Avioni NATO su raspoređeni kako bi štitili vazdušni prostor Poljske, zbog opasnosti od napada bespilotnih letjelica iz susjedne Ukrajine, pa je i aerodrom u Lublinu zatvoren, saopštile su danas vlasti u Varšavi.
Poljska vojska je navela da su avioni angažovani u operaciji u blizini granice sa Ukrajinom, kako bi se “obezbijedila sigurnost vazdušnog prostora", tri dana pošto je Poljska oborila ruske dronove nad svojom teritorijom.
Cilj tih akcija je obezbjeđenje vazdušnog prostora i zaštita građana, posebno na područjima u blizini ugrožene teritorije, saopštila je poljska armija, javlja Rojters.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Zatvoren aerodrom u Lublinu, avioni NATO štite vazdušni prostor Poljske

Sjevernoatlantski savez (NATO), predvođen evropskim članicama, pojačava odbranu na istočnom krilu i pokreće novu aktivnost pod nazivom "Istočna straža", saopšteno je iz Alijanse.
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, pojačavanje dolazi nakon što je ranije ove sedmice ruski dron ušao u poljski vazušni prostor.
Iz NATO-a je saopšteno da će u okviru aktivnosti "Istočna straža" dodatna vojna oprema iz Britanije, Danske, Francuske i Njemačke biti raspoređena s ciljem odvraćanja od potencijalne ruske agresije.
- Multidomenska aktivnost, koja će početi u narednim danima i trajati neodređeno vrijeme, odgovor je na kontinuirana kršenja vazdušnog prostora, uključujući brojne ruske dronove koji su povrijedili poljski vazdušni prostor 10. septembra - navodi se u saopštenju NATO-a.

NATO pokreće Istočnu stražu

NATO je saopštio da će ojačati odbranu na svom istočnom krilu, poslije nedavnog upada ruskih dronova u vazdušni prostor Poljske.
Alijansa će pokrenuti operaciju kako bi "dodatno ojačala naš položaj duž našeg istočnog krila", rekao je generalni sekretar NATO-a Mark Rute novinarima u Briselu.
Naredba je već data za pokretanje operacije, nazvane "Istočni stražar", rekao je vrhovni komandant savezničkih snaga u Evropi, američki general Aleksus Grinkevič.
Rute je rekao da operacija počinje narednih dana i da će učestvovati nekoliko zemalja Alijanse, među kojima Danska, Francuska, Velika Britanija i Njemačka.
Francuska je već najavila slanje tri borbena aviona Rafal kako bi ojačala odbranu poljskog vazdušnog prostora. Njemačka je takođe odlučila da doprinese boljoj odbrani vazdušnog prostora Poljske.
- "Istočni stražar" će biti fleksibilan, pružajući još više ciljano odvraćanje i odbranu tačno kada i gdje je potrebno- &nbsp;rekao je general Grinkevič.

Rute: NATO će ojačati odbranu na svom istočnom krilu, Francuska šalje borbene avione u Poljsku

Nakon što su poljski i holandski lovci oborili naoružane ruske dronove u poljskom vazdušnom prostoru – što je, kako u sjedištu NATO oprezno bilježe, prvi put da su „avioni Alijanse djelovali protiv potencijalnih prijetnji u savezničkom vazdušnom prostoru“ – uslijedila je široka osuda Kremlja i podrška Poljskoj od lidera NATO.
- Neprihvatljivo - poručio je holandski premijer Dik Šof, neposredno nakon što su avioni F-35 njegove zemlje oborili neke od uljeza.
- Nesnošljivo - dodao je francuski predsjednik Emanuel Makron.
- Neodgovorno - ocijenio je njemački kancelar Fridrih Merc.
Ali, više od 24 sata kasnije, izostala je reakcija američkog predsjednika Donalda Trampa, pita Dojče vele.
<h2>Gdje je Vašington?</h2>
Njegov ambasador pri NATO, Metju Vitaker, napisao je na mreži Iks da SAD stoje uz svoje saveznike protiv „kršenja vazdušnog prostora i braniće svaki pedalj teritorije NATO“. Međutim, jedini Trampov javni komentar bio je zagonetan post na mreži Truth Social: „Šta se dešava s Rusijom koja narušava poljski vazdušni prostor dronovima? Evo nas!“.
Samo nekoliko sati kasnije, ubijen je Trampov politički saveznik Čarli Kirk, što je razumljivo preusmjerilo predsjednikovu pažnju. Ipak, odsustvo svake kritike Moskve ili podrške Poljskoj zbunilo je saveznike.
Među onima koji najviše čekaju američku reakciju sigurno je poljski predsednik Karel Navrocki, koji je prenio da je telefonom razgovarao s Trampom o napadu (nakon njegovog posta na mreži).&nbsp;
- Današnji razgovori potvrdili su jedinstvo saveznika - napisao je Navrocki na Iksu.&nbsp;
Ali od Trampa se nije čulo ništa više.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNawrockiKn%2Fstatus%2F1965840759849927128%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1965840759849927128%7Ctwgr%5E02ef556e9ccddd96d5ef4f2f8cc64ceffed5c17a%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<h2>Jaz</h2>
To zapravo mnogo govori, zaključuje Njemac Jan Tehau, evropski urednik u trustu mozgova Eurasia Group.&nbsp;
- Ova tišina Evropljanima prenosi jezivu poruku koju su i ranije naslućivali: da SAD više nisu prirodno i bezuslovno tu. To podstiče već postojeće sumnje u američku posvećenost članu 5 NATO. Upravo je to (ruski predsjednik Vladimir) Putin imao na umu kada je naredio upad dronova u Poljsku - da podgrije te sumnje, poveća strah i produbi jaz između SAD i Evrope - kaže Tehau.&nbsp;
On je među onima koji vjeruju da gotovo 20 dronova nije moglo „slučajno“ da uleti u poljski vazdušni prostor.
Poljski poslanik u Evropskom parlamentu Mihal Kobosko slaže se da je ovo bio test Kremlja, ne samo za Evropu, već i za to kako će Amerika odgovoriti.&nbsp;
- Oni svakog dana ispituju našu sposobnost da se branimo. Ovo je poput crvenog alarma za sve nas u Evropi - ne samo za istočno krilo, ne samo za Poljsku, baltičke zemlje, Rumuniju ili Finsku, već za cijelu Evropu. Moramo to da shvatimo i da se prilagodimo tako što ćemo mnogo više da ulažemo u našu odbranu – sa Amerikancima ili bez njih - rekao je Kobosko za Dojče vele u Strazburu.
Razumije se da se Poljska od sveg srca nada da će to biti „sa Amerikancima“.&nbsp;
Iako je američki ministar odbrane Pit Hegset opisuje kao „uzornog saveznika“ – s najvećim budžetom za odbranu u NATO u odnosu na BDP – u Varšavi ipak vlada „mJešavina frustracije i nervoze“ zbog toga što ne znaju šta mogu da očekuju, kaže direktor varšavske kancelarije Njemačkog Maršalovog fonda Filip Bednarčik.&nbsp;
On navodi da poljska vlada ulaže u sopstvenu odbranu i svoju ulogu u NATO „kao pravi saveznik, uvjeren da će Alijansa stajati iza njih", ali ističe da su i dalje "nervozni i potrebno im je da im se to stalno potvrđuje".
<h2>Šta slijedi za NATO?</h2>
Prijetnja iz vazduha nije iznenađenje. Generalni sekretar NATO Mark Rute rekao je početkom juna da Alijansi treba „kvantni skok“ — 400 odsto više ulaganja u protivvazdušnu i protivraketnu odbranu.&nbsp;
- Vidimo u Ukrajini kako Rusija donosi teror s neba. Zato ćemo ojačati štit koji štiti naše nebo - poručio je Rute u govoru u londonskom institutu Četam haus.
Iako su poljski F-16 i holandski F-35 ovoga puta uspješno oborili nekoliko dronova, to nije ni najefikasniji ni najisplativiji način da se nosi s tom prijetnjom.&nbsp;
- F-35 ne može da obori čitav roj takvih dronova. Zato će Poljska morati da izgradi drugačiju mrežu odbrane - napominje Bednarčik.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen u svom govoru o stanju Unije u srijedu podsjetila je na zahtjev baltičkih vlada i poručila: „Moramo da se odazovemo na poziv naših baltičkih prijatelja i izgradimo zid za zaštitu od dronova". Najavila je i zajednički projekat s Ukrajinom vrijedan šest milijardi eura za proizvodnju dronova.
Kolumnista lista Foreign Policy Kristijan Keril kaže da je za saveznike u NATO „apsolutno ključno“ da „odgovore odlučno“ na ovaj upad.&nbsp;
- Prva stvar koju mogu da urade jeste da pošalju veliku pošiljku oružja dugog dometa Ukrajini, uključujući i krstareće rakete Taurus i Storm Shadow. SAD bi trebalo da odobre i upotrebu ATACMS projektila za Ukrajinu. U srednjem i dugom roku NATO i Zapad mogu da učine još mnogo toga – sankcije, zaplene imovine, jačanje protivvazdušne odbrane i opšte spremnosti. Ali, i ovo bi bio dobar početak - ocijenio je Keril za Dojče vele.
U međuvremenu, vrhovni komandant NATO za Evropu Aleksus Grinkjevič tokom posjete Litvaniji uveravao je istočne saveznike da ne treba da brinu čak i ako Moskva pojača ovu vrstu prijetnji do nivoa oružanog napada.&nbsp;
- Apsolutno ima još mnogo posla. Postoje poboljšanja u naoružanju koja omogućavaju nižu cijenu po obaranju mete i države to već testiraju. Kada ste operativni komandant i imate sposobnost, a dođe do napada ili upada u vaš vazdušni prostor – cijena oružja u tom trenutku nije bitna. Koristićete ga da odbranite svoje stanovništvo - zaključio je on.

