Sjedinjene Države će predati dvije glavne regionalne komande u NATO-u evropskim zemljama, saopštili su diplomati, dok američki predsjednik Donald Tramp vrši pritisak na saveznike da preuzmu veću odgovornost za njihovu odbranu.
Vašington će prenijeti vođstvo NATO-ove komande u Napulju, koje se fokusira na jug saveza, na Italiju, a vođstvo svog komandovanja u Norfolku, u Virdžiniji, koje se fokusira na sjever saveza, na Veliku Britaniju.
Sjedinjene Države će u međuvremenu preuzeti komandu nad pomorskim snagama NATO-a, sa sjedištem u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Promjene, o kojima je prvi javio francuski medij „La Lettre“, vjerovatno će trajati mjesecima, izjavila su dva NATO diplomata za AFP, govoreći pod uslovom anonimnosti.
- To je dobar znak prebacivanja tereta u praksi - rekao je jedan diplomata.
Premještanje komandnih pozicija NATO-a dolazi u trenutku kada Vašington tvrdi da bi mogao smanjiti svoju vojnu prisutnost u Evropi kako bi se usmjerio na druge prijetnje poput Kine.
Vojna supersila Vašington i dalje će ostati centralna, jer će imati kontrolu nad glavnom vazdušnom, kopnenom i pomorskim komandom NATO-a te zadržati poziciju vrhovnog komandanta savezničkih snaga u Evropi.
Evropske zemlje već su povećale vojne budžete zbog rata u Ukrajini i prošle godine su pristale da povećaju cilj vojnih izdataka NATO-a.
Tramp je poljuljao vjeru u pouzdanost Sjedinjenih Država i prošli mjesec gurnuo savez u krizu polažući pravo na Grenland.
Američki ambasador pri NATO-u Metju Vitaker odvojeno je u ponedjeljak ipak insistirao da američki čelnik želi ojačati, a ne „rastaviti“ NATO prisiljavajući Evropu da se angažuje.
- Pokušavamo ojačati NATO, ne povući se ili odbaciti NATO, već ga učiniti da funkcioniše onako kako je zamišljen kao savez 32 snažna i sposobna saveznika - izjavio je Vitaker, prenosi Fena.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Evropljanima dvije komandne pozicije NATO-a

