Agencija za nabavke NATO-a suspendovala je iz nadmetanja za nove ugovore najveću izraelsku firmu za proizvodnju oružja Elbit Sistems (Systems).
Agencija NATO-a za podršku i nabavke (NSPA) je u centru širokog skandala sa korupcijom, a sadašnji i bivši zaposleni su pod istragom zbog podmićivanja, piše istarživačka platforma "Prati novac" (Follow the money FTM).
Nekoliko osumnjičenih je uhapšeno u maju u policijskim racijama u sedam zemalja.
Navodno su firme iz odbrambene industrije plaćale mito potencijalno vrijedan nekoliko miliona eura kako bi obezbijedile ugovore preko NSPA za snabdijevanje NATO članica.
Dokumenti koje je dobila FTM pokazuju da je NSPA suspendovala Elbit Sistems – vodećeg dobavljača za NATO – 31. jula.
Nekoliko njenih tekućih ugovora je na čekanju, a firmi je zabranjeno da učestvuje na novim tenderima.
FTM takođe navodi da je ključna osoba povezana sa Elbit Sistems, državljanin Italije Elia E. koji je na međunarodnoj potjernici zbog korupcije.
Belgijsko tužilaštvo potvrdilo je da za njim postoji međunarodna potjernica i da je ona izdata 30. septembra.
Osim za korupciju taj šezdesetogodišnjak osumnjičen je i za učestvovanje u kriminalnoj grupi.
On još nije uhapšen i moguće je da putuje pod lažnim imenom, prenosi FTM.
Iako ne postoje javne informacije koje Elia E. povezuju sa firmom Elbit Sistems, ljudi koji su upoznati sa slučajem tvrde da je on konsultant te kompanije.
Elbit Sistems trenutno nije pod istragom.
Istrage o korupciji u NSPA su u toku u Belgiji i Luksemburgu, gdje se nalazi njeno sjedište.
Dvije istrage koje su pokrenule američke vlasti iznenada su obustavljene u julu, što je pokrenulo pitanja političkog miješanja, kako je FTM otkrio u oktobru.
Odgovorna za pomoć vladama i samom NATO-u u kupovini vojne opreme, prihodi NSPA su značajno porasli od invazije Rusije na Ukrajinu 2022. godine.
Projektovano je da će agencija ove godine potrošiti ukupno 9,5 milijardi eura na sve svoje ugovore, što je iznos koji se skoro utrostručio od 2021. godine.
Elbit Sistems je najveći proizvođač oružja u Izraelu sa prometom od skoro sedam milijardi dolara u 2024. godini, a proizvodi dronove, tenkove i municiju.
Nekoliko ugovora, koje je NATO dodelio Elbitu, pod suspenzijom je, što je omelo distribuciju oružja za nekoliko NATO članica.
Portparol Elbit Sistems nije komentarisao ove navode.
- Kompanija održava sveobuhvatni program usklađenosti i posluje u potpunosti u skladu sa industrijskim standardima - rekao je on.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

NATO suspendovao najveću izraelsku firmu za proizvodnju oružja

Ministar javne uprave Maraš Dukaj boraviće 4. i 5. decembra 2025. godine u zvaničnoj posjeti Evropskoj komisiji i sjedištu NATO saveza u Briselu, saopšteno je iz ovog ministarstva.
- Tokom boravka u Briselu, ministar Dukaj će imati priliku da se sastane sa predsjednikom Upravnog odbora Federalne služba za administrativnu politiku i podršku BOSA, Nicom Waeyaertom, direktorima-generalima Evropske komisije, Gertom Jan Koopman iz Direktorata za proširenje i istočno susjedstvo (DG ENEST), Stevenom Questom iz Direktorata za ljudske resurse i bezbjednost (DG HR), kao i Olivierom Salles iz Evropske kancelarije za selekciju osoblja (EPSO)- navodi se u saopštenju.
Ovi razgovori pružiće priliku za razmjenu iskustava o najboljim evropskim praksama, kao i za dodatnu podršku Evropske komisije u sprovođenju reformi koje su od ključnog značaja za dalji napredak u procesu pristupanja EU.
- U sjedištu NATO saveza ministar će se sastati sa pomoćnikom generalnog sekretara za sajber i digitalnu transformaciju, Jeanom Kingombeom. Razgovori će biti fokusirani na jačanje kapaciteta u oblastima sajber bezbjednosti, digitalne infrastrukture i otpornosti institucija, posebno imajući u vidu savremeni bezbjednosni kontekst i rastuće rizike u digitalnom prostoru- poručili su iz Ministarstva javne uprave.