1250x600

Ruski dronovi test za NATO, njihov pravi cilj podjela među saveznicima

Veoma je značajno formiranje Koalicije voljnih, jer se Evropa odlučila da gradi moderni, jaki, odbrambeni sistema, imajući u vidu nedefinisane odnose Trampove administracije prema NATO-u - ocijenio je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E, bivši ambasador Željko Perović.
Čin agresije i provokacija velikih razmjera protiv članice NATO-a i Evropske unije. Tako su vlasti Poljske, u prvoj reakciji, opisale situaciju u kojoj su ruski dronovi ušli u njen vazdušni prostor. Poljska ih je oborila i to je prvi put da je neka članica NATO-a djelovala direktno protiv ruskih dronova od početka agresije na Ukrajinu. Bivši ambasador Željko Perović kaže da situacija jeste ozbiljna, ali i da su nakon prvih rekacija stigli pozivi na razgovor.
- Vidjeli ste, nakon prvih uspaničenih reakcija, poljski premijer Donald Tusk je sam rekao da treba razgovarati, da situacija nije za podizanje tenzija. Uslijedila je i poruka iz Moskve u kojoj je zvanični Kremlj saopštio da nije bilo nikakvih namjera. Ruski mediji su cijeli slučaj iskoristili da optuže Kijev, koji nema nikakve veze sa čitavom situacijom - rekao je Perović.
Činjenica je, kaže Perović, da se desio napad na poljsku teritoriju. Dodaje da treba imati u vidu da su odnosi Poljske i Rusije decenijama opterećeni i teški, te da su uvijek bili na štetu Varšave.
- Poljska je nakon raspada SSSR-a i nestanka Varšavskog pakta postala jedna od najozbiljnijih članica Evropske unije. Danas ima jednu od najmodernijih armija. U nedostatku lidera, ima i dva izuzetno značajna - predsjednika Vlade Donalda Tuska i ministra vanjskih poslova Radoslava Sikorskog. Oni su vrlo aktivni sve vrijeme otkad traje agresija i igraju značajnu ulogu u stvaranju Koalicije voljnih. Tu Koaliciju čine najznačajnije zemlje Evropske unije - Njemačka, Francuska, Skandinavske zemlje i, važno je naglasiti, Velika Britanija - istakao je Perović.
Smatra da ruskog predsjednika Vladimira Putina niko ne sprječava u agresiji na Ukrajinu i da se u tome neće zaustaviti dok mu to neko ne kaže. Perović kaže i da su poruke američkog predsjednika Donalda Trampa u predizbornoj kampanji, ali i nakon nje, da će riješiti rat u Ukrajini za 24 sata, bile nestvarne i neozbiljne.
- Predsjednik Sjeidnjenih Američkih Država, najznačajnije zemlje NATO-a, pokazao je prvo samouvjerenost, prijetnje, pa onda uznemirenost, na kraju i ogorčenje prema Putinu, dok on sprovodi svoju agendu. Veoma je značajno formiranje Koalicije voljnih. Imajući u vidu nedefinisane odnose Trampove administracije prema NATO-u, značajno je to što se preko predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen Ursule i predstavnice EU za vanjsku politiku i bezbjednost Kaje Kalas, saopštava da je Evropa odlučila da gradi moderan, jak, odbrambeni sistem - naglasio je Perović.
Prema njegovim riječima, važano je i to što je Poljska, nakon napada ruskih dronova, aktivirala član 4, što znači da je svoje oružane snage stavila na raspolaganje NATO-u.
- Ipak, ne bih još najavljivao da je situacija sprmena za član 5, jer je uslijedilo objašnjenje iz Moskve, kao i saopštenje Tuska, a čuli smo i poruke Ursule fon der Lajen… Evropa se priprema, ali je još daleko od tog scenarija - rekao je Perović.
Ne čudi ga to što niko iz crnogorske vlasti nije reagovao na situaciju na relaciji Moskva – Varšava. Perović dodaje da je državni vrh heterogena skupina, koja na sve gleda različito.
- Onaj ko je najpozvaniji je izvršna vlast, odnosno, premijer. On se rijetko oglašava, bavi se nekim drugim stvarima. Mislim da je vrlo prosto i jednostavno odgovoriti - mi pratimo šta radi Evropska unija, šta radi NATO, to je naš stav – kaže bivši diplomata.
Govoreći o situaciju na Bliskom istoku, Perović je ocijenio da su rat u Gazi, kao i rat u Ukrajini, zločinački poduhvati koje vode Vladimir Putin i Benjamin Netanjahu. Napad Izraela na Katar, zbog navodnih informacija da se u Dohi nalaze vođe Hamasa samo je dodatno, kaže, usijao situaciju. Ocijenio je i da američki predsjednik daje direktnu podršku Izraelu za zločin u Gazi, te da je upitno je da li je Amerika više lider slobodnog svijeta. Perović je podsjetio i da država Crna Gora nema dovoljno jasnu osudu izraelskih napada.
- Crna Gora nema ni o čemu jasan stav. Zato što Crna Gora kao suverena država i ne postoji. Sve odluke donose se na osnovu onoga što se formira u Beogradu, pa se preko tajnih službi i popova crkve Srbije serviraju rukovodstvu u crnogorskoj vlasti. Zna se kome, DF-u i Demokratama, koje pokrivaju najvažnije resore iz oblasti bezbjednosti - zaključio je Perović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DGxpi5xAxpFU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Perović: Evropa se priprema, ali je daleko od člana 5

Poljski premijer Donald Tusk saopštio je danas da Varšava zbog noćašnjeg upada najmanje 19 ruskih dronova duboko u njenu teritoriju aktivira član 4. sporazuma NATO.
Prema članu 4. osnivačkog ugovora NATO-a, zemlje članice mogu da skrenu pažnju Sjevernoatlantskog saveta (glavno političko tijelo NATO-a) na neko pitanje i da ga razgovaraju sa saveznicima.
U članu se navodi: „Strane će se konsultovati kad god, po mišljenju bilo koje od njih, bude ugrožen teritorijalni integritet, politička nezavisnost ili bezbjednost bilo koje od strana“, <a href="https://www.nato.int/cps/en/natohq/topics_49187.htm" target="_blank">navodi se na sajtu NATO-a</a>.
Bilo koja zemlja članica može formalno da se pozove na član 4. Sjevernoatlantskog ugovora. Čim se pozove, pitanje se razmatra i potencijalno može dovesti do nekog oblika zajedničke odluke ili akcije u ime Alijanse.
Bez obzira na scenario, članice koje sjede za stolom Savjeta podstiču se da reaguju na situaciju na koju im je skrenula pažnju zemlja članica.
Od osnivanja Alijanse 1949. godine Član 4 je primijenjen sedam puta.
* 10. februara 2003. godine, Turska je formalno pozvala Član 4, tražeći konsultacije u Sjevernoatlantskom savjetu (NAC) o odbrambenoj pomoći NATO-a u slučaju prijetnje po njeno stanovništvo ili teritoriju usljed oružanog sukoba u susjednom Iraku. NATO je dogovorio paket odbrambenih mjera i sproveo operaciju „Prikaz odvraćanja“ od kraja februara do početka maja 2003. godine.
* 22. juna 2012. godine, Turska je zatražila sastanak NAC-a u skladu sa Članom 4 nakon što je jedan od njenih borbenih aviona oborila sirijska protivvazdušna odbrana.
* 3. oktobra 2012. godine, Turska je zatražila konsultacije u skladu sa Članom 4 NAC-a kada je pet turskih civila poginulo od sirijskih granata. Nakon ovih incidenata, 21. novembra 2012. godine, Turska je zatražila raspoređivanje raketa „Patriot“. NATO je pristao na ovu odbrambenu mjeru kako bi pomogao Turskoj da odbrani svoje stanovništvo i teritoriju i kako bi pomogao u deeskalaciji krize duž granice.
* 3. marta 2014. godine, Poljska je pokrenula Član 4 nakon povećanja tenzija u susjednoj Ukrajini, kao rezultat agresivnih akcija Rusije.
* 26. jula 2015. godine, Turska je zatražila da se Sjevernoatlantski savjet sazove zbog ozbiljnosti situacije nakon terorističkih napada i da obavijesti saveznike o mjerama koje preduzima.
* 28. februara 2020. godine, Turska je zatražila konsultacije nakon smrti turskih vojnika u vazdušnim napadima sirijskog režima i njegovog podržavaoca Rusije u provinciji Idlib.
* 24. februara 2022. godine, Bugarska, Češka, Estonija, Letonija, Litvanija, Poljska, Rumunija i Slovačka su zatražile da se održe konsultacije po Članu 4 nakon potpune invazije Rusije na Ukrajinu.