NATO posvećuje veliku pažnju regionu Zapadnog Balkana, posebno imajući u vidu zabrinjavajuće trendove posljednjih godina, rekao je zvaničnik NATO-a, ističući da za stabilnost regiona veliku odgovornost snose lokalni lideri.
U razgovoru sa novinarima sa Zapadnog Balkana u Briselu, zvaničnik je rekao da Zapadni Balkan ima stratešku važnost i da NATO ostaje čvrsto posvećen dugoročnoj stabilnosti, te da „neće dozvoliti da se pojavi bezbjednosni vakuum u regionu“.
- Vidimo neke zabrinjavajuće trendove u regionu, posebno posljednjih nekoliko godina, što zahtijeva pažljivo praćenje razvoja situacije - rekao je zvaničnik, podsjetivši da su incidenti na Kosovu 2023. godine izazvali veliku zabrinutost među saveznicima, jer to ne utiče samo na Kosovo, već ima potencijal da izazove šire posljedice.
Pored toga, zvaničnik je ukazao i na druge zabrinjavajuće trendove na Zapadnom Balkanu, kao što su dezinformacione kampanje, hibridne prijetnje, političke tenzije, retorika koja izaziva podjele i nepostojanje napretka u dijalogu Srbije i Kosova.
- Ne vidimo potencijal za eskalaciju, bar ne u ovom trenutku, ali vidimo mnogo razloga da ostanemo oprezni i angažovani i da nastavimo da pažljivo pratimo situaciju, što NATO čini i nastaviće to da radi - kazao je zvaničnik.
On je rekao da ono što se dešava u regionu ne dešava se u vakuumu.
- Region takođe nije imun na spoljašnje trendove i prijetnje, a ovaj region je možda još ranjiviji zbog političke i bezbjednosne osjetljivosti, zbog čega vjerujemo da NATO, kao stabilizujući akter, i drugi međunarodni igrači imaju razloga da budu oprezniji i angažovaniji - kazao je zvaničnik.
NATO zajedno sa Evropskom unijom i međunarodnom zajednicom podržava mir i stabilnost na Zapadnom Balkanu, ali to ne mogu da postignu sami, istakao je zvaničnik i dodao da je ogromna odgovornost na lokalnim liderima.
- Lokalni političari i lideri imaju odgovornost za održavanje stabilnosti u svojim zemljama i zato pozivamo lidere u BiH, Srbiji i na Kosovu da se konstruktivno angažuju kako bi se postigao prosperitet, trajni mir, stabilnost i napredak u reformama i procesima integracija - rekao je zvaničnik novinarima uoči sastanka ministara odbrane članica NATO-a, 12. februara.
Zvaničnik je naveo da je Srbija važan partner NATO-a za regionalnu stabilnost i da je jačanje odnosa u obostranom interesu, ponovo ističući da zapadni vojni savez traži punu odgovornost za napad na pripadnike KFOR-a u maju 2023. godine u Zvečanu i sukobe u selu Banjska u septembru iste godine.
On je rekao da postoje redovni kontakti generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, uključujući i pitanja incidenata na Kosovu.
Kako je podsjetio, poslije 2023. godine povećan je broj pripadnika KFOR-a za 1.000 vojnika, ali se zbog poboljšane bezbjednosne situacije broj trupa ponovo postepeno smanjuje na nivo prije 2023. godine.
KFOR trenutno ima više od 4.600 pripadnika iz 33 zemlje i daje „opipljiv doprinos miru i stabilnosti u regionu“, rekao je zvaničnik.
Ipak, kako je istakao, jasno je da rješenje „nije vojno rješenje, već kroz politički dijalog“, i NATO zato podržava dijalog Beograda i Prištine pod pokroviteljstvom EU i nada se da će uskoro biti postignut određeni napredak, jer je to od ključne važnosti za dugotrajnu stabilnost u regionu.
- Nije samo na međunarodnoj zajednici, već na akterima u regionu da preduzmu neophodne korake i postignu kompromis u cilju trajnog rješenja - kazao je zvaničnik.
NATO je otvoren da dalje širi partnerstvo sa Srbijom, zasnovano na međusobnom povjerenju i poštovanju zajedničkih vrijednosti, rekao je zvaničnik i dodao da postoje mogućnosti za unapređenje saradnje u okviru Partnerstva za mir ove godine, kada se obilježava 20 godina tog partnerstva.
NATO takođe podržava naučne projekte institucija u zemljama regiona u oblasti bezbjednosti, u okviru programa Nauka za mir i bezbjednost, u kojem Srbija učestvuje sa 11 projekata.

Zvaničnik NATO: Zabrinjavajući trendovi na Z. Balkanu zahtijevaju pažljivo praćenje situacije

