Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović izjavio je, nakon sastanka sa zamjenicom glavnog sekretara NATO-a Radmilom Šekerinskom, da je Bosna i Hercegovina ispunila formalne uslove za upućivanje pozivnice za članstvo, naglašavajući da integracija u NATO ostaje strateški spoljnopolitički cilj države.
„Na pragu ulaska“ 

&nbsp;Tokom sastanka članova Predsjedništva BiH – Bećirovića, Željka Komšića i Željke Cvijanović – sa Šekerinskom u Minhenu, razgovaralo se o aktuelnim bezbjednosnim i političkim pitanjima, kao i o saradnji Bosne i Hercegovine sa NATO-om.
Bećirović je rekao da je nedavno usvajanje i podnošenje najnovijeg Programa reformi BiH najbolja potvrda da je Bosna i Hercegovina na pragu NATO-a, uspješno koristeći Akcioni plan za članstvo (MAP) kao najviši nivo saradnje između Saveza i BiH.
- Dakle, ispunjeni su svi formalni uslovi da se Bosni i Hercegovini što prije uputi pozivnica za članstvo u NATO- navodi se u saopštenju iz Bećirovićevog kabineta.
Bećirović je naglasio da jačanje NATO-ovog sjedišta u Sarajevu otvaranjem političkog odjela dodatno potvrđuje snažnu povezanost BiH sa Savezom.
Strateški cilj
 
 Tokom sastanka, član Predsjedništva BiH naglasio je da je punopravno članstvo Bosne i Hercegovine u NATO-u jedan od strateških spoljnopolitičkih ciljeva države, naglašavajući da integracija u NATO predstavlja važan okvir za dugoročnu bezbjednost, stabilnost i jačanje odbrambenih kapaciteta BiH.
Bećirović je istakao važnost nastavka reformi u odbrambenom i bezbjednosnom sektoru, kao i daljeg jačanja saradnje između BiH i NATO-a, uključujući podršku razvoju kapaciteta Oružanih snaga BiH i poboljšanje interoperabilnosti sa NATO snagama.
Zamjenica glavnog sekretara NATO-a Radmila Šekerinska naglasila je značaj nastavka saradnje između BiH i NATO-a, navodi se u saopštenju. Pohvalila je usvajanje i podnošenje Programa reformi BiH za 2025. godinu.
Šekerinska je istakla da sastanci članova Predsjedništva BiH sa najvišim zvaničnicima NATO-a predstavljaju potvrdu nastavka partnerstva te je izrazila značaj novog sastanka Predsjedništva BiH sa Sjevernoatlantskim vijećem (NAC), dodaje se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Član Predsjedništva BiH: Na pragu smo ulaska u NATO

Generalni sekretar NATO Mark Rute izjavio je danas u Briselu da je Arktik sve važniji za zajedničku bezbjednost i da NATO treba kolektivno da preuzme veću odgovornost za sigurnost arktičkog regiona.
Rute je na konferenciji za novinare u Briselu rekao da članice NATO redovno sprovode vježbe na Arktiku, "osiguravajući da budemo spremni za borbu i djelovanje u svim uslovima".
- Suočeni sa povećanim vojnim aktivnostima Rusije i rastućim interesovanjem Kine za deleki sjever, ključno je bilo da uradimo više i zato smo pokrenuli misiju Arktička straža- rekao je Rute.
On je dodao da misija pokazuje posvećenost NATO osiguranju bezbjednosti Arktika i svih saveznika, a cilj je da se sinhronizuju napori kako bi bili efikasniji i da se procijene potencijalni izazovi i (bezbednosne) praznine i da se one prevaziđu.
- Ono što je zaista novo u vezi s tim jeste da ćemo po prvi put sve što radimo na Arktiku objediniti pod jednom komandom- rekao je generalni sekretar NATO uoči sutrašnjeg sastanka ministara odbrane članica tog vojnog saveza.
Ranije danas je saošteno da NATO pokreće misiju "Arktička straža", nakon što je predsjednik SAD Donald Tramp prošle godine pretio zauzimanjem te danske autonomne pokrajine, izazivajući tenzije među članicama vojnog saveza.
Rute je rekao da će na sutrašnjem sastanku od ministara čuti kako saveznici sprovode odluke donijete na samitu u Hagu prošle godine, koje se odnose na povećanje troškova za odbranu na pet odsto bruto društvenog proizvoda i jačanje odbrambene industrije.
On je istakao da je neophodna odbrambena industrija koja može brzo da odgovori na potrebe zemalja NATO, a to znači više proizvodnje, snažniji lanac snabdijevanja, usvajanje novih tehnologija.
- Da bi Evropa ostala bezbjedna, treba nam bliska transatlantska saradnja, ali treba i da povećamo investicije i da preuzmemo veću odgovornost- rekao je Rute.
Prema nedavno postignutom dogovoru o novoj raspodeli rukovodećih dužnosti u strukturama alijanse, Ujedinjeno Kraljevstvo će preuzeti Komandu združenih savezničkih snaga Norfok (JFC Norfok) u Virdžiniji, a Italija će preuzeti Komandu združenih snaga u Napulju, koje su trenutno obije pod komandom SAD.
Takođe, na čelu Komande združenih savezničkih snaga u holandskom Brusumu po sistemu rotacije će se smjenjivati Njemačka i Poljska.
Podrška Ukrajini biće jedna od glavnih tema sjutrašnjeg sastanka ministara odbrane, kao i neformalnog sastanka NATO-Ukrajina na kojem će učestvovati ukrajinski ministar odbrane Mihail Fedorov i visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas.
Ukrajina, kazao je Rute, ne može sama da obezbijedi mir zbog čega je važna podrška saveznika.
- Predsjednik Putin pokušava da slomi narod Ukrajine, nadajući se da će oslabiti njihovu odlučnost. Ali Ukrajina i ukrajinski narod su više puta pokazali da se neće slomiti- rekao je Rute.
Po pitanju bezbjednosnih garancija za Ukrajinu, Rute je rekao da je u posljednjih šest mjeseci postignut veliki napredak i da postoje različiti elementi bezbjednosnih garancija, ali da je prije toga potrebno postići mirnovni sporazum.
- Pitanje je da li su Rusi spremni da igraju kako bismo mogli da okončamo ovaj rat tako da nikada više ne pokušaju da napadnu Ukrajinu- rekao je Rute.
Na pitanje novinara da li SAD šalju neku poruku NATO time što će na sjutrašnjem sastanku umjesto ministra odbrane Pita Hegseta učestvovati podsekretar Elbridž Kolbi, Rute je rekao da to ne znači ništa u pogledu angažovanja SAD u savezu i da je Kolbi "veoma važan čovjek", kao i da postoje veoma intenzivne diskusije između NATO i Vašingotona.

