Finska je pozvala američke zvaničnike da buduća bezbjednosna jamstva za poslijeratnu Ukrajinu ne opisuju kao ona „nalik Članu 5 NATO-a“, jer bi to moglo potkopati ključnu klauzulu kolektivne odbrane Alijanse, piše Politico, pozivajući se na depešu Stejt departmenta.
U dokumentu se navodi da je finska ministarka vanjskih poslova Elina Valtonen tokom razgovora s američkim kongresmenima istakla da Rusiju vidi kao dugoročnu stratešku prijetnju, ali i upozorila na rizik sklapanja „slabog“ mirovnog sporazuma koji bi Ukrajinu ostavio ranjivom. Ipak, usprotivila se korišćenju formulacije koja bi bezbjednosne garancije za Ukrajinu dovela u vezu s Članom 5, naglasivši da mora postojati „vatreni zid“ između NATO-a i eventualnih bilateralnih obećanja Kijevu.
Član 5 predviđa da se napad na jednu članicu smatra napadom na sve, a aktiviran je samo jednom — nakon terorističkih napada na SAD 2001. godine.&nbsp;
Finski zvaničnici poručuju da pojam bezbjednosnog „jamstva“ shvataju krajnje ozbiljno i da još nijesu spremni na takvu obavezu, iako dugoročno podržavaju članstvo Ukrajine u NATO-u.
Bivši zvaničnici i analitičari upozoravaju da bi upotreba izraza „Član 5“, čak i u prenesenom značenju, mogla stvoriti pogrešan utisak o ulozi NATO-a, ali i političke probleme unutar država članica.&nbsp;
Postoji i bojazan da bi Rusija mogla testirati takve formulacije vojnim pritiscima, što bi otvorilo pitanja o kredibilitetu same Alijanse.
Finska, koja se NATO-u pridružila 2022. godine, zauzima čvrst stav prema Moskvi. Valtonen je poručila da „ne treba biti naivan“ i očekivati promjenu Rusije, posebno ako bi sankcije bile ublažene. U međuvremenu, mirovni pregovori između Ukrajine i Rusije ostaju neizvjesni, a Moskva i dalje ne pokazuje spremnost na značajan ustupak.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Finska upozorava: Ne primjenjivati formulaciju o kolektivnoj odbrani NATO-a na Ukrajinu

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute je u ukrajinskom parlamentu Vrhovnoj Radi kazao da su saveznici dopremili 90 odsto raketa za ukrajinske sisteme protivvazdušne odbrane.
Rute je svoje izlaganje započeo rekavši da je zahvalan ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom na toploj dobrodošlici usred zimske hladnoće koja je okovala Kijev.
- NATO i Ukrajina zajedno osiguravaju da vaši prijatelji i partneri znaju kakva vam je sigurnosna pomoć potrebna. Naša komanda u Visbadenu u Njemačkoj (NSATU) koordinira snabdijevanje osnovnom vojnom opremom i obukom. Ovo ne samo da zadovoljava neposredne potrebe na bojnom polju, već i fokusira vaše buduće snage - rekao je Rute.
On je dodao da će pomoć Ukrajini i dalje stizati od SAD-a i partnera kroz inicijativu PURL, čime se osigurava snabdijevanje ukrajinskih snaga.
- Ova oprema stalno pristiže i nastavlja da vam pomaže da zaštitite svoje gradove i branite linije fronta. Od kada smo pokrenuli PURL prošlog ljeta, isporučili smo oko 75 odsto svih raketa za ukrajinske baterije Patriot i 90 odsto raketa koje se koriste u drugim sistemima protivvazdušne odbrane - dodao je Rute.
Rute je ovom prilikom pozvao saveznike da detaljno pregledaju svoje zalihe jer su ukrajinske potrebe hitne.
- Sljedeće sedmice ćemo imati još jedan sastanak u Ramstein formatu kako bismo se pozabavili tim pitanjem, a to će se pojaviti i kasnije danas na mojim sastancima sa ministrom odbrane. NATO stoji uz Ukrajinu i podržava je danas i u godinama koje dolaze, ne samo zato što dijelimo zajedničke vrijednosti, već i zato što je naša sigurnost međusobno povezana. Svi podržavamo vaš suverenitet, vašu sigurnost i vašu težnju za mirom - rekao je Rute.
On je poručio da su Ukrajini potrebne snažne oružane snage, navodeći da su Kijevu prijeko potrebne čvrste sigurnosne garancije kako bi se mogla odbraniti ukoliko bi ponovo bila napadnuta.

