NATO nastavlja da pažljivo prati razvoj događaja u Iranu i okolnom regionu, saopštio je danas portparol vojne komande Alijanse za operacije u Evropi, pukovnik Martin O'Donel.
- Vrhovni komandant NATO za Evropu, američki general Aleksus Grinkevič, nastavlja aktivne i stalne razgovore sa vojnim liderima na obije strane Atlantika, kao i sa generalnim sekretarom Alijanse - rekao je O'Donel, portparol Vrhovne vojne komande NATO-a za operacije u Evropi, prenosi Tanjug.
Kako je naveo, vrhovni komandant je radio i nastaviće da radi na usklađivanju veoma čvrste i odlučne pozicije NATO kako bi se osigurala bezbjednost za sve 32 članice Alijanse, i kako bi se ona odbranila od potencijalnih prijetnji kao što su balističke rakete ili bespilotne letjelice, koje dolaze iz ovog, ili drugih regiona.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

NATO: Pažljivo pratimo razvoj događaja u Iranu i regionu

Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović izjavio je, nakon sastanka sa zamjenicom glavnog sekretara NATO-a Radmilom Šekerinskom, da je Bosna i Hercegovina ispunila formalne uslove za upućivanje pozivnice za članstvo, naglašavajući da integracija u NATO ostaje strateški spoljnopolitički cilj države.
„Na pragu ulaska“ 

&nbsp;Tokom sastanka članova Predsjedništva BiH – Bećirovića, Željka Komšića i Željke Cvijanović – sa Šekerinskom u Minhenu, razgovaralo se o aktuelnim bezbjednosnim i političkim pitanjima, kao i o saradnji Bosne i Hercegovine sa NATO-om.
Bećirović je rekao da je nedavno usvajanje i podnošenje najnovijeg Programa reformi BiH najbolja potvrda da je Bosna i Hercegovina na pragu NATO-a, uspješno koristeći Akcioni plan za članstvo (MAP) kao najviši nivo saradnje između Saveza i BiH.
- Dakle, ispunjeni su svi formalni uslovi da se Bosni i Hercegovini što prije uputi pozivnica za članstvo u NATO- navodi se u saopštenju iz Bećirovićevog kabineta.
Bećirović je naglasio da jačanje NATO-ovog sjedišta u Sarajevu otvaranjem političkog odjela dodatno potvrđuje snažnu povezanost BiH sa Savezom.
Strateški cilj
 
 Tokom sastanka, član Predsjedništva BiH naglasio je da je punopravno članstvo Bosne i Hercegovine u NATO-u jedan od strateških spoljnopolitičkih ciljeva države, naglašavajući da integracija u NATO predstavlja važan okvir za dugoročnu bezbjednost, stabilnost i jačanje odbrambenih kapaciteta BiH.
Bećirović je istakao važnost nastavka reformi u odbrambenom i bezbjednosnom sektoru, kao i daljeg jačanja saradnje između BiH i NATO-a, uključujući podršku razvoju kapaciteta Oružanih snaga BiH i poboljšanje interoperabilnosti sa NATO snagama.
Zamjenica glavnog sekretara NATO-a Radmila Šekerinska naglasila je značaj nastavka saradnje između BiH i NATO-a, navodi se u saopštenju. Pohvalila je usvajanje i podnošenje Programa reformi BiH za 2025. godinu.
Šekerinska je istakla da sastanci članova Predsjedništva BiH sa najvišim zvaničnicima NATO-a predstavljaju potvrdu nastavka partnerstva te je izrazila značaj novog sastanka Predsjedništva BiH sa Sjevernoatlantskim vijećem (NAC), dodaje se u saopštenju.

