Članice NATO saveza neće se pozivati na član 5. u slučaju da Sjedinjene Američke Države odluče da vojnom akcijom zauzmu Grenland, izjavio je danas bivši načelnik Generalštaba Vojske Francuske general Pjer de Vilije listu „Žurnal du dimanš".
- Bezbjednosni kišobran koji je do sada postojao zahvaljujući članu 5 raspada se zbog najava američkog predsjednika Donalda Trampa, ali budimo jasni - nećemo se pozivati na taj član da bismo se borili protiv Sjedinjenih Država, koje su centralni stub NATO saveza - rekao je De Vilije.
On je naveo da Sjedinjene Države finansiraju više od 50 odsto svih troškova NATO saveza, zbog čega neće biti rata koji bi vodile druge članice Sjevernoatlantskog saveza protiv Amerike, prenosi Tass.
Francuski general je dodao da je ograničeni kontingent francuskih vojnika poslat na Grenland samo da "procijeni situaciju" i pripremi se za moguće raspoređivanje većih kontingenata.
- Da li je ovo adekvatan odgovor na zahtjeve Sjedinjenih Država, budućnost će pokazati. Moramo pokazati solidarnost unutar EU, prilagoditi se novoj situaciji i pokazati neophodnu snagu, čak i ako ona nije na nivou one koju imaju Sjedinjene Države - rekao je de Vilije.
Prema njegovim riječima, prethodni svjetski poredak, kojim su upravljale međunarodne organizacije, ustupio je mjesto „zakonu sile“.
On smatra da Tramp teži širenju teritorije SAD, zbog čega evropske zemlje moraju „pokazati čvrstinu“, jer će u suprotnom biti doživljene kao slabe i postaće „plijen jačih“.
De Vilije ukazuje da su evropske zemlje „spremne da vode vojne operacije, ali ne i rat“, zbog čega se mora ubrzati naoružavanje evropskih vojski, ali bi obnavljanje njihove sposobnosti da vode ratove moglo da traje oko 10 godina.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Bivši načelnik Generalštaba Vojske Francuske: NATO se neće boriti sa SAD ako zauzmu Grenland

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute izjavio je u nedjelju da je razgovarao sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom o bezbjednosnoj situaciji na Grenlandu i na Arktiku.
- Nastavićemo razgovore o tome i radujem se susretu s njim u Davosu sljedeće nedjelje - napisao je Rute na mreži Iks (X).
On nije naveo nikakve detalje o sadržaju telefonskog razgovora.
Politička i poslovna elita sljedeće nedjelje okuplja se na godišnjem skupu Svjetskog ekonomskog foruma (SEF) u Davosu.
Na forumu se očekuje i nastup američkog predsjednika.
Tramp želi potpuno vlasništvo nad Grenlandom, autonomnom teritorijom Danske, i zaprijetio je uvođenjem viših carina za osam zemalja koje su pristale da doprinesu osobljem za NATO vježbu na Grenlandu.