1250x600

1084x550

Rute iz Kijeva: Dopremili smo 90 odsto raketa za ukrajinske sisteme protivvazdušne odbrane

NATO je započeo vojno planiranje misije "Arktička straža", kazao je danas portparol Vrhovnog štaba savezničkih snaga u Evropi pukovnik Martin L. O’Donel, dok su u toku pojačane tenzije između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i evropskih saveznika zbog Grenlanda.
Učestale izjave američkog predsjednika Donalda Trampa da želi da preuzme Grenland, optužujući evropske saveznike da ne obezbjeđuju adekvatnu zaštitu arktičkog ostrva od Rusije ili Kine, izazvale su spor sa Kopenhagenom i dovele do zategnutih odnosa unutar NATO-a.
O'Donel je kazao da je u toku planiranje pojačane aktivnosti NATO-a, ali je odbio da iznosi druge detalje, prenosi Rojters.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute, nakon sastanka sa Trampom u Davosu u januaru, kazao je da su razgovarali o načinima na koje saveznici NATO-a mogu zajednički djelovati kako bi obezbijedili sigurnost Arktika, uključujući Grenland i sedam država članica NATO-a koje imaju teritoriju na Arktiku.
Rojters piše da još nije jasno da li će ministri odbrane NATO-a razmatrati tu temu na sastanku zakazanom za 12. februar u Briselu.

NATO započeo vojno planiranje arktičke misije

Šef češke diplomatije Petr Macinka saopštio je da ako predsjednik te zemlje Petr Pavel, po njegovoj ocjeni, ne prestane da krši Ustav time što odbija da imenuje jednog kontroverznog influensera i političara za ministra zabraniće šefu države da predstavlja Češku u NATO-u.
Nova prijetnja od šefa diplomatije stigla je poslije njegovih noćnih SMS poruka savjetniku šefa države u kojima je predsjedniku prijetio da ako ne imenuje kontroverznog Filipa Tureka za ministra da će protiv njega povesti neviđeno brutalni rat.
- Mislim da bi to trebalo da zna. Može da bude miran ako ja dobijem Tureka na ministarstvu životne sredine. Ako ne, spaliću mostove na takav način da će to ući u udžbenike politikologije kao ekstremni slučaj kohabitacije. Shvatam da predsjednik ne dopušta da ga ucjenjuju ali politika je kompromis. Ili će biti moguće sve ili ništa - napisao je Macinka, lider najmanjeg partnera u vladi, stranke Motoristi sebi predsjednikovom savjetniku.
Pavel je označio poruke kao prijetnje i ucjenjivanje, te poručio da kod njega ne prolazi zastrašivanje i objavio sadržaj SMS poruka, koje je poslije premijer Andrej Babiš označio kao "nesrećne", ali misli da ako je u pitanju prepiska sa savjetnikom da to onda nije ucjena.
- Riječi ministra Macinke su nesrećne. Ja sigurno ne bih tako razgovarao. Mislim da kao prvo treba smiriti strasti na obje strane i početi normalan razgovor - kazao je Babiš.
Macinka je međutim na optužbu da ucjenama i prijetnjama po svaku cijenu nastoji da progura počasnog predsjednika stranke Motoristi sebi na funkciju ministra odbio da su to bile, te rekao da je to bilo samo "političko pregovaranje, jer u politici su legitimni pokušaji da se utiče da druga strana promijeni mišljenje".
- Sjutra idem u Brisel na važne sastanke. Nemam drugu mogućnost nego da generalnom sekretaru NATO Marku Ruteu kažem da smatram da pošto predsjednik izlazi van ustavnog okvira da na predstojećem samitu NATO u julu šef češke delegacije ne treba da bude šef države nego vlade - kazao je Macinka.
Šef diplomatije upozorio je da bez njegovog ministarstva ne može da se sredi akreditacija za samit NATO, premda o tome ko će predstavljati Češku odlučuje vlada i prije svega sam premijer koji je na sebe preuzeo ulogu garanta spoljne politike.
- Ne mogu da dopustim u takvoj situaciji da predsjednik vodi tu delegaciju, da ne daj bože ponovo ne obećava nešto kao avione Ukrajini - kazao je Macinka. Pavel u Kijevu nije ništa obećavao i naglasio je da odlučuje češka Vlada a ne on, ali da bi eventualno armija mogla da proda četiri aviona L 159 Ukrajini za zaštitu od dronova.
Macinka je ponovo odbio jedino pravno rješenje spora oko toga mora li predsjednik automatski da imenuje ministra kojeg mu predloži premijer ili ima izvjestan manevarski prostor u vanrednim situacijama, tvrdeći da je njemu i svima jasno da mora da imenuje svakog koga mu premijer predloži.
Pavel see pozvao, međutim, na analizu stručnjaka za ustavno pravo i član Ustava koji šefu države nalaže da štiti demokratske vrijednosti, te ta analiza navodi da bi pogazio Ustav kada bi imenovao političara ekstremističke prošlosti koga prate skandali sa ksenofobnim, rasističkim komentarima na društvenim mrežama, koji krši češke zakone npr. vožnjom preko 250 kilometara na sat ili ilegalnom gradnjom, kao i neobjašnjenim oporezovanjem prihoda u prošlosti.
Pavel je predložio čim je izbio spor da se zatraži nalaz i tumačenje Ustavnog suda, koji je već jednom kada je prethodni predsjednik Češke bio Miloš Zeman ostavio izvjestan prostor da šef države odbije da imenuje predloženog ministra ukoliko postoje očigledne pravne ili bezbjednosne prepreke.
&nbsp;- Neću da nam se u to miješa aktivistički Ustavni sud - kazao je Macinka o jedinom načinu da se nesuglasice oko tumačenja Ustava riješe tako što bi vlada morala da tuži predsjednika Ustavnom sudu da sud definiše precizno tu nadležnost, dok predsjednik zemlje nema pravo po zakonu na takvu žalbu.
Macinka je i prije ovih noćnih prijetnji javno tvrdio da je možda došlo vrijeme da se preduzmu mjere protiv predsjednika Pavela i da ga "svedu samo na figuru koja polaže vijence, između ostalog i preko drastičnog smanjenja budžeta predsjedničke kancelarije".

