Crna Gora će nastaviti da ispunjava obaveze koje proizilaze iz NATO članstva, poručio je ministar odbrane Dragan Krapović na sastanku sa novoimenovanim izaslanikom odbrane Indonezije akreditovanim za Crnu Goru, Budijem Alamsjahom.
Iz Ministarstva odbrane saopšteno je da je Krapović upoznao Alamsjaha sa strateškim opredjeljenjima Crne Gore, navodeći da evropske integracije predstavljaju okosnicu njene spoljne politike, a članstvo u NATO savezu osnov nacionalne bezbjednosti.
Krapović je rekao da je uvjeren da će na osnovu ostvarenog napretka i pozitivnih ocjena Evropske komisije Crna Gora postati članica Evropske unije (EU) u 2028. godini.
- On je istakao da će Crna Gora nastaviti da ispunjava obaveze koje proizilaze iz NATO članstva - kaže se u saopštenju.
Krapović je rekao da je spreman za otvoren dijalog i unapređenje saradnje u oblastima od obostranog interesa.
Alamsjah je, kako se navodi u saopštenju, istakao da uvažava Crnu Goru kao odgovornu članicu NATO saveza, kao i njenu konstruktivnu ulogu u očuvanju stabilnosti i bezbjednosti regiona.
- Ukazavši na značaj jačanja međusobnog povjerenja i saradnje unutar šire međunarodne zajednice, on je kazao da se nada da će bilateralni odnosi između Crne Gore i Indonezije u narednom periodu biti unaprijeđeni - kaže se u saopštenju.
Dodaje se da se Alamsjah u okviru posjete sastao i sa načelnikom Generalštaba Vojske Crne Gore, Miodragom Vuksanovićem, sa kojim je razgovarao o aktuelnim bezbjednosnim izazovima, kao i o mogućnostima unapređenja saradnje u oblasti odbrane.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Krapović sa Alamsjahom: Nastavićemo da ispunjavamo obaveze koje proizilaze iz NATO članstva

Poljski i NATO avioni podignuti su rano jutros kako bi osigurali bezbjednost poljskog vazdušnog prostora nakon što je Rusija pokrenula vazdušne napade usmjerene na zapadnu Ukrajinu blizu granice sa Poljskom, saopštile su oružane snage te zemlje. 
 - Lovci su podignuti u vazduh, a sistemi protivvazdušne odbrane i radarskog izviđanja na zemlji stavljeni su u stanje pojačane pripravnosti - saopštila je operativna komanda oružanih snaga Poljske u objavi na mreži X, a kako je navedeno ove "mjere su preventivne prirode".
Naime, Rusija je jutros napala ukrajinsku energetsku infrastrukturu, a u nizu regiona su uvedena vanredna isključenja struje.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FDowOperSZ%2Fstatus%2F2003346611267620893%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2003346611267620893%7Ctwgr%5E58dcfcff9bc6a71c0a3a0594151d8ded0a0a343e%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Poljska i NATO podigli borbene avione zbog ruskog napada na Ukrajinu

Rusija je spremna pravno obavezujućim dokumentom potvrditi da nema namjeru da napadne nijednu članicu Evropske unije (EU) niti Sjevernoatlantskog saveza (NATO). To je u ponedjeljak izjavio zamjenik ministra vanjskih poslova Rusije Sergej Rjabkov.
- Sigurno nemamo planove da napadnemo zemlje EU i NATO. Rusija ne teži agresivnim ciljevima za koje neki tvrde da ih želi - rekao je Rjabkov, podsjećajući na raniju izjavu predsjednika Vladimira Putina prema kojoj je Rusija "čak spremna da to pravno dokumentuje, kada je riječ o mogućem rješenju sadašnje krize na osnovu principa jednake i nedjeljive sigurnosti".
Prema riječima zamjenika ruskog šefa diplomatije, rizik od konfrontacije između Rusije i NATO-a i dalje postoji, uprkos, kako je naveo, "uravnoteženijoj politici" Sjedinjenih Američkih Država, zbog neprijateljskih poteza evropskih zemalja.
- Čak i uz uravnoteženiji pristup Vašingtona prema Rusiji, rizici od konfrontacije između Rusije i NATO-a ostaju značajni zbog nedovoljnih i neprijateljskih koraka evropskih zemalja - rekao je Rjabkov.
Ruski diplomata je dodao da su evropske države započele masovno naoružavanje zbog navodne prijetnje iz Moskve.
- Iako to može zvučati divlje, predvojnu psihozu zlonamjerno podstiču pozivi, citiram gotovo doslovno, "da se pripreme za veliki rat, sličan onome u kojem su se borili naši djedovi" - izjavio je Rjabkov.
Smatra da većina na Zapadu nije za saradnju s Rusijom.
- Međutim, vrlo malo ljudi u Evropi, mislim na zemlje EU i evropske saveznike u NATO-u, spremno je da gradi takvu sigurnosnu arhitekturu, ne protiv Rusije, već zajedno s našom zemljom - dodao je Rjabkov, ističući da bi iz takvog scenarija "kolektivni Zapad samo profitirao".