Rute razgovarao sa Trampom o Grenlandu: Radujem se susretu u Davosu

U Francuskoj je prvi put podnijet parlamentarni predlog koji poziva na povlačenje zemlje iz NATO-a, a inicijativu je pokrenula potpredsjednica Narodne skupštine i članica ljevičarske stranke Nepokorena Francuska (LFI), Klemans Gete.
Rezolucija zahtijeva raskid sa zapadnim vojnim savezom i dolazi u trenutku rastuće sumnje u ulogu SAD i pravac evropske bezbjednosne politike, prenosi „Berliner Cajtung".
Gete je navela da politika Sjedinjenih Američkih Država, uključujući „nezakonitu otmicu predsjednika Venecuele (Nikolasa Madura)", prijetnje Grenlandu, sankcije evropskim zvaničnicima i nametanje trgovinskih sporazuma – pokazuje da SAD „efikasno dodjeljuju EU status vazalne države".
Ona smatra da članstvo Francuske u NATO-u izlaže zemlju strateškom riziku i moglo bi da je uvuče u sukobe koji nisu u skladu sa njenim interesima.
Prema Geteu, izlazak iz NATO-a omogućio bi Francuskoj da povrati vojnu i diplomatsku nezavisnost, postane nesvrstana sila i, zahvaljujući nuklearnom odvraćanju, samostalno brani svoju teritoriju.
Istovremeno, raskid sa savezom ne znači izolaciju, već bi Francuska mogla da poveća svoj međunarodni uticaj i promoviše mirovne inicijative u frankofoniji, Ujedinjenim nacijama, OEBS-u i drugim forumima.
Politički kontekst pokazuje da ovakav potez nije nemoguć: ljevičarski savez LFI ima najjaču frakciju u Narodnoj skupštini, dok desničarski Nacionalno okupljanje, Marin Le Pen, takođe kritikuje NATO.
Predsjednik Francuske Emanuel Makron više puta je izražavao sumnju u pravac alijanse, upozoravajući na prijetnje iz Vašingtona, posebno u vezi sa Grenlandom.
Makron je 2019. čak NATO opisao kao „moždano mrtav".

U Francuskoj podnijet prijedlog za izlazak iz NATO-a

Tamara Klikovac

Varga: Trampov vojni udar u Venecueli uveo svijet u nova pravila igre, vrijeme je za novi NATO

Sjedinjene Američke Države (SAD) razgovaraju sa NATO-om u vezi sa Grenlandom, navodeći da je ta teritorija ključna za nacionalnu bezbjednost SAD-a, kazao je predsjednik te države Donald Tramp.
On je kazao da će SAD, ukoliko nemaju Grenland, imati veliku rupu u nacionalnoj bezbjednosti, posebno kada je u pitanju ono što rade u vezi sa Zlatnom kupolom i ostalim stvarima.
- NATO se bavi nama po pitanju Grenlanda. Grenland nam je jako potreban za nacionalnu sigurnost - rekao je Tramp danas novinarima, prenosi Anadolija.
Tramp nije dao konkretne detalje o vojnim ili sigurnosnim inicijativama na koje se osvrnuo, ali je istakao da SAD aktivno angažuje savez po tom pitanju.
- Razgovaramo s NATO-om - rekao je Tramp.

Tramp: Razgovaramo s NATO-om o Grenlandu

Grupa od 23 člana američkog Kongresa predstavila je prijedlog zakona kojim bi se zabranila upotreba federalnih sredstava za eventualnu američku invaziju zemlje članice NATO-a, uključujući i radnje zvaničnika u tome pravcu.
Prijedlog zakona pod nazivom "No Funds for NATO Invasion Act" podnesen je u Zastupničkom domu američkog Kongresa. Tekst dokumenta objavio je republikanski kongresmen Don Bejkon, jedan od koautora. Na nacrtu je radila dvostranačka grupa od 23 kongresmena, među kojima su, pored Bejkona, i demokrati Bil Kiting, Steni Hojer i Brendan Bojl
U zajedničkoj izjavi navodi se da "No Funds for NATO Invasion Act" jasno šalje poruku njihovim saveznicima i partnerima, kao i svijetu, da je invazija na teritoriju saveznika Sjedinjenih Američkih Država neprihvatljiva.
Kongresmeni poručuju da bi administracija američkog predsjednika Donalda Trampa trebalo obustaviti provokativnu retoriku i zajedno sa saveznicima u NATO-u početi rješavati stvarne prijetnje.
Nacrt predviđa dvije ključne zabrane. Prva je da nijedan dolar iz federalnog budžeta SAD-a ne može biti iskorišten za invaziju na državu članicu NATO-a ili teritoriju zaštićenu članom 5 Sjevernoatlantskog ugovora. Druga zabrana odnosi se na to da nijedan američki zvaničnik ili državni službenik ne smije poduzimati radnje usmjerene ka takvoj invaziji.
Ovim zakonom inicijatori žele postaviti pravni "sigurnosni ventil" koji bi spriječio administraciju SAD-a da bez direktnog odobrenja Kongresa donosi jednostrane vojne odluke protiv saveznika. Inicijativa dolazi u jeku izjava Donalda Trampa o mogućem priključenju Grenlanda Sjedinjenim Američkim Državama. Američki predsjednik izrazio je zabrinutost zbog prisustva ruskih i kineskih snaga u Arktiku, te Grenland opisao kao strateški važnu teritoriju.
Istovremeno, čelnici vodećih evropskih zemalja objavili su zajedničku izjavu kojom potvrđuju suverenitet Danske i status Grenlanda kao autonomne teritorije. Vlada Ujedinjenog Kraljevstva vodi razgovore s evropskim saveznicima o mogućem slanju vojnog kontingenta na Grenland.