Šef diplomatije Češke hoće da zabrani Pavelu da predstavlja tu zemlju u NATO-u

Mađarski premijer Viktor Orban rekao je da Rusija neće dozvoliti približavanje NATO njenim granicama i da Alijansa to mora da prizna i prepozna realnost situacije.
- NATO i EU ne mogu direktno da rasporede snage na granicama Rusije, jer će Rusi uvijek odgovoriti ratom. Zato uvijek mora da postoji nešto između Rusije i njihovih granica, neka vrsta tampon zone - rekao je Orban u Kapošvaru.
On je dodao da je potrebno da se ustanovi kako Ukrajina, koja je bila tampon zona, a sada je postala ratna zona, može ponovo da postane tampon država.
Orban je podsjetio da je sukob izazvan željom NATO-a da uključi Ukrajinu u "zapadni sistem bezbjednosti", dok je Rusija to proglasila nemogućim, prenosi televizijski kanal M1.
- Moskva djeluje na osnovu pretpostavke da ima pravo da spriječi neprijateljsku vojsku da dođe do njenih granica - naglasio je Orban, prenosi Srna.

Orban: NATO mora priznati realnost, Rusija neće dozvoliti približavanje njenim granicama

NATO planira značajno proširenje zaliha oružja i municije duž svog istočnog krila, kao i uspostavljanje nove odbrambene zone zasnovane na robotskoj i automatizovanoj tehnologiji, izjavio je visoki oficir NATO-a.
Mjere su usmjerene na jačanje odvraćanja od Rusije, kazao je brigadni general Tomas Louvin za njemački list "Welt".
U okviru novog višeslojnog koncepta odbrane, NATO će nastojati da uspori ili zaustavi napadača u ranoj fazi korištenjem visokotehnoloških sistema.
Duž granica Alijanse s Rusijom i Bjelorusijom planirano je uspostavljanje zone koja bi se u velikoj mjeri oslanjala na nadzor, kao i na daljinski upravljane ili poluautomatizovane sisteme, koje bi protivnik morao savladati prije daljnjeg napredovanja.
Louvin, zamjenik načelnika štaba za operacije u NATO-voj Kopnenoj komandi u Izmiru, kazao je da će se nadzor duž istočnog krila oslanjati na sisteme koji prikupljaju podatke na kopnu, u vazduhu, svemiru i digitalnom prostoru.
Te informacije bi, kako je naveo, u realnom vremenu bile dostupne državama članicama NATO-a. Mogle bi se koristiti fiksne i mobilne platforme poput radara, akustičnih i optičkih senzora, kao i podaci sa satelita, dronova i izviđačkih aviona.
Neposredno uz granice, NATO planira uspostavljanje onoga što je Louvin nazvao "vrućom zonom", osmišljene da u ranoj fazi zaustavi ili uspori napadače. To područje moglo bi uključivati naoružane dronove, poluautonomna borbena vozila, robotske sisteme i automatizovane kapacitete protivvazdušne odbrane.
Louvin je rekao da će sistemi biti međusobno povezani da bi se brzo suprotstavili protivniku, ograničili njegove mogućnosti i potkopali njegovu borbenu efikasnost i inicijativu.
Ipak, naglasio je da će odluke o upotrebi sile uvijek ostati u ljudskim rukama, u skladu s etičkim standardima.
Dodao je da NATO već unaprijed raspoređuje vojnu opremu, ali da će se sada stvarati znatno veće zalihe u državama na prvoj liniji, uključujući oružje i municiju za automatizovane sisteme i snage Alijanse.
Uprkos sve većoj upotrebi automatizacije, broj vojnika neće biti smanjen, rekao je, ističući da sami bespilotni sistemi ne mogu dugoročno odvratiti ili zaustaviti protivnika, prenosi DPA.