Rusi žele da dokažu da ne spremaju rat protiv EU i NATO-a, nude i dokumente

Vojni analitičar Aleksandar Radić ocijenio je da Ukrajina neće formalno biti dio NATO saveza - ali da će se, i kada se potpiše primirje, nastaviti mehanizmi saradnje, odluke, razmjene obavještajnih podataka, snabdijevanje naoružanjem i vojnom opremom, te da će tako Ukrajina faktički imati Alijansu iza sebe.
Rat u Ukrajini, kako je rekao Radić gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, &nbsp;je mogao odavno da se završi jer su obje strane definisale minimum ili maksimum svojih ciljeva koji bi mogli dovesti do primirja.
On podsjeća na čvrst stav Rusije da Ukrajina ne može biti članica NATO saveza, što je bio i jedan od razloga napada te zemlje na Ukrajinu.
- NATO je sada u Skandinaviji, članice su postale Finska i Švedska, NATO je zapravo pomjeren prema istoku i politički minimum zahtjeva Moskve je očigledno da Ukrajina ne može biti član NATO-a da bi mogli svom javnom mnijenju mogli da kažu da su postigli neki cilj u ratu i sve silne posjete Zelenskog i njegovih savjetnika Briselu i članicama NATO-a, komunikacija u svim formatima u proteklih nekoliko godina sada mora da se stavi na stranu i da Zelenski prihvati da je cijena primirja i kasnije održivog mira - ne u NATO - rekao je Radić.
Smatra da ni u NATO-u ne postoji jedinstven stav oko Ukrajine, jer, kako kaže, član 5 visi u vazduhu (napad na jednu članicu NATO saveza je napad na savez), a to je obaveza koja bi morala da slijedi.
- U politici uvijek želite da imate prostora za manevar, sasvim je prirodno i ne treba mnogo moralisati oko te teme, želite da imate prostora da u datom trenutku učinite ono što vam je oportuno, a ne ono što morate. Član 5 bi bio obaveza koja bi podrazumijevala intervenciju NATO-a u podršci Ukrajini u slučaju da se u budućnosti nađe ponovo izložena ruskom vojnom udaru, to je zapravo jednako globalnom sukobu. Ovako se postiže kompromis da Ukrajina neće formalno biti dio NATO, a NATO je odavno prisutan u Ukrajini. Bez podrške većine članica NATO-a ukrajinska vojska ne bi mogla zadržati liniju fronta, milioni projektila raznih kalibara iz različitog oružja ukrajinske vojske, borbeni avioni, tenkovi, ogromne količine borbenih vozila, transportera, sve do automatskih pušaka dolazilo je iz članica NATO-a tokom rata u Ukrajini - &nbsp;naveo je vojni analitičar.
Nesporno je, podvlači on, da i kad se potpiše primirje - iako Ukrajina neće biti punopravna članica NATO-a, ostaju mehanizmi saradnje.
- Odluke, razmjena obavještajnih podataka, do snabdijevanja naoružanjem i vojnom opremom, koji su dosad uhodani, nastaviće se i Ukrajina će imati faktički NATO iza sebe - dodao je on.
Vjeruje da Moskva neće lako odustati od želje da prisvoji četiri ukrajinske oblasti, odnosno da Ukrajina napusti dio svojih teritorija koje kontroliše, to je, podsjeća on, četvrtina Donjecke oblasti, Zaporoške i Hersonske.&nbsp;
- To će biti sporna tema, a Moskva očigledno budno prati razvoje zbivanja i reaguje. Onoga trenutka kada procijene da je potrebno dodati pritisak da podsjete Kijev da zapravo ne može da odlaže neke odluke kao što je odustajanje od &nbsp;članstva u NATO, polete dronovi, polete krstareće rakete i to jeste sila pritiska. Sila se koristi za to da stavi do znanja da rat što Rusije može da se produži koliko je god potrebno, dok Ukrajina i njeni saveznici prihvate neki paket uslova koji se postavlja na sto kao zahtjev bez koga se ne može otići dalje u pregovorima o primirju - ocijenio je Radić.&nbsp;
Dodaje da je Evropska unija ujedinjena u odnosu na Ukrajinu , ali u različitim nivoima zainteresovanosti, jer postoje zemlje koje bezrezervno pružaju svaku vrstu pomoći Ukrajini, političku, ekonomsku i direktnu vojnu pomoć.
- Postoje zemlje koje su imale velike ograde, recimo na širem području jugoistoka Evrope i istoka Mađarska i Slovačka su primjeri zemalja koje su pružale podršku, ali uslovno, ograničenu, jer Mađarska na primjer ims stav da vojno podržava Ukrajinu ali ne smrtonosnom sredstvima, kroz neka znanja i neka sredstva koja ne nanose generalno protivniku, čitajte Rusiji, gubitke - naglasio je Radić.
Smatra da su i EU i NATO ostali dosljedni u pružanju podrške Ukrajini i vjeruje da će se to i nastaviti.&nbsp;
Naglašava da je uspostavljeno mnogo mehanizama kroz koje se podržava Ukrajina i direktno u vojnom domenu, kako tvrdi, finansiraju se dugoročne nabavke naoružanja.&nbsp;
- To je bitno za Ukrajinu jer to su obavezujući ugovori koji stvaraju jasnu projekciju modernizacije ukrajinske vojske u godinama koje slijede kada se rat završi - istakao &nbsp;je Radić.
Osvrnuvši se na stanje u Srbiji Radić je rekao da tamošnji predsjednik Aleksandar Vučić kupuje održavanje na političkoj sceni sa podrškom stranog faktora i plaćanjem poslova koji se odnose primarno na državne domene, poput naoružanja, vojne opreme, velikih strategijskih poduhvata i kapitalne gradnje. Podsjeća da ne postoje tenderi, da je sve vrlo zatvoreno, a kada je vojska u pitanju, ističe on, ne postoje dokumenti koji bi ukazivali da postoji plan o nabavci aviona, već je javnost upoznata nakon susreta dva predsjednika, Srbije i Francuske.&nbsp;
Vjeruje da je pitanje pregovaranja Crne Gore sa EU i blokiranje poglavlja od strane Francuske plaćeno milijardama eura.&nbsp;
- To se prepoznaje kao međudržavna saradnja i tako je naoružanje kupovano i od Francuza, od Kineza, to su poslovi u toku i mnogo je veća suma koja se daje Francuskoj u odnosu na onu koja je vidljiva, mi smo čuli za sumu od 2,7 milijardi eura koje se odnose samo na avione koji će stići za nekoliko godina, ali kasnije su zaključeni ugovori velike vrijednosti i mnogo će to biti novca potrošeno - zaključio je Radić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.&nbsp;