500x500

1250x600

1084x550

Dukaj u zvaničnoj posjeti Evropskoj komisiji i sjedištu NATO-a

Na Balkanu bijesni hibridni rat, a Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Bugarska su pod najvećim napadom - ocijenio je u emisiji "24 sata", na Televiziji E, profesor na Vojnoj akademiji "General Mihailo Apostolski" i bivši ministar unutrašnjih poslova Sjeverne Makedonije Oliver Andonov.
Kako naš sagovornik navodi, razlog tome je što se Crna Gora mora destabilizovati i zaustaviti u putu ka Evropskoj uniji, dok Sjeverna Makedonija ne smije da krene u pregovore za Evropsku uniju.
- Bugarska se unutar Evropske unije mora destabilizovati, a Srbija se mora držati kao hladan partner Rusije koji može uticati i na Bosnu, i na Crnu Goru i na Sjevernu Makedoniju. Tu svakako dolazi i uticaj iz Mađarske koji je i politički i ekonomski - naveo je Andonov.
Komentarišući nedavna hapšenja crnogorskih građana koji su se borili na strani Rusije u ratu u Ukrajini, kao i na upozerenja opozicije na podizanje nelegalnih objekata od ruskih državljana za koje se sumnja da su regrutni centri, profesor kaže da je sasvim moguće da ta dešavanja promaknu vlastima, jer se slično desavalo i u Sjevernoj Makedoniji.&nbsp;
Smatra da je crnogorska Vlada dužna da sprovede preventivne mjere službi bezbjednosti, te da &nbsp;je pitanje kako su crnogorski državljani regrutovani.
- To je taj dio ruskog globalnog, odnosno za nas ovdje na Balkanu, regionalnog uticaja i hibridnog rata - zaključio je Andonov.
<h2>Rješenje</h2>
Iako su na stolu dva plana - američki i evropski - za rješenje ukrajinske krize, treba prema njegovim riječima napomenuti da postoje sumnje u američki plan da on nije isključivo američki, što predstavlja ozbiljan upad u međunarodne odnose i upad unutar američke diplomatije i donošenja odluka.
- Plan koji je predlaže Evropska unija je veoma povoljniji, veoma konsolidovaniji za Evropsku uniju, NATO, a pogotovu za Ukrajinu. Kada ulazimo u mirovne pregovore u ratu koji je počela Rusija, jer je ona agresor na Ukrajinu, moramo imati imati u vidu i interes Ukrajine na prvom mjestu, jer je ona dio Evrope, a tek nakon toga ulogu SAD-a u prijedlogu mirovnih sporazuma. Onda moramo imati u vidu ratne ciljeve koje je Rusija uspostavila počinjanjem rata u Ukrajini. Na kraju, što nije nimalo manje važno, implikacije koje će se odnositi na narušavanje međunarodnog poretka nakon Drugog svjetskog rata. To je prije svega promjena granica silom, odnosno ucjene jačih nad slabijima - istakao je Andonov.&nbsp;
Ne smatra vrijednim komentarisiti postupke američkog izaslanika Stiva Vitkofa nakon kompromitujućih transkripata, telefonskih razgovora i način na koji je sačinjen prijedlog plana od 28 tačaka koji su postavljeni kao prijedlog SAD-a.&nbsp;
- Ozbiljno se pitam da li Vitkof radi za američku administraciju ili možda radi za Putinovu administraciju - naveo je Andonov.
Podsjeća da je osnovni cilj napraviti rješenje koje ne bi ugrožavalo teritorijalni integritet Ukrajine, a već se na djelu može vidjeti kako izgleda ugrožavanje teritorijalnog integriteta te zemlje.
- Ako podrazumijevamo pod ustupke ljudska prava ruske manjine u Ukrajini, to mora Ukrajina da učini. To se ne može izbjeći i ne treba se izbjeći, jer je to dio kopenhaških kriterijuma poštovanja ljudskih prava, tako da region gdje živi većinom rusko stanovništvo, Rusi kao državljani Ukrajine, moraju dobiti sva maksimalna prava i oblik autonomije, jezik i kulturu. To ne znači promjenu granica, to znači da bi ti regioni ostali pod centralnom upravom Ukrajine, ostali bi dio ukrajinske teritorije. Garancije po pitanju bezbjednosti Ukrajine su već 1994. godine potpisane Budimpeštanskim ugovorom, trebaju se vratiti, jer su tada garantovali i SAD i Evropa, tadašnja Rusija pod Jeljcinom, da će Ukrajina biti sigurna. Ovo što se danas događa je sasvim suprotno od toga - smatra Andonov.&nbsp;
Rusija bi, kako dodaje, zauzvrat mogla da dobije da se ne raspoređuju NATO trupe na teritoriji Ukrajine.
- To ne znači da ne može Ukrajina biti članica NATO-a, jer ne možete zabraniti jednoj suverenoj državi da se priključi ili izađe iz saveza, ali bi mogli da mogle da imaju neki popustljiv sporazum u kome bi NATO snage mogle da imaju izvan Ukrajine. Kad pričamo o ratu u Ukrajini, to je više izgovor ruske diplomatije. Zbog samog ulaska Ukrajine u Evropsku uniju ona bi na jedan specifičan način dobila ugovor o zajedničkim resursima i stvaranjem evropskih snaga, koje su u procesu stvaranja kao Koalicija voljnih, Ukrajina bi opet bila na neki poseban način članica NATO-a - naglasio je Andonov.&nbsp;
<h2>Pregovori</h2>
Dodaje da je Evropa direktno pogođena ratom u Ukrajini, jer je to evropska teritorija i evropski bezbjednosni prostor, a cilj Rusije je, kako tvrdi, da izbaci Evropu iz pregovora da ne bi Evropa bila sigurnosni akter na svjetskoj političkoj sceni.&nbsp;
Smatra da je uloga Evrope stopostotno potrebna i Evropa mora biti prisutna na svim pregovorima o Ukrajini i dati svoje prijedloge i viđenja, jer se tiče Evrope teritorijalno.
- Ako bi se to desilo onda bi se postavilo pitanje kakva je uloga Evrope i po pitanju centralne Evrope. Šta bi spriječilo Putina da dođe u dodir i sa centralnom Evropom, posebno imajući u vidu razvoj režima na Balkanu, gdje i mi kao Sjeverna Makedonija imamo problem upravo zbog naše Vlade i njenih političkih opredjeljenja da produžimo pregovore sa Evropskom unijom. Vidite šta je događa u Srbiji, vidite uticaj Srbije na Crnu Goru, onda vidite šta se događa u Mađarskoj, pa uticaj Mađarske u Sjevernoj Makedoniji. Vidite šta se događa u Slovačkoj, kako se ponaša (Robert) Fico i sada ovo što se događa Češkoj. Nijesu slučajna ta pomijeranja unutar država Centralne Evrope da bi to moglo nakon pada Ukrajine, koji je brana Evropi u ovom momentu, mi bi to mogli istorijski u našim krajevima reći da je to vojna krajina sada za sprečavanje ruskog direktnog uticaja na &nbsp;Evropu i na Balkanu. Mi bi imali ozbiljan problem, imala bi Evropa u centralnom dijelu ozbiljan problem i problem u Istočnoj Evropi - ocijenio je Andonov.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DVGTokRa0G6Q&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Andonov: Na Balkanu bijesni hibridni rat, Crna Gora se mora destabilizovati i zaustaviti u putu ka EU