Član Predsjedništva BiH: Na pragu smo ulaska u NATO

Generalni sekretar NATO Mark Rute izjavio je danas u Briselu da je Arktik sve važniji za zajedničku bezbjednost i da NATO treba kolektivno da preuzme veću odgovornost za sigurnost arktičkog regiona.
Rute je na konferenciji za novinare u Briselu rekao da članice NATO redovno sprovode vježbe na Arktiku, "osiguravajući da budemo spremni za borbu i djelovanje u svim uslovima".
- Suočeni sa povećanim vojnim aktivnostima Rusije i rastućim interesovanjem Kine za deleki sjever, ključno je bilo da uradimo više i zato smo pokrenuli misiju Arktička straža- rekao je Rute.
On je dodao da misija pokazuje posvećenost NATO osiguranju bezbjednosti Arktika i svih saveznika, a cilj je da se sinhronizuju napori kako bi bili efikasniji i da se procijene potencijalni izazovi i (bezbednosne) praznine i da se one prevaziđu.
- Ono što je zaista novo u vezi s tim jeste da ćemo po prvi put sve što radimo na Arktiku objediniti pod jednom komandom- rekao je generalni sekretar NATO uoči sutrašnjeg sastanka ministara odbrane članica tog vojnog saveza.
Ranije danas je saošteno da NATO pokreće misiju "Arktička straža", nakon što je predsjednik SAD Donald Tramp prošle godine pretio zauzimanjem te danske autonomne pokrajine, izazivajući tenzije među članicama vojnog saveza.
Rute je rekao da će na sutrašnjem sastanku od ministara čuti kako saveznici sprovode odluke donijete na samitu u Hagu prošle godine, koje se odnose na povećanje troškova za odbranu na pet odsto bruto društvenog proizvoda i jačanje odbrambene industrije.
On je istakao da je neophodna odbrambena industrija koja može brzo da odgovori na potrebe zemalja NATO, a to znači više proizvodnje, snažniji lanac snabdijevanja, usvajanje novih tehnologija.
- Da bi Evropa ostala bezbjedna, treba nam bliska transatlantska saradnja, ali treba i da povećamo investicije i da preuzmemo veću odgovornost- rekao je Rute.
Prema nedavno postignutom dogovoru o novoj raspodeli rukovodećih dužnosti u strukturama alijanse, Ujedinjeno Kraljevstvo će preuzeti Komandu združenih savezničkih snaga Norfok (JFC Norfok) u Virdžiniji, a Italija će preuzeti Komandu združenih snaga u Napulju, koje su trenutno obije pod komandom SAD.
Takođe, na čelu Komande združenih savezničkih snaga u holandskom Brusumu po sistemu rotacije će se smjenjivati Njemačka i Poljska.
Podrška Ukrajini biće jedna od glavnih tema sjutrašnjeg sastanka ministara odbrane, kao i neformalnog sastanka NATO-Ukrajina na kojem će učestvovati ukrajinski ministar odbrane Mihail Fedorov i visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas.
Ukrajina, kazao je Rute, ne može sama da obezbijedi mir zbog čega je važna podrška saveznika.
- Predsjednik Putin pokušava da slomi narod Ukrajine, nadajući se da će oslabiti njihovu odlučnost. Ali Ukrajina i ukrajinski narod su više puta pokazali da se neće slomiti- rekao je Rute.
Po pitanju bezbjednosnih garancija za Ukrajinu, Rute je rekao da je u posljednjih šest mjeseci postignut veliki napredak i da postoje različiti elementi bezbjednosnih garancija, ali da je prije toga potrebno postići mirnovni sporazum.
- Pitanje je da li su Rusi spremni da igraju kako bismo mogli da okončamo ovaj rat tako da nikada više ne pokušaju da napadnu Ukrajinu- rekao je Rute.
Na pitanje novinara da li SAD šalju neku poruku NATO time što će na sjutrašnjem sastanku umjesto ministra odbrane Pita Hegseta učestvovati podsekretar Elbridž Kolbi, Rute je rekao da to ne znači ništa u pogledu angažovanja SAD u savezu i da je Kolbi "veoma važan čovjek", kao i da postoje veoma intenzivne diskusije između NATO i Vašingotona.

