gdje je vodeće revident Goran Sekulić.&nbsp; Na tabli je naznačeno da je izvođač radova Kuzu – Alkatraš iz Turske, a da će stručni nadzor raditi njemačka firma Fichtner GmbH &amp; Co KG.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260123110124_18c19ddcf11b1fd557504e59e2dda537f907408f73c8bb601a6b2a0313a218de.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260123110124_18c19ddcf11b1fd557504e59e2dda537f907408f73c8bb601a6b2a0313a218de" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Botunjani ispred Opštine "> </figure>  <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FBOjSfdNXCBk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FTfJUt0z7XWQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Asanović ušao u zgradu Glavnog grada; Knežević: Mi tražimo razgovore i pregovore, Podgorica nije naš neprijatelj

Novinarstvo zasnovano na profesionalnosti, odgovornosti i slobodi izražavanja predstavlja važan oslonac demokratskog društva, kazao je gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković u čestitki novinarkama i novinarima povodom 23. januara, Dana novinara Crne Gore.
Kako je istakao, pravovremeno i tačno informisanje javnosti ključno je za povjerenje građana i transparentno funkcionisanje institucija, kao i za jačanje demokratskih procesa u društvu.
Đurašković je kazao i da Prijestonica Cetinje cijeni ulogu slobodnog i nezavisnog novinarstva i ostaje posvećena otvorenom dijalogu i saradnji sa medijima, u cilju odgovornog informisanja javnosti.
Svjestan složenosti savremenog medijskog okruženja, izražavam poštovanje svim novinarkama i novinarima koji svoj posao obavljaju u skladu sa etičkim principima. Uz želju za uspješan dalji rad i očuvanje integriteta novinarske profesije, još jednom vam čestitam Dan novinara Crne Gore - zaključio je Đurašković.&nbsp;

Đurašković: Novinarstvo zasnovano na profesionalnosti je važan oslonac demokratskog društva

OO Bošnjačke stranke Bar pozdravlja realizaciju prenosa vlasništva nad parcelom u Podgorici sa Glavnog grada na Islamsku zajednicu u Crnoj Gori, te poziva Opštinu Bar da obezbijede parcelu za izgradnju džamije u Novom Baru. Oni poručuju da je ovaj primjer iz Podgorice dobar način ophođenja prema pitanjima od interesa za građane. - Aktuelni i bivši gradonačelnici Podgorice, gospodin Saša Mujović i Ivan Vuković, na djelu su pokazali da se tamo gdje ima volje nalazi i način da se rješavaju pitanja od interesa za građane - ističe se u saopštenju. Istovremeno, iz OO BS Bar pozvali su nadležne u lokalnoj samoupravi, na čelu sa predsjednikom Opštine Bar, Dušanom Raičevićem da odgovore dugogodišnjem zahtjevu Medžlisa IZ u Baru, a po pitanju obezbjeđivanja parcele za izgradnju džamije u Novom Baru.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026012311018_6f68ee40206f22368720fc32b3c562beb3f502975a21d5399025540c34ea02c6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026012311018_6f68ee40206f22368720fc32b3c562beb3f502975a21d5399025540c34ea02c6" data-rendition-name="original" width="1229" height="1536" loading="lazy" alt="BS"></figure>  - Koristimo ovaj lijepi povod i primjer da još jednom pozovemo predsjednika Opštine Bar Dušana Raičevića i aktuelnu većinu u Baru da postupi po zahtjevu Islamske zajednice i da u najkraćem roku pozovu predstavnike IZ na razgovor i iznađu rješenje za ovo pitanje. To je, prema njihovim riječima, obaveza Opštine Bar prema građanima islamske vjere u Baru. - A neispunjenje te obaveze je diskriminacija po osnovu vjere što nije u duhu Bara i Crne Gore - navodi se u obraćanju OO BS Bar.

Tag: nato