Kongres predlaže zabranu finansiranja mogućeg američkog napada na zemlje članice NATO-a

U Bijeloj kući danas se održava sastanak koji bi mogao odrediti budućnost Arktika, ali i samog Grenlanda. Američki potpredsjednik Džej-Di Vens domaćin je ministrima vanjskih poslova Danske i Grenlanda, kao i američkom državnom sekretaru Marku Rubiju, a u fokusu razgovora je budućnost najvećeg ostrva na svijetu, piše BBC.
Iznad trgovačkog centra prekrivenog snijegom u Nuuku, glavnom gradu ostrva, prolazi velika digitalna traka s vijestima. Nije potrebno poznavati grenlandski jezik da bi se razumjele riječi „Tramp“, „Grenland“ i „suverenitet“, koje se neprestano pojavljuju ispisane jarkocrvenim slovima.
<h3>Ozbiljne poruke</h3>
Donald Tramp izjavio je da želi tu zemlju i da će je uzeti „na lakši ili teži način“, a nakon njegove nedavne vojne akcije u Venecueli, stanovnici Grenlanda njegove riječi shvataju ozbiljno. Napeto iščekivanje sastanka u Vašingtonu traje danima, a prolaznici kažu da se čini kao da traje godinama.
- Željela bih da podstaknem Donalda Trampa da mudro koristi oba uha – da više sluša, a manje govori. Mi nijesmo na prodaju. Naša zemlja nije na prodaju- rekla je Ameli Zib, skidajući debele rukavice od kako bi gestovima naglasila svoje riječi.
Jedna stanovnica, Marija, sa svojom sedmonedjeljnom bebom u naručju, kazala je: „Brinem za budućnost svoje mlade porodice. Ne želimo svu ovu pažnju ovdje.“
- Moja je nada da će naša zemlja biti nezavisna i dobro vođena, a ne kupljena- izjavio je inuitski pisac i muzičar Sivnisok Rask.&nbsp;
<h3>Geopolitičke napetosti</h3>
Međunarodna pažnja usmjerena na Grenland neće tako brzo nestati, a na kocki je mnogo više od sudbine samog ostrva. Spor oko Grenlanda suprotstavlja dvije članice NATO-a – Dansku i Sjedinjene Američke Države. Grenland je poluautonomna teritorija Danske.
Danska premijerka Mete Frederiksen upozorila je da bi, ukoliko bi SAD silom preuzele kontrolu nad ostrvom, to označilo kraj transatlantskog odbrambenog saveza. To bi ujedno bio još jedan težak udarac američko-evropskim odnosima, već narušenim povratkom Donalda Trampa u Bijelu kuću. Evropski lideri istovremeno pokušavaju da zadrže Trampovu administraciju na svojoj strani, posebno zbog podrške mirovnom sporazumu za Ukrajinu.
Potencijalne posljedice sukoba oko Grenlanda su ogromne, ali još nije jasno kako Vašington namjerava da pristupi sastanku – kompromisom ili konfrontacijom. Predsjednik Tramp insistira da mu je Grenland potreban zbog nacionalne bezbjednosti, tvrdeći da će ga, ukoliko ga ne preuzmu SAD, uzeti Kina ili Rusija.
<h3>Vojne inicijative NATO-a</h3>
Imajući to u vidu, velike evropske sile, koje su podržale danski suverenitet nad Grenlandom, započele su izradu vojnih prijedloga za jačanje prisustva NATO-a oko ostrva i na Arktiku. Velika Britanija i Njemačka preuzele su vodeću ulogu u tim naporima.
- Dijelimo zabrinutost SAD-a da ovaj dio Danske mora biti bolje zaštićen- izjavio je u ponedjeljak njemački kancelar Fridrih Merc. „Jednostavno želimo da zajedno unaprijedimo bezbjednosnu situaciju na Grenlandu.“
Predsjednik Udruženja njemačkih rezervista, Patrik Senzburg, pozvao je na što skorije stacioniranje makar jedne evropske brigade na Grenlandu. Naglasio je da će Njemačka „snositi posebnu odgovornost u tom poduhvatu“, te da bi njemačka vojska obukom u arktičkim uslovima stekla značajne strateške prednosti. Britanska vlada takođe vodi razgovore s evropskim saveznicima o mogućem raspoređivanju snaga na Grenlandu.
<h3>Formiranje „arktičke straže“</h3>