Rute: Suočeni sa povećanim vojnim aktivnosti Rusije pokrenuli smo misiju Arktička straža

Sjedinjene Države će predati dvije glavne regionalne komande u NATO-u evropskim zemljama, saopštili su diplomati, dok američki predsjednik Donald Tramp vrši pritisak na saveznike da preuzmu veću odgovornost za njihovu odbranu.
Vašington će prenijeti vođstvo NATO-ove komande u Napulju, koje se fokusira na jug saveza, na Italiju, a vođstvo svog komandovanja u Norfolku, u Virdžiniji, koje se fokusira na sjever saveza, na Veliku Britaniju.
Sjedinjene Države će u međuvremenu preuzeti komandu nad pomorskim snagama NATO-a, sa sjedištem u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Promjene, o kojima je prvi javio francuski medij „La Lettre“, vjerovatno će trajati mjesecima, izjavila su dva NATO diplomata za AFP, govoreći pod uslovom anonimnosti.
- To je dobar znak prebacivanja tereta u praksi - rekao je jedan diplomata.
Premještanje komandnih pozicija NATO-a dolazi u trenutku kada Vašington tvrdi da bi mogao smanjiti svoju vojnu prisutnost u Evropi kako bi se usmjerio na druge prijetnje poput Kine.
Vojna supersila Vašington i dalje će ostati centralna, jer će imati kontrolu nad glavnom vazdušnom, kopnenom i pomorskim komandom NATO-a te zadržati poziciju vrhovnog komandanta savezničkih snaga u Evropi.
Evropske zemlje već su povećale vojne budžete zbog rata u Ukrajini i prošle godine su pristale da povećaju cilj vojnih izdataka NATO-a.
Tramp je poljuljao vjeru u pouzdanost Sjedinjenih Država i prošli mjesec gurnuo savez u krizu polažući pravo na Grenland.
Američki ambasador pri NATO-u Metju Vitaker odvojeno je u ponedjeljak ipak insistirao da američki čelnik želi ojačati, a ne „rastaviti“ NATO prisiljavajući Evropu da se angažuje.
- Pokušavamo ojačati NATO, ne povući se ili odbaciti NATO, već ga učiniti da funkcioniše onako kako je zamišljen kao savez 32 snažna i sposobna saveznika - izjavio je Vitaker, prenosi Fena.

Evropljanima dvije komandne pozicije NATO-a

NATO posvećuje veliku pažnju regionu Zapadnog Balkana, posebno imajući u vidu zabrinjavajuće trendove posljednjih godina, rekao je zvaničnik NATO-a, ističući da za stabilnost regiona veliku odgovornost snose lokalni lideri.
U razgovoru sa novinarima sa Zapadnog Balkana u Briselu, zvaničnik je rekao da Zapadni Balkan ima stratešku važnost i da NATO ostaje čvrsto posvećen dugoročnoj stabilnosti, te da „neće dozvoliti da se pojavi bezbjednosni vakuum u regionu“.
- Vidimo neke zabrinjavajuće trendove u regionu, posebno posljednjih nekoliko godina, što zahtijeva pažljivo praćenje razvoja situacije - rekao je zvaničnik, podsjetivši da su incidenti na Kosovu 2023. godine izazvali veliku zabrinutost među saveznicima, jer to ne utiče samo na Kosovo, već ima potencijal da izazove šire posljedice.
Pored toga, zvaničnik je ukazao i na druge zabrinjavajuće trendove na Zapadnom Balkanu, kao što su dezinformacione kampanje, hibridne prijetnje, političke tenzije, retorika koja izaziva podjele i nepostojanje napretka u dijalogu Srbije i Kosova.
- Ne vidimo potencijal za eskalaciju, bar ne u ovom trenutku, ali vidimo mnogo razloga da ostanemo oprezni i angažovani i da nastavimo da pažljivo pratimo situaciju, što NATO čini i nastaviće to da radi - kazao je zvaničnik.
On je rekao da ono što se dešava u regionu ne dešava se u vakuumu.
- Region takođe nije imun na spoljašnje trendove i prijetnje, a ovaj region je možda još ranjiviji zbog političke i bezbjednosne osjetljivosti, zbog čega vjerujemo da NATO, kao stabilizujući akter, i drugi međunarodni igrači imaju razloga da budu oprezniji i angažovaniji - kazao je zvaničnik.
NATO zajedno sa Evropskom unijom i međunarodnom zajednicom podržava mir i stabilnost na Zapadnom Balkanu, ali to ne mogu da postignu sami, istakao je zvaničnik i dodao da je ogromna odgovornost na lokalnim liderima.
- Lokalni političari i lideri imaju odgovornost za održavanje stabilnosti u svojim zemljama i zato pozivamo lidere u BiH, Srbiji i na Kosovu da se konstruktivno angažuju kako bi se postigao prosperitet, trajni mir, stabilnost i napredak u reformama i procesima integracija - rekao je zvaničnik novinarima uoči sastanka ministara odbrane članica NATO-a, 12. februara.
Zvaničnik je naveo da je Srbija važan partner NATO-a za regionalnu stabilnost i da je jačanje odnosa u obostranom interesu, ponovo ističući da zapadni vojni savez traži punu odgovornost za napad na pripadnike KFOR-a u maju 2023. godine u Zvečanu i sukobe u selu Banjska u septembru iste godine.
On je rekao da postoje redovni kontakti generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, uključujući i pitanja incidenata na Kosovu.
Kako je podsjetio, poslije 2023. godine povećan je broj pripadnika KFOR-a za 1.000 vojnika, ali se zbog poboljšane bezbjednosne situacije broj trupa ponovo postepeno smanjuje na nivo prije 2023. godine.
KFOR trenutno ima više od 4.600 pripadnika iz 33 zemlje i daje „opipljiv doprinos miru i stabilnosti u regionu“, rekao je zvaničnik.
Ipak, kako je istakao, jasno je da rješenje „nije vojno rješenje, već kroz politički dijalog“, i NATO zato podržava dijalog Beograda i Prištine pod pokroviteljstvom EU i nada se da će uskoro biti postignut određeni napredak, jer je to od ključne važnosti za dugotrajnu stabilnost u regionu.
- Nije samo na međunarodnoj zajednici, već na akterima u regionu da preduzmu neophodne korake i postignu kompromis u cilju trajnog rješenja - kazao je zvaničnik.
NATO je otvoren da dalje širi partnerstvo sa Srbijom, zasnovano na međusobnom povjerenju i poštovanju zajedničkih vrijednosti, rekao je zvaničnik i dodao da postoje mogućnosti za unapređenje saradnje u okviru Partnerstva za mir ove godine, kada se obilježava 20 godina tog partnerstva.
NATO takođe podržava naučne projekte institucija u zemljama regiona u oblasti bezbjednosti, u okviru programa Nauka za mir i bezbjednost, u kojem Srbija učestvuje sa 11 projekata.

Zvaničnik NATO: Zabrinjavajući trendovi na Z. Balkanu zahtijevaju pažljivo praćenje situacije

Finska je pozvala američke zvaničnike da buduća bezbjednosna jamstva za poslijeratnu Ukrajinu ne opisuju kao ona „nalik Članu 5 NATO-a“, jer bi to moglo potkopati ključnu klauzulu kolektivne odbrane Alijanse, piše Politico, pozivajući se na depešu Stejt departmenta.
U dokumentu se navodi da je finska ministarka vanjskih poslova Elina Valtonen tokom razgovora s američkim kongresmenima istakla da Rusiju vidi kao dugoročnu stratešku prijetnju, ali i upozorila na rizik sklapanja „slabog“ mirovnog sporazuma koji bi Ukrajinu ostavio ranjivom. Ipak, usprotivila se korišćenju formulacije koja bi bezbjednosne garancije za Ukrajinu dovela u vezu s Članom 5, naglasivši da mora postojati „vatreni zid“ između NATO-a i eventualnih bilateralnih obećanja Kijevu.
Član 5 predviđa da se napad na jednu članicu smatra napadom na sve, a aktiviran je samo jednom — nakon terorističkih napada na SAD 2001. godine.&nbsp;
Finski zvaničnici poručuju da pojam bezbjednosnog „jamstva“ shvataju krajnje ozbiljno i da još nijesu spremni na takvu obavezu, iako dugoročno podržavaju članstvo Ukrajine u NATO-u.
Bivši zvaničnici i analitičari upozoravaju da bi upotreba izraza „Član 5“, čak i u prenesenom značenju, mogla stvoriti pogrešan utisak o ulozi NATO-a, ali i političke probleme unutar država članica.&nbsp;
Postoji i bojazan da bi Rusija mogla testirati takve formulacije vojnim pritiscima, što bi otvorilo pitanja o kredibilitetu same Alijanse.
Finska, koja se NATO-u pridružila 2022. godine, zauzima čvrst stav prema Moskvi. Valtonen je poručila da „ne treba biti naivan“ i očekivati promjenu Rusije, posebno ako bi sankcije bile ublažene. U međuvremenu, mirovni pregovori između Ukrajine i Rusije ostaju neizvjesni, a Moskva i dalje ne pokazuje spremnost na značajan ustupak.