1250x600

1084x550

Rute: Suočeni sa povećanim vojnim aktivnosti Rusije pokrenuli smo misiju Arktička straža

Sjedinjene Države će predati dvije glavne regionalne komande u NATO-u evropskim zemljama, saopštili su diplomati, dok američki predsjednik Donald Tramp vrši pritisak na saveznike da preuzmu veću odgovornost za njihovu odbranu.
Vašington će prenijeti vođstvo NATO-ove komande u Napulju, koje se fokusira na jug saveza, na Italiju, a vođstvo svog komandovanja u Norfolku, u Virdžiniji, koje se fokusira na sjever saveza, na Veliku Britaniju.
Sjedinjene Države će u međuvremenu preuzeti komandu nad pomorskim snagama NATO-a, sa sjedištem u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Promjene, o kojima je prvi javio francuski medij „La Lettre“, vjerovatno će trajati mjesecima, izjavila su dva NATO diplomata za AFP, govoreći pod uslovom anonimnosti.
- To je dobar znak prebacivanja tereta u praksi - rekao je jedan diplomata.
Premještanje komandnih pozicija NATO-a dolazi u trenutku kada Vašington tvrdi da bi mogao smanjiti svoju vojnu prisutnost u Evropi kako bi se usmjerio na druge prijetnje poput Kine.
Vojna supersila Vašington i dalje će ostati centralna, jer će imati kontrolu nad glavnom vazdušnom, kopnenom i pomorskim komandom NATO-a te zadržati poziciju vrhovnog komandanta savezničkih snaga u Evropi.
Evropske zemlje već su povećale vojne budžete zbog rata u Ukrajini i prošle godine su pristale da povećaju cilj vojnih izdataka NATO-a.
Tramp je poljuljao vjeru u pouzdanost Sjedinjenih Država i prošli mjesec gurnuo savez u krizu polažući pravo na Grenland.
Američki ambasador pri NATO-u Metju Vitaker odvojeno je u ponedjeljak ipak insistirao da američki čelnik želi ojačati, a ne „rastaviti“ NATO prisiljavajući Evropu da se angažuje.
- Pokušavamo ojačati NATO, ne povući se ili odbaciti NATO, već ga učiniti da funkcioniše onako kako je zamišljen kao savez 32 snažna i sposobna saveznika - izjavio je Vitaker, prenosi Fena.