NATO proširuje zalihe oružja na istočnom krilu i raspoređuje robotsku odbranu

Crna Gora ostaje čvrsto i dugoročno posvećena jačanju kolektivne bezbjednosti i ispunjavanju obaveza u okviru Alijanse - poručio je načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore (VCG) Miodrag Vuksanović na sjednici Vojnog komiteta NATO u Briselu.
Iz Ministarstva odbrane saopšteno je da je Vuksanović rekao da Crna Gora ostaje pouzdan, odgovoran i kredibilan saveznik.
- U vremenu složenih i nepredvidivih bezbjednosnih izazova, jedinstvo NATO-a, spremnost za odvraćanje i sposobnost brzog prilagođavanja ostaju ključni stubovi naše zajedničke sigurnosti - rekao je Vuksanović.
On je dodao da će VCG nastaviće da, u skladu sa svojim kapacitetima doprinosi kolektivnoj odbrani Saveza.
Navodi se da su zasijedanju NATO Vojnog komiteta, na kojem su učestvovali načelnici generalštabova zemalja članica, razmatrana ključna pitanja u vezi sa aktuelnim bezbjednosnim okruženjem, sa posebnim fokusom na nastavak snažne podrške Ukrajini, jačanje odvraćanja i odbrane na istočnom krilu Alijanse, kao i bezbjednosne izazove u širem strateškom okruženju.
Ističe se da su razmatrane i NATO aktivnosti pružanja bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu (NSATU), kao i dalje unapređenje vojnih sposobnosti država članica u skladu sa novim planovima odbrane.
- Posebna pažnja posvećena je ubrzanju transformacije NATO-a, razvoju novih sposobnosti, primjeni savremenih tehnologija, kao i jačanju interoperabilnosti i spremnosti snaga za odgovor na savremene i buduće prijetnje - navodi se u saopštenju.
Dodaje se da je Vuksanović imao više bilateralnih susreta sa kolegama iz savezničkih država na marginama sastanka Vojnog komiteta, tokom kojih su razmijenili mišljenja o aktuelnim bezbjednosnim izazovima u Evropi i šire, kao i modelima daljeg unapređenja vojne saradnje.

Vuksanović: Crna Gora dugoročno posvećena ispunjavanju obaveza u okviru Alijanse

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute nije predložio nikakav kompromis oko suvereniteta tokom razgovora o Grenlandu sa predsjednikom SAD-a Donaldom Trampom u Davosu - tvrdi portparolka Alijanse Alison Hart.
Ona je, kako piše Rojters, navela da će saveznici u Sjevernoatlantskoj alijansi kolektivno raditi na bezbjednosti Arktika.
U saopštenju stoji i da će pregovori Danske, Grenlanda i SAD nastaviti sa „ciljem da Rusija i Kina nikada ne steknu ekonomsko ili vojno uporište na Grenlandu“.
Kako je saopšteno, razgovori među saveznicima o okvirnom sporazumu koji su postigli američki predsjednik i generalni sekretar NATO-a ukazuju na to da se treba fokusirati na obezbjeđivanje arktičke bezbjednosti kroz kolektivne napore saveznika, posebno sedam arktičkih saveznika.
Podsjetimo, Tramp je objavio juče postizanje dogovora o rješavanju pitanja Grenlanda.
- Na osnovu veoma produktivnog sastanka sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom postavili smo okvir za budući dogovor o Grenlandu, pa čak i širem regionu Arktika. Ovo rješenje, ako do njega dođe, biće odlično za SAD i sve članice NATO-a. Na osnovu ovog sporazuma neću uvoditi carine od 1. februara kao što sam najavio - rekao je Tramp.