Sjevernoatlantski savez razmatra mogućnost „preventivnog udara“ na Rusiju kao odgovor na sve intenzivnije hibridne napade, izjavio je predsjedavajući Vojnog komiteta NATO-a, admiral Đuzepe Kavo Dragone, u intervjuu za Fajnenšel tajms.
Dragone je poručio da se Savez nalazi u fazi promjene strategije.
 
 - Razmišljamo o agresivnijem i proaktivnijem pristupu, umjesto da samo reagujemo- kazao je on, dodajući da se „preventivni udar“ može tumačiti kao odbrambena mjera, iako izlazi iz okvira tradicionalnog načina djelovanja NATO-a.
Prema njegovim riječima, najveći izazov u sprovođenju takvih mjera predstavlja pitanje nadležnosti i utvrđivanje ko bi bio odgovoran za operacije.&nbsp;
- Zemlje NATO-a imaju mnogo više ograničenja u odnosu na naše protivnike — zbog etike, zakona i podjele nadležnosti- rekao je Dragone.
On je naglasio da Savez mora pronaći djelotvoran odgovor na, kako je naveo, „agresivne akcije Rusije“.
 
 - Kako postići odvraćanje — kroz akcije odmazde ili preventivne udare — nešto je što tek moramo detaljno analizirati- zaključio je admiral.
Fajnenšel tajms podsjeća da NATO već ima primjer uspješnog odvraćanja: nakon pokretanja misije Baltic Sentri, koja prati kritičnu infrastrukturu u Baltičkom moru, prestali su incidenti oštećenja podmorskih kablova, kojih je bilo više do 2024. godine.
U isto vrijeme, rastu zabrinutosti u Evropskoj uniji zbog sabotaža i sve češćih incidenata sa dronovima. Neke države članice razmatraju „odmazdne mjere“ protiv Rusije, uključujući ofanzivne sajber operacije i brze vojne vježbe.
- Evropa i NATO treba da se zapitaju koliko dugo smo spremni da tolerišemo ovakav hibridni rat i da li treba da razmotrimo aktivnije djelovanje- izjavio je poslanik Bundestaga Florian Han.

NATO razmatra „preventivni udar“ na Rusiju kao odgovor na hibridne napade

Američki državni sekretar Marko Rubio najvjerovatnije neće prisustvovati sastanku ministara spoljnih poslova NATO-a u Briselu 3. decembra, što bi predstavljalo neuobičajeno odsustvo najvišeg američkog diplomate sa ključnog transatlantskog skupa, navodi Rojters.
Zamjenik državnog sekretara Kristofer Landau predstavljaće Sjedinjene Američke Države, naveo je jedan od zvaničnika koji je insistirao na anonimnosti. Razlozi zbog kojih Rubio planira da preskoči sastanak nisu jasni, a njegove odluke mogle bi da se promijene u posljednjem trenutku.
Njegovo moguće odsustvo uslijediće u trenutku kada američki i ukrajinski zvaničnici pokušavaju da usaglase stavove o planu američkog predsjednika Donalda Trampa za okončanje ruske invazije na Ukrajinu, dok pojedine evropske diplomate izražavaju nezadovoljstvo što su, kako tvrde, izostavljene iz procesa.
NATO obično održava dva zvanična ministarska sastanka godišnje, a izostanak američkog državnog sekretara izuzetno je rijedak. Tokom Trampovog prvog mandata 2017. godine, tadašnji državni sekretar Reks Tilerson prvobitno je planirao da preskoči aprilsku sjednicu, ali je sastanak potom pomjeren kako bi se uskladio s njegovim rasporedom.
- NATO svake godine organizuje brojne sastanke ministara, i dok većinu saveznika u većini prilika predstavljaju ministri, nije neuobičajeno da okolnosti spriječe ministra da prisustvuje cijelom ili dijelu sastanka NATO-a - rekao je zvaničnik Alijanse.
Rubijovo odsustvo, navodi Rojters, moglo bi da produbi pitanja o posvećenosti Vašingtona evropskoj bezbjednosti, koja je već dovedena u pitanje posljednjih godina, budući da je Tramp više puta dovodio u sumnju neophodnost NATO-a i nagovještavao mogućnost povlačenja iz Alijanse.
Landau, koji će prisustvovati umjesto Rubia, ranije je u jednoj objavi na mreži Iks, koju je kasnije obrisao, doveo u pitanje potrebu za NATO-om.