Evropljanima dvije komandne pozicije NATO-a

NATO posvećuje veliku pažnju regionu Zapadnog Balkana, posebno imajući u vidu zabrinjavajuće trendove posljednjih godina, rekao je zvaničnik NATO-a, ističući da za stabilnost regiona veliku odgovornost snose lokalni lideri.
U razgovoru sa novinarima sa Zapadnog Balkana u Briselu, zvaničnik je rekao da Zapadni Balkan ima stratešku važnost i da NATO ostaje čvrsto posvećen dugoročnoj stabilnosti, te da „neće dozvoliti da se pojavi bezbjednosni vakuum u regionu“.
- Vidimo neke zabrinjavajuće trendove u regionu, posebno posljednjih nekoliko godina, što zahtijeva pažljivo praćenje razvoja situacije - rekao je zvaničnik, podsjetivši da su incidenti na Kosovu 2023. godine izazvali veliku zabrinutost među saveznicima, jer to ne utiče samo na Kosovo, već ima potencijal da izazove šire posljedice.
Pored toga, zvaničnik je ukazao i na druge zabrinjavajuće trendove na Zapadnom Balkanu, kao što su dezinformacione kampanje, hibridne prijetnje, političke tenzije, retorika koja izaziva podjele i nepostojanje napretka u dijalogu Srbije i Kosova.
- Ne vidimo potencijal za eskalaciju, bar ne u ovom trenutku, ali vidimo mnogo razloga da ostanemo oprezni i angažovani i da nastavimo da pažljivo pratimo situaciju, što NATO čini i nastaviće to da radi - kazao je zvaničnik.
On je rekao da ono što se dešava u regionu ne dešava se u vakuumu.
- Region takođe nije imun na spoljašnje trendove i prijetnje, a ovaj region je možda još ranjiviji zbog političke i bezbjednosne osjetljivosti, zbog čega vjerujemo da NATO, kao stabilizujući akter, i drugi međunarodni igrači imaju razloga da budu oprezniji i angažovaniji - kazao je zvaničnik.
NATO zajedno sa Evropskom unijom i međunarodnom zajednicom podržava mir i stabilnost na Zapadnom Balkanu, ali to ne mogu da postignu sami, istakao je zvaničnik i dodao da je ogromna odgovornost na lokalnim liderima.
- Lokalni političari i lideri imaju odgovornost za održavanje stabilnosti u svojim zemljama i zato pozivamo lidere u BiH, Srbiji i na Kosovu da se konstruktivno angažuju kako bi se postigao prosperitet, trajni mir, stabilnost i napredak u reformama i procesima integracija - rekao je zvaničnik novinarima uoči sastanka ministara odbrane članica NATO-a, 12. februara.
Zvaničnik je naveo da je Srbija važan partner NATO-a za regionalnu stabilnost i da je jačanje odnosa u obostranom interesu, ponovo ističući da zapadni vojni savez traži punu odgovornost za napad na pripadnike KFOR-a u maju 2023. godine u Zvečanu i sukobe u selu Banjska u septembru iste godine.
On je rekao da postoje redovni kontakti generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, uključujući i pitanja incidenata na Kosovu.
Kako je podsjetio, poslije 2023. godine povećan je broj pripadnika KFOR-a za 1.000 vojnika, ali se zbog poboljšane bezbjednosne situacije broj trupa ponovo postepeno smanjuje na nivo prije 2023. godine.
KFOR trenutno ima više od 4.600 pripadnika iz 33 zemlje i daje „opipljiv doprinos miru i stabilnosti u regionu“, rekao je zvaničnik.
Ipak, kako je istakao, jasno je da rješenje „nije vojno rješenje, već kroz politički dijalog“, i NATO zato podržava dijalog Beograda i Prištine pod pokroviteljstvom EU i nada se da će uskoro biti postignut određeni napredak, jer je to od ključne važnosti za dugotrajnu stabilnost u regionu.
- Nije samo na međunarodnoj zajednici, već na akterima u regionu da preduzmu neophodne korake i postignu kompromis u cilju trajnog rješenja - kazao je zvaničnik.
NATO je otvoren da dalje širi partnerstvo sa Srbijom, zasnovano na međusobnom povjerenju i poštovanju zajedničkih vrijednosti, rekao je zvaničnik i dodao da postoje mogućnosti za unapređenje saradnje u okviru Partnerstva za mir ove godine, kada se obilježava 20 godina tog partnerstva.
NATO takođe podržava naučne projekte institucija u zemljama regiona u oblasti bezbjednosti, u okviru programa Nauka za mir i bezbjednost, u kojem Srbija učestvuje sa 11 projekata.

Zvaničnik NATO: Zabrinjavajući trendovi na Z. Balkanu zahtijevaju pažljivo praćenje situacije

Finska je pozvala američke zvaničnike da buduća bezbjednosna jamstva za poslijeratnu Ukrajinu ne opisuju kao ona „nalik Članu 5 NATO-a“, jer bi to moglo potkopati ključnu klauzulu kolektivne odbrane Alijanse, piše Politico, pozivajući se na depešu Stejt departmenta.
U dokumentu se navodi da je finska ministarka vanjskih poslova Elina Valtonen tokom razgovora s američkim kongresmenima istakla da Rusiju vidi kao dugoročnu stratešku prijetnju, ali i upozorila na rizik sklapanja „slabog“ mirovnog sporazuma koji bi Ukrajinu ostavio ranjivom. Ipak, usprotivila se korišćenju formulacije koja bi bezbjednosne garancije za Ukrajinu dovela u vezu s Članom 5, naglasivši da mora postojati „vatreni zid“ između NATO-a i eventualnih bilateralnih obećanja Kijevu.
Član 5 predviđa da se napad na jednu članicu smatra napadom na sve, a aktiviran je samo jednom — nakon terorističkih napada na SAD 2001. godine.&nbsp;
Finski zvaničnici poručuju da pojam bezbjednosnog „jamstva“ shvataju krajnje ozbiljno i da još nijesu spremni na takvu obavezu, iako dugoročno podržavaju članstvo Ukrajine u NATO-u.
Bivši zvaničnici i analitičari upozoravaju da bi upotreba izraza „Član 5“, čak i u prenesenom značenju, mogla stvoriti pogrešan utisak o ulozi NATO-a, ali i političke probleme unutar država članica.&nbsp;
Postoji i bojazan da bi Rusija mogla testirati takve formulacije vojnim pritiscima, što bi otvorilo pitanja o kredibilitetu same Alijanse.
Finska, koja se NATO-u pridružila 2022. godine, zauzima čvrst stav prema Moskvi. Valtonen je poručila da „ne treba biti naivan“ i očekivati promjenu Rusije, posebno ako bi sankcije bile ublažene. U međuvremenu, mirovni pregovori između Ukrajine i Rusije ostaju neizvjesni, a Moskva i dalje ne pokazuje spremnost na značajan ustupak.