Portparolka NATO-a tvrdi: Rute nije Trampu predložio nikakav kompromis oko suvereniteta Grenlanda

Danska premijerka Mete Frederiksen rekla je danas da njena zemlja ne može da pregovara o svom suverenitetu, poslije objave novog okvirnog sporazma NATO o arktičkoj bezbjednosti bez američke upotrebe sile za preuzimanje Grenlanda.
U saopštenju je ocijenika da je bezbjednost Arktika pitanje za cio NATO i da je "dobro i prirodno" da o tome razgovaraju američki predsjednik Donald Tramp i generalni sekretar NATO Mark Rute.
Frederiksen je kazala da se često čuje sa Ruteom i da je sa njim razgovarala i prije i posle njegovog jučerašnjeg sastanka sa Trampom u Davosu.
- Bezbjednost Arktika je pitanje za cio NATO. Prema tome dobro je i prirodno da se o tome takođe razgovara izmedju generalnog sekretara i predsjednik SAD. Kraljevina Danska dugo se zalagala da NATO poveća svoje angažovanje u Arktiku - piše u saopštenju, prenosi N1.
Premijerka je navela je da je danska vlada koordinisala napore sa vladom Grenlanda tokom celog procesa.
- NATO je u potpunosti upoznat sa stavom Kraljevine Danske. Možemo da razgovaramo o svim političkim pitanjima: bezbjednosti, investicijama, ekkonomiji. Ali ne možemo da razgovaramo o našem suverenitetu. Informisana sam da to nije bio slučaj - rekla je ona.

Frederiksen: Bezbjednost Arktika je pitanje za cio NATO

Obraćajući se na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, američki predsjednik Donald Tramp održao je oštar govor, tokom kojeg je, između ostalog, uputio niz kritika na račun evropskih lidera, kao i NATO alijanse, jer SAD, kako je ponovio u više navrata, od tog saveza nikad ništa nijesu dobile, a zauzimanje Grenlanda je sve što žele.
Ipak, nakon sastanka sa generalnim sekretarom NATO saveza Markom Ruteom, saopštio je da, usljed postizanja okvirnog dogovora o sporazumu koji se odnosi na Grenland, ali i čitavu arktičku regiju, Evropi neće uvoditi carine povezane s ostrvom, čijim je stupanjem na snagu od 1. februara ranije zaprijetio.
Komentarišući govor u Davosu, vojni analitičar Aleksandar Radić <a href="https://www.antenam.net/clanak/radic-tramp-nastupio-ostrije-nego-sto-je-bilo-ko-ocekivao-ide-direktno-protiv-evrope">u izjavi za Antenu M</a> ističe da je Tramp nastupio oštrije nego što je bilo ko očekivao i otkrio im sve karte.
- Sada je jasno da nema teorija zavjera, nema potrebe za nekim dubinskim analizama. Tramp ide direktno protiv Evrope, postavlja svoje uslove i kompromisa nema - ocjenjuje sagovornik Antene M.
Pred američkim saveznicima je, kako naglašava, težak izbor.
- Naravno da je sada svakome od dosadašnjih američkih saveznika postavljen jedan vrlo težak izbor – da li ostati i dalje prijatelj najjačeg na svijetu, naročito sada kada se razgoropadio i lupa šakom o sto, ili pokušati pronaći neki svoj put - ukazuje Radić.
Kada je Evropa u pitanju, podvlači da ona može da se oslanja na savezništvo zemalja koje su članice Evropske unije.
- I to je za njih racionalno i izlaz. Ali biće veliki problem kako će se postaviti zemlje od Kanade koja je na Trampovoj svježoj mapi dio Sjedinjenih Američkih Država, pa tamo do Pacifika, recimo Australije, Novog Zelanda – zemalja koje imaju vrlo snažne motive da budu prijatelji Amerikanaca, ali teško da će moći da prihvate da se slože sa idejom teritorijalne ekspanzije - zaključuje Radić.

Radić: Tramp nastupio oštrije nego što je bilo ko očekivao, ide direktno protiv Evrope

Savjet za kvalifikacije usvojio je standard stručne kvalifikacije saradnik/saradnica u socijalnoj inkluziji Roma/Romkinja i Egipćana/Egipćanki u oblasti obrazovanja, nivo III, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI).
Kako se navodi, standard je izrađen u skladu sa važećom metodologijom i predstavlja osnov za dalji razvoj programa obrazovanja, kao i za unapređenje podrške obrazovnim ustanovama u radu sa djecom iz romske i egipćanske populacije.
Usvojeni standard usklađen je sa strateškim okvirom Strategije za reformu obrazovanja 2025–2035, kao i sa postojećim standardom zanimanja.
Iz MPNI poručuju da će Ministarstvo i ubuduće pružati podršku programima i inicijativama koje doprinose većoj uključenosti djece Roma i Egipćana u obrazovni sistem, kao i razvoju njihovih potencijala i punoj socijalnoj inkluziji.

MPNI: Usvojen standard kvalifikacije za saradnike u obrazovanju Roma i Egipćana

Suđenje osmorici Cetinjana, optuženih za krivična djela napad na službeno lice u vršenju službene radnje i sprječavanje službenog lica u vršenju službene radnje tokom promotivnog skupa tadašnjeg predsjedničkog kandidata Jakova Milatovića, održanog u Sportskom centru na Cetinju, nastavljeno je danas pred Osnovnim sudom na Cetinju. U nastavku ročišta pregledan je video-snimak dostavljen od strane okrivljenog Sretena Vujovića, a koji svjedoči o okolnostima tog slučaja – javlja Radio Cetinje.
Vujović je kazao da je želio da ukaže na, kako tvrdi, nelogičnosti u navodima policijskog službenika Radulovića, po čijoj prijavi se našao pred sudom. Naveo je da se taj policajac, prema njegovim riječima, ni na jednom od snimaka ne vidi u njegovoj neposrednoj blizini, uprkos tvrdnjama da je bio zadužen da prati upravo njega.
Istakao je da se iz ranijeg svjedočenja bivšeg načelnika OB Cetinje Dalibora Šabana, može zaključiti da Radulovićeve tvrdnje nijesu tačne, te da nije jasno kako je policajac mogao biti zadužen za njega, a da pritom nije znao da li će uopšte prisustvovati skupu.
Vujović je naveo da na jednom od snimaka, koji je izdvojio u odnosu na ostale, policijski službenik prilazi mu s leđa i hvata ga rukom oko vrata, što je, kako tvrdi, moglo biti opasno.
Raspitao sam se kod ljudi koji se bave borilačkim vještinama i rečeno mi je da taj zahvat pripada džiu-džicu tehnikama koje mogu biti smrtonosne i nazivaju se disajno davljenje ili davljenje zaustavljanjem krvotoka – kazao je Vujović.
On je naveo i da se u metežu i gužvi nije mogao jasno čuti glas policijskih službenika, te da policija, kako tvrdi, nije imala adekvatnu opremu poput megafona ili sličnih sredstava za komunikaciju.
Vujović je zatražio da njegovi razgovori sa policijskim službenikom Bobanom Petrovićem, zabilježeni na snimku, budu izdvojeni i uneseni u zapisnik.
U snimku koji je dostavio sudu konstatuje se da se Vujović obraća policijskom službeniku Petroviću pitanjem da li je riječ o otvorenom javnom skupu, na šta mu policajac odgovara da je njihova misija obezbjeđenje javnog skupa. Vujović potom navodi da građani imaju pravo da prisustvuju javnom skupu, dok policijski službenik odgovara da se javni skup prijavljuje i da je u ovom slučaju riječ o tribini.
Iz sadržaja snimka proizlazi da je Vujović u više navrata tražio objašnjenje zbog čega mu nije dozvoljen ulazak, ističući da želi da prisustvuje političkom skupu kao građanin. Policijski službenik mu je, prema snimku, odgovorio da je riječ o tribini sa pozivnicama i da ulazak može biti omogućen samo građanima koji posjeduju pozivnicu.
Na snimku se takođe čuje kako Vujović govori policajcu da želi da prisustvuje konvenciji predsjedničkog kandidata Milatovića, navodeći da ga želi podržati, te da smatra da kao građanin ima pravo da prisustvuje tom događaju.
Nakon odgledanog snimka, tužiteljka Aleksandra Adžić kazala je da nema posebno izjašnjenje, navodeći da je riječ o snimku na kojem se vidi lik i čuje glas okrivljenog Sretena Vujovića. Kako je istakla, na snimku se zapaža da je policijski službenik Boban Petrović očigledno upoznat da je sniman i da daje prećutnu saglasnost, zbog čega se, u smislu odredbi Zakonika o krivičnom postupku, ovaj dokaz može smatrati pravno valjanim.
Međutim, Adžić je ocijenila da sadržina snimka nije od odlučnog značaja za razrješenje konkretne krivičnopravne stvari, jer se na njemu, kako je navela, ne vide radnje i događaji koji su predstavljeni optužnim aktom i koji su predmet ovog suđenja.
Sutkinja Marija Ćupić odbila je predlog okrivljenih i njihovih branilaca da se ponovo pozovu i saslušaju policijski službenici koji su ranije ispitani u svojstvu svjedoka, ocjenjujući da bi njihovo ponovno saslušanje i eventualno suočenje dovelo do odugovlačenja postupka. Sutkinja je navela da su svjedoci već dali iskaze pred sudom i tužilaštvom, odgovarali na pitanja odbrane i iznosili pojašnjenja spornih činjenica, te da će sud u konačnoj odluci cijeniti svaki dokaz pojedinačno i u njihovoj međusobnoj povezanosti.
Advokatica okrivljenog Stefana Vuletića, Ksenija Borozan, kazala je da odbrana smatra da je bilo neophodno ponovno izvođenje ovog dokaza u prisustvu oštećenog policijskog službenika Bobana Petrovića, navodeći da se njegov iskaz u potpunosti razlikuje od sadržaja video-snimka.
Smatramo da video-snimak u potpunosti opovrgava navode oštećenog i potvrđuje nevinost mog branjenika. Ponovnim izvođenjem ovog dokaza uštedjelo bi se vrijeme i činjenično stanje bi bilo pravilno i potpuno utvrđeno, naročito imajući u vidu da u ovom trenutku postoje oprečni dokazi – kazala je Borozan.
Dodala je da bi gledanje snimka u prisustvu policijskog službenika Petrovića predstavljalo svojevrsno suočenje, koje je predviđeno odredbama Zakonika o krivičnom postupku.
Sud je izvršio uvid u izvod iz registra kaznenih evidencija Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava, pri čemu je utvrđeno da se šestoro okrivljenih ne nalazi u toj evidenciji, odnosno da nijesu osuđivani. Za jednog od okrivljenih konstatovano je da se nalazi u kaznenoj evidenciji, dok će se za još jednog okrivljenog naknadno pribaviti izvod iz registra kaznenih evidencija.
Glavni pretres biće nastavljen 9. marta, kada su planirane završne riječi stranaka u postupku.

Suđenje osmorici Cetinjana: Odbrana osporava iskaze policije

Šef komunikacija britanskog premijera Kira Starmera je danas podnio ostavku zbog skandala sa smijenjenim ambasadorom u Vašingtonu Piterom Mandelsonom, dan posle ostavke Starmerovog šefa kabineta iz istih razloga, a sve u okviru posledica međunarodnog skanadala Epstin.
Tim Alen (Allan) Starmerov direktor komunikacija dao je ostavku posle samo pet mjeseci na tom mjestu, a ostavku je u nedelju podnio šef Starmerovog kabineta Morgan Maksvini, autor ideje da Mandelson, iako kompromitovan, bude ambasador, prenosi danas Gardijan.
Alen je u kratkom saopštenju rekao da je odlučio da se povuče da bi dozvolio da se "izgradi novi tim u (Dauning stritu) broj 10" i poželio premijeru i njegovom timu uspjeh.
Njegova ostavka je još jedan udarac za Starmerov sasvim neizvestan položaj usred ogromnih reakcija zbog premijerove odluke da Mandelsona postavi za ambasadora u Vašingtonu uprkos njegovim bliskim vezama sa pokojnim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstinom.
Alen, bivši zamjenik sekretara Tonija Blera za štampu, kasnije je osnovao svoju privatnu PR agenciju Portland, a vratio se u Dauning strit u septmbru u okviru najnovije rekonstrukcije Starmerovog tima. On je bio četvrti Starmerov šef komunikacija od kada je postao premijer.
Alen je zamjenio Džejmsa Lajonsa koji je bio direktor strateškiih komunikacija samo godinu dana. Ubrzo posle Alenovog dolaska, Stevalni Drajver koja je bila šef dnevnih komunikacija u Dauning stritu, dala je ostavku.
Alen je bio u izvesnoj meri kontroverzno imenovanje djelimično zbog nekih njegovih klijenata u agenciji Portland, ali sada gubitak dva člana tima za manje od 24 sata pojačava procjene da je Starmerov Dauning strit u rasulu, piše Gardijan.
Maksvini je objavio svoju ostavku juče popodne posle višednevnih pritisaka mnogih laburističkih poslanika, i rekao da preuzima punu odgovoronst zato što je savjetovao premijera da pošalje Mandelsona za ambasadora u Vašingtonu uprkos njegovih veza sa Epstinom nastavljenih i pošto je Epstin bio u zatvoru zbog podvođenja za bogate - "trgovine seksom".
Portparol britanskog premijera izjavio je danas novinarima da je Starmer "u pozitivnom raspoloženju, samouveren i odlučan" uprkos ostavkama svoje dvojice pomoćnika.
Na direktno pitanje da li će Starmer danas dati ostavku, on je odgovorio: "Ne!".