Rubio se neće pojaviti na sastanku NATO-a

Penzionisani general-potpukovnik američke vojske Ben Hodžis je, u intervjuu za Euronews, objasnio zašto je Vašingtonu potrebna Evropa i zašto bi poraz Ukrajine imao negativne posljedice i za SAD.
Mirovni plan koji su sastavile Rusija i SAD, a kojim se predlaže kraj ruske invazije na Ukrajinu u punom obimu, izazvao je neizvjesnost, posebno među Evropljanima koji nijesu uključeni u proces. Jedno od glavnih pitanja u ovom trenutku jeste može li se Evropa i dalje oslanjati na poredak zasnovan na pravilima, koji je decenijama oblikovao njenu bezbjednost, sa Sjedinjenim Državama kao zaštitnikom, ili je ovo otvorilo vrata daljem nastojanju Rusije da destabilizuje njeno neposredno susjedstvo i ostatak kontinenta.
- Evropa je najveći američki trgovinski partner. Američki prosperitet zavisi od evropskog prosperiteta. Evropski prosperitet zavisi od evropske stabilnosti i bezbjednosti, kojoj šteti ovaj rat koji je Rusija započela. Zato je pobjeda u ovom ratu protiv ruskog agresora toliko važna. Osim toga, ako se Rusija ne zaustavi u Ukrajini i rat se nastavi na teritoriji NATO-a, mogli bismo se naći u stvarnom kinetičkom sukobu s Rusijom. Odvraćanje Kine takođe igra veliku ulogu. Kinezi prate da li smo ozbiljni u pogledu suvereniteta i međunarodnog prava i da li smo pouzdan partner. Konačno, Rusija održava Iran i Sjevernu Koreju. Ako ste zabrinuti zbog ove dvije zemlje, pobjeda nad Rusijom dodatno ih izoluje, što smanjuje štetu koju mogu nanijeti Izraelu ili Južnoj Koreji - kazao je Ben Hodžis.
Na pitanje jesu li SAD i dalje pouzdan partner NATO-a, odgovara da misli da da. 
- Ali mislim da je nesrećno što ljudi uopšte postavljaju ovo pitanje, jer je Trampova administracija stvorila sumnju u to da li će SAD reagovati. To je problem. Rusi bi mogli napraviti opasnu pogrešnu procjenu ako povjeruju da SAD ne želi učiniti ništa osim izdavanja saopštenja. Ta percepcija povećava rizik od ruskog uplitanja. Sada, dok pratim šta je administracija uradila i rekla u proteklih deset mjeseci, može se vidjeti da je prioritet broj jedan zapadna hemisfera — Sjeverna i Južna Amerika - istakao je Hodžis.
Drugi prioritet je, dodaje on, indo-pacifički region, iako je to uglavnom u ekonomskom smislu. Treći prioritet će, kaže Hodžis, vjerovatno biti Bliski istok.
- Pošto administracija prvenstveno ima transakcioni, a ne vrijednosni ili tradicionalni pristup strategiji i diplomatiji, mnogo toga svodi se na sklapanje poslovnih dogovora. To znači da je Evropa vjerovatno na četvrtom mjestu po prioritetima. Najvjerovatnije ćete vidjeti smanjenje američkog vojnog prisustva ovdje, kao što su nedavno već najavili smanjenje prisustva američke vojske u Rumuniji - objasnio je Hodžis.
Smatra da je skoro neizvježno smanjenje broja vojnika i u Njemačkoj.
- Već su mnogo govorili o tome tokom Trampovog prvog mandata, ali onda se, paradoksalno, broj američkih vojnika trajno raspoređenih u Njemačkoj povećao u tom periodu. Sada mislim da su odlučniji da to zaista i urade. Nema mnogo toga što imamo u Evropi, a posebno što američka vojska ima u Evropi. Ono što američka vojska ima u Evropi nije neophodno na Pacifiku, ali bi se moglo smanjiti kako bi se oslobodio novac i resursi. Mislim da će se američka vojska uopšte smanjiti, a dio tog smanjenja doći će iz Evrope - poručio je američki general za Euronews.

Penzionisani američki general: Ako ih ne zaustavimo rat dolazi na teritoriju NATO-a