Razgovori su još u preliminarnoj fazi i broj vojnika nije definisan, ali se razmatra raspoređivanje trupa, ratnih brodova, aviona, podmornica i protivdronskih sistema. Jedan od konkretnih prijedloga jeste formiranje pomorske NATO „Arktičke straže“, po uzoru na „Baltičku stražu“ uspostavljenu nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Morsko dno Baltika i Arktika prepuno je ključne podvodne infrastrukture, poput energetskih gasovoda i internet-kablova, koji su ranjivi na hibridne napade.
- Mnogo više se može učiniti na Arktiku- kazala je Oana Lungešku, dugogodišnja portparolka NATO-a do 2023. godine, a sada saradnica Instituta RUSI. „Ne očekujem da će Velika Britanija ili Njemačka poslati veliki broj vojnika na Grenland, ali bi mogle intenzivirati vojne vježbe u regionu ili proširiti postojeće. Arktik je nakon ruske invazije na Ukrajinu postao strateški prioritet NATO-a, ali je potrebno učiniti više.“
<h3>Strateški značaj ostrva</h3>
Grenland se nalazi između SAD-a i Kanade s jedne, te Rusije i Evrope s druge strane. Vašington je stratešku vrijednost ostrva prepoznao još tokom Drugog svjetskog rata, kada ga je okupirao kako bi spriječio da padne u ruke nacističke Njemačke.
Nakon rata, SAD su pokušale da kupe Grenland, ali je Kopenhagen to odbio. Dvije zemlje su kasnije postale osnivačice NATO-a i 1951. godine potpisale odbrambeni sporazum koji SAD-u omogućava održavanje vojnih baza na ostrvu. Grenland se nalazi na najkraćoj ruti između kontinentalnog dijela SAD-a i Rusije, što ga čini ključnim za protivraketnu odbranu.
Nakon raspada Sovjetskog Saveza, SAD su smanjile svoje prisustvo, zadržavši samo jednu vojnu bazu – Pitufik Spejs Bejs, jednu od najvažnijih radarskih stanica Vašingtona. Pomorska uska tačka između Grenlanda, Islanda i Ujedinjenog Kraljevstva, poznata kao GIUK prolaz, smatra se ključnom za praćenje ruskih i kineskih brodova i podmornica.
<h3>Presudan sastanak</h3>
SAD su zatražile od Danske da ojača nadzorne kapacitete, a Kopenhagen je nedavno obećao četiri milijarde dolara za bezbjednost Grenlanda, što je Trampova administracija ocijenila nedovoljnim. Ostaje pitanje da li će prijedlozi NATO-a biti dovoljni za Bijelu kuću.
- Ovonedjeljni sastanak je apsolutno ključan- kazala je Džulijen Smit, bivša američka ambasadorka pri NATO-u. „Mislim da će predstavljati prekretnicu – u jednom ili drugom smjeru. Pravo pitanje je da li će ovi prijedlozi zadovoljiti Bijelu kuću, koja djeluje odlučnija u namjeri da proširi američku teritoriju nego da se zaista posveti bezbjednosti Grenlanda.“
<h3>Stav Grenlanda i neizvjesna budućnost</h3>
Grenland je teritorija Danske i politički pripada Evropi, ali je geografski dio Sjeverne Amerike. Većina Grenlanđana želi nezavisnost od Danske, ali još veći procenat – čak 85 odsto, prema anketama – protivi se ideji da postanu Amerikanci.
Uoči sastanka u Vašingtonu, grenlandski premijer Jens-Frederik Nilsen izjavio je da se njegova zemlja suočava s ozbiljnom geopolitičkom krizom i dodao: „Ako moramo birati između SAD-a i Danske, ovdje i sada, mi biramo Dansku.“
Bez obzira na ishod sastanka, Donald Tramp ostaje nepredvidiv faktor, smatra Sara Olvig iz Grenlandskog centra za spoljnu i bezbjednosnu politiku. „Sve će zavisiti od predsjednika“, rekla je. „A on je veoma nepredvidiv. Ako SAD silom preuzmu Grenland, Sjedinjene Američke Države više neće biti zemlja slobodnih.“
- To bi bio kraj NATO-a i demokratskog svijeta kakvog poznajemo- poruke su,
Ishod sastanka, zakazanog za srijedu, pažljivo će pratiti i Rusija i Kina – vjerovatno podjednako pomno kao i sami stanovnici Grenlanda.

Grenland u fokusu svjetske politike: SAD, NATO i borba za Arktik

Evropska unija može da pomogne u osiguranju bezbednosti za Grenland ako to zatraži Danska, izjavio je evropski komesar za odbranu i svemir Andrius Kubilius, upozorivši da bi američko vojno zauzimanje tog najvećeg svetskog ostrva značilo kraj NATO-a.
Posle izjave američkog predsednika Donalda Trampa da SAD moraju da poseduju Grenland, kako bi sprečile da Rusija ili Kina okupira tu strateški važnu i mineralima bogatu autonomnu teritoriju Danske, Kubilius je rekao da bi taj potez Vašingtona imao "veoma dubok negativan uticaj na transatlantske odnose".
- Slažem se sa premijerkom Danske (Mete Frederiksen) da će to biti kraj NATO-a, ali će i među ljudima imati veoma, veoma negativan uticaj- kazao je Kubilius za agenciju Rojters na konferenciji o bezbednosti u švedskom Salemu.
Predstavnici Danske i SAD, članica NATO-a, trebalo bi ove nedelje da razgovaraju o Grenlandu. Vlasti Danske i Grenlanda su saopštile da to ostrvo nije na prodaju, dok Tramp ne isključuje mogućnost da ga zauzme silom.
Kubilijus je rekao da ne misli da sledi američka vojna invazija, ali je dodao da član 42.7 Ugovora o Evropskoj uniji obavezuje države članice da priteknu u pomoć Danskoj ako bude suočena sa agresijom.
- To će u velikoj meri zavisiti od Danske - kako će reagovati, kakav će biti njen stav, ali definitivno postoji obaveza država članica (EU) da priteknu u pomoć ako je neka članica suočena sa vojnom agresijom- kazao je političar iz Litvanije.
Kubilius je doveo u pitanje američko obrazloženje okupacije Grenlanda silom i upozorio da bi zauzimanje uticalo na sve aspekte odnosa Evrope i SAD.
- Ko će priznati tu okupaciju, koja bi uticala na sve odnose SAD i Evrope, uključujući, na primer, trgovinu, gde i Amerikanci mogu da budu suočeni sa prilično bolnim negativnim posledicama- naveo je.
Dodao je da bi EU mogla da osigura veću bezbednost za Grenland ako Danska to zatraži, uključujući trupe i vojnu infrastrukturu kao što su ratni brodovi i oružje protiv dronova.
- Na ljudima iz vojske je da kažu šta je potrebno za odbranu Grenlanda ili Arktika. Sve je moguće- rekao je Kubilius.
On je rekao i da Evropa treba da pojača sopstvene vojne kapacitete, bez obzira na to da li će moći da se osloni na pomoć SAD, dodajući da bi povlačenje SAD iz NATO-a imalo teške posledice, navodi Rojters.
- Biće veoma veliki izazov biti spreman da se brani Evropa bez SAD. Pitanje bi bilo kako u tom slučaju možemo da koristimo strukture NATO-a, kako one mogu da postanu osnova za evropski stub NATO-a. Ali NATO kakav je sada definitivno više neće postojati- kazao je Kubilius.
Tramp je prošle nedelje izjavio da će SAD uvek podržavati NATO i da će se Rusija i Kina plašiti zapadnog vojnog saveza samo dok SAD budu njegov deo.
Mnoge zemlje NATO-a su značajno povećale vojne izdatke poslednjih godina, posle invazije Rusije na Ukrajinu 2022. i Trampovog zahteva evropskim članicama alijanse da više ulažu u sopstvenu odbranu.
Da bi američka aneksija Grenlanda bila kraj NATO-a juče je ocenio i član Senata SAD Kris Marfi (Chris Murphy), predstavnik Demokratske stranke iz savezne države Konektikat.
Tramp je sinoć rekao novinarima da "neće dozvoliti" da Rusija ili Kina kontroliše Grenland. Upitan da li postoji neki sporazum koji bi Grenland ili Danska mogli da ponude kako bi sprečili američku vojnu akciju, Tramp je rekao da bi voleo da bude postignut sporazum.
- Lakše je. Ali imaćemo Grenland, na ovaj ili onaj način- dodao je Tramp.
Sličnu izjavu dao je i u petak, kada je rekao da će SAD, ako ne budu u mogućnosti da postignu dogovor o preuzimanju Grenlanda "na lakši način", morati to da urade "na teži način".
Grenland je teritorija Danske, članice NATO-a. Član 5 Povelje NATO-a predviđa da napad na jednu članicu treba smatrati napadom na sve članice alijanse. Član 5 je aktiviran samo jednom, u znak podrške SAD posle napada 11. septembra 2001. na Njujork i Vašington.
Predstavnici Trampove administracije insistiraju na preuzimanju kontrole nad Grenlandom otkako su američke snage 3. januara u Venecueli zarobile predsednika te države Nikolasa Madura, koga SAD terete za narko-terorizam.

