<article>Danski ministar spoljnih poslova Lars Loke Rasmusen izjavio je danas da će Danska nastaviti saradnju sa SAD oko Grenlanda, ali da neće praviti kompromise u pogledu osnovnih principa oko teritorije, piše britanski list Gardijan.- U godini 2026. ne trgujete ljudima, već između ljudi - izjavio je Rasmusen, i dodao da će Danska nastaviti diplomatske razgovore sa SAD, ali da nije spremna da pravi kompromis u vezi sa svojim osnovnim principima o teritoriji.On je naveo da nije gledao govor predsjednika SAD Donalda Trampa u Davosu, već se samo informisao o najvažnijim stvarima.Rasmusen kaže da je "samo po sebi pozitivno" to što se Tramp obavezao da neće koristiti silu zbog Grenlanda, i ojcenjuje da je američki predsjednik i dalje odlučan da preuzme kontrolu nad autonomnim ostrvom, koje je dio Kraljevine Danske.Dodao je da Trampove ambicije i dalje ostavljaju otvorena pitanja s obzirom na članstvo Danske u savezu NATO, a samim tim i Grenlanda.Danski ministar je odbacio Trampove kritike, rekavši da je Danska sačuvala Grenland od kineskog uticaja.</article>

Danski ministar spoljnih poslova Lars Loke Rasmusen izjavio je danas da će Danska nastaviti saradnju sa SAD oko Grenlanda, ali da neće praviti kompromise u pogledu osnovnih principa oko teritorije, piše britanski list Gardijan.
- U godini 2026. ne trgujete ljudima, već između ljudi - izjavio je Rasmusen, i dodao da će Danska nastaviti diplomatske razgovore sa SAD, ali da nije spremna da pravi kompromis u vezi sa svojim osnovnim principima o teritoriji.
On je naveo da nije gledao govor predsjednika SAD Donalda Trampa u Davosu, već se samo informisao o najvažnijim stvarima.
Rasmusen kaže da je "samo po sebi pozitivno" to što se Tramp obavezao da neće koristiti silu zbog Grenlanda, i ojcenjuje da je američki predsjednik i dalje odlučan da preuzme kontrolu nad autonomnim ostrvom, koje je dio Kraljevine Danske.
Dodao je da Trampove ambicije i dalje ostavljaju otvorena pitanja s obzirom na članstvo Danske u savezu NATO, a samim tim i Grenlanda.
Danski ministar je odbacio Trampove kritike, rekavši da je Danska sačuvala Grenland od kineskog uticaja.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Danska

Preuzimanje Grenlanda

Svijet

Danski ministar: Nastavljamo saradnju sa SAD oko Grenlanda, bez kompromisa u pogledu teritorije

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu prihvatio je poziv američkog predsjednika Donalda Trampa da se pridruži takozvanom Odboru za mir, objavio je kabinet izraelskog premijera.
Odbor za mir je prvobitno zamišljen kao tijelo koje bi bilo osnovano radi nadzora mira u Pojasu Gaze, ali je prošireno tako da čini svojevrsnu alternativu Ujedinjenim nacijama.
Odbor je dio druge faze Trampovog plana za Gazu, palestinsku enklavu potpuno razorenu u ratu između Izraela i Hamasa. Plan predviđa trajni prekid rata i razoružanje Hamasa, koji to odbija, piše Hina.
Prema najavama Bijele kuće, Tramp bi povelju Odbora za mir trebalo da potpiše danas u Davosu.
Diplomate koje su vidjele povelju Odbora rekle su za agenciju Dpa da je to neskriveni izazov Ujedinjenim nacijama, koje je Tramp više puta kritikovao kao nefunkcionalne.
Američki predsjednik je u Odbor za mir pozvao velik broj svjetskih državnika, među kojima su i predsjednici Rusije i Bjelorusije, Vladimir Putin i Aleksandar Lukašenko.
Poziv su dobile i države regiona Zapadnog Balkana, među kojima su Hrvatska i Albanija.
Predsjednica Kosova Vjosa Osmani izjavila je na mreži „X“ da je i Kosovo dobilo poziv da se pridruži Odboru.

Netanjahu prihvatio Trampov poziv u Odbor za mir

Jedna osoba je poginula, a četiri su povrijeđene u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u mjestu Grebice, u Nikšiću, potvrđeno je za Portal ETV iz Uprave policije (UP). &nbsp;
Kako su nam kazali, do nesreće je došlo oko 21.30 sati.&nbsp;
Nije poznat stepen povreda.&nbsp;
Uviđaj je još uvijek u toku.
V.Lj.