U nizu nebuloza koje su se našle među 28 tačaka rusko-američkog nacrta mirovnog plana za okončanje ruskog rata protiv Ukrajine, jedna je posebno zastrašujuća.
Rečenica koja kaže da će započeti „dijalog između Rusije i NATO-a, uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država, kako bi se riješila sva bezbjednosna pitanja i stvorili uslovi za deeskalaciju“, zvuči čudno jer ignoriše činjenicu da Amerika u NATO-u nije posrednik, već najvažnija NATO-saveznica bez koje nema ni saveza. Ta rečenica zvuči i kao pobjeda ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji konstantno govori o tome da želi s Amerikancima razriješiti „korijenske uzroke“.
Konačno, ta rečenica implicira da je američki predsjednik Donald Tramp već promijenio stranu svoje zemlje — da je prešao iz NATO-ovih redova na stranu Putina. To smo već dugo nagađali, upozoravali da se upravo to događa, ali je svejedno šokantno vidjeti da je to sada stavljeno i na papir, makar i papir koji je samo nacrt i koji može biti prekrojen do konačne verzije mirovnog sporazuma o Ukrajini. Čak i da se to sada izbriše iz tog dokumenta, Trampov poriv da tretira NATO kao nešto strano i nemilo, a da više bliskosti i razumijevanja pokazuje prema Putinu, očito ostaje kao nešto što će se stalno vraćati tokom njegove vladavine. Pa ako prođe — prođe. Posljedice toga su destabilizujuće za NATO i za kakvu-takvu slogu demokratskog Zapada. Ako lider slobodnog svijeta mijenja stranu u igri, to više nije ista igra i to više nije isti svijet.
Moguće je da će ovakvi Trampovi potezi, usklađeni s Putinom, reinterpretirati posthladnoratovski poredak i ispisati novu verziju završetka Hladnog rata. A to onda može imati ozbiljne posljedice za sve države u Evropi, pa i za Hrvatsku, koja se za slobodu i nezavisnost izborila u kontekstu širenja prostora slobode u Evropi, koji se sada možda sužava. To može imati posljedice i za sve druge države u svijetu: nije slučajno da je kineski predsjednik Si Ðinping u ponedjeljak inicirao telefonski razgovor s Trampom, u kojem je, prema kineskim izvorima, naglasio da je „povratak Tajvana Kini važna komponenta poslijeratnog međunarodnog poretka“. Američki saveznici oko Kine takođe primaju zbunjujuće signale — kao i američki saveznici u Evropi po pitanju Rusije. Pitaju se da li je Tramp promijenio stranu Amerike i, ako jeste, gdje to ostavlja njih i njihove države.
Mirovni prijedlog s 28 tačaka, ma koliko bio sramotan i loš, stvorio je zamah koji će možda uroditi nekim primirjem u Ukrajini. U kojem obliku — to je još uvijek u procesu pregovaranja. Tih 28 tačaka ponižavajuće je za Ukrajinu i u sadržaju i u načinu na koji je prijedlog najprije uobličen između Amerikanaca i Rusa, a potom predstavljen Ukrajincima kao ultimatum koji moraju prihvatiti u par dana. Ponižavajuće je i za NATO i za sve evropske saveznike. Uprkos svemu tome, tih 28 tačaka stvorilo je zamah jer se svi saveznici boje da Tramp može učiniti mnogo veću štetu, jer su dosad naučili da mu prilaze laskanjem, makar i sa začepljenim nosem, i jer svi pristaju na taj neki čudan ples.
Iz nacrta koji se zakotrljao s 28 tačaka navodno su, tokom vikenda, izbrisane sporne stvari koje se tiču NATO-a i Evrope, ali to ne znači da se Trampovi porivi slabljenja NATO-a i Evrope neće vratiti u nekom drugom obliku ili u nekom drugom trenutku. Događa se to da je Tramp promijenio stranu Amerike i da je Rusija, čini se, našla način da utiče na mijenjanje NATO-ove politike. Što, kako uočava Klaudija Major iz tink-tenk instituta German Marshall Fund, nije pošlo za rukom ni Staljinu.

Tramp je promijenio stranu i dopušta Rusiji da mijenja NATO-ovu politiku

Više od 150 hrvatskih vojnika pridružiće se NATO mirovnoj operaciji KFOR na Kosovu, zemlji čija je bezbjednost važna za stabilnost cijelog regiona, saopštilo je danas Ministarstvo odbrane Hrvatske.
Hrvatske snage učestvuju u operaciji KFOR od 2009. godine sa oko 2.400 ljudi, od kojih je 140 žena. Sada se u tu zemlju šalje 151 pripadnik Oružanih snaga, koji su sprovedeni u kasarnu „3. gardijske brigade Kuna" u Đakovu.
Najveća komponenta 44. kontingenta, koji će biti raspoređen na tri lokacije, je motorizovana pješadijska četa, a uključuje i avijacijsku i štabnu komponentu, kao i one za savjetovanje i razvoj Kosovskih bezbjednosnih snaga i medicinski tim.
Hrvatski vojnici učestvuju u deset međunarodnih operacija, misija i aktivnosti sa ukupno 297 pripadnika.
Potpredsjednik Vlade i ministar odbrane Ivan Anušić rekao je da „svi imaju riječi hvale za pripadnike Oružanih snaga u misijama i operacijama širom svijeta - saopštilo je ministarstvo.

U misiju NATO-a na Kosovu odlazi 151 hrvatski vojnik

Saradnja i zajednički napori u pravcu kontinuirane adaptacije i unapređenja kapaciteta obavještajnog odgovora na aktuelne i nadolazeće prijetnje po Alijansu i saveznice ima poseban značaj, naročito imajući u vidu promjenjivu prirodu geopolitičkih okolnosti na globalnom planu, kao i specifičnu kompleksnost pojedinih regionalnih izazova.
Ovo je ocijenjeno na sastanku direktora Agencije za nacionlnu bezbjednost Ivice Janovića na sastanku sa pomoćnikom generalnog sekretara NATO za obavještajne i bezbjednosne poslove Skotom Brejom u Briselu.
- Bilateralni razgovori su bili fokusirani na prioritetne strateške pravce djelovanja i postavljanja savezničke obavještajne zajednice u odnosu na savremene i anticipirane bezbjednosne izazove - kazali su u ANB-u.&nbsp;
Razmotrene su i aktuelne reformske aktivnosti u ANB, sa posebnim akcentom na inicirano unapređenje zakonodavnog okvira.&nbsp;
- Brej je izrazio punu podršku ANB-u i njenim pokrenutim reformskim procesima - kazali su u ANB-u.