Evropski komesar za odbranu: Američko zauzimanje Grenlanda značilo bi kraj NATO-a

Vrhovni komandant snaga NATO-a u Evropi, američki general Aleksus Grinkevič, izjavio je danas da je „NATO daleko od krizne situacije“ poslije prijetnje predsjednika SAD Donalda Trampa da će zauzeti Grenland, autonomnu teritoriju Danske koja je članica NATO-a.
- NATO je spreman da brani svoje države-članice - rekao je Grinkevič u Finskoj, prenio je pariski list Mond.
- Do sada to (Trampove prijetnje) nije imalo uticaja na moj rad na vojnom nivou, tako da bih jednostavno rekao da smo spremni da branimo svaki santimetar Alijanse - rekao je Grinkevič.
- Vjerujem da smo sada daleko od toga da smo u kriznoj situaciji - dodao je američki general.
Poslije nedavne američke vojne intervencije u Venecueli, Tramp je ponovio svoju ambiciju da pripoji Grenland, predstavljajući kontrolu nad autonomnom danskom teritorijom kao neophodnu za nacionalnu bezbjednost SAD, prenosi <a href="https://www.danas.rs/svet/aleksus-grinkevic-nato-grenland/" target="_blank">Danas.rs.</a>

Komandant snaga NATO-a u Evropi: Branićemo svoje članice

Predsjednik SAD Donald Tramp je rekao da bi za SAD „moglo biti pitanje izbora“ između ostvarivanja svoje ambicije da preuzmu kontrolu nad Grenlandom i očuvanja NATO-a.
Predsjednik SAD je u dvodjelnom intervjuu za New York Times 7. januara odgovarao na pitanje da li mu je važnije da preuzme Grenland ili da sačuva 76 godina staru vojnu alijansu, prenosi Politiko (POLITICO).
To je pitanje posljednjih dana postalo naročito bitno za evropske saveznike SAD, s obzirom na to da su Donald Tramp i njegovi saradnici pojačali retoriku o prisvajanju samoupravne danske teritorije.
Tramp nije direktno odgovorio, ali je priznao da bi njegova administracija možda morala da bira između dvije opcije, objavio je NYT u štampanom izdanju.
Na pitanje zašto želi da SAD kontrolišu Grenland, Tramp je rekao: „Zato što mislim da je to psihološki potrebno za uspjeh. Vlasništvo ti daje nešto što ne možeš dobiti putem zakupa ili ugovora. Vlasništvo donosi stvari i elemente koje ne možeš dobiti samo potpisivanjem dokumenta."
Predsjednik SAD je takođe rekao NYT da se ne osjeća odgovornim pred međunarodnim pravom i da ga ograničava samo njegova savjest.
- Moj moral. Moj razum. To je jedino što me može zaustaviti. Ne trebam međunarodno pravo - dodao je.
Danska premijerka Mete Frederiksen upozorila je 5. januara da bi američka invazija na Grenland označila kraj vojne alijanse.
- Ako SAD izaberu da vojno napadnu drugu NATO zemlju, onda sve staje, uključujući NATO i bezbednost koja je uspostavljena od kraja Drugog svjetskog rata - rekla je ona.