Finska upozorava: Ne primjenjivati formulaciju o kolektivnoj odbrani NATO-a na Ukrajinu

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute je u ukrajinskom parlamentu Vrhovnoj Radi kazao da su saveznici dopremili 90 odsto raketa za ukrajinske sisteme protivvazdušne odbrane.
Rute je svoje izlaganje započeo rekavši da je zahvalan ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom na toploj dobrodošlici usred zimske hladnoće koja je okovala Kijev.
- NATO i Ukrajina zajedno osiguravaju da vaši prijatelji i partneri znaju kakva vam je sigurnosna pomoć potrebna. Naša komanda u Visbadenu u Njemačkoj (NSATU) koordinira snabdijevanje osnovnom vojnom opremom i obukom. Ovo ne samo da zadovoljava neposredne potrebe na bojnom polju, već i fokusira vaše buduće snage - rekao je Rute.
On je dodao da će pomoć Ukrajini i dalje stizati od SAD-a i partnera kroz inicijativu PURL, čime se osigurava snabdijevanje ukrajinskih snaga.
- Ova oprema stalno pristiže i nastavlja da vam pomaže da zaštitite svoje gradove i branite linije fronta. Od kada smo pokrenuli PURL prošlog ljeta, isporučili smo oko 75 odsto svih raketa za ukrajinske baterije Patriot i 90 odsto raketa koje se koriste u drugim sistemima protivvazdušne odbrane - dodao je Rute.
Rute je ovom prilikom pozvao saveznike da detaljno pregledaju svoje zalihe jer su ukrajinske potrebe hitne.
- Sljedeće sedmice ćemo imati još jedan sastanak u Ramstein formatu kako bismo se pozabavili tim pitanjem, a to će se pojaviti i kasnije danas na mojim sastancima sa ministrom odbrane. NATO stoji uz Ukrajinu i podržava je danas i u godinama koje dolaze, ne samo zato što dijelimo zajedničke vrijednosti, već i zato što je naša sigurnost međusobno povezana. Svi podržavamo vaš suverenitet, vašu sigurnost i vašu težnju za mirom - rekao je Rute.
On je poručio da su Ukrajini potrebne snažne oružane snage, navodeći da su Kijevu prijeko potrebne čvrste sigurnosne garancije kako bi se mogla odbraniti ukoliko bi ponovo bila napadnuta.

Rute iz Kijeva: Dopremili smo 90 odsto raketa za ukrajinske sisteme protivvazdušne odbrane

NATO je započeo vojno planiranje misije "Arktička straža", kazao je danas portparol Vrhovnog štaba savezničkih snaga u Evropi pukovnik Martin L. O’Donel, dok su u toku pojačane tenzije između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i evropskih saveznika zbog Grenlanda.
Učestale izjave američkog predsjednika Donalda Trampa da želi da preuzme Grenland, optužujući evropske saveznike da ne obezbjeđuju adekvatnu zaštitu arktičkog ostrva od Rusije ili Kine, izazvale su spor sa Kopenhagenom i dovele do zategnutih odnosa unutar NATO-a.
O'Donel je kazao da je u toku planiranje pojačane aktivnosti NATO-a, ali je odbio da iznosi druge detalje, prenosi Rojters.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute, nakon sastanka sa Trampom u Davosu u januaru, kazao je da su razgovarali o načinima na koje saveznici NATO-a mogu zajednički djelovati kako bi obezbijedili sigurnost Arktika, uključujući Grenland i sedam država članica NATO-a koje imaju teritoriju na Arktiku.
Rojters piše da još nije jasno da li će ministri odbrane NATO-a razmatrati tu temu na sastanku zakazanom za 12. februar u Briselu.