Janović sa Brejom: Unapređenje kapaciteta obavještajnog odgovora na nadolazeće prijetnje po Alijansu i saveznice

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani izjavila je da je za Kosovo članstvo u NATO-u mnogo važnije i hitnije od integracija u Evropsku uniju.
- NATO vidim kao hitniji prioritet od evropskih integracija. EU će potrajati, čak i nakon što dobijemo status kandidata. Vjerujem da je NATO u ovom trenutku važniji za region. Za nas, biti u Alijansi znači biti bezbjedan- izjavila je Osmani u intervjuu iz Berlina za Politiko.
Ona je naglasila da Rusija kao interes na Balkanu ima destabilizaciju regiona, zbog čega je potrebna snažnija prisutnost Sjevernoatlantske alijanse.
- Vjerujem da je u strateškom interesu Alijanse da se proširi i na zapadni Balkan, posebno na Kosovo i Bosnu- navela je predsjednica Kosova, prenosi Telegrafi.
Osmani je izrazila uvjerenje da Kosovo već ispunjava osnovne kriterijume za ulazak u NATO.
- Naša vojska je izgrađena i obučena prema NATO standardima. Već postoji veliki stepen interoperabilnosti. Mi već trošimo više od dva posto budžeta na odbranu, što je kriterijum NATO-a. U roku od četiri godine planiramo da udvostručimo budžet za odbranu i dostignemo izdvajanja do četiri posto BDP-a- istakla je Osmani.
Kosovska predsjednica je naglasila da bi članstvo u NATO-u bilo ključna garancija bezbjednosti Kosova i stabilnosti regiona.&nbsp;

Osmani: Članstvo u NATO-u važnije za Kosovo od EU integracija

Ustavni sud Crne Gore danas će u 12:30 sati svečano uručiti nagrade studentima prava za tri najbolja eseja na temu „Od slobode do ustavnosti - žive li još ideali Nikoljdanskog ustava u savremenoj Crnoj Gori?“
Konkurs za najbolji studentski esej je raspisan povodom obilježavanja 120 godina od donošenja prvog crnogorskog krovnog akta - Ustava za Knjaževinu Crnu Goru.
Na svečanosti će se obratiti predsjednica suda Snežana Armenko, dok će tri nagrađena studenta pročitati odlomke iz svojih radova.

Ustavni sud danas uruče nagrade studentima prava za tri najbolja eseja

Inspektor za strance Granične policije Đ.B. (29) uhapšen je zbog sumnje da nije kontrolisao strane državljane koji rade na gradilištima u Kolašinu i tako sebi pribavio imovinsku korist.
- Sumnja se da je Đ.B. u svojstvu službenog lica, prilikom kontrole stranih državljana koji rade na gradilištima u opštini Kolašin kontinuirano tokom druge polovine 2025. godine, nevršenjem svoje službene dužnosti i nepreduzimanjem mjera i radnji koje je bio dužan da učini, omogućio stranim državljanima boravak i rad suprotno Zakonu o strancima, na koji je način pribavio protivpravnu imovinsku korist za sebe i drugoga - saopšteno je iz Uprave policije.
Njemu se na teret stavlja zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju, a procesuiran je u okviru akcije kodnog naziva „Baku“.
Oni poručuju da šalju jasnu poruku da je proces integriteta nužnost i konstanta.
- Kako za otkrivanje nezakonitog djelovanja i zloupotreba policijskih službenika iz prethodnog perioda, tako i u aktuelnom periodu, te će se odlučno i neselektivno suprotstaviti korupciji i zloupotrebama koje dolaze iznutra i nastaviti preduzimanje kontinuiranih aktivnosti na otkrivanju i suzbijanju koruptivnih i drugih krivičnih djela koji urušavaju integritet policijske organizacije u cilju uspostavljanja stabilnijeg društvenog ambijenta i vraćanja povjerenja u rad institucija - dodali su u policiji.

Kolašin: Uhapšen inspektor za strance zbog sumnje da nije kontrolisao strane državljane koji rade na gradilištima

U pucnjavi koja se sinoć dogodila na Državnom univerzitetu u Kentakiju u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) ubijena je jedna osoba, dok je druga teško ranjena, ali je u stabilnom stanju.
Obje osobe su studenti Državnog univerziteta Kentakija, ali osumnjičeni napadač nije, prenose američki mediji.
Pucnjava se dogodila ispred studentskog doma Jang Hol, na južnoj strani univerzitetskog kampusa, saopštile su lokalne vlasti i potvrdile da je osumnjičeni uhapšen i kasnije identifikovan kao Džejkob Li Bard iz Evansvila, u Indijani.
Barda je odmah na mjestu pucnjave privela univerzitetska policija zbog sumnje da je izvršio ubistvo i napad prvog stepena.
Guverner Kentakija Endi Bešir i pomoćnik šefa policije Frankforta Skot Trejsi opisali su pucnjavu kao izolovan incident.
Stanje ranjenog studenta opisano je kao kritično, ali stabilno.

Pucnjava na univerzitetu u SAD: Ubijen jedan student, drugi teško ranjen

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je spreman da održi izbore u zemlji dok traje rat sa Rusijom ako Sjedinjene Američke Države (SAD) i drugi evropski partneri mogu pružiti potrebnu sigurnost za izborni proces.
Bijela kuća, kako navodi Radio Slobodna Evropa (RSE), već neko vrijeme podstiče Ukrajinu da održi izbore.&nbsp;
Američki predsjednik Donald Tramp rekao je u intervjuu za Politico objavljenom 9. decembra kako je "vrijeme došlo", iako ukrajinski ustav ne dopušta izbore tokom ratnog stanja.
U odstupanju od ranijih izjava, Zelenski je rekao da će od parlamenta tražiti izradu zakona koji bi omogućio izbore tokom vanrednog stanja.
Glasanje bi se moglo održati 60 do 90 dana nakon uspostavljanja primirja kojim bi se zaustavio gotovo četverogodišnji rat s Rusijom, te nakon pružanja bezbjednosnih garancija za izborni proces.
- Sada tražim, i otvoreno to izjavljujem, da mi SAD, možda zajedno s našim evropskim partnerima, pomognu pružiti sigurnost potrebnu za održavanje izbora - rekao je Zelenski novinarima, napominjući da o tome još nije razgovarao s Trampom.
Lično, kaže, ima volju i spremnost za to.
Mogućnost održavanja izbora u Ukrajini ranije je odbacivana, uz objašnjenje da bi to bilo nemoguće zbog svakodnevnih ruskih vazdušnih napada širom države, hiljada vojnika na bojišnici i miliona raseljenih Ukrajinaca.