Radić: Ukrajina neće formalno biti dio NATO, ali će ga faktički imati iza sebe

Ukrajina je odustala od želje da se priključi NATO u zamjenu za bezbjednosne garancije Zapada kao kompromis za okončanje rata sa Rusijom, izjavio je danas njen predsjednik Volodimir Zelenski, uoči razgovora sa američkim izaslanicima u Berlinu.
Taj potez ispunjava jedan od ratnih ciljeva Rusije, iako se Kijev do sada snažno protivio ustupanju teritorije Rusiji, prenosi agencija Rojters.
Zelenski je danas izjavio da su bezbjednosne garancije Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Evropske unije (EU) i drugih partnera, umjesto članstva u NATO, kompromis sa ukrajinske strane.
- Od samog početka, želja Ukrajine je bila da se pridruži NATO, to su stvarne garancije bezbjednosti. Neki partneri iz SAD i Evrope nisu podržali ovaj pravac - rekao je on novinarima.
Zelenski je naveo da "danas bilateralne bezbjednosne garancije Ukrajine i SAD, kao i od evropskih kolega i drugih zemalja - Kanade, Japana - predstavljaju priliku da se spriječi još jedna ruska invazija".
- I to je već kompromis sa naše strane - rekao je on i dodao da bi bezbjednosne garancije trebalo da budu pravno obavezujuće.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin je više puta zahtijevao da Ukrajina zvanično odustane od članstva u NATO i povuče vojsku sa oko deset odsto teritorije Donbasa, kao i da Ukrajina treba da bude neutralna zemlja.
Zelenski je ranije zatražio "dostojanstven mir" i garancije da Rusija neće ponovo napasti Ukrajinu, dok se spremao da se sastane sa američkim izaslanicima i evropskim saveznicima u Berlinu kako bi se okončao rat koji traje od februara 2022. godine.
Specijalni izaslanici predsjednika SAD Donalda Trampa Stiv Vitkof i Trampov zet Džared Kušner stigli su ranije danas u Njemačku kako bi razgovarali sa Zelenskim i evropskim zvaničnicima

Zelenski: Odričemo se članstva u NATO-u u zamjenu za bezbjednosne garancije

Generalni sekretar NATO Mark Rute pozvao je saveznike da pojačaju odbrambene napore kako bi sprečili rat koji vodi Rusija, a koji bi mogao biti "razmjera rata prošlih generacija", prenio je Rojters.
U govoru u Berlinu, Rute je rekao da previše saveznika vojnog saveza ne osjeća hitnost ruske prijetnje u Evropi i da treba brzo povećati izdatke i proizvodnju za odbranu kako bi sprečili rat razmjera onog koji su vidjele prošle generacije.
- Mi smo sljedeća meta Rusije. Bojim se da je previše njih tiho samozadovoljno. Previše njih ne osjeća hitnost. I previše njih vjeruje da je vrijeme na našoj strani. Nije. Vrijeme za akciju je sada - rekao je Rute.
Generalni sekretar NATO-a je rekao da je sukob na vratima Evrope.
- Rusija je vratila rat u Evropu. I moramo da budemo spremni - dodao je on.
Rute je naveo da bi Rusija mogla da bude spremna da upotrijebi vojnu silu protiv NATO-a u roku od pet godina.

1084x550

Rute upozorio saveznike da mogu da budu sljedecća meta Rusije: Sukob je na vratima Evrope