Tusk: Zbog ruskih dronova Poljska aktivira Član 4 Sporazuma NATO

Susjedi Rusije pripremaju se za nekoliko nervoznih dana dok Kremlj, zajedno sa svojim saveznikom Bjelorusijom, održava vojne vježbe Zapad 2025 – prve od pune invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine. Manervi će se održavati od 12. do 16. septembra, a dio njih biće izveden u neposrednoj blizini Poljske i Litvanije, dok Kremlj uvježbava scenario mogućeg sukoba sa NATO snagama. - Moramo ozbiljno shvatiti vježbe koje se održavaju u blizini granica NATO-a i EU; i susjedne zemlje i sam NATO pristupaju im s najvećom ozbiljnošću - rekao je zamjenik ministra odbrane Litvanije Tomas Godljauskas.&nbsp; - Litvanija i naši saveznici su spremni, ujedinjeni i pažljivo prate razvoj događaja, spremni da reaguju ako bude potrebno – dodao je. Kao odgovor, zemlje NATO-a koje graniče s Rusijom održavaju svoje vojne vježbe. Tarasis 25 okuplja deset sjevernoevropskih članica NATO-a, dok će Litvanija sprovesti sopstvenu nacionalnu vježbu odbrane pod nazivom Gromoviti udar. Poljska ove sedmice organizuje vojnu vježbu Gvozdeni branilac-25, uz učešće 30.000 vojnika.&nbsp; - Poljska će odgovoriti na vježbe Zapad 2025… na odgovarajući način sa poljske strane - izjavio je zamjenik ministra odbrane Čežari Tomčik za poljski RMF.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250908110940_b201ff7432bb3826c5152751cd98a3fed622b0abf9c0efc53e9c49596e5a02b7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250908110940_b201ff7432bb3826c5152751cd98a3fed622b0abf9c0efc53e9c49596e5a02b7" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Gvozdeni branilac"> <figcaption>Poljska ove sedmice održava Gvozdeni branilac-25, uz učešće 30.000 vojnika(Photo: Toms Kalnins/EPA)</figcaption> </figure>  Rusija izvodi vježbe Zapad otprilike svake četiri godine još od 1999, a nervoza koja ih prati postala je svojevrsna tradicija. Iako se formalno vode kao odbrambene, vježba iz 2009. simulirala je nuklearni napad na Varšavu, dok je Zapad 2021 doveo do masovnog nagomilavanja ruskih snaga u Bjelorusiji, koje su nekoliko mjeseci kasnije iskorišćene za napad na Ukrajinu. Kako raste zabrinutost u NATO-u da bi Rusija mogla proširiti rat u Ukrajini napadom na neku od članica Alijanse – moguće u baltičkom regionu – Alijansa pažljivo prati da li će Zapad 2025 otkriti naznake buduće ruske ofanzive, rekao je Tomas Janelijunas, profesor na Institutu za međunarodne odnose i političke nauke Univerziteta u Vilnjusu. Zapadni posmatrači koristiće Zapad da procijene spremnost ruske vojske tri godine nakon napada na Ukrajinu – rata koji je Rusiju koštao više od milion žrtava i ogromnih količina uništene opreme, ali je istovremeno ubrzao razvoj ratne ekonomije. - NATO veoma pažljivo prati vojne aktivnosti Rusije. Ne vidimo neposrednu vojnu prijetnju protiv bilo koje članice NATO-a. Ipak, ostajemo budni - navedeno je u pisanom komentaru Alijanse. Organizatori Zapada tvrde da vježbe neće premašiti 13.000 učesnika, a Bjelorusija je saopštila da poziva posmatrače iz NATO zemalja, kao i iz Organizacije za bezbjednost i saradnju u Evropi (OEBS). Ruske i bjeloruske trupe takođe će uvježbavati planiranje upotrebe raketnih sistema Orešnik, sposobnih da nose nuklearne bojeve glave. Rusija u isto vrijeme izvodi još tri odvojene vježbe sa državama članicama Organizacije ugovora o kolektivnoj bezbjednosti (ODKB) – čime se prikriva stvarni obim manevra, navodi Njemačko vijeće za spoljne odnose. (Članice ODKB-a su Rusija, Bjelorusija, Jermenija, Kazahstan, Kirgistan i Tadžikistan.) - Scenariji ovih vježbi trebalo bi da pokažu kakav tip ratovanja Rusija priprema protiv Zapada - stoji u saopštenju. Vježba Zapad obuhvatiće ruske vojne okruge Moskvu i Lenjingrad, Kalinjingradsku enklavu, Arktik, Baltičko i Barencovo more, kao i Bjelorusiju. Dio manevara – kod bjeloruskog sela Goža i u kalinjingradskom Dobrovoljsku – biće izveden svega nekoliko desetina kilometara od Poljske i Litvanije. Trupe će takođe biti raspoređene s obje strane Suvalskog prolaza, koridora od 70 kilometara između Bjelorusije i Kalinjingrada, koji se široko smatra jednom od najslabijih tačaka odbrane Evrope. Litvanska vojna obavještajna služba procjenjuje da će u Zapadu učestvovati do 30.000 vojnika – znatno manje nego 2021, kada je broj učesnika iznosio oko 200.000. To je daleko od potrebnog obima za napad na neku NATO članicu, posebno dok rat u Ukrajini traje, istakao je Janelijunas. <h2>Rizik od eskalacije</h2> Moskva bi, međutim, mogla iskoristiti vježbe da testira reakciju NATO-a na provokacije poput narušavanja vazdušnog prostora, sajber napada ili čak sabotaže civilne infrastrukture – procjenjujući koliko brzo saveznici reaguju i da li odgovornost pripisuju Rusiji. To povećava rizik od eskalacije. - Potpuno je moguće da se određeni istovremeni signali protumače kao stvarni napad na zemlje NATO-a - rekao je Janelijunas.&nbsp; - Treba shvatiti jednostavnu činjenicu: tokom vojnih vježbi, kada je naoružanje spremno… često je teško razlikovati simulaciju od stvarne vojne akcije – dodaje on. Ali, Godljauskas je kazao da Litvanija zna razlikovati prijetnje.&nbsp; - Imamo kapacitet da posmatramo i reagujemo, kao i da razlikujemo slučajni incident od prave prijetnje - naveo je on. Uprkos tome, Godljauskas je dodao da je nerealno očekivati nultu vjerovatnoću narušavanja vazdušnog prostora. Dva drona su u julu ušla u litvanski vazdušni prostor iz pravca Bjelorusije, a zemlja je nedavno zatvorila svoje nebo uz granicu s Bjelorusijom do 1. oktobra.

Istočno krilo NATO-a u pripravnosti zbog ruskih vojnih vježbi

Bivši ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič, izbjeglica u Rusiji od 2014, kritikovao je želju svoje zemlje da se pridruži NATO, u rijetkom javnom pojavljivanju, u vrijeme kada Ukrajina traži bezbjednosne garancije od svojih zapadnih saveznika.
U video snimku, koji su objavili vodeći ruski mediji, Janukovič govori pred kamerama, prvi put od početka ruskog napada na Ukrajinu, u februaru 2022. godine.
Sada 75-godišnjak, čovjek koji je vodio svoju zemlju od 2010. do 2014. godine, rekao je da je oduvijek bio protiv članstva svoje zemlje u NATO.
- Oduvijek sam jasno shvatao da je to (ulazak u NATO) katastrofa za Ukrajinu. To je put koji nikuda ne vodi, osim u građanski rat- rekao je Janukovič.
Bivši predsjednik Ukrajine je dodao da je sebi bio postavio kao cilj - pridruživanje Evropskoj uniji (EU).
Njegov odlazak sa vlasti uzrokovan je protestima na kijevskom Majdanu, što je izazvalo njegovu odluku u novembru 2013. da ne potpiše Sporazum o pridruživanju između Ukrajine i Evropske unije.
- Kontrolisao sam i unaprijedio ovaj proces pristupanja Ukrajine EU- rekao je on optužujući evropske zvaničnike da su pokazali aroganciju i da nisu razumjeli "složenost ekonomske situacije u Ukrajini" tokom tih pregovora.
Janukovič je pobjegao iz Ukrajine u februaru 2014. godine poslije smrti oko 100 ljudi, nakon pokušaja suzbijanja protestnog pokreta na Majdanu, koji se završio dolaskom prozapadnih političara na vlast.
Poslije tih događaja, Rusija je anektirala Krim i podržala oružani ustanak proruskih separatista koji se protive zvaničnom Kijevu u istočnoj Ukrajini.
Janukovič je tvrdio da je bio žrtva državnog udara i da su ga oficiri koji su mu ostali lojalni odveli u Rusiju. Od svog odlaska, rijetko je govorio.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski oduzeo mu je ukrajinsko državljanstvo u februaru 2023. godine.

Janukovič kritikovao želju Ukrajine da se pridruži NATO: To je put koji nikuda ne vodi, osim u građanski rat

Italijanska premijerka Đorđa Meloni zagovara konkretan plan bezbjednosnih garancija za Ukrajinu, na osnovu kojeg bi Sjevernoatlantska alijansa u roku od 24 sata pružila vojnu pomoć Kijevu ukoliko bi Rusija u budućnosti ponovo izvršila napad. Takođe se navodi da još nije jasno da li bi ovaj plan podrazumijevao i slanje vojnika NATO-a.&nbsp;
Trenutno evropski lideri raspravljaju o mogućim modelima bezbjednosnih garancija za Ukrajinu, a Melonijin plan predstavlja jednu od opcija.
Ovaj italijanski prijedlog polazi od toga da članstvo Ukrajine u NATO-u „nije izgledna opcija“, ali Meloni predlaže da Kijev dobije bezbjednosne garancije koje su vrlo slične članu 5 o kolektivnoj odbrani Sjevernoatlantske alijanse. Prema tom prijedlogu, ako bi Rusija treći put napala Ukrajinu, NATO bi joj u roku od 24 sata pritekao u pomoć.
Iako ova „olakšana verzija člana 5 nipošto ne doseže nivo kolektivne odbrane“ koji propisuje sam član, zemlje potpisnice bilateralnih sporazuma s Ukrajinom obavezale bi se na brzu reakciju u slučaju novog ruskog napada, navode izvori upoznati sa situacijom.
Među mogućim oblicima pomoći bile bi brza i stalna odbrambena podrška Kijevu, ekonomska pomoć, jačanje ukrajinske vojske te uvođenje sankcija protiv Rusije. Međutim, nije jasno da li bi to podrazumijevalo i slanje NATO trupa direktno na ukrajinsku teritoriju.
Meloni je o svom planu prvi put govorila u martu, ali tada nije bilo precizirano šta bi tačno podrazumijevao, podsjeća agencija. Italijanska premijerka tada je naglasila da bi to bilo trajnije rješenje od stacioniranja stranih vojski na ukrajinskom tlu.
<h2>Šta kaže član 5</h2>
Prema Sjevernoatlantskom ugovoru: „Strane ugovornice su saglasne da će se oružani napad na jednu ili više njih u Evropi ili Sjevernoj Americi smatrati napadom na sve. Zbog toga su se dogovorile da će, u slučaju takvog napada, svaka od njih iskoristiti svoje pravo na individualnu ili kolektivnu odbranu, priznato članom 51 Povelje Ujedinjenih nacija, te pomoći napadnutoj strani ili stranama preduzimanjem odmah, samostalno i u saradnji s ostalim stranama, onih akcija koje smatra nužnim, uključujući i upotrebu oružane sile, s ciljem obnove i očuvanja bezbjednosti sjevernoatlantskog prostora. Svaki takav napad, kao i sve mjere preduzete kao odgovor, odmah će biti prijavljeni Savjetu bezbjednosti. Te mjere će biti okončane čim Savjet bezbjednosti preduzme potrebne mjere za obnovu i očuvanje međunarodnog mira i bezbjednosti.“
Da bi član 5 mogao biti aktiviran, najprije mora biti pokrenut član 4 (konsultacije partnera u NATO-u), a mora postojati i dokaz da napad na teritoriju pogođene države zaista dolazi iz inostranstva. Tek tada država pogođena napadom može zatražiti primjenu člana 5.
O zahtjevu odlučuje Sjevernoatlantsko vijeće, u kojem svaku članicu predstavlja po jedan predstavnik. Odluke se donose jednoglasno, a u eventualnom odgovoru ne moraju učestvovati sve članice.