Finska je pozvala američke zvaničnike da buduća bezbjednosna jamstva za poslijeratnu Ukrajinu ne opisuju kao ona „nalik Članu 5 NATO-a“, jer bi to moglo potkopati ključnu klauzulu kolektivne odbrane Alijanse, piše Politico, pozivajući se na depešu Stejt departmenta.
U dokumentu se navodi da je finska ministarka vanjskih poslova Elina Valtonen tokom razgovora s američkim kongresmenima istakla da Rusiju vidi kao dugoročnu stratešku prijetnju, ali i upozorila na rizik sklapanja „slabog“ mirovnog sporazuma koji bi Ukrajinu ostavio ranjivom. Ipak, usprotivila se korišćenju formulacije koja bi bezbjednosne garancije za Ukrajinu dovela u vezu s Članom 5, naglasivši da mora postojati „vatreni zid“ između NATO-a i eventualnih bilateralnih obećanja Kijevu.
Član 5 predviđa da se napad na jednu članicu smatra napadom na sve, a aktiviran je samo jednom — nakon terorističkih napada na SAD 2001. godine.&nbsp;
Finski zvaničnici poručuju da pojam bezbjednosnog „jamstva“ shvataju krajnje ozbiljno i da još nijesu spremni na takvu obavezu, iako dugoročno podržavaju članstvo Ukrajine u NATO-u.
Bivši zvaničnici i analitičari upozoravaju da bi upotreba izraza „Član 5“, čak i u prenesenom značenju, mogla stvoriti pogrešan utisak o ulozi NATO-a, ali i političke probleme unutar država članica.&nbsp;
Postoji i bojazan da bi Rusija mogla testirati takve formulacije vojnim pritiscima, što bi otvorilo pitanja o kredibilitetu same Alijanse.
Finska, koja se NATO-u pridružila 2022. godine, zauzima čvrst stav prema Moskvi. Valtonen je poručila da „ne treba biti naivan“ i očekivati promjenu Rusije, posebno ako bi sankcije bile ublažene. U međuvremenu, mirovni pregovori između Ukrajine i Rusije ostaju neizvjesni, a Moskva i dalje ne pokazuje spremnost na značajan ustupak.

Finska upozorava: Ne primjenjivati formulaciju o kolektivnoj odbrani NATO-a na Ukrajinu

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute je u ukrajinskom parlamentu Vrhovnoj Radi kazao da su saveznici dopremili 90 odsto raketa za ukrajinske sisteme protivvazdušne odbrane.
Rute je svoje izlaganje započeo rekavši da je zahvalan ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom na toploj dobrodošlici usred zimske hladnoće koja je okovala Kijev.
- NATO i Ukrajina zajedno osiguravaju da vaši prijatelji i partneri znaju kakva vam je sigurnosna pomoć potrebna. Naša komanda u Visbadenu u Njemačkoj (NSATU) koordinira snabdijevanje osnovnom vojnom opremom i obukom. Ovo ne samo da zadovoljava neposredne potrebe na bojnom polju, već i fokusira vaše buduće snage - rekao je Rute.
On je dodao da će pomoć Ukrajini i dalje stizati od SAD-a i partnera kroz inicijativu PURL, čime se osigurava snabdijevanje ukrajinskih snaga.
- Ova oprema stalno pristiže i nastavlja da vam pomaže da zaštitite svoje gradove i branite linije fronta. Od kada smo pokrenuli PURL prošlog ljeta, isporučili smo oko 75 odsto svih raketa za ukrajinske baterije Patriot i 90 odsto raketa koje se koriste u drugim sistemima protivvazdušne odbrane - dodao je Rute.
Rute je ovom prilikom pozvao saveznike da detaljno pregledaju svoje zalihe jer su ukrajinske potrebe hitne.
- Sljedeće sedmice ćemo imati još jedan sastanak u Ramstein formatu kako bismo se pozabavili tim pitanjem, a to će se pojaviti i kasnije danas na mojim sastancima sa ministrom odbrane. NATO stoji uz Ukrajinu i podržava je danas i u godinama koje dolaze, ne samo zato što dijelimo zajedničke vrijednosti, već i zato što je naša sigurnost međusobno povezana. Svi podržavamo vaš suverenitet, vašu sigurnost i vašu težnju za mirom - rekao je Rute.
On je poručio da su Ukrajini potrebne snažne oružane snage, navodeći da su Kijevu prijeko potrebne čvrste sigurnosne garancije kako bi se mogla odbraniti ukoliko bi ponovo bila napadnuta.