Agencija za nabavke NATO-a suspendovala je iz nadmetanja za nove ugovore najveću izraelsku firmu za proizvodnju oružja Elbit Sistems (Systems).
Agencija NATO-a za podršku i nabavke (NSPA) je u centru širokog skandala sa korupcijom, a sadašnji i bivši zaposleni su pod istragom zbog podmićivanja, piše istarživačka platforma "Prati novac" (Follow the money FTM).
Nekoliko osumnjičenih je uhapšeno u maju u policijskim racijama u sedam zemalja.
Navodno su firme iz odbrambene industrije plaćale mito potencijalno vrijedan nekoliko miliona eura kako bi obezbijedile ugovore preko NSPA za snabdijevanje NATO članica.
Dokumenti koje je dobila FTM pokazuju da je NSPA suspendovala Elbit Sistems – vodećeg dobavljača za NATO – 31. jula.
Nekoliko njenih tekućih ugovora je na čekanju, a firmi je zabranjeno da učestvuje na novim tenderima.
FTM takođe navodi da je ključna osoba povezana sa Elbit Sistems, državljanin Italije Elia E. koji je na međunarodnoj potjernici zbog korupcije.
Belgijsko tužilaštvo potvrdilo je da za njim postoji međunarodna potjernica i da je ona izdata 30. septembra.
Osim za korupciju taj šezdesetogodišnjak osumnjičen je i za učestvovanje u kriminalnoj grupi.
On još nije uhapšen i moguće je da putuje pod lažnim imenom, prenosi FTM.
Iako ne postoje javne informacije koje Elia E. povezuju sa firmom Elbit Sistems, ljudi koji su upoznati sa slučajem tvrde da je on konsultant te kompanije.
Elbit Sistems trenutno nije pod istragom.
Istrage o korupciji u NSPA su u toku u Belgiji i Luksemburgu, gdje se nalazi njeno sjedište.
Dvije istrage koje su pokrenule američke vlasti iznenada su obustavljene u julu, što je pokrenulo pitanja političkog miješanja, kako je FTM otkrio u oktobru.
Odgovorna za pomoć vladama i samom NATO-u u kupovini vojne opreme, prihodi NSPA su značajno porasli od invazije Rusije na Ukrajinu 2022. godine.
Projektovano je da će agencija ove godine potrošiti ukupno 9,5 milijardi eura na sve svoje ugovore, što je iznos koji se skoro utrostručio od 2021. godine.
Elbit Sistems je najveći proizvođač oružja u Izraelu sa prometom od skoro sedam milijardi dolara u 2024. godini, a proizvodi dronove, tenkove i municiju.
Nekoliko ugovora, koje je NATO dodelio Elbitu, pod suspenzijom je, što je omelo distribuciju oružja za nekoliko NATO članica.
Portparol Elbit Sistems nije komentarisao ove navode.
- Kompanija održava sveobuhvatni program usklađenosti i posluje u potpunosti u skladu sa industrijskim standardima - rekao je on.

NATO suspendovao najveću izraelsku firmu za proizvodnju oružja

Ministar javne uprave Maraš Dukaj boraviće 4. i 5. decembra 2025. godine u zvaničnoj posjeti Evropskoj komisiji i sjedištu NATO saveza u Briselu, saopšteno je iz ovog ministarstva.
- Tokom boravka u Briselu, ministar Dukaj će imati priliku da se sastane sa predsjednikom Upravnog odbora Federalne služba za administrativnu politiku i podršku BOSA, Nicom Waeyaertom, direktorima-generalima Evropske komisije, Gertom Jan Koopman iz Direktorata za proširenje i istočno susjedstvo (DG ENEST), Stevenom Questom iz Direktorata za ljudske resurse i bezbjednost (DG HR), kao i Olivierom Salles iz Evropske kancelarije za selekciju osoblja (EPSO)- navodi se u saopštenju.
Ovi razgovori pružiće priliku za razmjenu iskustava o najboljim evropskim praksama, kao i za dodatnu podršku Evropske komisije u sprovođenju reformi koje su od ključnog značaja za dalji napredak u procesu pristupanja EU.
- U sjedištu NATO saveza ministar će se sastati sa pomoćnikom generalnog sekretara za sajber i digitalnu transformaciju, Jeanom Kingombeom. Razgovori će biti fokusirani na jačanje kapaciteta u oblastima sajber bezbjednosti, digitalne infrastrukture i otpornosti institucija, posebno imajući u vidu savremeni bezbjednosni kontekst i rastuće rizike u digitalnom prostoru- poručili su iz Ministarstva javne uprave.