Finska upozorava: Ne primjenjivati formulaciju o kolektivnoj odbrani NATO-a na Ukrajinu

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute je u ukrajinskom parlamentu Vrhovnoj Radi kazao da su saveznici dopremili 90 odsto raketa za ukrajinske sisteme protivvazdušne odbrane.
Rute je svoje izlaganje započeo rekavši da je zahvalan ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom na toploj dobrodošlici usred zimske hladnoće koja je okovala Kijev.
- NATO i Ukrajina zajedno osiguravaju da vaši prijatelji i partneri znaju kakva vam je sigurnosna pomoć potrebna. Naša komanda u Visbadenu u Njemačkoj (NSATU) koordinira snabdijevanje osnovnom vojnom opremom i obukom. Ovo ne samo da zadovoljava neposredne potrebe na bojnom polju, već i fokusira vaše buduće snage - rekao je Rute.
On je dodao da će pomoć Ukrajini i dalje stizati od SAD-a i partnera kroz inicijativu PURL, čime se osigurava snabdijevanje ukrajinskih snaga.
- Ova oprema stalno pristiže i nastavlja da vam pomaže da zaštitite svoje gradove i branite linije fronta. Od kada smo pokrenuli PURL prošlog ljeta, isporučili smo oko 75 odsto svih raketa za ukrajinske baterije Patriot i 90 odsto raketa koje se koriste u drugim sistemima protivvazdušne odbrane - dodao je Rute.
Rute je ovom prilikom pozvao saveznike da detaljno pregledaju svoje zalihe jer su ukrajinske potrebe hitne.
- Sljedeće sedmice ćemo imati još jedan sastanak u Ramstein formatu kako bismo se pozabavili tim pitanjem, a to će se pojaviti i kasnije danas na mojim sastancima sa ministrom odbrane. NATO stoji uz Ukrajinu i podržava je danas i u godinama koje dolaze, ne samo zato što dijelimo zajedničke vrijednosti, već i zato što je naša sigurnost međusobno povezana. Svi podržavamo vaš suverenitet, vašu sigurnost i vašu težnju za mirom - rekao je Rute.
On je poručio da su Ukrajini potrebne snažne oružane snage, navodeći da su Kijevu prijeko potrebne čvrste sigurnosne garancije kako bi se mogla odbraniti ukoliko bi ponovo bila napadnuta.

Rute iz Kijeva: Dopremili smo 90 odsto raketa za ukrajinske sisteme protivvazdušne odbrane

NATO je započeo vojno planiranje misije "Arktička straža", kazao je danas portparol Vrhovnog štaba savezničkih snaga u Evropi pukovnik Martin L. O’Donel, dok su u toku pojačane tenzije između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i evropskih saveznika zbog Grenlanda.
Učestale izjave američkog predsjednika Donalda Trampa da želi da preuzme Grenland, optužujući evropske saveznike da ne obezbjeđuju adekvatnu zaštitu arktičkog ostrva od Rusije ili Kine, izazvale su spor sa Kopenhagenom i dovele do zategnutih odnosa unutar NATO-a.
O'Donel je kazao da je u toku planiranje pojačane aktivnosti NATO-a, ali je odbio da iznosi druge detalje, prenosi Rojters.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute, nakon sastanka sa Trampom u Davosu u januaru, kazao je da su razgovarali o načinima na koje saveznici NATO-a mogu zajednički djelovati kako bi obezbijedili sigurnost Arktika, uključujući Grenland i sedam država članica NATO-a koje imaju teritoriju na Arktiku.
Rojters piše da još nije jasno da li će ministri odbrane NATO-a razmatrati tu temu na sastanku zakazanom za 12. februar u Briselu.