Rute iz Kijeva: Dopremili smo 90 odsto raketa za ukrajinske sisteme protivvazdušne odbrane

NATO je započeo vojno planiranje misije "Arktička straža", kazao je danas portparol Vrhovnog štaba savezničkih snaga u Evropi pukovnik Martin L. O’Donel, dok su u toku pojačane tenzije između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i evropskih saveznika zbog Grenlanda.
Učestale izjave američkog predsjednika Donalda Trampa da želi da preuzme Grenland, optužujući evropske saveznike da ne obezbjeđuju adekvatnu zaštitu arktičkog ostrva od Rusije ili Kine, izazvale su spor sa Kopenhagenom i dovele do zategnutih odnosa unutar NATO-a.
O'Donel je kazao da je u toku planiranje pojačane aktivnosti NATO-a, ali je odbio da iznosi druge detalje, prenosi Rojters.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute, nakon sastanka sa Trampom u Davosu u januaru, kazao je da su razgovarali o načinima na koje saveznici NATO-a mogu zajednički djelovati kako bi obezbijedili sigurnost Arktika, uključujući Grenland i sedam država članica NATO-a koje imaju teritoriju na Arktiku.
Rojters piše da još nije jasno da li će ministri odbrane NATO-a razmatrati tu temu na sastanku zakazanom za 12. februar u Briselu.

NATO započeo vojno planiranje arktičke misije

Šef češke diplomatije Petr Macinka saopštio je da ako predsjednik te zemlje Petr Pavel, po njegovoj ocjeni, ne prestane da krši Ustav time što odbija da imenuje jednog kontroverznog influensera i političara za ministra zabraniće šefu države da predstavlja Češku u NATO-u.
Nova prijetnja od šefa diplomatije stigla je poslije njegovih noćnih SMS poruka savjetniku šefa države u kojima je predsjedniku prijetio da ako ne imenuje kontroverznog Filipa Tureka za ministra da će protiv njega povesti neviđeno brutalni rat.
- Mislim da bi to trebalo da zna. Može da bude miran ako ja dobijem Tureka na ministarstvu životne sredine. Ako ne, spaliću mostove na takav način da će to ući u udžbenike politikologije kao ekstremni slučaj kohabitacije. Shvatam da predsjednik ne dopušta da ga ucjenjuju ali politika je kompromis. Ili će biti moguće sve ili ništa - napisao je Macinka, lider najmanjeg partnera u vladi, stranke Motoristi sebi predsjednikovom savjetniku.
Pavel je označio poruke kao prijetnje i ucjenjivanje, te poručio da kod njega ne prolazi zastrašivanje i objavio sadržaj SMS poruka, koje je poslije premijer Andrej Babiš označio kao "nesrećne", ali misli da ako je u pitanju prepiska sa savjetnikom da to onda nije ucjena.
- Riječi ministra Macinke su nesrećne. Ja sigurno ne bih tako razgovarao. Mislim da kao prvo treba smiriti strasti na obje strane i početi normalan razgovor - kazao je Babiš.