1250x600

Dukaj u zvaničnoj posjeti Evropskoj komisiji i sjedištu NATO-a

Na Balkanu bijesni hibridni rat, a Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Bugarska su pod najvećim napadom - ocijenio je u emisiji "24 sata", na Televiziji E, profesor na Vojnoj akademiji "General Mihailo Apostolski" i bivši ministar unutrašnjih poslova Sjeverne Makedonije Oliver Andonov.
Kako naš sagovornik navodi, razlog tome je što se Crna Gora mora destabilizovati i zaustaviti u putu ka Evropskoj uniji, dok Sjeverna Makedonija ne smije da krene u pregovore za Evropsku uniju.
- Bugarska se unutar Evropske unije mora destabilizovati, a Srbija se mora držati kao hladan partner Rusije koji može uticati i na Bosnu, i na Crnu Goru i na Sjevernu Makedoniju. Tu svakako dolazi i uticaj iz Mađarske koji je i politički i ekonomski - naveo je Andonov.
Komentarišući nedavna hapšenja crnogorskih građana koji su se borili na strani Rusije u ratu u Ukrajini, kao i na upozerenja opozicije na podizanje nelegalnih objekata od ruskih državljana za koje se sumnja da su regrutni centri, profesor kaže da je sasvim moguće da ta dešavanja promaknu vlastima, jer se slično desavalo i u Sjevernoj Makedoniji.&nbsp;
Smatra da je crnogorska Vlada dužna da sprovede preventivne mjere službi bezbjednosti, te da &nbsp;je pitanje kako su crnogorski državljani regrutovani.
- To je taj dio ruskog globalnog, odnosno za nas ovdje na Balkanu, regionalnog uticaja i hibridnog rata - zaključio je Andonov.
<h2>Rješenje</h2>
Iako su na stolu dva plana - američki i evropski - za rješenje ukrajinske krize, treba prema njegovim riječima napomenuti da postoje sumnje u američki plan da on nije isključivo američki, što predstavlja ozbiljan upad u međunarodne odnose i upad unutar američke diplomatije i donošenja odluka.
- Plan koji je predlaže Evropska unija je veoma povoljniji, veoma konsolidovaniji za Evropsku uniju, NATO, a pogotovu za Ukrajinu. Kada ulazimo u mirovne pregovore u ratu koji je počela Rusija, jer je ona agresor na Ukrajinu, moramo imati imati u vidu i interes Ukrajine na prvom mjestu, jer je ona dio Evrope, a tek nakon toga ulogu SAD-a u prijedlogu mirovnih sporazuma. Onda moramo imati u vidu ratne ciljeve koje je Rusija uspostavila počinjanjem rata u Ukrajini. Na kraju, što nije nimalo manje važno, implikacije koje će se odnositi na narušavanje međunarodnog poretka nakon Drugog svjetskog rata. To je prije svega promjena granica silom, odnosno ucjene jačih nad slabijima - istakao je Andonov.&nbsp;
Ne smatra vrijednim komentarisiti postupke američkog izaslanika Stiva Vitkofa nakon kompromitujućih transkripata, telefonskih razgovora i način na koji je sačinjen prijedlog plana od 28 tačaka koji su postavljeni kao prijedlog SAD-a.&nbsp;
- Ozbiljno se pitam da li Vitkof radi za američku administraciju ili možda radi za Putinovu administraciju - naveo je Andonov.
Podsjeća da je osnovni cilj napraviti rješenje koje ne bi ugrožavalo teritorijalni integritet Ukrajine, a već se na djelu može vidjeti kako izgleda ugrožavanje teritorijalnog integriteta te zemlje.
- Ako podrazumijevamo pod ustupke ljudska prava ruske manjine u Ukrajini, to mora Ukrajina da učini. To se ne može izbjeći i ne treba se izbjeći, jer je to dio kopenhaških kriterijuma poštovanja ljudskih prava, tako da region gdje živi većinom rusko stanovništvo, Rusi kao državljani Ukrajine, moraju dobiti sva maksimalna prava i oblik autonomije, jezik i kulturu. To ne znači promjenu granica, to znači da bi ti regioni ostali pod centralnom upravom Ukrajine, ostali bi dio ukrajinske teritorije. Garancije po pitanju bezbjednosti Ukrajine su već 1994. godine potpisane Budimpeštanskim ugovorom, trebaju se vratiti, jer su tada garantovali i SAD i Evropa, tadašnja Rusija pod Jeljcinom, da će Ukrajina biti sigurna. Ovo što se danas događa je sasvim suprotno od toga - smatra Andonov.&nbsp;
Rusija bi, kako dodaje, zauzvrat mogla da dobije da se ne raspoređuju NATO trupe na teritoriji Ukrajine.
- To ne znači da ne može Ukrajina biti članica NATO-a, jer ne možete zabraniti jednoj suverenoj državi da se priključi ili izađe iz saveza, ali bi mogli da mogle da imaju neki popustljiv sporazum u kome bi NATO snage mogle da imaju izvan Ukrajine. Kad pričamo o ratu u Ukrajini, to je više izgovor ruske diplomatije. Zbog samog ulaska Ukrajine u Evropsku uniju ona bi na jedan specifičan način dobila ugovor o zajedničkim resursima i stvaranjem evropskih snaga, koje su u procesu stvaranja kao Koalicija voljnih, Ukrajina bi opet bila na neki poseban način članica NATO-a - naglasio je Andonov.&nbsp;
<h2>Pregovori</h2>
Dodaje da je Evropa direktno pogođena ratom u Ukrajini, jer je to evropska teritorija i evropski bezbjednosni prostor, a cilj Rusije je, kako tvrdi, da izbaci Evropu iz pregovora da ne bi Evropa bila sigurnosni akter na svjetskoj političkoj sceni.&nbsp;
Smatra da je uloga Evrope stopostotno potrebna i Evropa mora biti prisutna na svim pregovorima o Ukrajini i dati svoje prijedloge i viđenja, jer se tiče Evrope teritorijalno.
- Ako bi se to desilo onda bi se postavilo pitanje kakva je uloga Evrope i po pitanju centralne Evrope. Šta bi spriječilo Putina da dođe u dodir i sa centralnom Evropom, posebno imajući u vidu razvoj režima na Balkanu, gdje i mi kao Sjeverna Makedonija imamo problem upravo zbog naše Vlade i njenih političkih opredjeljenja da produžimo pregovore sa Evropskom unijom. Vidite šta je događa u Srbiji, vidite uticaj Srbije na Crnu Goru, onda vidite šta se događa u Mađarskoj, pa uticaj Mađarske u Sjevernoj Makedoniji. Vidite šta se događa u Slovačkoj, kako se ponaša (Robert) Fico i sada ovo što se događa Češkoj. Nijesu slučajna ta pomijeranja unutar država Centralne Evrope da bi to moglo nakon pada Ukrajine, koji je brana Evropi u ovom momentu, mi bi to mogli istorijski u našim krajevima reći da je to vojna krajina sada za sprečavanje ruskog direktnog uticaja na &nbsp;Evropu i na Balkanu. Mi bi imali ozbiljan problem, imala bi Evropa u centralnom dijelu ozbiljan problem i problem u Istočnoj Evropi - ocijenio je Andonov.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DVGTokRa0G6Q&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Andonov: Na Balkanu bijesni hibridni rat, Crna Gora se mora destabilizovati i zaustaviti u putu ka EU

Sjevernoatlantski savez razmatra mogućnost „preventivnog udara“ na Rusiju kao odgovor na sve intenzivnije hibridne napade, izjavio je predsjedavajući Vojnog komiteta NATO-a, admiral Đuzepe Kavo Dragone, u intervjuu za Fajnenšel tajms.
Dragone je poručio da se Savez nalazi u fazi promjene strategije.
 