Zbog skandala Epstin britanskog premijera napustio i šef komunikacija

Through its rulings, the Constitutional Court of Montenegro will continue to demonstrate zero tolerance for cases of abuse, particularly with regard to persons suspected of being subjected to torture and other inhuman or degrading treatment while under state control, such as in detention facilities - said the President of the Constitutional Court Snežana Armenko at the presentation of the report „Monitoring of Trials in Cases of Torture and Gender-Based Violence“, organized by Human Rights Action and the Women’s Rights Center.
As stated in the press release, the President of the Constitutional Court recalled that for many years the Court has addressed the effectiveness of the actions of state authorities in cases involving torture through several well-known cases, such as the Zlatarska Street case, the beating of Milorad Mijo Martinović, and the Milić and Nikezić case, all of which also reached the European Court of Human Rights.
As emphasized, the HRA and WRC analysis covered four decisions of the Constitutional Court related to torture. Armenko said she was pleased that Human Rights Action recognized that the practice of the Constitutional Court over the past three years has represented an important corrective to institutional shortcomings in the conduct of the police, state prosecution offices, and courts.
- As you yourselves have noted, an important contribution of the Constitutional Court is reflected in the case concerning inadequate sentencing policy in line with the latest standards of the European Court of Human Rights in a case of torture at the Prison Administration (UIKS). This case marked a turning point in the previous practice of the Constitutional Court in these most sensitive matters, which are crucial both for the protection of the rights of these individuals at the national level and for the reputation of the state internationally. Our contribution was therefore to emphasize and establish the standard that it is not enough to obtain a conviction, sentencing policy must also be such as to deter such conduct, especially by those who are entrusted with protecting persons under their control, far from the eyes of the public - Armenko stressed.
After the Constitutional Court upheld the constitutional complaints of the abused individuals, Armenko said, they initiated civil proceedings seeking compensation for non-pecuniary damage.
- Now it is up to the courts, guided by our practice, to properly assess and apply the standards from the decisions of the Constitutional Court so that violations are not repeated and so that adequate compensation is awarded at the national level. I would like to remind you that respect for the decisions of the Constitutional Court is continuously emphasized by the European Court of Human Rights as well, including in its most recent judgment Lipa v. Montenegro, and by the European Commission - Armenko said.
She added that the Constitutional Court is the last line of defense for the protection of human rights at the national level and is therefore an active and final participant in judicial proceedings from the perspective of the protection of human rights and freedoms.
- When the European Court of Human Rights finds a violation, it first assesses whether the Constitutional Court recognized that violation. Thus, the authority for the protection of human rights at the national level, as well as the greatest responsibility, lies with the Constitutional Court. On the other hand, primary protection of subjective and fundamental human rights and freedoms is provided by ordinary and specialized courts, because by adjudicating cases, they are in fact adjudicating human rights - Armenko emphasized.
Armenko noted that the observation in the analysis, that applicants in the analyzed torture cases before the Constitutional Court waited up to three years for justice, is entirely justified. Precisely for this reason, she said, it is important that through proper work organization and the dedication of professional staff, the Court has reached a point where there are currently no constitutional complaints pending for more than two years.&nbsp;
- However, regardless of the number of constitutional complaints before the Constitutional Court and the overall caseload, constitutional complaints concerning alleged violations of the prohibition of torture will always be a priority for the Constitutional Court - she added.
Armenko warned that an increasing number of complex and challenging cases are coming before the Constitutional Court, requiring serious analysis and well-trained staff who will fully apply European standards so that citizens can obtain justice before domestic authorities, without having to wait for proceedings before the European Court of Human Rights, where decisions can also take several years.
- Fast, efficient, but above all high-quality resolution of these cases is not possible without state investment. Above all, this requires the adoption of a new Law on the Constitutional Court, because in applying the existing law - which has been in force in the legal system for eleven years - we have identified numerous issues that are ripe for change in order to permanently resolve questions of the Court’s status, independence, and autonomy, following the model of the constitutional courts of developed European Union countries whose standards we seek to meet - Armenko concluded.

Tag: nato