Macinka je međutim na optužbu da ucjenama i prijetnjama po svaku cijenu nastoji da progura počasnog predsjednika stranke Motoristi sebi na funkciju ministra odbio da su to bile, te rekao da je to bilo samo "političko pregovaranje, jer u politici su legitimni pokušaji da se utiče da druga strana promijeni mišljenje".
- Sjutra idem u Brisel na važne sastanke. Nemam drugu mogućnost nego da generalnom sekretaru NATO Marku Ruteu kažem da smatram da pošto predsjednik izlazi van ustavnog okvira da na predstojećem samitu NATO u julu šef češke delegacije ne treba da bude šef države nego vlade - kazao je Macinka.
Šef diplomatije upozorio je da bez njegovog ministarstva ne može da se sredi akreditacija za samit NATO, premda o tome ko će predstavljati Češku odlučuje vlada i prije svega sam premijer koji je na sebe preuzeo ulogu garanta spoljne politike.
- Ne mogu da dopustim u takvoj situaciji da predsjednik vodi tu delegaciju, da ne daj bože ponovo ne obećava nešto kao avione Ukrajini - kazao je Macinka. Pavel u Kijevu nije ništa obećavao i naglasio je da odlučuje češka Vlada a ne on, ali da bi eventualno armija mogla da proda četiri aviona L 159 Ukrajini za zaštitu od dronova.
Macinka je ponovo odbio jedino pravno rješenje spora oko toga mora li predsjednik automatski da imenuje ministra kojeg mu predloži premijer ili ima izvjestan manevarski prostor u vanrednim situacijama, tvrdeći da je njemu i svima jasno da mora da imenuje svakog koga mu premijer predloži.
Pavel see pozvao, međutim, na analizu stručnjaka za ustavno pravo i član Ustava koji šefu države nalaže da štiti demokratske vrijednosti, te ta analiza navodi da bi pogazio Ustav kada bi imenovao političara ekstremističke prošlosti koga prate skandali sa ksenofobnim, rasističkim komentarima na društvenim mrežama, koji krši češke zakone npr. vožnjom preko 250 kilometara na sat ili ilegalnom gradnjom, kao i neobjašnjenim oporezovanjem prihoda u prošlosti.
Pavel je predložio čim je izbio spor da se zatraži nalaz i tumačenje Ustavnog suda, koji je već jednom kada je prethodni predsjednik Češke bio Miloš Zeman ostavio izvjestan prostor da šef države odbije da imenuje predloženog ministra ukoliko postoje očigledne pravne ili bezbjednosne prepreke.
&nbsp;- Neću da nam se u to miješa aktivistički Ustavni sud - kazao je Macinka o jedinom načinu da se nesuglasice oko tumačenja Ustava riješe tako što bi vlada morala da tuži predsjednika Ustavnom sudu da sud definiše precizno tu nadležnost, dok predsjednik zemlje nema pravo po zakonu na takvu žalbu.
Macinka je i prije ovih noćnih prijetnji javno tvrdio da je možda došlo vrijeme da se preduzmu mjere protiv predsjednika Pavela i da ga "svedu samo na figuru koja polaže vijence, između ostalog i preko drastičnog smanjenja budžeta predsjedničke kancelarije".