NATO započeo vojno planiranje arktičke misije

Šef češke diplomatije Petr Macinka saopštio je da ako predsjednik te zemlje Petr Pavel, po njegovoj ocjeni, ne prestane da krši Ustav time što odbija da imenuje jednog kontroverznog influensera i političara za ministra zabraniće šefu države da predstavlja Češku u NATO-u.
Nova prijetnja od šefa diplomatije stigla je poslije njegovih noćnih SMS poruka savjetniku šefa države u kojima je predsjedniku prijetio da ako ne imenuje kontroverznog Filipa Tureka za ministra da će protiv njega povesti neviđeno brutalni rat.
- Mislim da bi to trebalo da zna. Može da bude miran ako ja dobijem Tureka na ministarstvu životne sredine. Ako ne, spaliću mostove na takav način da će to ući u udžbenike politikologije kao ekstremni slučaj kohabitacije. Shvatam da predsjednik ne dopušta da ga ucjenjuju ali politika je kompromis. Ili će biti moguće sve ili ništa - napisao je Macinka, lider najmanjeg partnera u vladi, stranke Motoristi sebi predsjednikovom savjetniku.
Pavel je označio poruke kao prijetnje i ucjenjivanje, te poručio da kod njega ne prolazi zastrašivanje i objavio sadržaj SMS poruka, koje je poslije premijer Andrej Babiš označio kao "nesrećne", ali misli da ako je u pitanju prepiska sa savjetnikom da to onda nije ucjena.
- Riječi ministra Macinke su nesrećne. Ja sigurno ne bih tako razgovarao. Mislim da kao prvo treba smiriti strasti na obje strane i početi normalan razgovor - kazao je Babiš.
Macinka je međutim na optužbu da ucjenama i prijetnjama po svaku cijenu nastoji da progura počasnog predsjednika stranke Motoristi sebi na funkciju ministra odbio da su to bile, te rekao da je to bilo samo "političko pregovaranje, jer u politici su legitimni pokušaji da se utiče da druga strana promijeni mišljenje".
- Sjutra idem u Brisel na važne sastanke. Nemam drugu mogućnost nego da generalnom sekretaru NATO Marku Ruteu kažem da smatram da pošto predsjednik izlazi van ustavnog okvira da na predstojećem samitu NATO u julu šef češke delegacije ne treba da bude šef države nego vlade - kazao je Macinka.
Šef diplomatije upozorio je da bez njegovog ministarstva ne može da se sredi akreditacija za samit NATO, premda o tome ko će predstavljati Češku odlučuje vlada i prije svega sam premijer koji je na sebe preuzeo ulogu garanta spoljne politike.
- Ne mogu da dopustim u takvoj situaciji da predsjednik vodi tu delegaciju, da ne daj bože ponovo ne obećava nešto kao avione Ukrajini - kazao je Macinka. Pavel u Kijevu nije ništa obećavao i naglasio je da odlučuje češka Vlada a ne on, ali da bi eventualno armija mogla da proda četiri aviona L 159 Ukrajini za zaštitu od dronova.
Macinka je ponovo odbio jedino pravno rješenje spora oko toga mora li predsjednik automatski da imenuje ministra kojeg mu predloži premijer ili ima izvjestan manevarski prostor u vanrednim situacijama, tvrdeći da je njemu i svima jasno da mora da imenuje svakog koga mu premijer predloži.
Pavel see pozvao, međutim, na analizu stručnjaka za ustavno pravo i član Ustava koji šefu države nalaže da štiti demokratske vrijednosti, te ta analiza navodi da bi pogazio Ustav kada bi imenovao političara ekstremističke prošlosti koga prate skandali sa ksenofobnim, rasističkim komentarima na društvenim mrežama, koji krši češke zakone npr. vožnjom preko 250 kilometara na sat ili ilegalnom gradnjom, kao i neobjašnjenim oporezovanjem prihoda u prošlosti.
Pavel je predložio čim je izbio spor da se zatraži nalaz i tumačenje Ustavnog suda, koji je već jednom kada je prethodni predsjednik Češke bio Miloš Zeman ostavio izvjestan prostor da šef države odbije da imenuje predloženog ministra ukoliko postoje očigledne pravne ili bezbjednosne prepreke.
&nbsp;- Neću da nam se u to miješa aktivistički Ustavni sud - kazao je Macinka o jedinom načinu da se nesuglasice oko tumačenja Ustava riješe tako što bi vlada morala da tuži predsjednika Ustavnom sudu da sud definiše precizno tu nadležnost, dok predsjednik zemlje nema pravo po zakonu na takvu žalbu.
Macinka je i prije ovih noćnih prijetnji javno tvrdio da je možda došlo vrijeme da se preduzmu mjere protiv predsjednika Pavela i da ga "svedu samo na figuru koja polaže vijence, između ostalog i preko drastičnog smanjenja budžeta predsjedničke kancelarije".

Šef diplomatije Češke hoće da zabrani Pavelu da predstavlja tu zemlju u NATO-u

Mađarski premijer Viktor Orban rekao je da Rusija neće dozvoliti približavanje NATO njenim granicama i da Alijansa to mora da prizna i prepozna realnost situacije.
- NATO i EU ne mogu direktno da rasporede snage na granicama Rusije, jer će Rusi uvijek odgovoriti ratom. Zato uvijek mora da postoji nešto između Rusije i njihovih granica, neka vrsta tampon zone - rekao je Orban u Kapošvaru.
On je dodao da je potrebno da se ustanovi kako Ukrajina, koja je bila tampon zona, a sada je postala ratna zona, može ponovo da postane tampon država.
Orban je podsjetio da je sukob izazvan željom NATO-a da uključi Ukrajinu u "zapadni sistem bezbjednosti", dok je Rusija to proglasila nemogućim, prenosi televizijski kanal M1.
- Moskva djeluje na osnovu pretpostavke da ima pravo da spriječi neprijateljsku vojsku da dođe do njenih granica - naglasio je Orban, prenosi Srna.

Orban: NATO mora priznati realnost, Rusija neće dozvoliti približavanje njenim granicama

NATO planira značajno proširenje zaliha oružja i municije duž svog istočnog krila, kao i uspostavljanje nove odbrambene zone zasnovane na robotskoj i automatizovanoj tehnologiji, izjavio je visoki oficir NATO-a.
Mjere su usmjerene na jačanje odvraćanja od Rusije, kazao je brigadni general Tomas Louvin za njemački list "Welt".
U okviru novog višeslojnog koncepta odbrane, NATO će nastojati da uspori ili zaustavi napadača u ranoj fazi korištenjem visokotehnoloških sistema.
Duž granica Alijanse s Rusijom i Bjelorusijom planirano je uspostavljanje zone koja bi se u velikoj mjeri oslanjala na nadzor, kao i na daljinski upravljane ili poluautomatizovane sisteme, koje bi protivnik morao savladati prije daljnjeg napredovanja.
Louvin, zamjenik načelnika štaba za operacije u NATO-voj Kopnenoj komandi u Izmiru, kazao je da će se nadzor duž istočnog krila oslanjati na sisteme koji prikupljaju podatke na kopnu, u vazduhu, svemiru i digitalnom prostoru.
Te informacije bi, kako je naveo, u realnom vremenu bile dostupne državama članicama NATO-a. Mogle bi se koristiti fiksne i mobilne platforme poput radara, akustičnih i optičkih senzora, kao i podaci sa satelita, dronova i izviđačkih aviona.
Neposredno uz granice, NATO planira uspostavljanje onoga što je Louvin nazvao "vrućom zonom", osmišljene da u ranoj fazi zaustavi ili uspori napadače. To područje moglo bi uključivati naoružane dronove, poluautonomna borbena vozila, robotske sisteme i automatizovane kapacitete protivvazdušne odbrane.
Louvin je rekao da će sistemi biti međusobno povezani da bi se brzo suprotstavili protivniku, ograničili njegove mogućnosti i potkopali njegovu borbenu efikasnost i inicijativu.
Ipak, naglasio je da će odluke o upotrebi sile uvijek ostati u ljudskim rukama, u skladu s etičkim standardima.
Dodao je da NATO već unaprijed raspoređuje vojnu opremu, ali da će se sada stvarati znatno veće zalihe u državama na prvoj liniji, uključujući oružje i municiju za automatizovane sisteme i snage Alijanse.
Uprkos sve većoj upotrebi automatizacije, broj vojnika neće biti smanjen, rekao je, ističući da sami bespilotni sistemi ne mogu dugoročno odvratiti ili zaustaviti protivnika, prenosi DPA.

NATO proširuje zalihe oružja na istočnom krilu i raspoređuje robotsku odbranu

Prvi senološki kongres u Crnoj Gori označava početak novog, humanijeg i dostupnijeg sistema brige o zdravlju žena, zasnovanog na znanju, multidisciplinarnosti i poštovanju pacijentkinje kao ravnopravnog partnera u liječenju, te ujedno potvrđuje zrelost zdravstvenog sistema da odgovori savremenim izazovima u prevenciji, dijagnostici i liječenju karcinoma dojke.
To je poručeno sa otvranja Prvog senološkog kongresa u Crnoj Gori "Prvi korak ka budućnosti" koji se u organizaciji Senološkog Udruženja Crne Gore održava u Budvi.
Dr Irena Tomašević Vukmirović, predsjednica Senološkog udruženja Crne Gore &nbsp;je rekla da Kongres predstavlja "početak novog sistema, pažljivo osmišljenog od skrininga i savremene radiologije, preko hirurških i sistemskih terapija, do kvaliteta života nakon liječenja".
Ona je rekla da je program Kongresa pažljivo osmišljen "od skrininga i savremene radiologije, preko hirurških i sistemskih terapija, do kvaliteta života nakon liječenja".
- Danas, kada govorimo o zdravlju žene, govorimo o istoj ideji &nbsp;o pravu žene da zna, da odlučuje i da živi kvalitetan život - poručila je Tomašević Vukmirović.
Prema njenim riječima „ne okupljamo &nbsp;se samo kao stručnjaci, već kao ljudi koji su izabrali profesiju u kojoj se znanje nikada ne odvaja od osjećaja i povjerenja“.
- Senološko udruženje Crne Gore osnovano je sa jednom jednostavnom ali snažnom idejom, da nijedna žena u našoj zemlji ne smije biti prepuštena slučaju - poručila je Tomašević Vukmirović.
Podsjećajući na početke rada Senološkog udruženja, ona je kazala da je sve krenulo od malog kruga kolega okupljenih oko zajedničkih protokola, bolje komunikacije, brže dijagnostike i dostupnije terapije, dok danas Udruženje predstavlja mrežu ljekara različitih specijalnosti posvećenih unapređenju sistema.
- Prethodne godine bile su posvećene jačanju funkcionisanja sistema, edukaciji, medijskoj vidljivosti i stvaranju prostora u kojem pacijentkinja nije samo žena sa dijagnozom, već i partner u liječenju - istakla je ona.
Kako je dodala, cilj Senološkog udruženja nije samo razmjena znanja, već njegovo prilagođavanje zdravstvenom sistemu Crne Gore, jer "medicina vrijedi onoliko koliko je dostupna onima kojima je potrebna".
- Posebnu vrijednost kongresu daje prisustvo ljekara iz brojnih medicinskih centara van Crne Gore, što potvrđuje da i mala zajednica može biti snažna i relevantna kada ima jasnu namjeru da uči, razvija iskustva i unapređuje brigu o pacijentima. Želimo da govorimo o tehnologiji, ali i o čovjeku. O statistikama, ali i o tišini ordinacije u trenutku kada se pacijentkinji prvi put postavi pitanje: ‘Šta sada?’ Ovaj kongres ima i snažnu simboličku dimenziju“, istakla je Tomašević Vukmirović.
Ona je podsjetila na značaj Cetinja i Ženskog instituta osnovanog 1869. godine, koji je bio poruka da društvo napreduje onoliko koliko osnažuje žene.
- Zato je za nas važno da ova konferencija bude nastavak tradicije brige, znanja i poštovanja - poručila je Tomašević Vukmirović.
Ona je zahvalila predavačima, kolegama uključenim u organizaciju, institucijama, kao i sponzorima i partnerima, ističući da bez njihove podrške ovaj skup ne bi imao obim ni kvalitet koji danas ima.
- Hvala vam što ulažete u medicinu koja ne donosi samo godine života, već i život u tim godinama. U našoj profesiji, znanje se uči iz knjiga, a snaga iz susreta - zaključila je Tomašević Vukmirović, uz poruku da naredni dani budu dani nauke, saradnje i prijateljstva.
Dr mr sc. Aleksandar Radović, direktor Kliničkog centra Crne Gore, rekao je da Prvi senološki kongres u Crnoj Gori potvrđuje da zdravstveni sistem ide u pravcu savremenih standarda, jačanja kapaciteta i multidisciplinarnog pristupa liječenju oboljenja dojke, uz snažnu institucionalnu podršku razvoju znanja i kvaliteta zdravstvene zaštite.
On je istakao da pažljivo odabrane teme potvrđuju usklađenost programa sa zahtjevima moderne medicine i aktuelnim trendovima u liječenju bolesti dojke.
- Smatram važnim istaći da oboljenja dojke zahtijevaju angažovanje ne samo zdravstvenog sistema, već i šire društvene zajednice - naglasio je Radović.
On je podsjetio da su u prethodnom periodu jačali tehnološki, kadrovski i prostorni kapaciteti, od onkologije i medicinske njege do podizanja društvene svijesti i sprovođenja programa usmjerenih na ovu oblast.
- Iz upravljačke perspektive posebno želim da naglasim značaj uspostavljanja što adekvatnijeg pristupa u liječenju pacijentkinja, odnosno kontinuiranog unapređenja protokola, procedura i standarda, kako bi se obezbijedio što kvalitetniji pristup u liječenju i odnosu prema pacijentkinjama. Vrijeme pred nama nosi izazove obezbjeđivanja boljih uslova za rad medicinskog osoblja i unapređenja kvaliteta usluga koje se pružaju pacijentkinjama, gdje su ključne stručnost, bezbjednost i efikasnost. Radni naslov kongresa "Prvi korak ka budućnosti" jasno ukazuje na potrebu udruživanja, razumijevanja i multidisciplinarnog pristupa u tretmanu oboljenja, kao i objedinjavanja znanja i iskustava - poručio je Radović.
On je kazao da je Klinički centar Crne Gore, kao stožer svih medicinskih disciplina, pouzdan partner i oslonac za sve ideje, projekte i inicijative koje doprinose unapređenju stručnog i medicinskog rada.
- Klinički centar Crne Gore biće vam i prijatelj i partner u daljoj istrajnosti na ovom putu - zaključio je Radović.
Jovana Novaković, generalna direktorica Direktorata za farmakologiju, prekursore i kozmetičke proizvode u Ministarstvu zdravlja Crne Gore, rekla je da ovaj Kongres, predstavlja mnogo više od stručnog skupa.
- On je potvrda zrelosti našeg zdravstvenog sistema da prepozna značaj multidisciplinarnog pristupa u prevenciji, dijagnostici i liječenju karcinoma dojke, ali i spremnosti da pratimo savremene svjetske tokove u onkologiji - kazala je ona.
Ona je istakla da agenda kongresa jasno pokazuje da se Crna Gora bavi temama koje su u samom vrhu savremene medicine, od skrininga intervalnih karcinoma i precizne procjene biomarkera, do personalizovanih terapijskih odluka, imunoterapije, rekonstrukcije, kvaliteta života i palijativnog pristupa.
- Posebno ohrabruje fokus na multidisciplinarnost, jer upravo saradnja radiologa, patologa, hirurga, onkologa, radioterapeuta, genetičara i stručnjaka javnog zdravlja čini temelj savremene senologije - naglasila je Novaković.
Prema njenim riječima, Ministarstvo zdravlja ostaje snažno posvećeno unapređenju nacionalnih programa ranog otkrivanja karcinoma dojke, jačanju dijagnostičkih kapaciteta, kao i obezbjeđivanju dostupnosti inovativnih terapija.
- Naš cilj je jasan &nbsp;da svakoj pacijentkinji u Crnoj Gori omogućimo pravovremenu, kvalitetnu i personalizovanu zdravstvenu zaštitu, zasnovanu na dokazima i savremenim standardima - poručila je Novaković.
Ukazujući na značaj međunarodne saradnje, ona je istakla da razmjena znanja i iskustava sa predavačima i ekspertima iz regiona i svijeta predstavlja ključ za unapređenje prakse, ali i za jačanje pozicije Crne Gore u regionalnim i međunarodnim stručnim krugovima.
- Ovaj kongres je i snažna poruka ženama Crne Gore da zdravstveni sistem ulaže napore kako bi dijagnostika bila preciznija, terapija efikasnija, a podrška sveobuhvatnija - kazala je Novaković, dodajući da je zadatak sistema isti i kada je cilj izlječenje i kada je cilj očuvanje dostojanstva " biti uz pacijentkinju u svakom trenutku njenog puta"
- Uvjereni smo da će ovaj prvi senološki kongres postaviti temelje buduće balkanske senološke mreže i kontinuiteta multidisciplinarnih susreta - poručila je Novaković.
Prvi senološki kongres u Crnoj Gori (MONTESEN 2026) održava se od 27. februara do 1. marta 2026. godine u hotelu Avala u Budvi.
Kongres je zamišljen kao regionalni stručni susret posvećen savremenom, multidisciplinarnom pristupu bolestima dojke, sa ciljem razmjene znanja, iskustava i jačanja saradnje između stručnjaka iz oblasti radiologije, patologije, onkologije, hirurgije, genetike i srodnih disciplina.