Francuski predsjednik Emanuel Makron, u svom godišnjem govoru o spoljnjoj politici u četvrtak, takođe je rekao da se Vašington „postepeno udaljava od nekih saveznika i oslobađa od međunarodnih pravila koja je ranije promovisao“.
Tramp, koji je dugo skeptičan prema NATO-u, ovog je puta dodatno doveo u pitanje svoju posvećenost alijansi, rekavši da nije uvjeren da bi NATO pomogao SAD u kriznoj situaciji.
- Sumnjam da bi NATO bio tu za nas ako bi nam zaista bili potrebni - napisao je na Truth Social, iako je dodao da će SAD nastaviti da podržavaju svoje NATO saveznike.

Tramp: Možda ćemo morati da biramo - preuzeti Grenland ili sačuvati NATO

Informativnu emisiju "24 sata" na televiziji E, večeras vodi Amra Tahirović.
Tema dana: Optužbe iz Zete, tišina u Podgorici
Gošća emisije je Daliborka Uljarević, izvršna direktorica &nbsp;Centra za građansko obrazovanje.
U večerašnjem izdanju gledajte i:
- Bogojavljenje u Podgorici obilježeno uz veličanje osuđenog ratnog zločinca i četničke simbolike.
- Protesti u Botunu privremeno utihnuli, ali se politička kriza produbljuje – Opština Zeta optužuje gradonačelnika Podgorice za korupciju i traži reakciju tužilaštva; premijer Milojko Spajić bez odgovora dok rastu tenzije unutar parlamentarne većine.
- Sin bivšeg glavnog specijalnog tužioca Radan Katnić optužuje tužilaštvo za progon porodice; krivična prijava protiv njega odbačena.
- Tragedija u Španiji: desetine poginulih u iskliznuću vozova.
Emisiju "24 sata" gledajte večeras na Televiziji E od 19 sati.

Informativna emisija "24 sata": Gošća Daliborka Uljarević

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), protekle sedmice, obavljeno je 9.196 ambulantnih pregleda, od čega 1.435 u Institutu za bolesti djece (IBD).
Kako su kazali iz KCCG, u dnevnim bolnicama zbrinuto je 295 pacijenata, a u Urgentnom centru 1.433.&nbsp;
- U istom periodu obavljeno je 295 operativnih zahvata, od toga 41 u IBD-u - dodaje se u saopštenju KCCG.
Iz te zdravstvene ustanove su naveli da je na bolničko liječenje primljeno 648 pacijenata, od čega 112 u IBD-u.
- U Centru za radiološku dijagnostiku odrađeno je 2.705 dijagnostičkih procedura, od čega 302 CT i 237 MR pregleda - kaže se u saopštenju.
Navodi se da je u Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađeno 705 dijagnostičkih procedura, od toga 36 CT i 46 MR pregleda.
- U Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovano je 6.867 pacijenata i odrađeno 225.419 analiza - rekli su iz KCCG.
U Porodilištu KCCG-a, protekle sedmice, rođeno je 66 beba.

U KCCG prošle sedmice obavljeno preko 9,1 hiljada pregleda

Operativno interesantno lice A.A. (26) uhapšen je zbog sumnje na zloupotrebu 300 grama kokaina. - A.A. se dovodi u vezu sa zaplijenom preko 300 grama kokaina, koja je krajem avgusta 2025. godine, pretresom pronađena kod operativno interesantnog lica - S.Đ. (23) iz Podgorice. Tom prilikom, službenici policije u Podgorici locirali su i uhapsili S.Đ, a prilikom pretresa kod njega je, osim droge, pronađena municija, kao i dva pištolja sa izbrušenim fabričkim brojevima u ilegalnom posjedu - saopšteno je iz Uprave policije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026011916014_6f3e77c3430512a9f1dc9cc36958ce0a37d7aee2296b3457d924fdfbbc80bcb3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026011916014_6f3e77c3430512a9f1dc9cc36958ce0a37d7aee2296b3457d924fdfbbc80bcb3" data-rendition-name="original" width="1080" height="1080" loading="lazy" alt="kokain"> <figcaption>Foto: Uprava policije</figcaption> </figure>  Protiv S.Đ. je prošle godine podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivična djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, kao i nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija, nakon čega mu je rješenjem sudije za istragu određen pritvor. A.A. se na teret stavlja neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.

Uhapšen mladić koji se dovodi u vezu sa zapljenom 300 grama kokaina

Portparolka Demokratske narodne partije Jovana Todorović reagovala je na izjavu Borisa Pejovića, potpredsjednika Skupštine Crne Gore i funkcionera Pokret Evropa sad, koji je poručio da u Crnoj Gori ne smije biti privilegovanih i da zakoni moraju važiti jednako za sve – „i za reflektore i za kolektore“.
Todorović je ocijenila da Pejović, kako je navela, „pokušajem rimovanja i relativizacije potvrđuje da je najmudriji kada se ne oglašava“.
– Jer, kad god to učini, zapadne u sopstvene kontradikcije, iz kojih ga potom danima izvlače partijski drugovi – kazala je Todorović.
Ona je Pejoviću uputila niz pitanja u vezi sa zakonitošću aktuelnih poteza.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpejovic-zakoni-moraju-vaziti-i-za-kolektore-i-za-reflektore&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
– Ako zakoni važe za sve, po kom to zakonu i gradskoj odluci jedna opština može graditi kolektor na teritoriji druge opštine, i to uz, kako navodi, asistenciju 680 policajaca? Neka nam navede primjer da je neka opština gradila kolektor na teritoriji druge uz jasno protivljenje gotovo dvije trećine građana – upitala je Todorović.
Dalje je zatražila pojašnjenje po kom zakonu, kako je rekla, Saša Mujović i direktor policije Lazar Šćepanović mogu nuditi građanima Botuna podizvođačke poslove na lokaciji na kojoj je, prema njenim riječima, protivno referendumskoj volji građana Zete predviđena izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
– Znači li to da su Mujović i Šćepanović dobitnici tendera, a da je turska Kuzu grupa samo paravan? Kako je moguće da gradonačelnik Podgorice i direktor policije nude podizvođačke poslove građanima? – navela je Todorović, dodajući da bi, dok se čeka odgovor, bilo poželjno da se u sve uključi tužilaštvo.
Na kraju je Pejoviću uputila i lično pitanje.
– Da li bi se složio da opština Mojkovac gradi kolektor u njegovom Bijelom Polju, odakle vodi porijeklo? Tada bi, vjerovatno, „zakoni“ važili samo za pojedince – zaključila je Todorović, ocjenjujući da protesti u Podgorici, od Botuna do Zagoriča i Donje Gorice, ukazuju na duboko nezadovoljstvo građana, a ne na, kako je rekla, „problem pojedinaca“.

Tag: nato