Šef diplomatije Češke hoće da zabrani Pavelu da predstavlja tu zemlju u NATO-u

Mađarski premijer Viktor Orban rekao je da Rusija neće dozvoliti približavanje NATO njenim granicama i da Alijansa to mora da prizna i prepozna realnost situacije.
- NATO i EU ne mogu direktno da rasporede snage na granicama Rusije, jer će Rusi uvijek odgovoriti ratom. Zato uvijek mora da postoji nešto između Rusije i njihovih granica, neka vrsta tampon zone - rekao je Orban u Kapošvaru.
On je dodao da je potrebno da se ustanovi kako Ukrajina, koja je bila tampon zona, a sada je postala ratna zona, može ponovo da postane tampon država.
Orban je podsjetio da je sukob izazvan željom NATO-a da uključi Ukrajinu u "zapadni sistem bezbjednosti", dok je Rusija to proglasila nemogućim, prenosi televizijski kanal M1.
- Moskva djeluje na osnovu pretpostavke da ima pravo da spriječi neprijateljsku vojsku da dođe do njenih granica - naglasio je Orban, prenosi Srna.

Orban: NATO mora priznati realnost, Rusija neće dozvoliti približavanje njenim granicama

NATO planira značajno proširenje zaliha oružja i municije duž svog istočnog krila, kao i uspostavljanje nove odbrambene zone zasnovane na robotskoj i automatizovanoj tehnologiji, izjavio je visoki oficir NATO-a.
Mjere su usmjerene na jačanje odvraćanja od Rusije, kazao je brigadni general Tomas Louvin za njemački list "Welt".
U okviru novog višeslojnog koncepta odbrane, NATO će nastojati da uspori ili zaustavi napadača u ranoj fazi korištenjem visokotehnoloških sistema.
Duž granica Alijanse s Rusijom i Bjelorusijom planirano je uspostavljanje zone koja bi se u velikoj mjeri oslanjala na nadzor, kao i na daljinski upravljane ili poluautomatizovane sisteme, koje bi protivnik morao savladati prije daljnjeg napredovanja.
Louvin, zamjenik načelnika štaba za operacije u NATO-voj Kopnenoj komandi u Izmiru, kazao je da će se nadzor duž istočnog krila oslanjati na sisteme koji prikupljaju podatke na kopnu, u vazduhu, svemiru i digitalnom prostoru.
Te informacije bi, kako je naveo, u realnom vremenu bile dostupne državama članicama NATO-a. Mogle bi se koristiti fiksne i mobilne platforme poput radara, akustičnih i optičkih senzora, kao i podaci sa satelita, dronova i izviđačkih aviona.
Neposredno uz granice, NATO planira uspostavljanje onoga što je Louvin nazvao "vrućom zonom", osmišljene da u ranoj fazi zaustavi ili uspori napadače. To područje moglo bi uključivati naoružane dronove, poluautonomna borbena vozila, robotske sisteme i automatizovane kapacitete protivvazdušne odbrane.
Louvin je rekao da će sistemi biti međusobno povezani da bi se brzo suprotstavili protivniku, ograničili njegove mogućnosti i potkopali njegovu borbenu efikasnost i inicijativu.
Ipak, naglasio je da će odluke o upotrebi sile uvijek ostati u ljudskim rukama, u skladu s etičkim standardima.
Dodao je da NATO već unaprijed raspoređuje vojnu opremu, ali da će se sada stvarati znatno veće zalihe u državama na prvoj liniji, uključujući oružje i municiju za automatizovane sisteme i snage Alijanse.
Uprkos sve većoj upotrebi automatizacije, broj vojnika neće biti smanjen, rekao je, ističući da sami bespilotni sistemi ne mogu dugoročno odvratiti ili zaustaviti protivnika, prenosi DPA.

NATO proširuje zalihe oružja na istočnom krilu i raspoređuje robotsku odbranu

Crna Gora ostaje čvrsto i dugoročno posvećena jačanju kolektivne bezbjednosti i ispunjavanju obaveza u okviru Alijanse - poručio je načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore (VCG) Miodrag Vuksanović na sjednici Vojnog komiteta NATO u Briselu.
Iz Ministarstva odbrane saopšteno je da je Vuksanović rekao da Crna Gora ostaje pouzdan, odgovoran i kredibilan saveznik.
- U vremenu složenih i nepredvidivih bezbjednosnih izazova, jedinstvo NATO-a, spremnost za odvraćanje i sposobnost brzog prilagođavanja ostaju ključni stubovi naše zajedničke sigurnosti - rekao je Vuksanović.
On je dodao da će VCG nastaviće da, u skladu sa svojim kapacitetima doprinosi kolektivnoj odbrani Saveza.
Navodi se da su zasijedanju NATO Vojnog komiteta, na kojem su učestvovali načelnici generalštabova zemalja članica, razmatrana ključna pitanja u vezi sa aktuelnim bezbjednosnim okruženjem, sa posebnim fokusom na nastavak snažne podrške Ukrajini, jačanje odvraćanja i odbrane na istočnom krilu Alijanse, kao i bezbjednosne izazove u širem strateškom okruženju.
Ističe se da su razmatrane i NATO aktivnosti pružanja bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu (NSATU), kao i dalje unapređenje vojnih sposobnosti država članica u skladu sa novim planovima odbrane.
- Posebna pažnja posvećena je ubrzanju transformacije NATO-a, razvoju novih sposobnosti, primjeni savremenih tehnologija, kao i jačanju interoperabilnosti i spremnosti snaga za odgovor na savremene i buduće prijetnje - navodi se u saopštenju.
Dodaje se da je Vuksanović imao više bilateralnih susreta sa kolegama iz savezničkih država na marginama sastanka Vojnog komiteta, tokom kojih su razmijenili mišljenja o aktuelnim bezbjednosnim izazovima u Evropi i šire, kao i modelima daljeg unapređenja vojne saradnje.

Vuksanović: Crna Gora dugoročno posvećena ispunjavanju obaveza u okviru Alijanse

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute nije predložio nikakav kompromis oko suvereniteta tokom razgovora o Grenlandu sa predsjednikom SAD-a Donaldom Trampom u Davosu - tvrdi portparolka Alijanse Alison Hart.
Ona je, kako piše Rojters, navela da će saveznici u Sjevernoatlantskoj alijansi kolektivno raditi na bezbjednosti Arktika.
U saopštenju stoji i da će pregovori Danske, Grenlanda i SAD nastaviti sa „ciljem da Rusija i Kina nikada ne steknu ekonomsko ili vojno uporište na Grenlandu“.
Kako je saopšteno, razgovori među saveznicima o okvirnom sporazumu koji su postigli američki predsjednik i generalni sekretar NATO-a ukazuju na to da se treba fokusirati na obezbjeđivanje arktičke bezbjednosti kroz kolektivne napore saveznika, posebno sedam arktičkih saveznika.
Podsjetimo, Tramp je objavio juče postizanje dogovora o rješavanju pitanja Grenlanda.
- Na osnovu veoma produktivnog sastanka sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom postavili smo okvir za budući dogovor o Grenlandu, pa čak i širem regionu Arktika. Ovo rješenje, ako do njega dođe, biće odlično za SAD i sve članice NATO-a. Na osnovu ovog sporazuma neću uvoditi carine od 1. februara kao što sam najavio - rekao je Tramp.

Portparolka NATO-a tvrdi: Rute nije Trampu predložio nikakav kompromis oko suvereniteta Grenlanda

Banke su dobile preporuku da ograniče nove kupovine i smanje postojeće pozicije, javlja Bloomberg koji se poziva na anonimne upućene izvore.
Očekuje se da će kineske banke pratiti smjernice regulatora kako bi smanjile rizik i izbjegle potencijalne gubitke u slučaju velikih tržišnih oscilacija, prenosi Tanjug.
Zvaničnici naglašavaju da se radi o smanjenju tržišnog rizika, a ne o političkom potezu ili gubitku povjerenja u američku ekonomiju. Tržišta su reagovala blago, pošto su kamatne stope na američke obveznice porasle, dok je dolar oslabio u odnosu na glavne valute.
Kina trenutno drži oko 298 milijardi USD obveznica u dolarima, ali je ukupno držanje američkih obveznica palo tokom posljednje decenije – sa vrhunca od preko 1,1 bilion USD 2013. godine na 683 milijarde u novembru prošle godine.
Globalni investitori postaju sve oprezniji prema američkom dugu zbog neizvjesnosti oko fiskalne politike i ranijih izjava predsjednika Donalda Trumpa o dolaru i carinama.
Analitičari takođe ističu da je posljednjih godina došlo do diverzifikacije stranih ulaganja, pa zemlje i investitori, pored američkog dolara, traže alternativne opcije koje nude stabilan prinos uz niži rizik.

Kina savjetuje banke da izbjegavaju američke obveznice

Danas se širom svijeta obilježava Dan bezbjednog interneta (Safer Internet Day), međunarodna inicijativa posvećena promociji sigurnijeg, odgovornijeg i kvalitetnijeg korišćenja interneta, sa posebnim fokusom na djecu i mlade.
Iako digitalno okruženje nudi brojne mogućnosti za učenje, komunikaciju i razvoj, dostupni podaci ukazuju na ozbiljne rizike i izazove koji zahtijevaju sistemski odgovor kroz edukaciju i saradnju svih relevantnih društvenih aktera.
Prema istraživanjima o digitalnim navikama djece u Crnoj Gori, čak 91 odsto djece uzrasta od 9 do 17 godina koristi internet, dok ga 87 odsto koristi svakodnevno. Profil na društvenim mrežama ima 72 odsto djece, pri čemu dio njih javno dijeli lične podatke. Trećina djece navodi da ne zna kako da promijeni postavke privatnosti ili zaštiti svoje podatke na mreži, dok je 38 odsto izjavilo da je tokom prethodne godine imalo najmanje jedno neprijatno iskustvo na internetu, poput uznemiravanja, neželjenog sadržaja ili poruka. Dodatno zabrinjava podatak da se oko polovine djece ne osjeća sigurno u online okruženju.
Slični trendovi bilježe se i na globalnom nivou, gdje se mladi korisnici interneta sve češće suočavaju sa cyberbullyingom, neprimjerenim sadržajima i zloupotrebom ličnih podataka. Ovi pokazatelji jasno ukazuju na potrebu za snažnijim i koordinisanim pristupom koji uključuje obrazovni sistem, razvoj digitalne pismenosti, ali i aktivniju ulogu roditelja, nastavnika i institucija.
Statistika potvrđuje da intenzivno korišćenje interneta nije praćeno adekvatnim znanjem o digitalnoj bezbjednosti, što dodatno povećava ranjivost djece u online prostoru. Nedovoljna informisanost o rizicima i zaštitnim mehanizmima, kao i ograničena podrška odraslih, čine djecu posebno izloženom potencijalnim zloupotrebama.
Dan bezbjednog interneta predstavlja važnu priliku da se ukaže na prisutne rizike, promovišu konkretne mjere zaštite djece u digitalnom okruženju, te unaprijedi edukacija mladih, roditelja i nastavnika o odgovornom i bezbjednom korišćenju savremenih tehnologija.