Zelenski spreman za izbore ako partneri garantuju sigurnost

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić pronašli su u stanu u Nikšiću tijela M. P. (74) i M. V. (41), a počinilac je identifikovan i na njegovom lociranju i hapšenju intenzivno rade, navodi se u saopštenju Uprave policije.
Kako su precizirali u saopštenju, sinoć su oko 19.20 sati obaviješteni od člana porodice da im se M. P. ne javlja na telefonske pozive i da nisu uspostavili kontakt sa njim već dva dana.
- Preduzimajući sveobuhvatne mjere i radnje na pronalasku ove osobe i utvrđivanju svih okolnosti policijski, službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić su locirali jedan stan koji je bio zaključan. U skladu sa zakonskim ovlašćenjima policijski službenici su ušli u unutrašnjost stana gdje su zatekli tijelo M. P, kao i tijelo M. V. sa vidnim povredama za koje se sumnja da su nastale upotrebom hladnog oružja - noža. Iznajmljeni stan je koristila M. V - dodaje se u saopštenju.
Bez odlaganja je sa događajem upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji je sa policijskim službenicima izvršio uviđaj.&nbsp;
- Tokom preduzetih policijsko-tužilačkih aktivnosti policija je došla do saznanja o identitetu izvršioca ovog krivičnog djela, na čijem lociranju i hapšenju se intenzivno radi. Motiv ovog teškog krivičnog djela je poznat nadležnim organima, a uzimajući u obzir njegovu težinu, ali i privatne prilike oštećenih i izvršioca, u ovoj fazi postupka ne možemo saopštiti više detalja - kazali su iz Uprave policije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F2kCWbGUAlNU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F8rIM8NpHKpE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pronađena tijela muškarca i žene u stanu u Nikšiću, policija identifikovala počinioca i radi na njegovom lociranju i hapšenju

Policajac Nikola Janičić kazao je u Višem sudu da sigurno Dušku Roganoviću, koji slovi za visokorangiranog člana kavačke kriminalne grupe, ne bi "oprostili" i izostavili ga iz krivične prijave da je bilo dokaza za njegovo procesuiranje, a vezano za šverc narkotika.
Janičić je svjedok u istrazi koju je SDT pokrenulo protiv nekadašnjeg policijskog funcionera Zorana Lazovića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i suspendovanog tužioca Saše Čađenovića.
Janičić je odgovorio na više od 30 pitanja Čađenovića i bio je decidan da nikada od njega nije tražio da Roganović bude izostavljen iz prijave i da ga ne procesuiraju.
- Čađenović je bio postupajući tužilac u većini predmeta i nikada nije rekao da nekog izostavimo ili zažmurimo na nešto - kazao je Janičić.
On je objasnio da se slučaj Nikole Stanišić vodio kao nestanak jer nijesu imali na početku informaciju da je ubijen do dostavljanja skaj izvještaja.
- Kada je dostavljen taj izveštaj sjećam se da je Čađenović tražio od nas da pronađemo sva lica mjesta koja se mogu povezati sa fotografijama iz skaj izveštaja. Tužilac je to tražio da bi se fotografije koje povezuju određena mjesta mogle potvrditi izlaskom na lice mjesta - kazao je Janičić.
Na pitanje Čađenovića objasnio je da je u tom izvještaju bilo identifikovano 11 ili 12 osoba, a da su oni radom uspjeli da dođu do još dvije ili tri osobe.
Za ubistvo Stanišića proceuirane su osobe iz kavačkog kriminalnog klana među njima su i Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer koji slove za vođe, a koje je navodno Čađenović štitio.
Janičić je rekao da je učestvovao u hapšenju i identifikovanju osoba koje se povezuju sa ubistvima Stanišića.
On je objasnio da je hapšenje trajalo dva - tri dana i da su osumnjičenje prvo pozvali u Odjeljenje bezbjednosti Kotor zbog nekog lokalnog događaja.
- Taktičku radnju su osmislili Čađenović i Milorad Žižić da budu pozvani u različitim terminima u kotorsku policiju i nakon tih saslušanja uhapšeno je šest osoba - ispričao je svjedok.
Nakon saslušanja kod sudije za istrage te osobe su puštene na slobodu ali, prema riječima Janičića, SDT je izjavilo žalbu.
- Po dogovoru sa Čađenovićem bili smo pripravni i u blizini njihovih kuća u slučaju da bude usvojena žalba. Kada je usvojena žalba uhapšeni su Slobodan Kašćelan, Zoran Kažić i Vladimir Vukčević - objasnio je Janičić. Tri osobe su pobjegle nakon što im nije određen pritvor.
Svjedok je objasnio da je bila priča da je grupa oko Duška Roganovića proslavljala kada je ubijen Predrag Pejović.
- Milan Kankaraš je na jednom saslušanja reko da je Roganović napisao " Pedala otišla" ali mi nijesmo imali dokaze za umiješanost Roganovića u ubistvu Pejovića - kazao je Janičić.&nbsp;
On će 22. decembra nastaviti da odgovara na pitanja Čađenovića. Za tada je planirano saslušanje tužiteljki Sanje Jovićević i Mire Samardžić.