NATO započeo vojno planiranje arktičke misije

Šef češke diplomatije Petr Macinka saopštio je da ako predsjednik te zemlje Petr Pavel, po njegovoj ocjeni, ne prestane da krši Ustav time što odbija da imenuje jednog kontroverznog influensera i političara za ministra zabraniće šefu države da predstavlja Češku u NATO-u.
Nova prijetnja od šefa diplomatije stigla je poslije njegovih noćnih SMS poruka savjetniku šefa države u kojima je predsjedniku prijetio da ako ne imenuje kontroverznog Filipa Tureka za ministra da će protiv njega povesti neviđeno brutalni rat.
- Mislim da bi to trebalo da zna. Može da bude miran ako ja dobijem Tureka na ministarstvu životne sredine. Ako ne, spaliću mostove na takav način da će to ući u udžbenike politikologije kao ekstremni slučaj kohabitacije. Shvatam da predsjednik ne dopušta da ga ucjenjuju ali politika je kompromis. Ili će biti moguće sve ili ništa - napisao je Macinka, lider najmanjeg partnera u vladi, stranke Motoristi sebi predsjednikovom savjetniku.
Pavel je označio poruke kao prijetnje i ucjenjivanje, te poručio da kod njega ne prolazi zastrašivanje i objavio sadržaj SMS poruka, koje je poslije premijer Andrej Babiš označio kao "nesrećne", ali misli da ako je u pitanju prepiska sa savjetnikom da to onda nije ucjena.
- Riječi ministra Macinke su nesrećne. Ja sigurno ne bih tako razgovarao. Mislim da kao prvo treba smiriti strasti na obje strane i početi normalan razgovor - kazao je Babiš.
Macinka je međutim na optužbu da ucjenama i prijetnjama po svaku cijenu nastoji da progura počasnog predsjednika stranke Motoristi sebi na funkciju ministra odbio da su to bile, te rekao da je to bilo samo "političko pregovaranje, jer u politici su legitimni pokušaji da se utiče da druga strana promijeni mišljenje".
- Sjutra idem u Brisel na važne sastanke. Nemam drugu mogućnost nego da generalnom sekretaru NATO Marku Ruteu kažem da smatram da pošto predsjednik izlazi van ustavnog okvira da na predstojećem samitu NATO u julu šef češke delegacije ne treba da bude šef države nego vlade - kazao je Macinka.
Šef diplomatije upozorio je da bez njegovog ministarstva ne može da se sredi akreditacija za samit NATO, premda o tome ko će predstavljati Češku odlučuje vlada i prije svega sam premijer koji je na sebe preuzeo ulogu garanta spoljne politike.
- Ne mogu da dopustim u takvoj situaciji da predsjednik vodi tu delegaciju, da ne daj bože ponovo ne obećava nešto kao avione Ukrajini - kazao je Macinka. Pavel u Kijevu nije ništa obećavao i naglasio je da odlučuje češka Vlada a ne on, ali da bi eventualno armija mogla da proda četiri aviona L 159 Ukrajini za zaštitu od dronova.
Macinka je ponovo odbio jedino pravno rješenje spora oko toga mora li predsjednik automatski da imenuje ministra kojeg mu predloži premijer ili ima izvjestan manevarski prostor u vanrednim situacijama, tvrdeći da je njemu i svima jasno da mora da imenuje svakog koga mu premijer predloži.
Pavel see pozvao, međutim, na analizu stručnjaka za ustavno pravo i član Ustava koji šefu države nalaže da štiti demokratske vrijednosti, te ta analiza navodi da bi pogazio Ustav kada bi imenovao političara ekstremističke prošlosti koga prate skandali sa ksenofobnim, rasističkim komentarima na društvenim mrežama, koji krši češke zakone npr. vožnjom preko 250 kilometara na sat ili ilegalnom gradnjom, kao i neobjašnjenim oporezovanjem prihoda u prošlosti.
Pavel je predložio čim je izbio spor da se zatraži nalaz i tumačenje Ustavnog suda, koji je već jednom kada je prethodni predsjednik Češke bio Miloš Zeman ostavio izvjestan prostor da šef države odbije da imenuje predloženog ministra ukoliko postoje očigledne pravne ili bezbjednosne prepreke.
&nbsp;- Neću da nam se u to miješa aktivistički Ustavni sud - kazao je Macinka o jedinom načinu da se nesuglasice oko tumačenja Ustava riješe tako što bi vlada morala da tuži predsjednika Ustavnom sudu da sud definiše precizno tu nadležnost, dok predsjednik zemlje nema pravo po zakonu na takvu žalbu.
Macinka je i prije ovih noćnih prijetnji javno tvrdio da je možda došlo vrijeme da se preduzmu mjere protiv predsjednika Pavela i da ga "svedu samo na figuru koja polaže vijence, između ostalog i preko drastičnog smanjenja budžeta predsjedničke kancelarije".

Šef diplomatije Češke hoće da zabrani Pavelu da predstavlja tu zemlju u NATO-u

Mađarski premijer Viktor Orban rekao je da Rusija neće dozvoliti približavanje NATO njenim granicama i da Alijansa to mora da prizna i prepozna realnost situacije.
- NATO i EU ne mogu direktno da rasporede snage na granicama Rusije, jer će Rusi uvijek odgovoriti ratom. Zato uvijek mora da postoji nešto između Rusije i njihovih granica, neka vrsta tampon zone - rekao je Orban u Kapošvaru.
On je dodao da je potrebno da se ustanovi kako Ukrajina, koja je bila tampon zona, a sada je postala ratna zona, može ponovo da postane tampon država.
Orban je podsjetio da je sukob izazvan željom NATO-a da uključi Ukrajinu u "zapadni sistem bezbjednosti", dok je Rusija to proglasila nemogućim, prenosi televizijski kanal M1.
- Moskva djeluje na osnovu pretpostavke da ima pravo da spriječi neprijateljsku vojsku da dođe do njenih granica - naglasio je Orban, prenosi Srna.

Orban: NATO mora priznati realnost, Rusija neće dozvoliti približavanje njenim granicama

Vlada Španije na čijem čelu je Pedro Sančez odgovorila je na prijetnju američkog predsjednika Donalda Trampa da će „prekinuti sve odnose“ sa tom zemljom, ističući njen značaj i pouzdanost na međunarodnoj sceni.
- Španija je bila užasna - rekao je Tramp ranije danas, misleći na odbijanje ljevičarske vlade Pedra Sančeza da dozvoli SAD da koriste njene vojne baze za napad na Iran. Madrid je napade ocijenio kao „neopravdanu i opasnu vojnu intervenciju“.
Kako prenosi BBC, izvor iz španske vlade istakao je da je Španija „ključna članica NATO-a“ i da ispunjava svoje obaveze.
Takođe su naveli da, ukoliko Vašington želi da preispita trgovinske odnose sa Španijom, „to treba da učini uz poštovanje autonomije privatnih kompanija, međunarodnog prava i bilateralnih sporazuma između EU i SAD“.

Vlada Španije odgovorila Trampu: Preispitajte odnose uz poštovanje sporazuma između EU i SAD

Ruski tanker za tečni prirodni gas (LNG) Arktik Metagaz gori u Sredozemnom moru.
Rojters je izvijestio o požaru na brodu, pozivajući se na izvore u sektoru brodarstva i pomorske bezbjednosti.
Patrolni avioni, uključujući i one turske mornarice, primijećeni su iznad područja, ali još uvijek nema informacija o velikoj operaciji spasavanja.
Grčki mediji izvještavaju da je tanker možda napadnut dronovima (ukrajinskim) oko 4:00 ujutru po lokalnom vremenu, nakon čega su uslijedile eksplozije.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fwizardaleks%2Fstatus%2F2028937527470567721%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2028937527470567721%7Ctwgr%5E7165480f890c11a973c1dab68a4bc2d742d7276a%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Zapaljen ruski tanker u Sredozemnom moru

Premijer Mađarske Viktor Orban objavio je danas da je pozvao predsjednicu Evropske komisije &nbsp;Ursulu fon der Lajen da "sprovede Sporazum o pridruživanju između EU i Ukrajine, koji obavezuje Ukrajinu da dozvoli isporuke nafte Mađarskoj" i ponovo uspostavi rad naftovoda "Družba".
Orban je u pismu predsjednici EK, koje je objavio na Iksu (X), naveo da "ne postoji tehnički ili operativni razlog koji bi spriječio" da se naftovod Družba, koji Ukrajina, kako je naveo, blokira, "odmah vrati u normalan rad".
On je napisao da se Mađarska "neće predati ucjenama" predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog.
&nbsp;- Nedostatak spremnosti Ukrajine da ponovo otvori naftovod Družba posljedica je isključivo političkih razloga, sa namjerom da se miješa u tekuću predizbornu kampanju u Mađarskoj- naveo je Orban.
On je napisao da su Mađarska i Slovačka predložile "misiju za utvrđivanje činjenica uz učešće stručnjaka (iz Mađarske i Slovačke) kako bi se procijenio status gasovoda u Ukrajini", ali da su "svi naši napori odbijeni".
- Iako postupci Ukrajine krše njene zakonske obaveze prema Evropskoj uniji, nemamo razloga da vjerujemo da bi pravna sredstva prema međunarodnom i pravu EU dala opipljive rezultate u obnavljanju našeg snabdijevanja energijom u kratkom roku- dodaje se u objavi.
Orban je pozvao EK da podrži Mađarsku u "neutralizaciji energetskog oružja koje koristi Ukrajina".
- Očekujem da će Evropska komisija povećati politički pritisak na Ukrajinu kako ne bi potkopavala energetsku bezbjednost Mađarske i Slovačke. Takođe očekujem da će Evropska komisija sprovesti relevantne odredbe Sporazuma o pridruživanju između EU i Ukrajine- navodi se.
Orban je dodao da "ne možemo prihvatiti strano miješanje u naše demokratske procese i odbićemo sve takve pokušaje".
- U tom duhu bih želio da vas obavijestim da, dok se Ukrajina ne vrati u normalno stanje, nisam u poziciji da podržim bilo kakvu odluku u Evropskoj uniji koja ide u korist Ukrajini- zaključuje se u objavi.

Orban: Nećemo se predati ucjenama Zelenskog, pozivam EU da sprovede Sporazum o pridruživanju Ukrajine

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute izjavio je u Skoplju da je posvećenost te alijanse Zapadnom Balkanu stalna i da neće dozvoliti da se pojavi "bezbjednosni vakuum".
On je to rekao na zajedničkoj konferenciji za novinare sa predsjednicom Sjeverne Makedonije Gordanom Siljanovskom-Davkovom, ističući da njena zemlja igra značajnu ulogu u zaštiti bezbjednosti na Zapadnom Balkanu.
- Sjeverna Makedonija igra značajnu ulogu u zaštiti bezbjednosti na Zapadnom Balkanu, regionu od strateškog značaja za naš savez. Naša posvećenost regionalnoj stabilnosti je stalna. Nećemo dozvoliti da se pojavi bezbjednosni vakuum- rekao je Rute.
Istakao je da Sjeverna Makedonija dugo vremena podržava NATO misiju na Kosovu – KFOR i da će se Alijansa potruditi da osigura da ta misija "ostane takva kakva je potrebna da ispuni svoje ciljeve".
- KFOR produžava da igra ključnu ulogu u dugotrajnom miru, koji je koristan za sve ljude koji žive na Kosovo. Produžićemo da osiguramo da će KFOR ostati takav kakav je potreban da ispuni svoje ciljeve- rekao je generalni sekretar NATO-a Mark Rute u Skoplju.

Tag: nato