 - Razmišljamo o agresivnijem i proaktivnijem pristupu, umjesto da samo reagujemo- kazao je on, dodajući da se „preventivni udar“ može tumačiti kao odbrambena mjera, iako izlazi iz okvira tradicionalnog načina djelovanja NATO-a.
Prema njegovim riječima, najveći izazov u sprovođenju takvih mjera predstavlja pitanje nadležnosti i utvrđivanje ko bi bio odgovoran za operacije.&nbsp;
- Zemlje NATO-a imaju mnogo više ograničenja u odnosu na naše protivnike — zbog etike, zakona i podjele nadležnosti- rekao je Dragone.
On je naglasio da Savez mora pronaći djelotvoran odgovor na, kako je naveo, „agresivne akcije Rusije“.
 
 - Kako postići odvraćanje — kroz akcije odmazde ili preventivne udare — nešto je što tek moramo detaljno analizirati- zaključio je admiral.
Fajnenšel tajms podsjeća da NATO već ima primjer uspješnog odvraćanja: nakon pokretanja misije Baltic Sentri, koja prati kritičnu infrastrukturu u Baltičkom moru, prestali su incidenti oštećenja podmorskih kablova, kojih je bilo više do 2024. godine.
U isto vrijeme, rastu zabrinutosti u Evropskoj uniji zbog sabotaža i sve češćih incidenata sa dronovima. Neke države članice razmatraju „odmazdne mjere“ protiv Rusije, uključujući ofanzivne sajber operacije i brze vojne vježbe.
- Evropa i NATO treba da se zapitaju koliko dugo smo spremni da tolerišemo ovakav hibridni rat i da li treba da razmotrimo aktivnije djelovanje- izjavio je poslanik Bundestaga Florian Han.

NATO razmatra „preventivni udar“ na Rusiju kao odgovor na hibridne napade

Poljska je uputila lovačke avione kako bi presrela ruski izviđački avion koji je letio u blizini njenog vazdušnog prostora iznad Baltičkog mora, a saopštila je i da je tokom noći više desetina objekata ušlo u poljski vazdušni prostor iz pravca Bjelorusije, upozoravajući da bi incidenti tokom praznika mogli ukazivati na provokaciju.
- Jutros su, iznad međunarodnih voda Baltičkog mora, poljski lovci presreli, vizuelno identifikovali i ispratili iz svoje zone odgovornosti ruski izviđački avion koji je letio u blizini granica poljskog vazdušnog prostora- saopštila je danas poljska vojska.
Zemlje istočnog krila NATO-a u povišenoj su pripravnosti zbog mogućih upada u vazdušni prostor još od septembra, kada su tri ruska vojna aviona povrijedila vazdušni prostor Estonije u trajanju od 12 minuta, samo nekoliko dana nakon što je više od 20 ruskih dronova ušlo u poljski vazdušni prostor.
Poljski Biro za nacionalnu bezbjednost saopštio je da je nekoliko desetina objekata ušlo u poljski vazdušni prostor sa bjeloruske strane, te da su četiri do sada otkrivena objekta identifikovana kao vjerovatni krijumčarski baloni.
- Masovnost povrede poljskog vazdušnog prostora, njeno dešavanje tokom posebnog prazničnog perioda, procjena aktivnosti ruskog aviona u Baltičkom moru, kao i činjenica da su se slični incidenti nedavno dogodili u Litvaniji, mogu ukazivati na to da je riječ o provokaciji prikrivenoj kao krijumčarska operacija- navodi se u saopštenju.
Ambasade Bjelorusije i Rusije u Varšavi nijesu odmah odgovorile na zahtjeve Reutersa za komentar.
Krijumčarski baloni koji dolaze iz Bjelorusije u više navrata su remetili vazdušni saobraćaj u Litvaniji, primoravajući vlasti na zatvaranje aerodroma u Vilnjusu.
Litvanija tvrdi da balone šalju krijumčari koji transportuju cigarete i da oni predstavljaju „hibridni napad“ Bjelorusije, bliskog saveznika Rusije. Bjelorusija je negirala odgovornost za te balone.
Poljska vojska saopštila je da je dio vazdušnog prostora iznad sjeveroistočne poljske Podlaške regije, koja se graniči sa Bjelorusijom, privremeno zatvoren za civilni saobraćaj radi očuvanja bezbjednosti.