Đorđa Meloni predlaže plan po kojem bi NATO u 24 sata odgovorio na ruski napad

Ministarstvo unutrašnjih poslova je 11. avgusta uputilo zvanične zahtjeve za međunarodnu pomoć u gašenju požara putem Evropskog mehanizma civilne zaštite (EU CECIS platforma) i NATO mehanizma - saopšteno je iz tog resora.
Oni su poručili da brz odgovor međunarodnih partnera, kao i njihova spremnost da u najkraćem roku pošalju svoje vatrogasne timove u Crnu Goru, predstavlja još jednu potvrdu kredibiliteta naše države i Ministarstva unutrašnjih poslova u sistemima međunarodne civilne zaštite.
- Kao odgovor na upućene zahtjeve, ponude za pomoć u vidu kopnenih vatrogasnih snaga preko Evropskog mehanizma civilne zaštite (EU CECIS platforma) stigla je od Austrije 12. avgusta u 17:49 sati ponudila pomoć, koja je u 17:55 sati i prihvaćena. Prva dva pripadnika tima stigla su istog dana u večernjim satima, dok je tim od 54 pripadnika sa specijalizovanom tehnikom krenuo 13. avgusta u 13:15 sati i stigla u Crnu Goru rano ujutru 14. avgusta - naveli su u MUP-u.
Švajcarska je, dodaju, 13. avgusta u 09:47 sati ponudila pomoć zvaničnom komunikacijom, koja je u 11:16 potvrđena putem Operativno - komunikacionog centra 112.
- Četiri člana tima stigla su 13. avgusta u 19:30 sati, dok je ostatak od 22 pripadnika sa opremom i vozilima pristigao 14. avgusta u 15 sati. Jasno ustanovljene procedure međunarodne pomoći predviđaju dolazak prethodnice timova radi pripreme logistike i terena, nakon čega slijedi dolazak ostatka snaga sa specijalizovanom opremom i vozilima - kazali su u MUP-u.
Važno je, kažu, da podsjete da je u Operativno-komunikacionom centru Ministarstva unutrašnjih poslova boravio i Leo Martinon, oficir za vezu Mehanizma za civilnu zaštitu Evropske unije, koji je konstatovao da je Crna Gora dala odličan odgovor kada je u pitanju kominikacija preko ovog mehanizma.

MUP: Zvanični zahtjevi za međunarodnu pomoć u gašenju požara upućeni su 11. avgusta

Suđenje bivšoj predsjednici Vrhovnog suda Vesni Medenici i bivšoj sutkinji Privrednog suda Milici Vlahović Milosavljević, koje Specijalno državno tužilaštvo tereti za zloupotrebu službenog položaja, odgođeno je za 26. septembar. Razlog odgađanja je zahtjev advokata odbrane Zdravka Begovića da se Medenica uputi na vještačenje pred sudsko-medicinskim odborom Medicinskog fakulteta UCG. On je naglasio da, zbog zdravstvenog stanja, Medenica nije u mogućnosti da prati ročište.
- Tražim da se preko sudsko-medicinskog odbora provede vještačenje kako bi se utvrdilo da li je sposobna da prati suđenje- naveo je Begović.
Takođe je istakao da njegova klijentkinja nije imala mogućnost da se pripremi za današnje ročište, jer se nalazi u kućnom pritvoru u drugom postupku, a dokumentacija za ovaj slučaju joj se nalazi u Kolašinu.
- Ona je u petak otpuštena iz bolnice u Risnu i nakon toga je sprovedena u kuću u Zagoriču. Njeno prebivalište je u Kolašinu gdje se nalazi njena dokumentacija u vezi sa predmetom pa nije bila u mogućnosti da se pripremi za današnje ročište- rekao je Begović.
Specijalni tužilac Vukas Radonjić usprotivio se zahtjevu odbrane, navodeći da je Medenica mogla da ovlasti drugo lice da joj donese potrebnu dokumentaciju. Takođe je istakao da postupci pred sudsko-medicinskim odborom traju dugo, te da bi to vodilo do odugovlačenja postupka pa je predložio da se to vještačenje uradi preko vještaka sudske medicine.
Medenica je pred sudom naglasila da već više od 13 godina ima zdravstvene probleme, koji su se dodatno pogoršali nakon porodičnih tragedija. Dokumentacija u vezi sa ovim predmetom nalazi se u Kolašinu, stoga je, kaže Medenica, koja se nalazi u kućnom pritvoru u Podgorici, mogla jedino za zamoli strinu specijalnog tižioca Vukasa Radinjića da joj ih donese.&nbsp;
- Što se tiče spisa predmeta, moja ćerka ne vozi. Jedino sam mogla da zamolim Vukasevu (tužilac) strinu da mi ih ona donese, ali ona ne zna raspored kuća- dodala je Medenica.
Sud je nakon toga odgodio ročište, ali nije uvažio zahtjev odbrane da se vještačenje dokumentacije obaviti preko sudsko medicinskog odbora, već je po svom nahođenju odredio tri sudska vještaka medicinske struke.
Podsjetiom, optužnicom SDT je predstavljeno da je Vesna Medenica, kao predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore, zloupotrebom službenog položaja putem podstrekavanja, navodno uticala i na sutkinju Privrednog suda Milicu Vlahović Milosavljević da donese odluku u jednom predmetu u korist njenog kuma Rada Arsića.

Radonjić: Optužena mogla da ovlasti drugo lice da donese dokumentaciju; Medenica: Jedino strinu tužioca da zamolim

Iz Uprave policije je saopšteno da je tokom proteklog vikenda, od 12. do 14. avgusta, na teritoriji cijele države, uhapšeno 55 vozača. Evidentirana je 51 saobraćajna nezgoda u kojima je poginula jedna osoba, dok je pet zadobilo teške, a 14 lake tjelesne povrede. 
Službenici saobraćajne policije izdali su 1.541 prekršajni nalog učesnicima u saobraćaju, podnijeli 140 prekršajnih prijava i privremeno oduzeli 30 pari registarskih oznaka.
Od ukupnog broja uhapšen, 35 vozača je završilo u lisicama zbog vožnje pod dejstvom alkohola u organizmu, 15 zbog vožnje pod dejstvom opojnih droga i pet zbog počinjenih drugih težih prekršaja iz oblasti Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima.
- Od ovog broja, najviše lica je lišeno slobode u Podgorici - ukupno 15, zatim u Danilovgradu osam i u Nikšiću pet lica - kazali su u Upravi policije.

Tokom vikenda uhapšeno 55 vozača, 35 bili pijani za volanom

Neusvajanje dnevnog reda na kojem bi bio prijedlog da Mirjana Vučinić bude sutkinja Ustavnog suda je najbolji pokazatelj kako predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića tretiraju njegovi koalicioni partneri u Glavnom gradu - došao, sjeo i dobio politički šamar, poručio je na konfereciji za medije poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.6285%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fskupstina-danas-o-prijedlogu-miatovica-za-izbor-mirjane-vucinic-za-sutkinju-ustavnog-suda&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Zirojević je, na konferenciji za medije nakon što je zaključena današnja vanredna sjednica, kazao da je parlamentarna većina, osim Miodraga Lakovića, koji su glasali za dnevni red, u potpunosti jedinstvena da Ustavni sud učini neaktivnim.&nbsp;
- Mjesecima se ne zakazuje ova sjednica i bilo je jasno da većina neće glasati za taj izbor. Ustavni odbor se ne bavi svojim poslom ali su vrlo ažurni kada žele da sprovedu Ustavni puč. Ono što smo čuli, da je najproblematičnije za parlamentarnu većinu, je to da je Vučinić zastupala kompaniju Bemax - istakao je on.
Suština je, dodaje Zirojević, da se Ustavni sud dovede u blokadu.
- To im je jedini cilj. Čuju se glasine da bi se nakon blokade Ustavnog suda se moglo pristupiti nasilnim izmjenama Ustava mimo svih procedura - kazao je Zirojević.&nbsp;

Zirojević: Milatović došao, sjeo i dobio politički šamar, cilj blokada Ustavnog suda

Na današnjoj sjednici Skupštine koja je zakazana na prijedlog predsjednika nije postojala potrebna većina da se ta tačka nađe na dnevnom redu, što znači da će se ovom pitanju odlučiti kasnije, za vrijeme redovnog zasijedanja, kazali su iz Pokreta Evropa sad.
Skupština Crne Gore nije usvojila dnevni red vanredne sjednice na kojem je trebalo da bude samo jedna tačka – prijedlog za izbor Mirjane Vučinić za sudiju Ustavnog suda.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.6285%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fskupstina-danas-o-prijedlogu-miatovica-za-izbor-mirjane-vucinic-za-sutkinju-ustavnog-suda&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Načelno, stava smo da prije izbora sudija Ustavnog suda treba sprovesti preporuke Venecijanske komisije koje smo dobili još u junu, što je princip koji treba pripremiti i kada je u pitanju izbor sudija Ustavnog suda koje predlaže Predsjednik - navedeno je u saopštenju PES-a.
U toj partiji kažu da ovaj proces još uvijek nije završen iz razloga što opozicija nije delegirala članove u radnoj grupi koju treba da formira Ministarstvo pravde.
- Pozivamo ministra pravde Bojana Božovića da započne rad na implementaciji preporuka Venecijanske komisije u najkraćem mogućem roku, sa ili bez opozicije, kako ne bi dalje odlagali ovaj proces - navedeno je u saopštenju PES-a.

PES: Proces izbora sudije Ustavnog suda nije završen zbog opozicije, prvo treba sprovesti preporuke VK

Mještanin Donjih Brčela Nenad Nikaljević, pošto je noć proveo u policijskoj „betonjerci“ u Baru, pušten je danas da se brani sa slobode nakon jučerašnjeg incidenta koji je imao sa svještenstvom Crkve Srbije u Manastiru Donji Brčeli, ali je jutros pritvorena njegova supruga Suzana Nikaljević, koju su popovi prijavili da im je prijetila smrću u hodniku barskog Suda za prekršaje, đe je čekala epilog saslušanja svoga muža. Ona će u pritvoru, kako je za Portal ETV kazao, Nikaljević, ostati do 20 sati, kada bi trebalo da bude privedena sudiji. CILJ – ZABRANA PRILASKA Crkva Srbije koja duže od tri decenije uzurpira crnogorske svetinje, devastira naše sakralno nasljeđe i prilogađava ga svojoj misiji prisajedinjenja Crne Gore susjednoj Srbiji, brišući sve identitetske odrednice, mijenjajući arhitekturu crkava i manastira, dodatno osnažena nakon što su vlast u državi preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elite, a prethodni premijer Dritan Abazović potpisao takozvani Temeljni ugovor sa ovom vjerskom zajednicom, ušla je u novu fazu dugoročno razrađene strategije – pokušaj izazivanja sukoba sa građankama i građanima koji se suprotstavljaju njihovoj misiji i skrnavljenju grobova naših predaka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250913160956_40334b22007a8e7df77c84989ce8f65f7910ef0a4296322679ba19a88ee1bbb2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250913160956_40334b22007a8e7df77c84989ce8f65f7910ef0a4296322679ba19a88ee1bbb2" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="brčeli"> <figcaption>Donji manastir u Brčelima (Foto: Portal Analitika)PA</figcaption> </figure>  - Prvi cilj popova Crkve Srbije je da me isprovociraju da ne pozovem inspekciju da ustanovi kakve to radove sad obavljaju u zoni kulturnog dobra, drugi je da izdejstvuju da, kao jedan od rijetkih Crnogoraca koji dolazi u Manastir, dobijem zabranu prilaska, a treći cilj im je da od države Crne Gore, ovakvim odlukama, dobiju „vjetar u leđa“ da mogu da rade što god 'oće, a da niko ne dolazi da ih kontroliše. Da mogu nesmetano da devastiraju, „divlje“ grade... – uvjeren je Nikaljević. U policijskoj betonjerci u Baru završio je juče, poslije incidenta sa popovima u Donjem manastiru, u svome selu, koji je zaštićeno kulturno dobro, a pošto je zahtijevao da mu daju na uvid dozvole za „prekopavanje zemlje u manastirskom dvorištu“, đe su, kako je kazao za Portal ETV, sahranjeni njegovi preci. Iziritiran ponašanjem svještenstva grubo se verbalno obračunavao sa njima, vrijeđajući ih, a taj dio incidenta oni su snimili kamerama mobilnih telefona i onda ga prijavili policiji, a video-zapise proslijedili bliskim medijima. - Bio sam u Bjelogradu koji se nalazi 700-800 metara od Donjeg manastira i naišao je komšija i pitao me znam li kakve to radove izvode tamo. Pošao sam da provjerim i vidio đe kopaju kanal. Bilo je nekoliko radnika na mjestu za koje znam da je nedovoljno arheološki istraženo. Oni prekopavaju grobove naših predaka. Pitao sam kopače imaju li dozvolu za rad, na što su oni rekli da nemaju i negodovali su što im se obraćam. Ko sam ja i zašto ih pitam... A ja ih onda pitam, a to radim čitavih tri decenije: „Đe su kosti vaših predaka“ i kažem im: „Pošto se vi stidite da kažete đe su kosti vaših predaka, reći ću vam ja đe su kosti mojih predaka“ i pokažem im isperd svojih stopala. Rekao sam im: „Kosti mojih predaka, moga prađeda su ovđe i ja ovo smatram mojom teritorijom i mojim vlasništvom, ovo je kulturno dobro države Crne Gore i vi ne smijete da izvodite nikakve radove bez dozvole“. Došlo je do prepirke i bilo je teških riječi obostrano – priča Nikaljević. TEŠKE RIJEČI Dok se on raspravljao sa radnicima pojavili su se, kako kaže, popovi. - Baš tada najkrupniji od ovih radnika, po govoru jasno je da nije odavde, uhvatio me desnom rukom za grlo. Pokušao sam da ga odgurnem, ali sam se morao vratiti korak unazad i odbio sam mu lijevom rukom napad, na što su popovi i on ustvrdili da ja udaram njega, iako sam ja micao neprijateljsku ruku sa mojega grkljana. Nastale su tenzije, uključili su se i popovi. Njih pet-šest, a ja sam. I svako od njih je nastupao sa određenim zadatkom... – priča Nikaljević. Prisjeća se da je pokušao da im objasni, jer je mlađi pop negirao i crnogorsku državu, naciju i Crnogorsku autokefalnu crkvu, „da su kralj Petar Karađorđević i njegova žena Zorka, kćerka kralja Nikole, obavili bračni obred u Crnogorskoj autokefalnoj crkvi, da je Aleksandar Karađorđević, kao dijete kršten u toj crkvi“... - I riječ po riječ, nastaje prepirka. Sa jedne strane me napada neki tip mlađi, tridesetak godina, duge kose i barde, ovamo me napada pop Nikodim, onda ova dva-tri radnika. Kao stršljenovi, sa svih strana... Provocirali su me i vrijeđali i jesam im i ja uzvraćao. I rekao sam nekome da je kreten, da je Crkva Srbije okupatorska i pomenuo sam fašiste - jer smatram da ovi koji slave Dražu Mihailovića, Pavla Đurišića, Ratka Mladića jesu fašisti. Rekao sam im ako vidim popa da prčne nešto oko moga groba i groba mojega oca, koji je ranjen na Sutjesci i na Neretvi, grobove dva strica Sava i Iva koji su se borili protiv nacista, fašista, četnika i ustaša da ću ih pobiti kao zečeve. Jesam to rekao i od toga ne bježim – kaže Nikaljević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091317090_b7ebfa65a065d89e951c4c26e229802c5cdf247b6d7f669f8fb6b972c5137b49.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025091317090_b7ebfa65a065d89e951c4c26e229802c5cdf247b6d7f669f8fb6b972c5137b49" data-rendition-name="original" width="850" height="560" loading="lazy" alt="bar"> <figcaption>NOĆ U BETONJERCI: Zgrada policije u Baruscreenshot</figcaption> </figure>  Policija je po njega došla juče oko 11.30 sati i na njihovo ponašanje nema prigovor, osim na prostoriju u kojoj je proveo noć – takozvanu „betonjerku“ koja je, kako kaže, u užasnom stanju i đe su uslovi za boravak nečovječni. Pretresli su mu i kuću u selu u potrazi za oružjem. - Moram priznati da su svi u policiji bili maskimalno korektni, predusretljivi i uzdržani – ističe on. Dok je davao iskaz u Sudu, sutkinja je njegovoj supruzi Suzani naložila da izađe iz prostorije, a kada je završio sa iskazom, nije je zatekoa u hodniku. Ispostavilo se da je i ona uhapšena?! - U hodniku je naišla na dva popa kojima je u prolazu dobacila: „Vidimo se“ i oni su je odmah prijavili policiji uz tvrdnju da im je prijetila da će ih pobiti. Srećom, u nepsorednoj blizini bio je i policajac koji me je doveo iz „betonjerke“ u Sud. On je inspektorima svjedočio da nije čuo da im je prijetila i da nije vidio da je pokušala da ih udari, za što su je, isto, optužili. Policajac je kazao da je vidio pokret njene ruke koji je protmačio kao odmahivanje. Ona će noćas do osam ostati u „ženskoj betonjerci“, preko puta moje, đe sam ja prenoćio. Za nadati se da će je sudija puštiti kući – kazao je Nikaljević. POLICIJSKI ZAPISNIK U policijskom zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka protiv Nikaljevića piše da je „u dvorištu Manastira Sveti Nikola u Virpazaru... grubo vrijeđao Lukić Miladina na način što mu je uputio rječi: 'je... ti majku okupatorsku, ti kopaš grob moga oca i odakle si došao, odakle su ti preci'“, čime je, prema ocjeni policije, počinio prekršaj iz člana 7. st. 2. Zakona o JRM. Policija je prekršajnu prijavu podnijela i protiv Lukića zato što je tokom incidenta „fizički napao Nikaljević Nenada na način što ga je uhvatio desnom rukom za vrat“, čime je počinio prekršaj iz člana 10. st. 2. Zakona o JRM. Međutim, terete i Nikaljevića zato što je Lukića odgurnuo tokom napada, stavljajući mu na teret da ga je fizički napao. Nikaljević je na teret stavljeno i da je „vrijeđao Kokotović Vitomira po osnovu vjerske pripadnosti, na način što mu je uputio riječi: „Vi ste okupatori, vi ste Crkva Srbije koja pravi srpski svet, izbjeglice jedna'“. Ovim činom je, kako piše u prijavi, počinio prekršaj iz člana: 19. Zakona o JRM, ali i prekršaj iz člana: 7. st. 2. Zakona o JRM, zato što je „grubo vrijeđao Kokotović Vitomira način što mu je uputio riječi: „Smradu jedan, zovi policiju, boli me k..., fašistički okupatori'“. Krivičnom prijavom okrivljen je i za kršenje člana: 10. st. 2. Zakona o JRM, tako što je „fizički napao Mičević Ognjena na način što ga udara desnom rukom u predjelu desne šake“, te prekršaj iz člana: 8 Zakona o JRM, jer je „izazvao osjećanje ugroženosti kod Kokotović Vitomira i Mićević Ognjena prijetnjom da će napasti na njihov život ili tijelo, na način sto im je uputio riječi: „Ako mi budete dirali očev grob sve ću vas pobiti“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091317090_9cc8c3ed0516404facf265e7fe9f6ff30ca8bbce0014c79ef1c416a6d1d93860.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025091317090_9cc8c3ed0516404facf265e7fe9f6ff30ca8bbce0014c79ef1c416a6d1d93860" data-rendition-name="original" width="1024" height="528" loading="lazy" alt="Donji Brčeli"> <figcaption>Donji Brčeli</figcaption> </figure>  U zapisniku sa saslušanja u policiji piše da je Nikaljević inspektoru saopštio da je njegov „sukob sa Crkvom Srbije star najmanje 35 godina kada je bilo osvještavanje Manastira Prečista Krajinska, koji se nalazi u Ostrosu“. - ...nakon toga slijedi brutalni prekid antiratnog skupa koji je bio organizovan u Hotelu „13. jul“ u Virpazaru u mjestu Odžaklije, koji su rasturili naoružani četnici predvođeni L. Z. koji je nosio kalašnjikov sa grupom od 100 naoružanih ljudi u maskirnim uniformama. Nakon toga kada je bio krvavi Petrovdan 12. jula 1991. godine popovi Crkve Srbije i srpska mafija su pred moje oči ranili dvojicu Cetinjana i svi zajedno ušli u Cetinjski manastir – ispričao je Nikaljević u policiji. Podsjetio je i na incident koji je imao sa pokojnim mitropolitom crnogorsko-primorskim Amfilohijem Radovićem koji je organizovao skup u Manastiru Gornji Brčeli tada nazvao „bezglavim Crnogorcem“. - ...kao neko ko potiče iz antifašističke porodice, gdje mi je otac ranjen na Sutjesci i Neretvi 1943. godine, a stričevi Savo i Ivo poginuli 1942. i 1943. godine boreći se protiv nacista, fašista, četnika i ustaša. Moj đed Đuro i prađedovi Krsto i Stijepo su nakon okupacije 1918. godine bježeći ispred srpske kame prebjegli u Gaetu u Italiji, ja koji sam sa dijelom stanovnika sela Brčeli danima radio i znojio se na čišćenju šuta, odnošenja suvišnog materijala i obnove Crkve svetoga Toma ispred te crkve se nalaze grobovi mojih roditelja i mojih predaka i učestvovao u obnovi. ...a taj radnik danas što je radio, koji radi za 50 eura dnevnicu, ne shvata da tim nelegalnim poslom kopa moju dušu u koju je utemeljen moj duh i moje postojanje – rekao je Nikaljević u policiji. Priznao je da je reagovao „emotivno i vokabularno eksplodirao i monahu i ostalima sigumo uputio neke emotivne riječi sa oštrom osudom na brutalni uzurpatorski način otimanja crnogorske kulture i istorije“. Bio je decidiran da Kokotoviću i ostalima ne prijeti nikakva opasnost od njega. - ...liše moga tradicionalnog stava da crnogorske svetinje pripadaju isključivo državi Cmoj Gori i potomcima onih koji su je gradili i stvarali – zaključio je on. SELEKTIVNA PRAVDA Srpski mediji u Crnoj Gori i Srbiji juče su, nakon što su im dostavljeni video snimci incidenta u Manastiru Donji Brčeli orkestrirano stali u odbranu svještenstva, ne stavljajući priču u kontekst. Proizilazi da je on ničim izazvan upao u manastirski kompleks i verbalno i fizički nasrnuo na svještenstvo. - Očekujem da institucije konačno reaguju i da on dobije zabranu prilaska Manastiru – izjavio je Kokotović za te medije. U autorskom tekstu univerzitetski profesori Adnan Čirgić i Aleksandar Radoman i pisac Đorđe Šćepović upozorili su juče da se u slučaju Nikaljevića radi o selektivnoj pravdi, te da se sve dešavalo „u danu kad je tužilaštvo obznanilo da u huškačkim pozivima Marka Kovačevića na pogrom i istrebljenje svega što ne prihvata njegov fašizam nema elemenata krivičnog djela“. - I kad se sve ovo ne bi dešavalo u državi koja nema kontrolu nad dijelom svoje teritorije pa dok se tužilaštvo i policija dopisuju je li važniji Ustav ili Temeljni ugovor spomenik se ratnom zločincu šepuri u porti Đurđevih stupova – ukazali su oni. Napisali su i da „za tu istu vlast pozivi Metodija Ostojića na obračun s narodima, na konačno rješenje - jer velikosrpski fašizam neće mirovati dok god bilo kakva forma Drugog postoji na ovome dunjaluku - e to nije nikakvo krivično djelo, nije poziv na nasilje i raspirivanje nacionalne mržnje, već valjda Temeljnim ugovorom zagarantovano pravo“. Manastir Donji Brčeli je kao sakralni spomenik zakonom zaštićeno kulturno dobro od 1953. i kao takav uveden je u registar zaštićenih kulturnih dobara 1961. godine.

Nenad Nikaljević na slobodi, njegova supruga Suzana završila u pritvoru po prijavi popova Crkve Srbije

Predstavljanje loga i programa nove političke partije "Pokreta narodnog povjerenja", na čijem čelu je doskorašnji potpredsjednik SNP-a i ministar sporta i mladih, Dragoslav Šćekić, počelo je sa greškom. Naime, za logo političke partije i slogan, Šćekić je odlučio da bude napisan ćirilicom, međutim na prvom koraku našla se pravopisna greška - ćirilica je pobrkana sa latinicom.&nbsp; I tako je ćirilicom napisano "Vratimo povjerenje narodu", ali u riječi "narod" stoji latinično slovo "d".  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250913200916_6fd4e34ef3b1e80ae720e83cb86e0b1fe8639ad175e4320278cc3e7090ef6616.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250913200916_6fd4e34ef3b1e80ae720e83cb86e0b1fe8639ad175e4320278cc3e7090ef6616" data-rendition-name="original" width="1044" height="925" loading="lazy" alt="Pokret narodnog povjerenja"> <figcaption>Logo i slogan(Photo: Pokret narodnog povjerenja)</figcaption> </figure>  Podsjetimo, Šćekić se inače zalaže da srpski jezik postane službeni u Crnoj Gori, zato i ne čudi njegovo insistiranje da logo partije bude na ćirilici.&nbsp; Ne treba zaboraviti ni onomad, 2021. godine kada se nalazio na čelu Fonda za zdravstveno osiguranje, kada je Šćekić pokušao nametnuti korišćenje ćiriličnog pisma, time što je naložio da se za zaposlene u fondu nabave ćirilične tastature a i sajt prebaci na to pismo.&nbsp; Stoga forsiranje ćirilice svakako ni danas ne čudi, ali za početak treba znati kako se pišu sva slova azbuke.&nbsp;

Pobrkali ćirilicu i latinicu: Nova Šćekićeva partija počela sa greškom

Suzana Nikaljević je šokirana odlukom sutkinje za prekršaje u barskom sudu da je oglasi krivom i kazni 1.000 eura za nešto što, kako ističe za Portal ETV, nije učinila – kategorična je da su popovi Crkve Srbije izmislili, lažno svjedočeli i podnijeli lažnu prijavu protiv nje da im je prijetila smrću u holu Suda za prekršaje u Baru.&nbsp; - Oni sad imaju osjećaj moći i snage, a policajac koji je bio tik uz mene i koji je morao čuti da sam im rekla: „Vidimo se“, a ne, kako su oni prijavili: „Poginućeš“, nije smio ili nije htio da kaže pred sudom što sam im kazala, već je tvrdio da me nije čuo. Ne osjećam se bezbjedno, ni ja, ni moja porodica. Ne može se bezbjedno osjećati nijedan građanin i građanka Crne Gore – ogorčena je Suzana Nikaljević, na sve što su ona i suprug Nenad Nikaljević doživjeli od petka do kasno sinoć.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 50.4566%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fnenad-nikaljevic-na-slobodi-njegova-supruga-suzana-zavrsila-u-pritvoru-po-prijavi-popova-crkve-srbije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <h2>INCIDENT U MANASTIRSKOM KOMPLEKSU</h2> Nenad Nikaljević uhapšen je u petak nakon incidenta koji je imao sa svještenstvom Crkve Srbije i radnicima koji su kopali kanal u zoni zaštićenog kulturnog dobra – Manastira Donji Brčeli. On je došao sa namjerom da ih pita da li imaju dozvolu za te radove i onda, kako je kazao ranije Portalu ETV, „riječ po riječ, nastaje prepirka“. Priznaje da je bio grub u komunikaciji s njima, ali i ističe da je bio napadnut, ne samo verbalno, već i fizički i da ga je jedan od njih stegao za grkljan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250914170920_40334b22007a8e7df77c84989ce8f65f7910ef0a4296322679ba19a88ee1bbb2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250914170920_40334b22007a8e7df77c84989ce8f65f7910ef0a4296322679ba19a88ee1bbb2" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Manastir Donji Brčeli"> <figcaption>Manastir Donji Brčeli(Photo: Portal Analitika)</figcaption> </figure>  - Sa jedne strane me napada neki tip mlađi, tridesetak godina, duge kose i barde, ovamo me napada pop Nikodim, onda ova dva-tri radnika. Kao stršljenovi, sa svih strana... Provocirali su me i vrijeđali i jesam im i ja uzvraćao. I rekao sam nekome da je kreten, da je Crkva Srbije okupatorska i pomenuo sam fašiste - jer smatram da ovi koji slave Dražu Mihailovića, Pavla Đurišića, Ratka Mladića jesu fašisti. Rekao sam im ako vidim popa da prčne nešto oko moga groba i groba mojega oca, koji je ranjen na Sutjesci i na Neretvi, grobove dva strica Sava i Iva koji su se borili protiv nacista, fašista, četnika i ustaša da ću ih pobiti kao zečeve. Jesam to rekao i od toga ne bježim – ispričao je Nenad Nikaljević u subotu za Portal ETV. Razgovarali smo nekoliko sati pošto ga je sutkinja za prekršaje puštila da se brani sa slobode, nakon što je u pritvoru proveo čitavi dan i noć. Suđenje će biti održano u srijedu. Dok je on pred sudom davao izjavu, u subotu ujotro, „iza brave“ je završila njegova supruga, jer su je dva popa prijavila da im je prijetila smrću u hodniku sudske zgrade. U pritvoru je provela devet sati i kasno sinoć je saslušana, kažnjenja i puštena na slobodu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.3053%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fsuzana-nikaljevic-po-prijavi-popova-crkve-srbije-kaznjena-1-000-eura&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <h2>PRIVOĐENJE I SASLUŠANJE</h2> - Kada su mog supruga prozvali da u uđe u sudnicu ja i policajac smo krenuli za njim da uđemo i dok sam prolazila pored popova koji su sjedjeli istima sam se obratila riječima: „Vidimo se“, pokazujući ispruženi dlan lijeve ruke u njihovom pravcu. Ušla sam u sudnicu gdje me je sudija obavjestio da ne mogu prisustvovati... – ispričala je ona inspektoru barske policije. Na pitanje da li je Vitomiru Kokotoviću (igumanu Manastira Donji Brčeli) i Ognjenu Mičeviću uputila riječi prijeteće sadržine: „Poginućeš, i ti ćeš isto“, bila je kategorična da nije izgovorila te riječi, te da to može potvrditi policajac koji je bio tik uz nju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250914170920_b7ebfa65a065d89e951c4c26e229802c5cdf247b6d7f669f8fb6b972c5137b49.webp" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250914170920_b7ebfa65a065d89e951c4c26e229802c5cdf247b6d7f669f8fb6b972c5137b49" data-rendition-name="original" width="850" height="560" loading="lazy" alt="Zgrada barske policije"> <figcaption>Zgrada barske policije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Napominjem da istima nijesam prijetila sa podignitim kažiprstom desne ruke i sve ovo što su naveli je neistina iz njima znanih razloga. Takođe, istima ne prijeti nikakva opasnost od mene i moje porodice da će biti ugroženi na bilo kakav način, a svoja prava ću tražiti preko nadležnih sudova. Ispruženi dlan od lijeve ruke je značio da ću ja podnijeti prijavu protiv njih, a ne bilo kakva prijetnja – rekla je ona. Za Portal ETV kaže da takvu riječ nikada nikome nije uputila, te da njeno obraćanje popovima nije bilo prijetnja. - Rekla sam: „Vidimo se“, aludirajući na to da ovo neće biti zadnje suđenje, da ćemo i mi nastaviti sudsko procesuiranje. Ni na kraj pameti mi nije bilo da će oni od toga da iskontruišu da sam im prijetila. Iznenađena sam odnosnom policajca, koji je bio u obezbjeđenju moga supruga, da tvrdi da on ništa nije čuo. I pred sudom sam rekla da je on morao da čuje, jer je bio prvi do mene. Kako su mogli da čuju popovi tri metra dalje, a on ne? Onda on nije sposoban za posao koji radi, jer posao mu, pored ostalog, jeste i da čuje što se dešava u okruženju onoga koga obezbjeđuje – priča Nikaljević. Nije očekivala da će završiti u „betonjerci“, a još manje da će je sutkinja kazniti. <h2>DESET SATI U „BETONJERCI“</h2> - Nešto poslije 12 sati, kada se izjasnio tužilac, oni su me pritvorili. Zaključali me ka' najvećeg kriminalca. Ne znam što da kažem, ali imala sam snagu da sve to izguram. Dok sam bila tamo samo sam razmišljala kako se osjeća Nešo, kako će on proći kroz sve ovo što nam se dešava. Strašna je nepravda ovo što su nam uradili. Popovi mogu da saopštavaju neistine i njima se vjeruje – ogorčena je Nikaljević.&nbsp; Dok je bila u pritvorskoj ćeliji nestala je i struja, bilo je vruće, zagušljivo. - Nema ni rashladnih uređaja, nema ni svjetlosti, nema ništa. Užas. Ali, šta ćeš, to ti je to. Ja kažem sebi, tu sam, uz Nenada sam, što god bude – priča ona.&nbsp; Komentarišući snimke incidenta njenog supruga sa svještenstvom Crkve Srbije koji su proslijeđeni medijima ističe da su ga na taj način brutalno targetirali. - On je duboko dirnut, povrijeđen onim što oni rade u Manastiru. Tu su sahranjeni svi njegovi, to je manastir koji pripada selu, a oni rade što hoće. Nikoga ne pitaju. Ni mještane, ni institucije. Nelgalno grade i pregrađuju. On nikada ne psuje, onakve riječi ne koristi i to je dokaz koliko je bio povrijeđen u tom trenutku, okružen sa 10 ljudi koji nasrću na njega. Nije on tamo pošao da se obračunava sa njima „na šake“, pošao je da ih pita što rade – ističe Nikaljević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250914170920_9cc8c3ed0516404facf265e7fe9f6ff30ca8bbce0014c79ef1c416a6d1d93860.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250914170920_9cc8c3ed0516404facf265e7fe9f6ff30ca8bbce0014c79ef1c416a6d1d93860" data-rendition-name="original" width="1024" height="528" loading="lazy" alt="Selo Donji Brčeli "> <figcaption>Selo Donji Brčeli (Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Ogorčena je i na odnos institucija prema njima, objašnjava da njen suprug, koji je ozbiljno bolestan, nije uzeo terapiju, niti su ga u policiji ili sudu pitali, kao ni nju, da li treba da uzmu neke ljekove koje moraju obavezno da koriste. - Pritvaraju ženu od 63 godine i ne pitaju me imam li kakav zdravstveni problem – strašno. Ni njega, a zar nije logično da to moraju da pitaju. Nije ih briga i može im biti – priča ona. Pribojava se da je hapšenje njenog supruga, a onda sjutradan i njeno privođenje i zadržavanje u pritvoru, poruka javnosti da ćuti. - Poruka da popovima ne možete da uputite nijednu riječ, a da ne prija njihovim ušima. U suprotnom, čeka vas sudbina kao naša. Pritvori, suđenje, kazne. Ja sam završila u pritvoru i na sudu zbog njihove lažne prijave i bila sam nemoćna da se odbranim. To je za mene strašno – i odluka tužiteljke da me pritvori i odluka sutkinje da me kazni – ističe Nikaljević. Poslije svega stiče utisak da su institucije uplašene od crnih mantija. - Znam da se moj suprug i ja borimo za ispravnu stvar, ali sam i svjesna da smo sada u opasnosti da nas neko presretne, vrijeđa ili udari u sred grada ili na imanju. Užasan je taj osjećaj – dodaje ona. Ekipa Televizije E bila je u Donjim Brčelima juče popodne u posjeti Nenadu Nikaljeviću i samo što su psotavili kameru ispred Manastira, pojavila su se četvorica muškaraca. - Mi ne znamo ko su oni i odakle su se stvorili. I kako da se osjećamo bezbjedno - zaključuje naša sagovornica.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250914170924_90f921dda81171f03b946bd523c2fc4be89d7b985fcde77eecc9cd18f921e960.webp" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250914170924_90f921dda81171f03b946bd523c2fc4be89d7b985fcde77eecc9cd18f921e960" data-rendition-name="original" width="725" height="484" loading="lazy" alt="sudski čekić"> <figcaption>Slijedi žalba na presudu barskog suda za prekršaje(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  <h2>MISIJA CRKVE SRBIJE</h2> Crkva Srbije duže od tri decenije zaposjela je crnogorske crkve i manastire, a od 3. avgusta 2022. godine, nakon što je tadašnji premijer Dritan Abazović sa ovom vjerskom zajednicom potpisao takozvani Temeljni ugovor crnogorsko sakralno nasljeđe i formalno im je dopalo u ruke. Decenijama oni devastiraju crkve i hramove, ne obazirući se nato da je većina njih pod zaštitom kao kulturno dobro, mijenjaju im arhitekturu prilagođavajući je svojoj misiji „posrbljavanja“ Crne Gore i u krajnjem prisajedinjenja naše zemlje Srbiji. Misija „srpskog svijeta“ u posebno agresivnu fazu ušla je nakon političkih promjena u Crnoj Gori u avhustu 2020. godine kada su vlast u državi preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elite. Crkva Srbije postala je nedodirljiva. Zakoni ove zemlje za njih ne važe, niti se prema njima primjenjuju. Predano rade na reviziji istorije i gašenju identitea Crne Gore. A vlasti su nemušte. Institucionalni odgovor, koji je i ranije bio slab, danas više ne postoji. Preostali su rijetki pojedinci koji su spremni da se suprotstave, da se pobune, međutim, odgovor države je brutalan. Nenad Nikaljević je uvjeren da je cilj svještenstva Crkve Srbije u njegovom slučaju jasan – žele da izdejstvuju da dobije zabranu prilaska Manastiru Donji Brčeli, da mogu da nastave sa devastacijom, ali i da njegovim primejrom pošalju poruku građankama i građanima Crne Gore da moraju da ćute, u protivnom slijedi institucionalna odmazda i kazna. Da je u pravu potvrdio je i sam iguman Kokotović koji je prosrpskim medijima kojima su dostavili video zapise incidenta, naravno selektovane, odnosno samo one na kojima se vidi i čuje Nikaljević. - Očekujem da institucije konačno reaguju i da on dobije zabranu prilaska Manastiru – izjavio je on za te medije, koji Nikaljevića danima orkestrirano targetiraju i napadaju, ne stavljajući priču u kontekst. Manastir Donji Brčeli je kao sakralni spomenik zakonom zaštićeno kulturno dobro od 1953. i uveden je u registar zaštićenih kulturnih dobara 1961. godine.&nbsp;

Suzana Nikaljević: Ne osjećam se bezbjedno, ni ja, ni moja porodica

Tokvil je pisao da će moderno društvo staviti na raspolaganje modernom despotizmu sredstva za akciju koje stare tiranije nijesu imale. Ta činjenica čini da se danas putem tih modernih sredstava despotizam često umotava u propagandne forme i formalne demokratske procese, što ga često čini slabo prepoznatljivim centrima moći, koji imaju moć da utiču na takvo društvo. Nažalost, svijet se stalno mijenja u pravcu koji ne obećava, pa se često u međudržavne odnose umiješaju razni interesi, što despotizmu ostavlja veliki prostor za nesmetano djelovanje. Iako je Srbija već duže vrijeme zemlja u kojoj jedan čovjek odlučuje i o finansijskim tokovima, i institucijama sile, bezbjednosnim službama, medijima, investicijama, pravosudnom sistemu, spoljnoj i unutrašnjoj politici i svim dijelovima sistema, želja da se kontrolišu djelovi sistema, kao partijski plijen, postoji i u mnogim državama, posebno na prostorima regiona kojem pripadamo.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250914000916_0f70ce042ccd3a39aba265450fddc21612645581004a16313b08ad6a2089c695.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250914000916_0f70ce042ccd3a39aba265450fddc21612645581004a16313b08ad6a2089c695" data-rendition-name="original" width="628" height="407" loading="lazy" alt="sila"><figcaption>IŽIVLJAVANJE: Policija prebija koga stigne na protestima u Srbijiscreenshot</figcaption></figure>  GOLO NASILJE Evropska konvencija o ljudskim pravima garantuje svakom građaninu pravo na miran protest, osim u posebnim okolnostima. Sloboda okupljanja je pravilo, zabrana je izuzetak. Oblik režima značajno oblikuje izglede za izbijanje protesta, kao i njegove oblike, obim i posljedice. Nastanak, širenje i rezultati narodnih protesta u nedemokratskim režimima imaju drugačiju formu od one u demokratijama. Takođe, postoje i značajne razlike između oblika nedemokratskih režima, što definiše i način i stepen pobune građana. Srbija je prolazile sa različitim formama masovnih protesta koji nijesu dali nikakav efekat u promjeni načina vladavine, sve do studentskih blokada državnih univerziteta i njihovih poziva na masovna okupljanja i građansko organizovanje. Dugo vremena je autokratski režim Aleksandra Vučića tolerisao studentske akcije, donekle sankcionišući povremene napade na studente i pobunjene građane, da bi nakon višemjesečnih blokada i masovnih mitinga, kako je vrijeme prolazilo, sve više i više počeo koristiti represivni državni aparat i paramilitarne grupe sumnjive prošlosti, simbolički obučene u crno, u golom nasilju i privođenju sumnjive zakonitosti. Aboliranje optuženih za pokušaj ubistva i dajući odriješene ruke specijalnim jedinicama policije i crnomajicijašima, Vučić je otvorio sezonu prebijanja protestanata, hapšenja uz prijetnje silovanjem od strane visokih oficira MUP-a, svlačenje gospođe u petoj decenije do gola i slične bestijalnosti. Koristi se taktikom paljenja Rajstaga, ubace se maskirani huligani, njih 15-tak, da se potuku sa policijom, onda se oni povuku iako nije nikakav problem pohapsiti ih, da bi se onda policija i režimski huligani, obučeni u crno, bjesomučno iživljavali na građanima, starcima, đeci, ženama, ne birajući žrtve. Režim Aleksandra Vučića se održava na vlasti isključivo nasiljem specijalnih policijskih snaga i kriminalaca u crnom, debelo plaćenih, kao i kontrolom maltene svih medija u Srbiji, a dobrim dijelom i u Crnoj Gori. Podršku među građanima ima samo u vladajućoj kliki, koja se bogati na enormnoj korupciji i na korisnicima „korege“. Državu je poistovijetio sa sobom, pa je svaki napad na njega napad na državu Srbiju. Da bi pojačao ośećaj sile kojom raspolaže, 20. septembra izvešće na ulice tenkove i teško naoružanje, uz prelete aviona i helikoptera. Ne zna se kome je namijenjena ta demonstracija sile: za unutrašnju, ili spoljnu upotrebu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250914000916_c9236dab81881c4e63d13377bcdb3b6248e34e5da0361510e94d7ecf0478487f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250914000916_c9236dab81881c4e63d13377bcdb3b6248e34e5da0361510e94d7ecf0478487f" data-rendition-name="original" width="863" height="485" loading="lazy" alt="policija Srbije"><figcaption>ZADATAK: Crnomajicijaši na beogradskom stadionu „Rajko Mitić“ tuku publikuscreenshot</figcaption></figure>  POLITIČKI SRBI Šizofrenija ide dotle da se crnomaijicijaši šalju u Rigu, na kvalifikacije u kušarci za evropsko prvenstvo, da se obračunaju sa svakim ko je bilo što uradio što ga svrstava u protivnike Vučića. Crnomajicijaši su na beogradskom stadionu „Rajko Mitić“, na utakmici sa Velikom Britaniji, ušli među publiku, u kojoj je bilo roditelja sa đecom i počeli redom da biju sve koji su skakali uz riječi: „Ko ne skači, taj je ćaci“, dok je policija reagovala tek kad je publika uzvratila batine. Protestanti se hapse nasumično, optužuju se za djela za koja se dobija zatvorska kazna do deset godina zatvora za navodni napad na službeno lice. Optužuju se i žene starije dobi, koje ni pomoću trikova ne mogu nauditi oklopljenim policajcima. Svjedoci su po pravilu policajci, u čija svjedočenja, srećom, ni sudije ne mogu da povjeruju. Toliko su iskonstruisana. Suština je samo da se zaplaše građani. Čudo jedno, za političke Srbe u Crnoj Gori oni koje prebijaju po Srbiji, žene koje skidaju do gola, đevojke kojima prijete silovanjem, klinci koje batina po 15 policajaca pendrecima... to nijesu Srbi po njihovom ukusu. Njih mnogo više zanimaju što rade Hrvati, hoće li nešto odvratno uzviknuti na Maksimiru, pa da se, po sistemu kao u vremenu Mao Ce Tunga, svi redom izjašnjavaju, zgražavajući se. Dok se to u Srbiji ni ne pominje. Da pokazuju da su veći Srbi i od samih Srba, govori Deklaracija o gencodu u Jasenovcu, kojom su zaboli prst u oko Hrvatskoj, koju ni srpski parlament nije htio usvojiti. Sad su krenuli sa inicijativom da podignu spomenik Puniši Račiću, jednom od osnivača četničkog pokreta i ubici tri poslanika Hrvatske seljačke stranke 28. juna 1928. godine, među njima i vođe stranke, Stjepana Radića. Vjerujem da će to baš dodatno motivisati Hrvatsku da Crna Gora bude podržana na svom putu u EU.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250914000920_3a1afdb5e59b4921ea653430dac156dab49ddff5884636955a2bad69be21040f.gif" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250914000920_3a1afdb5e59b4921ea653430dac156dab49ddff5884636955a2bad69be21040f" data-rendition-name="original" width="700" height="570" loading="lazy" alt="kopija"><figcaption>Kopija stranice iz Ljetopisa Matice srpskescreenshot</figcaption></figure>  Predśednik parlamenta Crne Gore suze roni za nekim američkim Draganom Vučićevićem, vjerujući i dalje da je Donald Tramp srpski tajni adut, iako Donalda zanima Srbija toliko da je spriječio nepostojeći rat između Srbije i Kosova. Što bi rekli, sličan se sličnom raduje. Pritom, na desetine hiljada mrtve đece, žena i običnih građana u Gazi ne dotiču vojvodu, već se sa neskrivenim simpatijama susrijeće sa zločincem Netanjahuom. Sve u skladu sa uobičajenom ljubavlju prema masovnim zločincima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250914000920_98d4885864bf89ee815a7da2cdde81a0fc57a42d058bffbb471b50fce30c6cf5.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250914000920_98d4885864bf89ee815a7da2cdde81a0fc57a42d058bffbb471b50fce30c6cf5" data-rendition-name="original" width="1296" height="639" loading="lazy" alt="dokument"><figcaption>Dokument iz 1810. godine u kojem se navode plemena koja ne pripadaju staroj Crnoj Gori, ali koja se u slučaju rata vojno pridružuju crnogorskoj vojsciscreenshot</figcaption></figure>  Čudo jedno kako premijera Spajića ne zanimaju stvari sa sela, ni što se država Crna Gora pretvara u zemlju neopjevanih seljačina, samo zato što ga održavaju na vlasti. Ali me živo zanima kako misli sa takvim seljačinama da Crna Gora stigne do šanse da uđe u EU? Očekujem da će sljedeće biti podizanje spomenika vojvodi Momčilu Đujiću, zatim Radovanu Karadžiću i nezaobilaznom „čika Ratku“. To će baš da popravi dobrosuśedske odnose, kao uslov da nesretna Crna Gora, sa trenutnom vlašću, pridošlicama sa bivših ratišta, željnih novih obračuna sa „izrodima srpstva“ i gomilom gorštaka kojima je Rusija majka, dok raketira stambene zgrade po Ukrajini, postane član organizacije na čelu sa slijepom komesarkom Ursulom fon der Lajen. Slijepom, zato što ne vidi čak ni ono što parlament EU bjelodano vidi i raspravlja cijeli božji dan.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250914000924_615f5de8150b11668d81f24ce38e2c61c68fbf3ee584778837640068e2c28924.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250914000924_615f5de8150b11668d81f24ce38e2c61c68fbf3ee584778837640068e2c28924" data-rendition-name="original" width="276" height="512" loading="lazy" alt="grb"><figcaption>Grb Knjaževine Holmijescreenshot</figcaption></figure>  BRANŠA KONVERTITA No ne čudi što politički Srbi u Crnoj Gori tako zdušno pozdravljaju prebijanje „sumnjivih Srba“ po Srbiji, prijetnje silovanjem prvog čovjeka policijske jedinice, skidanje žene do gola... jer oni su so srpstva. Niko nije veći Papa od Pape, od konvertita. Najelitniji Srbi u Crnoj Gori, Vasojevići i Kuči, nijesu tako davno promijenili „vjeru za večeru“. Avlija Čelebija, turski putopisac, zapisao je za Vasojeviće u drugoj polovini XVII stoljeća njihovu privrženost katoličanstvu, Vasojevići su čak imali katoličku kneževinu Holmiju, iako se danas trude da čelnika te kneževine, Nikolu Radonjića Vasojevića, proglase za pustolova, kao da je Holmija stvorena i postojala samo njegovom voljom. Da je to tačno, davno bi ga Vasojevići ubili, ali nijesu, on je poginuo 1844. godine od ruke Njegoševih perjanika. U dokumentima iz 1810. godine, koji se bave vojskom kojom raspolaže Crna Gora, u dijelu plemena koja ne pripadaju staroj Crnoj Gori, ali koja se u slučaju rata vojno pridružuju crnogorskoj vojsci sa navedenim brojem vojnika, Kuči se vjerski definišu kao katolici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250914000924_1b8e0e9acab1a732f6b778921498c961fce9556cd3c3685a19154177afbbf592.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250914000924_1b8e0e9acab1a732f6b778921498c961fce9556cd3c3685a19154177afbbf592" data-rendition-name="original" width="440" height="512" loading="lazy" alt="Šematska karta Knjaževine Holmije"><figcaption>Šematska karta Knjaževine Holmijescreenshot</figcaption></figure>  U tu branšu konvertita lako bi upali i pravoslavni Bošnjaci, kako ih definiše Letopis Matice Srpske, knjiga 2 i 7 u Budimu 1825/6 (Bošnjaci žive između Drine, Verbasa, Save, Dalmacije i Hema, čislom 450.000; ispovedaju ili Islam, ili su Rimokatolici, ili pravoslavni), a koji su se istakli kao dobri borci u austrougarskoj vojsci u Velikom ratu. A i kao revnosni žandari u Crnoj Gori nakon Velikog rata. Poslije Prvog svjetskog rata pojedini Crnogorci su se počeli uzajamno optuživati u ondašnjoj štampi ko je i đe primio novac od beogradske policije za rad protivu Crne Gore: „I ja pitam g. Spasojevića (Janka), kao pravnika, što zaslužuje jedan ministar“ kojega je vladar „popeo na ministarsku stolicu (...), kome se taj ministar svečano zakleo na vjernost pa ga u odsudnom času u tuđemu svijetu sama ostavio, zakletvu pogazio i protiv njega počeo žestoku paljbu, kao što je to uradio ovaj g. Spasojević (...). Po starome crnogorskom običajnom pravu, njemu bi narod sudio i bio kamenovan“ (T. Orahovac, Žrtve ustavne borbe u Crnoj Gori, Pravda, Beograd, 7. decembar 1936). Napredovala je Crna Gora, nema više kamenovanja za ove što su se zakleli u vladi da će štiti interese Crne Gore i za one što obilato dobijaju novac od Beograda i Moskve. Ima sada demokratskijih rješenja. A i mjesta za boravak o državnom trošku.

Tag: nato