Po nalogu Čađenovića uhapšen Kašćelan zbog ubistva Stanišića, prijave podnijete protiv Zvicera i više osoba

Branilac nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, advokat Zoran Piperović kazao je nakon završenog ročišta da je potpuno delegtimisana optužnica protiv njegovog branjenika, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i suspendovanog tužioca Saše Čađenovića.
- Raspravljene su kontraverze oko Kankaraša kao zaštićenog svjedoka ili svjedoka saradnika svakako i njegovog saslušanja odnosno uzimanja izjave prvi put pa onda drugi, uz dogovor Čađenovića i dva policajca od kojih je jedan bio Nikola Janičić. Jedan ozbiljan dio inkriminacije a tiče se zašto nisu procesuirana određena lica zbog izjave Kankaraša, što se stavlja i Zoranu Lazovići na teret potpuno je delegitimisana optužnica u tom dijelu i ja ne znam što će od nje na kraju pretresa da ostane a već skoro pa ništa nije ostalo &nbsp;- kazao je Piperović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fjanicic-nikada-me-lazovic-nije-pozvao-da-mi-kaze-da-nekoga-ne-procesuiramo-o-nasem-radu-najbolje-govore-rezultati&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Piperović: Optužnica je potpuno delegitimisana

Nije mi poznato da je bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović imao bila kakve veze sa kriminalnim grupama, niti smo to mogli utvrditi iz mjera tajnog nadzora. &nbsp;O našem radu najbolje svjedoče rezultati - predmeti koji su realizaovani i u toku su pred Višim sudom u Podgorici - kazao je policajac Nikola Janičić, koji je bio zaposlen u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala kojim je rukovodio Lazović.
Janičić je ovo saopštio na pitanja Lazovića protiv kojeg je SDT pokrenulo postupak zbog sumnje da svoj službeni položaj podredio kavačkoj kriminalnoj grupi. Na optužnici su i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i suspendovani tužilac Saše Čađenovića. Oni su u odbranama kategorično negirali navode optužnice koju potpisuju tužioci Miloš Šoškić i Zoran Vučinić.
Janičić je tri i po sata odgovarao na pitanja optuženih i njihovih branilaca. On je bio decidan da niko od njega nije tražio da se neka osoba izostavi iz krivične prijave.
- Nikada me Zoran Lazović nije pozvao da kaže da neka osoba ne treba da bude procesuirana, pogotovo ne Duško Roganović &nbsp;- rekao je Janičić odgovarajući na pitanje jednog od Lazovićevih branilaca, advokata Stefana Jovanovića.
On je na pitanje advokata Zorana Piperovića objasnio da kolegijumima na kojima su dogovarali koje će aktivnosti preduzete nije prisustvovao Lazović.
- Predložio sam da se sasluša Milan Kankaraš. On je bio u programu zaštite svjedoka. To sam predložio Zoranu Backoviću i Miloradu Žižiću. Oni su upoznali Čađenovića i on se sa tim saglasio - rekao je Janičić.
Na pitanje advokata Piperovića on je pojasnio i da je sa Čađenovićem imao komunikaciju i u vezi drugog saslušanja Kankaraša.
Tužilac Čađenović mu, kako je naveo, nikada nije rekao da je u vezi Kankaraša imao komunikaciju sa Lazovićem.
Piperović je objasnio da ova pitanja postavlja jer se Lazoviću stavlja na teret da je postupao suprotno članu o državnoj upravi što, kako je naglasio, nije tačno.
Policajac je na pitanje Lazovića kazao i da kada su u Crnu Goru u januaru 2021. godine ušli Veljko Belivuk i Marko Miljković nijesu imali informaciju da su počinili neko krivično djelo u Crnoj Gori, niti da planiraju izvršenje nekog krivičnog djela.
Kada su ušli u Crnu Goru, kako je rekao, dobili su informaciju da se priprema likvidacija Belivuka i Miljkovića i oni su je spriječili.
- Nakon toga organizovan je bio sastanak u Banja Luci. Na tom sastanku su bili Žižić i Lazović sa kolegama iz Srbije i Banja Luke. Razmijenili su informacije o predmetu koji se odnosio na Belivuka i Miljkovića - kazao je Janičić.
Uslovi za rad dok je bio Lazović, prema riječima svjedoka, bili su najbolji i sektor je bio kadrovski ojačan.
Janičić je na pitanje Lazovića kazao da ga je prvi put vidio 2019. godine u kancelariji načelnika Centra bezbjednosti Herceg Novi kada je ubijen Stefan Šarović.
On je istakao da je zahvaljujući Lazoviću taj slučaj odmah riješen jer je rekao da se obezbijedi helikopter, da dođu forenzičari &nbsp;i da tužiteljka sasluša odmah svjedoka iako je htjela da saslušanje "odgodi zbog umora".
- Lazović se uključio u realizaciju tog predmeta- kazao je Janičić.
Tako se, kako je objasnio, radilo i kada su ubijeni Šćepan Roganović i Saša Klikovac.
Suđenje se nastavlja 22. decembra, kada će Čađenović nastaviti da ispituje svjedoka.

Tag: nato