Poljska presrela ruski avion iznad Baltika

Na Slijepač mostu došlo je do saobraćajne nezgode u kojoj je jedna osoba zadobila teže tjelesne povrede. Prema nezvaničnim informacijama redakcije VBP portala u pitanju je ruski državljanin, koji se trenutno nalazi u teškom stanju. U nezgodi je učestvovalo jedno vozilo, u kojem su se nalazile tri osobe. Uzrok nezgode još nije poznat, a pretpostavlja se da je vozač izgubio kontrolu nad vozilom. Na mjesto događaja odmah su izašli pripadnici policije, koji trenutno vrše uviđaj. Pripadnici vatrogasne službe intervenisali su na licu mjesta te su iz vozila izvukli jednu osobu koja je bila zaglavljena. Saobraćaj je obustavljen, a stvorene su kolone vozila u oba pravca.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122523124_ea4045b9424cea189bdc101da139cb9e07f92c716298e67278952f3323f2bd4c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025122523124_ea4045b9424cea189bdc101da139cb9e07f92c716298e67278952f3323f2bd4c" data-rendition-name="original" width="901" height="1600" loading="lazy" alt="Udes Lepenac"></figure>

Udes na putu Mojkovac-Bijelo Polje, jedna osoba teže povrijeđena

Budžet Opštine Plužine za 2026. godinu je usvojen na današnjoj, 16. sjednici Skupštine opštine, glasovima 18 odbornika za i sedam uzdržanih, bez glasova protiv.
Ukupan budžet iznosi devet miliona i 480 hiljada eura, prenosi RTNK.
Budžet čine operativna sredstva od pet miliona i 315 hiljada, dok je za kapitalni budžet planirano četiri miliona i 165 hiljada eura.
Kako je saopšteno tokom rasprave, Ministarstvo finansija nije imalo primjedbi na predloženi dokument.
Najviše polemike vodilo se povodom amandmana odbornika Nove srpske demokratije Zorana Blagojevića, kojim je traženo da Opština Plužine učestvuje sa 50 hiljada eura u finansiranju spomen-obilježja Baju Pivljaninu. Nakon rasprave postignut je kompromis, prema kojem će Opština Plužine, ukoliko se ukaže potreba, iz tekuće budžetske rezerve izdvojiti najmanje 50 hiljada eura za izgradnju kompleksa Baju Pivljaninu.
Odbornici su danas raspravljali između ostalog i o Programu uređenja Opštine Plužine za 2026. godinu, kao i o Predlogu strateškog plana razvoja Opštine Plužine za period 2026–2031. godine.

Usvojen budžet Opštine Plužine za narednu godinu

Američku saveznu državu Kaliforniju, već pogođenu obilnim padavinama, očekuje novo pogoršanje vremenskih prilika tokom praznika, uz rizik od dodatnih klizišta i bujičnih tokova, saopštile su američke meteorološke službe, dodajući da je zbog nevremena bez struje ostalo više od 150 hiljada korisnika.
&nbsp;Prema navodima CBS-a, lokalne vlasti su saopštile da bi najmanje dva smrtna slučaja u Kaliforniji mogla biti povezana sa teškim vremenskim uslovima. 
 
Kiša izazvana snažnom olujom nad južnom Kalifornijom počela je da slabi, ali se u narednim danima očekuje novi olujni sistem sa pljuskovima.
Demokratski guverner Kalifornije Gevin Njusom proglasio je vanredno stanje u okruzima Los Anđeles, Orindž, Riversajd, San Bernardino, San Dijego i Šast, prenosi N1. 
 
Upozorenje na poplave na snazi je duž obale Kalifornije od granice sa američkom saveznom državom Oregon do Los Anđelesa, kao i u centralnim djelovima države. 
 
Meteorolozi upozoravaju da bi nove obilne padavine mogle donijeti dodatnih 50 do 125 milimetara kiše, što povećava opasnost od bujičnih poplava i klizišta, naročito u područjima zahvaćenim prošlogodišnjim požarima.
U kalifornijskom okrugu San Bernardino vatrogasci su spašavali ljude zarobljene u vozilima nakon što su blato i odroni preplavili puteve, dok su pojedine kuće poplavljene, a stanovnicima je naložena evakuacija, prenio je NBC. 
 
Na sjeveru Kalifornije izdata su upozorenja na jak vjetar i poplave u dolini Sakramenta i oblasti zaliva San Franciska. 
 
Američka nacionalna meteorološka služba navodi da se nestabilno vreme, sa jakim vjetrovima i mogućnošću tornada duž centralne obale, može zadržati i narednih dana.

Novo snažno nevrijeme prijeti Kaliforniji

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentrano je 18 saobraćajnih nezgoda, u kojima je jedna osoba povrijeđena teže, a 12 lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano devet nezgoda, Budvi tri, Nikšiću dvije.
Po jedna nezgoda evidentirana je Danilovgradu, Baru, Ulcinju i Tivtu.
Izdato je 447 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijete 43 prekršajne prijave.
Policija je oduzela deset pari registarskih tablica.

Za dan 18 saobraćajki, povrijeđeno 13 osoba

Bivši direktor crnogorske policije Slavko Stojanović osuđen je na tri godine i osam mjeseci zatvora i u ponovnom postupku pred podgoričkim Višim sudom.
On je osuđen na istu kaznu zatvora zbog zloupotrebe službenog položaja u slučaju šverca cigareta iz marta 2018. godine. Presudu u ponovljenom slučaju donio je sudija Višeg suda u Podgorici Igor Đuričković.
Stojanoviću je za zloupotrebu službenog položaja izrečena kazna od tri i po godine zatvora, a za nedozvoljeno držanje oružja tri mjeseca, pa je jedinstvenom kaznom osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora. U kaznu mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru i pod mjerama.
Sudija Đuričković je kazao da se suštinski obrazložene ove odluke ne razlikuje od obrazloženja prve odluke, presude.
Posjetimo, Stojanović je prvostepenom presudom Višeg suda od 28. marta ove godine osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora jer je, prema ocjeni suda, zloupotrebom službenog položaja oštetio državnu kasu za 112.504 eura, kada je 31. marta 2018. godine tražio od kolega da propuste kamion sa cigaretama bez potrebne dokumentacije.&nbsp;
Apelacioni sud je tu presudu ukinuo i naložio ponovno suđenje. Obrazlažući tadašnju odluku, sudija Đuričković je naveo da je „na nesumnjiv način utvrđeno da je Stojanović kao službeno lice i javni funkcioner počinio zloupotrebu službenog položaja“, te da je izrečena kazna srazmjerna njegovoj krivici.
Stojanoviću je tada za zloupotrebu položaja izrečena kazna od tri i po godine zatvora, a za nedozvoljeno držanje oružja tri mjeseca, pa je jedinstvenom kaznom osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora. U kaznu mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru i pod mjerama nadzora.
Sud je kao olakšavajuće okolnosti cijenio to što je Stojanović porodičan čovjek, starije životne dobi, što je priznao izvršenje krivičnog djela i što ranije nije bio osuđivan. Kao otežavajuća okolnost istaknut je iznos pribavljene imovinske koristi, koji višestruko premašuje zakonski cenzus od 30.000 eura.

Stojanović ponovo osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora

Protiv sveštenika Srpske pravoslavne crkve B.Ć, rođenog u Šavniku, čije je prebivalište u Rijeci Crnojevića, podnijeta je krivična prijava pod sumnjom za seksualno uznemiravanje njegove maloljetne djece. Nakon toga, on je po nalogu ODT Cetinje lišen slobode, a po saslušanju mu je određeno zadržavanje do 72 časa.
Prijavu protiv njega cetinjskom Osnovnom državnom tužilaštvu podnijela je bivša supruga N.K.
<h2>Među dokazima i audio snimak razgovora sa djecom</h2>
U zapisniku ODT Cetinje te u podnesku tužiteljke cetinjskom Centru za socijalni rad, u koje je Portal Analitika imao uvid, N.K. tvrdi kako je B.Ć. seksualno uznemiravao njihovo dvoje maloljetne djece.
Uz detalje koje, usljed osjetljivosti slučaja nećemo objaviti, ona je priložila i audio snimak razgovora sa djecom, te crtež čiji je autor jedno od njih.
Državna tužiteljka je od Centra za socijalni rad zahtijevala da preduzme "mjere i radnje u skladu sa nadležnostima, a u smislu eventualnog podnošenja zahtjeva za ograničenje ili lišenje roditeljskog prava B.Ć".
U prijavi ODT Cetinje, N.K. je navela i kako je do 2019. godine bila u braku sa B.Ć. kada je, kako tvrdi, "pobjegla sa djecom zbog psihičkog i fizičkog nasilja koje je vršio nad njom".
Ona dalje navodi kako je 2020. godine boravila u Sigurnoj ženskoj kući, zajedno sa djecom.
N.K. je prijavu pred ODT Cetinje podnijela prekjuče, a istog dana se državna tužiteljka obratila Centru za socijalni rad.
<h2>Osumnjičenom određeno zadržavanje do 72 sata</h2>
Iz ODT Cetinje saopštili su kako je B.Ć. juče nakon saslušanja određeno zadržavanje do 72 sata.
- Dana 23. decembra 2025. godine, po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Cetinju, Uprava policije - OB Cetinje lišila je slobode osumnjičenog B.Ć. iz Cetinja, zbog krivičnog djela seksulano uznemiravanje, a nakon saslušanja osumnjičenog dana 24.12.2025.godine, ovo tužilaštvo je donijelo rješenje o zadržavanju istog u trajanju do 72 časa - naveli su oni.

Rijeka Crnojevića: Sveštenik SPC lišen slobode zbog seksualnog uznemiravanja maloljetne djece

G.F. (32) sa Kosova uhapšen je na Graničnom prelazu Debeli brijeg nakon što je policija u njegovoj jakni pronašla materiju za koju se sumnja da je 15 grama marihuane. On je procesuiran nakon što je policija kontrolisala kola BMW stranih registarskih oznaka kojim je upravljala njemačka državljanka G.M. (25), s kojom su se u vozilu nalazili G.F. i K.C. (44) iz Albanije. - Nakon sprovedene detaljne granične provjere vozila, lica i stvari od strane policijskih službenika granične policije, a u saradnji sa službenicima Uprave carina i FRONTEX-a, pregledom jakne koju je na sebi nosio G.F. pronađeno je pakovanje sa sadržajem materije za koju se sumnja da je opojna droga marihuana ukupne mase oko 15 grama - naveli su u policiji. U vozilu je pronađen i tzv. mlin za usitnjavanje ove materije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251225091220_6e593283c93250da9d04d54d8189b59d10602b11797e5ef348e239d0be065932.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251225091220_6e593283c93250da9d04d54d8189b59d10602b11797e5ef348e239d0be065932" data-rendition-name="original" width="822" height="845" loading="lazy" alt="Mrvilica"> <figcaption>Foto: Uprava policije</figcaption> </figure>  - Sa događajem je upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji se izjasnio da se u radnjama G.F. ne stiču elementi krivičnog djela već da je riječ o prekršaju iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga - kazali su u policiji. G.F. je uhapšen i predat službenicima Odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi koji su ga priveli nadležnom sudiji za prekršaje na dalje postupanje uz prekršajnu prijavu u zakonom predviđenom roku.

Tag: nato