Dan bezbjednog interneta: Djeca u Crnoj Gori sve prisutnija online, ali nedovoljno zaštićena

Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je danas da bi Evropa trebalo da se pripremi na nove napetosti u odnosima sa SAD i da nedavni spor oko Grenlanda shvati kao znak za buđenje kako bi se progurale dugo odlagane ekonomske reforme i ojačala moć Evropske unije (EU).
U intervjuima objavljenim u više evropskih novina, Makron je rekao da Evropa ne bi smjela da zatišje u odnosima sa Vašingtonom pogrešno protumači kao trajnu promjenu, uprkos prividnom okončanju sporova oko Grenlanda, trgovine i tehnologije.
- Kada postoji jasan čin agresije, mislim da ne treba da se povijamo ili pokušavamo da postignemo nagodbu. Tu strategiju smo pokušavali mesjecima. Ne funkcioniše - rekao je Makron, prenosi N1.
On je podržao je ideju o novom zajedničkom zaduživanju zemalja EU, poput euroobveznica, što bi finansiralo strateške investicije i omogućilo EU da "izazove hegemoniju dolara", prenosi Mond.
Makron je ocijenio administraciju Donalda Trampa kao "otvoreno anti-evropsku" koja teži "rasparčavanju" EU.
- SAD će nas u narednim mjesecima, u to nema sumnje, napadati zbog digitalne regulative - dodao je Makron, upozoravajući na mogućnost uvođenja američkih carina na uvoz ukoliko EU primijeni Akt o digitalnim uslugama kako bi kontrolisala tehnološke kompanije.
Lideri EU sastaće se u četvrtak u Briselu na samitu na kojem će razgovarati o mjerama za jačanje ekonomije Unije i njenoj sposobnosti da se na globalnoj sceni suprotstavi SAD i Kini.

Makron: Evropa da se pripremi na nove napetosti u odnosima sa SAD

Američki potpredsjednik Džej Di Vens izjavio je da će se pregovori o Grenlandu održati "u narednih nekoliko mjeseci", kako bi se postigao dogovor o nekoj vrsti rješenja.
On je u razgovoru sa novinarima u Jermeniji izjavio da SAD treba da "dobiju neku korist" od ulaganja u bezbjednost Arktika.
Vens je ponovo kritikovao Dansku, čija je autonomna teritorija Grenland, da "nije dovoljno investirala u bezbjednost Arktika", prenosi Guardian.
- Grenland je veoma važan za nacionalnu bezbjednost Sjedinjenih Američkih Država. Mislim da neki od naših saveznika nisu dovoljno ulagali u bezbjednost Arktik - &nbsp;naveo je američki potpresjednik.
Dodao je da ako SAD treba da se angažuju i daju novac za ulaganja u region, trebalo bi i da "imaju neku korist od toga".

Tag: nato