Nikšić: Poginula jedna osoba, četvoro povrijeđenih

Kina je tokom drugog Trampovog mandata pokazala samouvjerenost i ekonomsku otpornost, uprkos oštrom trgovinskom sukobu prvih mjeseci. Ključnu ulogu u smirivanju tenzija odigrala je diplomatija i dijalog na najvišem nivou.
Nekoliko dana prije nego što je američki predsjednik Donald Tramp u utorak obilježio prvu godinu povratka u Bijelu kuću, Kina je objavila niz ekonomskih podataka koji ukazuju na otpornost njene ekonomije uprkos trgovinskom pritisku iz Sjedinjenih Država.
Druga najveća svjetska ekonomija zabilježila je u 2025. rast od pet odsto, čime je ispunjen godišnji cilj vlade, prenosi <a href="https://www.dw.com/sr/kako-je-kina-postigla-ravnote%C5%BEu-sa-sad-pod-trampom/a-75585605" target="_blank">Dojče vele.</a> Podaci objavljeni prošle sedmice pokazali su i rekordan trgovinski suficit od gotovo 1,2 biliona dolara.
Analitičari ocjenjuju da taj suficit, podstaknut plasmanom kineske robe – na tržišta van SAD – pokazuje da kineski proizvodi svojim cijenama i dalje ostaju konkurentni na globalnom nivou i da je Peking uspio da ublaži posljedice Trampove trgovinske politike. 
- Administracija Donalda Trampa možda je ušla u mandat sa uvjerenjem da može da iskoristi svoju ekonomsku moć kako bi Kinu usmjerila u određenom političkom pravcu - kaže Amanda Sjao, direktorka programa za kineske studije u konsultantskoj kući Eurasia Group.
- Ali Peking raspolaže sopstvenim instrumentima pritiska koji mogu da pariraju Vašingtonu.
Peking je Trampu uzvraćao istom mjerom
Trampov pristup Kini sve više se doživljava kao manje ideološki, a više usmjeren na ekonomsku i tehnološku konkurenciju – pomak koji je vidljiv i u najnovijoj Strategiji nacionalne bezbjednosti SAD, objavljenoj u decembru, piše Dojče vele.
Na samom početku drugog mandata, Tramp je uveo takozvane recipročne carine širom svijeta, a nakon što je Peking uzvratio istom mjerom, ubrzo je obnovljen i trgovinski rat sa Kinom.
Vrhunac trgovinskog spora uslijedio je u aprilu, kada su SAD uvele carine i do 145 odsto na kinesku robu, a Kina odgovorila podizanjem ukupnih carina na isti nivo i uvela kontrolu izvoza kritičnih rijetkih minerala.
- U suštini, obje strane su napunile oružje i uperile ga jedna u drugu - kaže Sjao, prije nego što su shvatile razmjere štete koju bi takav razvoj događaja naneo ekonomijama obje zemlje.
Nakon prve runde trgovinskih pregovora u maju, obje strane su popustile, carine su smanjene i trenutno iznose oko 30 odsto na obje strane.
Međusobne kontrole i ravnoteža
- Peking je zaista preuzeo rizik odlučivši da uzvrati Trampu. Taj pristup se pokazao opravdanim kada se Vašington povukao i opredijelio za popuštanje tenzija - kaže Sjao, dodajući da Peking sada može da zaključi da je tvrda linija bila ispravna.
Djao Daming, profesor međunarodnih studija na Narodnom univerzitetu Kine u Pekingu, kaže da je Kina, u poređenju sa Trampovim prvim mandatom, sada nastupila sa „većim samopouzdanjem" u suočavanju sa „potencijalnim neizvjesnostima iz Vašingtona".
Na ekonomskom i trgovinskom planu, Kina i SAD su nakon godinu dana strateškog nadvlačenja uspostavile određeni nivo „međusobnih kontrola i ravnoteže", rekao je Djao za Dojče vele.
Uprkos razlikama – dijalog na vrhu
Od otvorenog sukoba do opreznog trgovinskog primirja – odnosi SAD i Kine pomjerili su se ka stabilizaciji, iako strateško rivalstvo ostaje.
Tokom 2025. Tramp je intenzivirao kontakte na najvišem nivou sa kineskim predsjednikom Sijem Đinpingom, uključujući četiri telefonska razgovora i jedan susret uživo.
Takva diplomatija na samom vrhu igrala je ključnu ulogu u stabilizaciji odnosa tokom protekle godine, ocjenjuje Djao, naglašavajući značaj dijaloga uprkos razlikama.
Tramp je sastanak sa Sijem u oktobru u Busanu, u Južnoj Koreji, ocijenio sa „12 od 10", dok je Si pozvao obje strane da se fokusiraju na dugoročne koristi saradnje i da ne upadnu u „začarani krug odmazde".
Strateška računica iza trgovinskog primirja
Sa strateške tačke gledišta, trenutno primirje može da posluži kao koristan „međuprostor" i za Vašington i za Peking.
Prema riječima Amande Sjao, cilj Pekinga je da „iskoristi taj prostor kako bi se doveo u bolju poziciju za buduće nadmetanje sa SAD".
U međuvremenu, i Vašingtonu je potreban predah kako bi izgradio lance snabdijevanja kritičnim rijetkim mineralima. „Dok to ne postigne, SAD će željeti da zadrže relativno stabilne odnose sa Kinom", dodaje Sjao.
Možda čak četiri susreta Trampa i Sija ove godine
Tokom 2026. očekuju se čak četiri susreta Trampa i Sija, uključujući Trampovu državnu posjetu Pekingu u aprilu i uzvratnu posjetu Sija Vašingtonu kasnije tokom godine. Dvojica lidera će se, po svemu sudeći, sastati i na samitu APEK-a u Šenženu u novembru, kao i na samitu G20 u Majamiju u decembru. Osim Trampove posjete Pekingu, Kina još nije potvrdila prisustvo predsjednika Sija na preostala tri sastanka.
Analitičari koji su govorili za Dojče vele i dalje su optimistični da će stabilnost odnosa SAD i Kine potrajati i tokom 2026. posebno zato što nivo međusobne ekonomske zavisnosti ostaje nepromijenjen.
Ipak, Trampova nepredvidivost može da se ispolji na drugim poljima, dok Peking pažljivo vaga svoje strateške interese.
Venecuela, Grenland i pitanje Tajvana
Nedavne vojne akcije Vašingtona, uključujući svrgavanje lidera Venecuele i Trampove ambicije u vezi sa Grenlandom, stvorile su, kako kaže Sjao, „pogodno okruženje da Kina pojača svoju praksu prisile".
Iako Kina vjerovatno neće promijeniti svoju računicu kada je riječ o mogućoj invaziji na Tajvan – samoupravni demokratski ostrvski entitet koji smatra svojim – Trampovi potezi mogli su da učvrste uvjerenje u Pekingu da je sila presudna.
Peking sada „možda vjeruje da može dodatno da pojača pritiske… bez značajnih troškova" i da „velike sile mogu da zanemare međunarodno pravo", zaključuje Sjao.