Tomašević Vukmirović: U prevenciji, dijagnostici i liječenju karcinoma dojke njedna žena ne smije biti prepuštena slučaju

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu obratio se iranskom narodu, poručivši da imaju „priliku kakva se pruža jednom u generaciji“ da svrgnu tamošnji režim. Kazao je da će im izraelski udari pomoći da se „oslobode tiranije“.
- Izađite masovno na ulice i obavite posao. Krajnje je vrijeme da se okupite i ujedinite u istorijskoj misiji - dodao je Netanjahu.&nbsp;
Takođe je iznio tvrdnju da „postoji mnogo znakova da tiranin Hamenei više nije živ“. Za tu tvrdnju, međutim, nije ponudio nikakve dokaze.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fnexta_tv%2Fstatus%2F2027823251984953379%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2027823251984953379%7Ctwgr%5E79ec729ffd176dcf0379a9e5f68a67ac4f8b8fec%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Najavio je da će se operacija nastaviti koliko god bude potrebno i pozvao na strpljenje. Netanjahu je rekao da Izrael ima „savez za mir i savez za rat“, dodajući da će ovaj rat na kraju dovesti do „pravog mira“.
- Ovo je prilika da se nešto preduzme. Nemojte sjedjeti skrštenih ruku, jer dolazi trenutak kada će se od vas tražiti da masovno izađete na ulice. Morate dovršiti ovaj posao, morate srušiti i iskorijeniti ovaj režim - zaključio je on.
<h2>Iran: Vrhovni vođa i predsjednik živi i zdravi nakon napada</h2>
Iransko ministarstvo vanjskih poslova ranije je saopštilo da su vrhovni vođa i predsjednik zemlje živi i zdravi, nakon što su se pojavile informacije o napadu na kompleks u Teheran.
- Svi su bezbjedni i nepovrijeđeni. Istina je, neki naši zapovjednici stradali su kao mučenici u ovom terorističkom činu agresije. No ono što je važno jeste da iranski narod i naše hrabre oružane snage preduzimaju sve potrebne mjere kako bi odbranili Iran na najsnažniji mogući način - izjavio je naknadno portparol ministarstva.
Prethodno je ministar vanjskih poslova za američku televizijsku mrežu NBC News izjavio da je vrhovni vođa, „koliko on zna“, živ.

Netanjahu: Puno je znakova da je Hamenei mrtav

Bivšoj predsjednici Vrhovnog suda Vesni Medenici određen je pritvor i ona je sprovedena u Istražni zatvor - potvrdio je Portalu ETV njen branilac Advokat Zdravko Begović.
Apelacioni sud usvojio je žalbu Specijalnog državnog tužilaštva koje je tražilo određivanje pritvora Medenici.
Bivša predsjenica Vrhovnog suda je prvostepenom presudom, koja je izrečena 28. januara, osuđena na 10 godina zatvora.
Njen sin Miloš Medenica osuđen je na deset godina i dva mjeseca i on i njegova majka treba da plate po 50.000 eura. Milošu Medenici je određen pritvor na dan presude ali je on u bjekstvu i za njim su raspisane nacionalna i međunarodna potjernica.
Prvostepenu presudu izrekla je sutkinja Višeg suda Vesna Kovačević.
Optužnica protiv njih i još 13 ljudi zbog organizovanog kriminala podignuta je 17. oktobra 2022.
Svi optuženi oglašeni su krivim dok Miloš Medenica, Marko Vučinić, Nikola Raičević, Petar Milutinović, Jovan Miković, Vojin Perunović, Milorad Medenica, Marjan Bevanja, Stevo Karanikić, Ivana Kovačević, Goran Jovanović treba da plate dva miliona i 736.715 eura u budžet zbog nastale štete.
Miloš Medenica se teretio da je organizator kriminalne grupe koja se bavila protivzakonitim uticajem, švercom cigareta...

Vesna Medenica sprovedena u Istražni zatvor

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je večeras da napadi na Iran daju Irancima priliku da se riješe „terorističkog režima“.
Zelenski je u video poruci emitovanoj na društvenim mrežama pohvalio odlučnost Sjedinjenih Američkih Država (SAD) poslije početka američkih i izraelskih napada na Iran, navodeći „da ti napadi daju iranskom narodu priliku da se riješe terorističkog režima“.
- Važno je da SAD budu odlučne. I svaki put kada je Amerika odlučna, kriminalci u svijetu su oslabljeni - rekao je Zelenski.
Predsjednik Ukrajine je dodao da je ispravno dati iranskom narodu priliku da se riješi režima i da se garantuje „bezbjednost svih naroda koji su patili od terorizma koji dolazi iz Irana“.
- Iako Ukrajinci nikada nisu prijetili Iranu, iranski režim je izabrao da bude saučesnik (predsjednika Rusije Vladimira) Putina i snabdijevao ga dronovima Šahed, tehnologijom i drugim oružjem - rekao je ukrajinski predsjednik.
Prema njegovim riječima, od 2022. godine Rusija je pokrenula napade na Ukrajinu sa više od 57.000 dronova Šahed, iranske proizvodnje.

Zelenski: Napadi na Iran daju narodu priliku da se riješi terorističkog režima

Društvo

Na tavanu kuće u Nikšiću pronađene lovačke puške sa dozvolom, dva stara policijska pancira; Aco Đukanović priveden u CB Nikšić, ujutro daje izjavu osnovnom tužiocu

Tag: nato