DW: Od sukoba do primirja - kako je Kina postigla ravnotežu sa SAD

Američki sajt Global Firepower, specijalizovan za analizu vojnih kapaciteta država, objavio je novogodišnju rang-listu najjačih vojnih sila za 2025. godinu. Na toj listi Crna Gora je pozicionirana na 127. mjestu od ukupno 145 rangiranih armija.
Indeks Global Firepower ne zasniva se isključivo na broju tenkova, aviona ili vojnika. Rangiranje se vrši na osnovu više od 60 pokazatelja, među kojima su visina vojnog budžeta, broj aktivnih i rezervnih pripadnika oružanih snaga, logistički kapaciteti, brojnost i raznovrsnost naoružanja, infrastruktura, dostupnost prirodnih resursa, kao i geostrateški položaj države.
U obzir se uzima i nivo tehnološke razvijenosti, što znači da države sa sofisticiranijim sistemima komandovanja i kontrole, naprednim bespilotnim letjelicama i sajber kapacitetima imaju značajnu prednost.
Prema godišnjem pregledu za 2025. godinu, od ukupno 145 država čije se vojne sposobnosti vrednuju u okviru ovog indeksa, Bosna i Hercegovina, odnosno Oružane snage BiH, zauzimaju 132. mjesto.
U poređenju sa Indeksom Global Firepower za 2024. godinu, Oružane snage BiH zabilježile su blagi napredak, pomjerivši se sa 133. na 132. poziciju.
Od zemalja regiona najbolje je rangirana Srbija, koja se nalazi na 63. mjestu, zatim Hrvatska na 74, dok je Slovenija na 96. mjestu. U odnosu na Bosnu i Hercegovinu, Sjeverna Makedonija je rangirana na 112. poziciji, dok se Crna Gora nalazi na 127. mjestu.
U prvih deset država po indeksu vojne moći za 2025. godinu nalaze se Sjedinjene Američke Države, Rusija, Kina, Indija, Južna Koreja, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Japan, Turska i Italija.

Objavljena rang lista vojno najsnažnijih država svijeta: Crna Gora na 127. mjestu

Kako su ,,Miki” i ,,Novi Miki” iz Europola postali ,,Aco” u optužnicama SDT-a?!

Hronika

Vrhovni sud ne raspolaže informacijama koje bi ukazivale da je predmet „Državni udar“ razlog ostavke sutkinje Moštrokol

Društvo

Mandić: Crnogorci nijesu nikad plivali u januaru, a o čemu se radi najbolje govori poj poslije plivanja posvećen zlikovcima i koljačima

SKAJ PODVALA: Kako je SDT u slučaju Aleksandra Mijajlovića koristilo iste poruke za istrage šverca cigareta ali i šverca kokaina?

Danski ministar: Nastavljamo saradnju sa SAD oko Grenlanda, bez kompromisa u pogledu teritorije

Tagovi

Netanjahu prihvatio Trampov poziv u Odbor za mir

Nikšić: Poginula jedna osoba, četvoro povrijeđenih

DW: Od sukoba do primirja - kako je Kina postigla ravnotežu sa SAD

Objavljena rang lista vojno najsnažnijih država svijeta: Crna Gora na 127. mjestu

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO