Danski kralj Frederik X stigao je danas na Grenland, gdje će boraviti u posjeti naredna tri dana, piše danski list Politiken.
On je sletio na aerodrom u Nuku, glavnom gradu Grenlanda, gdje su ga dočekali grenlandski premijer Jens-Frederik Nilsen i predsjednik grenlandskog parlamenta Kim Kilsen.
Kralj Frederik će biti na Grenlandu do petka.
Danas će boraviti u Nuku, gdje će posjetiti srednju školu, najveću grenlandsku kompaniju Rojal Grenland, i Združenu arktičku komandu oružanih snaga Danske.
U četvrtak i petak danski kralj će boraviti u gradovima Manicok i Kangerlusuak.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kralj Danske stigao u posjetu Grenlandu

Autori mobilnih aplikacija koje kupcima pomažu da identifikuju i bojkotuju američku robu kažu da su zabilježili nagli porast interesovanja u Danskoj i šire, nakon nedavnog zaoštravanja tenzija izazvanog nastojanjima američkog predsjednika Donalda Trampa da se domogne Grenlanda.
Kreator aplikacije „Made O’Meter“, Ian Rozenfeldt, navodi da je na vrhuncu transatlantske diplomatske krize krajem januara zabilježio oko 30.000 preuzimanja besplatne aplikacije u samo tri dana, od ukupno više od 100.000 od njenog lansiranja u martu.
Rozenfeldt, koji živi u Kopenhagenu i radi u digitalnom marketingu, odlučio je da kreira aplikaciju prije godinu dana, nakon što se priključio Fejsbuk grupi istomišljenika u Danskoj koji su željeli da bojkotuju američke proizvode.
- Mnogi ljudi su bili frustrirani i razmišljali: "Kako ovo zapravo možemo uraditi u praktičnom smislu". Ako koristite skener bar-koda, teško je vidjeti da li je proizvod zaista američki ili ne, da li je danski ili nije. A ako to ne znate, ne možete donijeti svjesnu odluku - prisjetio se 53-godišnjak.
Najnovija verzija „Made O’Metera“ koristi vještačku inteligenciju kako bi istovremeno identifikovala i analizirala više proizvoda, a zatim preporučila slične alternative proizvedene u Evropi. Korisnici mogu postaviti preference poput „No USA-owned brands“ ili „Only EU-based brands“. Aplikacija tvrdi da postiže tačnost veću od 95 odsto.
- Korišćenjem vještačke inteligencije možete uslikati proizvod… i aplikacija može izvršiti dubinsku pretragu kako bi pronašla tačne informacije o tom proizvodu na više nivoa - kazao je Rozenfeldt za Associated Press tokom demonstracije u jednoj kopenhaškoj prodavnici.
On kaže da se na taj način dobijaju informacije koje se mogu iskoristiti kako bi se donijela odluka u skladu s onim što neko smatra ispravnim.
Nakon početnog talasa preuzimanja, kada je aplikacija lansirana, njeno korišćenje je počelo da opada. Sve do prošlog mjeseca, kada je Tramp pojačao retoriku o potrebi da Sjedinjene Američke Države preuzmu kontrolu nad Grenlandom — strateški važnim i mineralima bogatim arktičkim ostrvom koje je samoupravna teritorija Danske.
- Korišćenje je dostiglo vrhunac 23. januara, kada je u jednom danu zabilježeno gotovo 40.000 skeniranja proizvoda, u poređenju s oko 500 dnevno prošlog ljeta. Od tada je broj opao, ali je ove sedmice i dalje bilo oko 5.000 skeniranja dnevno - rekao je Rozenfeldt, napominjući da „Made O’Meter“ koristi više od 20.000 ljudi u Danskoj, ali i korisnici u Njemačkoj, Španiji, Italiji, pa čak i u Venecueli.
- Postalo je mnogo ličnije - kaže Rozenfeldt, govoreći o „gubitku saveznika i prijatelja“.
Tramp je u januaru najavio uvođenje novih carina Danskoj i još sedam evropskih zemalja koje su se protivile njegovim zahtjevima za preuzimanje Grenlanda, da bi potom iznenada odustao od prijetnji, nakon što je, kako je rekao, uz pomoć generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea postignut „okvirni“ dogovor o pristupu mineralnim resursima Grenlanda. Malo detalja o tom sporazumu do sada je izašlo u javnost.
Sjedinjene Američke Države su krajem januara započele tehničke razgovore sa Danskom i Grenlandom kako bi se postigao dogovor o arktičkoj bezbjednosti. Danska i Grenland poručuju da njihov suverenitet nije na prodaju.
Rozenfeldt zna da takvi bojkoti neće nanijeti značajnu štetu američkoj ekonomiji, ali se nada da mogu poslati poruku supermarketima i podstaći veće oslanjanje na evropske proizvođače.
- Možda možemo poslati signal, ljudi će nas čuti i možda uspijemo nešto promijeniti - dodao je on.
Još jedna danska aplikacija, „NonUSA“, početkom februara je premašila 100.000 preuzimanja. Jedan od njenih tvoraca, 21-godišnji Jonas Piper, rekao je da je 21. januara zabilježeno više od 25.000 preuzimanja, te da je u jednom trenutku obavljeno 526 skeniranja proizvoda u minuti. Od ukupnog broja korisnika, oko 46.000 je u Danskoj, a oko 10.000 u Njemačkoj.
- Primijetili smo da su neki korisnici govorili kako osjećaju da im je dio pritiska skinut s leđa. Imaju osjećaj da su na neki način ponovo preuzeli moć u ovoj situaciji - rekao je Piper.
Ostaje upitno da li će takve aplikacije imati praktičan efekat.
Kristina Gravert, vanredna profesorica ekonomije na Univerzitetu u Kopenhagenu, kaže da u danskim supermarketima zapravo ima veoma malo američkih proizvoda — „otprilike od jedan do tri odsto“. To su, na primjer, orašasti plodovi, vina i slatkiši. Međutim, u Danskoj je široko rasprostranjena upotreba američke tehnologije, od Appleovih iPhonea do alata Microsoft Officea.
- Ako zaista želite da ostvarite uticaj, tu bi trebalo da počnete - rekla je ona.
Čak se i aplikacije „Made O’Meter“ i „NonUSA“ preuzimaju putem Appleovog App Storea i Googleovog Play Storea.
Gravert, koja je specijalizovana za bihevioralnu ekonomiju, kaže da su kampanje bojkota obično kratkog daha i da stvarne promjene često zahtijevaju organizovani napor, a ne samo djelovanje pojedinačnih potrošača.
- Zanimljivo može biti ako veliki trgovački lanci kažu: dobro, mi više nećemo držati ove proizvode jer ih potrošači ne žele kupovati. Ako govorimo o velikim kompanijama, to bi moglo imati određeni uticaj na uvoz koji ostvaruju - kazala je ona.
Jednog nedavnog jutra, kupci koji su izlazili iz jedne kopenhaške prodavnice bili su podijeljeni.
- Mi bojkotujemo, ali ne znamo svu američku robu. Dakle, uglavnom su to dobro poznati brendovi. To je lični osjećaj… imamo utisak da nešto radimo, iako znam da u stvarnosti ne činimo mnogo - rekao je Morten Nilsen, penzionisani mornarički oficir.
- Volim Ameriku, volim da putujem po Americi. Ne mislim da bi trebalo da protestujemo na taj način - dodala je 63-godišnja penzionerka Šarlot Fuglsang.

Kriza oko Grenlanda podigla popularnost danskih mobilnih aplikacija za bojkot američke robe

Švedska i Danska nabaviće i snabdjeti Ukrajinu sistemima protivvazdušne odbrane vrijednim 245 miliona EUR, saopštili su danas ministri odbrane dvije zemlje.
&nbsp;Švedski ministar odbrane Pal Jonson rekao je da će Švedska finansirati kupovinu sistema protivvazdušne odbrane “tridon” sa 198 miliona EUR, dok će Danska doprinijeti sa oko 47 miliona EUR, prenosi Tanjug.
&nbsp;- Kupovina ne samo da podržava Ukrajinu na bojnom polju sa više vojne opreme, već i jača proizvodne kapacitete u Švedskoj- rekao je Jonson na zajedničkoj konferenciji za novinare u Geteborgu u Švedskoj sa danskim kolegom Troelsom Lundom Pulsenom.
&nbsp;Švedska i Danska pružaju kontinuiranu vojnu i humanitarnu pomoć Ukrajini od početka ruske invazije u februaru 2022. godine.

Švedska i Danska zajedno kupuju sisteme PVO za Ukrajinu vrijedne 245 miliona EUR

Rukometaši Danske i Njemačke igraće u finalu Evropskog prvenstva.
Danska je večeras u Herningu, u polufinalnom meču, savladala Island 31:28.
Zvanični svjetski i olimpijski šampion osigurao je deveto evropsko odličje, a protiv Njemačke igraće za treću titulu prvaka Evrope.
Njemačka je nastup u finalu izborila pobjedom protiv Hrvatske 31:28 i osigurala četvrto evropsko finale, a peto odličje na kontinentalnim šampionatima u istoriji.
Finalni meč, koji će ujedno biti i repriza olimpijskog turnira u Parizu, na programu je u nedjelju u 18 sati.
Za treće mjesto i bronzano odličje, u 15 sati i 15 minuta, igraće Hrvatska i Island.

Danska i Njemačka u finalu EP u rukometu

Predsjednik Francuske Emanuel Makron sastao se danas u Parizu sa premijerkom Danske Mete Frederiksen, a tim povodom obratio se i na grenlandskom jeziku.
Govoreći na grenlandskom, Makron je poručio da jedino Grenland može odlučivati o svojoj sudbini.
- Grenland nije na prodaju niti se može preuzeti. Grenlanđani će odlučivati o svojoj budućnosti - rekao je Makron.
U nastavku obraćanja, predsjednik Francuske govorio je i na danskom jeziku.
- Francuska će i dalje biti ujedinjena sa Kraljevinom Danskom - istakao je Makron.
Grenlandski lider Jens-Frederik Nilsen i danska premijerka Mete Frederiksen boravili su u Parizu na sastanku sa Makronom kako bi učvrstili podršku protiv nastojanja američkog predsjednika Donalda Trampa da preuzme arktičko ostrvo koje je vjekovima bilo dio danske teritorije.
Makron je kazao da Francuska dijeli stav da je neophodno ojačati odbranu na Arktiku.

1250x600

1084x550

Makron se obratio na grenlandskom jeziku: "Grenland nije na prodaju i ne može se uzeti"

Danska je odlučila da će njeni građani moći da se penzionišu sa 70 godina.
&nbsp;Svako ko je rođen poslije 31. decembra 1970. godine moći će da se penzioniše tek sa 70 godina. Danska je tako rekorder sa ovom starosnom granicom za penzionisanje.
&nbsp;U međuvremenu, radnici u drugim zemljama EU i dalje mogu da se penzionišu sa 60 godina.
&nbsp;Starosna granica za odlazak u penziju u Njemačkoj će se postepeno povećavati na 67 godina do 2031. godine. Samo nekoliko grupa moći će da se penzioniše prije 67. godine, prenosi B92.
&nbsp;Većina ljudi u Njemačkoj može se penzionisati prijevremeno samo sa smanjenom penzijom, najranije sa 63 godine.
&nbsp;Poređenje koje su napravili nemački mediji pokazuje da penzioni sistemi u Evropi nijesu ni blizu jedinstveni. Na primjer, neke zemlje imaju različite starosne granice za penzionisanje za muškarce i žene. Dužina vremena koje radnici moraju da uplaćuju u penzione fondove kako bi se kvalifikovali za penziju takođe znatno varira.

Danci u penziju sa 70 godina

Danske oružane snage imale su naređenje da pruže otpor neprijateljskoj invaziji. Danskim vojnicima na Grenlandu još prije sedam dana podijeljena je bojeva municija i bili su spremni na oružani odgovor na eventualnu američku invaziju, objavila je danska javna radiotelevizija (DR).
Sama činjenica da su danski vojnici stigli na Grenland sa bojevom municijom pokazuje da je vježba „Arctic Endurance“ zapravo bila konkretna i ozbiljna priprema za najgori mogući scenario – američki napad na dansku teritoriju. DR piše da se bojeva municija vojnicima dijeli isključivo u slučaju neprijateljske invazije ili državnog udara.
- Oružane snage moraju što prije ojačati sposobnost sprovođenja odbrambenog plana za Grenland - navodi se u naređenju na osnovu kojeg su vojni i civilni avioni prije nešto više od sedam dana počeli sistematski da prevoze vojnike i opremu iz Danske na Grenland.
- Danske oružane snage će još dugo sprovoditi vježbu Arctic Endurance na Arktiku i sjevernom Atlantiku zajedno sa saveznicima iz NATO-a. Aktivnosti na Grenlandu nastavak su pojačanog prisustva na Grenlandu, koje je započelo 2025. godine. Povećano prisustvo na Grenlandu posljedica je promijenjene bezbjednosno-političke situacije - navodi se na zvaničnoj internet stranici danskih oružanih snaga.

Misija na Grenlandu nije bila vježba: Danska se spremala da oružano odgovori na napad

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u Davosu je oštro kritikovao Evropu, optužujući evropske lidere da su u „režimu Grenlanda“, jer čekaju da američki predsjednik Donald Tramp preuzme vođstvo kada je riječ o Ukrajini i drugim geopolitičkim krizama, umjesto da sami djeluju.
Poziv ukrajinskog predsjednika na odlučniju akciju, upućen i nekim od ključnih saveznika Kijeva, zaokružio je sedmicu izuzetno intenzivne diplomatske drame na Svjetskom ekonomskom forumu u švajcarskom skijalištu.
Tokom foruma, evropski lideri su pokušavali da okončaju zastoj s Bijelom kućom oko Grenlanda, dok je više zapadnih lidera - predvođenih kanadskim premijerom Markom Karnijem - pozvalo na snažniji otpor Trampovim teritorijalnim ambicijama i političkoj nepredvidivosti.
Zelenski je u govoru zahtijevao jači pritisak na Kremlj, dok je Tramp u isto vrijeme poslao svog izaslanika Stiva Vitkofa u Moskvu na sastanak s Vladimirom Putinom, u najnovijem pokušaju da se unaprijede mirovni pregovori između dvije zemlje.
Uprkos ograničenoj i nepovezanoj podršci koju je Tramp pružao Ukrajini od stupanja na dužnost prije godinu dana, Zelenski se fokusirao prvenstveno na ulogu Evrope u sukobu, optužujući lidere kontinenta za samozadovoljstvo i nečinjenje.
- Prošle godine, upravo ovdje u Davosu, završio sam svoj govor riječima: ‘Evropa mora znati kako da se odbrani’“.Prošla je godina, a ništa se nije promijenilo - rekao je Zelenski.
Ocijenio je da je „Evropa je i dalje u režimu Grenlanda“.
- Možda će neko, negdje, nešto uraditi - naglasio je on.
Zelenski je u govoru aludirao na Trampove neobične zahtjeve da Sjedinjene Američke Države preuzmu Grenland, ali je uglavnom izbjegao direktnu kritiku američkog predsjednika, navodeći da su Evropljani ostali taoci sve nepredvidivije Bijele kuće.
Govor je održao u trenutku kada Ukrajina prolazi kroz tešku zimu, dok ruski napadi na civilnu infrastrukturu ostavljaju veliki dio Kijeva, kao i druge veće gradove, bez struje i grijanja.
Tokom godišnjeg okupljanja svjetskih lidera i finansijske elite, medijske pažnje i razgovori bili su dominantno usmjereni na Trampove zahtjeve za preuzimanje Grenlanda, a potom i na njegovu najavu „okvirnog budućeg sporazuma“ koji bi Sjedinjenim Državama omogućio pristup Grenlandu „zauvijek“.
- Svi su obratili pažnju na Grenland i jasno je da većina lidera ne zna šta da uradi povodom toga... Izgleda kao da svi samo čekaju da se Amerika ‘ohladi’ po tom pitanju, nadajući se da će tema nestati. Ali šta ako se to ne desi – šta onda? - naveo je on.
Pitao je čemu služi slanje 14 ili 40 vojnika na Grenland.
- Kakvu poruku to šalje Putinu? Kini? I, možda najvažnije, kakvu poruku šalje Danskoj? - naveo je on.
Tokom govora, sugerisao je da bi Ukrajina mogla pomoći u odbrani Evrope u slučaju ruske invazije na Grenland.
- Znamo što treba uraditi ako se ruski ratni brodovi približe Grenlandu. Ukrajina može pomoći i u tome. Mogu potonuti kod Grenlanda isto kao što tonu kod Krima - istakao je on.
Zelenski je rekao da bi Evropa trebalo da ima odlučniju i snažniju ulogu u ciljanju ruske „flote iz sjenke“ - naftnih tankera koji pomažu u finansiranju ruske ratne mašinerije - te da je i dalje previše lako Rusiji da zaobiđe sankcije i nastavi masovnu proizvodnju projektila i drugog naoružanja.
Prema njegovim riječima, prijetnje po Evropu imaju egzistencijalni karakter za NATO, te je Evropi potrebna „ujedinjena oružana sila“ sposobna da brani kontinent.
- Danas se Evropa oslanja isključivo na uvjerenje da će NATO reagovati ako dođe do opasnosti. Ali niko zapravo nije vidio savez u akciji. Ako Putin odluči da zauzme Litvaniju ili napadne Poljsku, ko će odgovoriti? Trenutno NATO postoji zahvaljujući vjerovanju da će Sjedinjene Američke Države djelovati… ali šta ako ne budu? - naveo je Zelenski.

Zelenski oštro kritikovao Evropu: Izađite iz „režima Grenland“ i zauzmite se za sebe

Danska premijerka Mete Frederiksen rekla je danas da njena zemlja ne može da pregovara o svom suverenitetu, poslije objave novog okvirnog sporazma NATO o arktičkoj bezbjednosti bez američke upotrebe sile za preuzimanje Grenlanda.
U saopštenju je ocijenika da je bezbjednost Arktika pitanje za cio NATO i da je "dobro i prirodno" da o tome razgovaraju američki predsjednik Donald Tramp i generalni sekretar NATO Mark Rute.
Frederiksen je kazala da se često čuje sa Ruteom i da je sa njim razgovarala i prije i posle njegovog jučerašnjeg sastanka sa Trampom u Davosu.
- Bezbjednost Arktika je pitanje za cio NATO. Prema tome dobro je i prirodno da se o tome takođe razgovara izmedju generalnog sekretara i predsjednik SAD. Kraljevina Danska dugo se zalagala da NATO poveća svoje angažovanje u Arktiku - piše u saopštenju, prenosi N1.
Premijerka je navela je da je danska vlada koordinisala napore sa vladom Grenlanda tokom celog procesa.
- NATO je u potpunosti upoznat sa stavom Kraljevine Danske. Možemo da razgovaramo o svim političkim pitanjima: bezbjednosti, investicijama, ekkonomiji. Ali ne možemo da razgovaramo o našem suverenitetu. Informisana sam da to nije bio slučaj - rekla je ona.

Frederiksen: Bezbjednost Arktika je pitanje za cio NATO

Danski ministar spoljnih poslova Lars Loke Rasmusen izjavio je danas da će Danska nastaviti saradnju sa SAD oko Grenlanda, ali da neće praviti kompromise u pogledu osnovnih principa oko teritorije, piše britanski list Gardijan.
- U godini 2026. ne trgujete ljudima, već između ljudi - izjavio je Rasmusen, i dodao da će Danska nastaviti diplomatske razgovore sa SAD, ali da nije spremna da pravi kompromis u vezi sa svojim osnovnim principima o teritoriji.
On je naveo da nije gledao govor predsjednika SAD Donalda Trampa u Davosu, već se samo informisao o najvažnijim stvarima.
Rasmusen kaže da je "samo po sebi pozitivno" to što se Tramp obavezao da neće koristiti silu zbog Grenlanda, i ojcenjuje da je američki predsjednik i dalje odlučan da preuzme kontrolu nad autonomnim ostrvom, koje je dio Kraljevine Danske.
Dodao je da Trampove ambicije i dalje ostavljaju otvorena pitanja s obzirom na članstvo Danske u savezu NATO, a samim tim i Grenlanda.
Danski ministar je odbacio Trampove kritike, rekavši da je Danska sačuvala Grenland od kineskog uticaja.

Danski ministar: Nastavljamo saradnju sa SAD oko Grenlanda, bez kompromisa u pogledu teritorije

Sinoć je za predsjednika Odbora Glavnog grada Pokreta narodnog povjerenja (PNP) izabran Dejan Mešter, diplomirani inženjer građevinarstva i rukovodilac regionalnog centra Pošte Crne Gore i aktivista nevladinog sektora.
Kao je saopšteno iz ove partije, sinoć je u Podgorici održana prva izborna konferencija Odbora Glavnog grada Pokreta narodnog povjerenja (PNP) Crne Gore, koja, kako su dodali, predstavlja snažan iskorak u daljem političkom i organizacionom jačanju Pokreta u glavnom gradu i na nivou države.
- Mešterov izbor potvrđuje jasnu opredijeljenost Pokreta ka odgovornom, stručnom i profesionalnom vođenju političkih procesa, u interesu građana Podgorice - navode u saopštenju.
Takođe, iz PNP su dodali da je izabrano i rukovodstvo Odbora, koje čine potpredsjednici profesor doktor srpskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Nikšiću Radoje Femić, učitelj i zamjenik direktora škole Milan Goranović, doktorant pravnih nauka Marko Asanović, diplomirana pravnica Milica Radenović.
Za koordinatorku Foruma žena izabrana je profesorica srpskog jezika i književnosti Anđela Labović, dok je za sekretara Odbora imenovan Stevan Ostojić.
Novoizabrani predsjednik Odbora Glavnog grada Pokret narodnog povjerenja Crne Gore, Dejan Mešter, obratio se prisutnima snažnom i jasnom političkom porukom, naglašavajući odgovornost, rad i služenje građanima kao temelj svog mandata.
- Večeras sam počastvovan dužnošću predsjednika Glavnog grada. Ovo nije titula, već obaveza. Obaveza da riječ važi, da odluke budu čiste i da politika ponovo služi građaninu, a ne obrnuto - poručio je Mešter.
On je istakao da ne dolazi sa praznim obećanjima, već sa jasnom namjerom da se radi ozbiljno, odgovorno i mjerljivo.
- Ne dolazim da obećavam – dolazim da radim. Grad se ne gradi parolama, već redom, radom i odgovornošću. Svako rješenje koje ponudimo mora se osjetiti u svakodnevnom životu ljudi – u uređenoj ulici, u službi koja radi, u instituciji koja poštuje čovjeka - naglasio je.
Lider Pokreta narodnog povjerenja Crne Gore, Dragoslav Šćekić, poručio je da Pokret bilježi snažan i stabilan rast širom Crne Gore, ističući da je riječ o političkoj organizaciji koja je, iako tek osnovana, već dokazala svoj ozbiljan potencijal i povjerenje građana.
- Pokret narodnog povjerenja danas ima jasan politički legitimitet. Kao novoosnovani pokret već imamo cenzus, u sedam opština imamo odbornike, a u šest opština činimo dio vlasti. To je najbolji dokaz da građani prepoznaju iskrenu, odgovornu i poštenu politiku - kazao je Šćekić.
On je naglasio da ovakvi rezultati nisu slučajni, već posljedica terenskog rada, jasnih stavova i politike koja se ne vodi iza zatvorenih vrata, već među ljudima i za ljude.
Šćekić je najavio i dalje širenje organizacione strukture Pokreta, ističući da će u narednim danima biti formirani odbori u Pljevljima, Bijelom Polju, Budvi i Andrijevici, čime će Pokret dodatno ojačati svoje prisustvo u svim ključnim regijama države.
- Naš cilj nije brzina radi statistike, već stabilan rast, zdrave organizacije i ljudi koji razumiju da politika mora imati obraz, riječ i odgovornost. Pokret narodnog povjerenja nastavlja da se širi jer Crnoj Gori treba nova politička snaga koja neće izdati povjerenje građana - zaključio je Šćekić.
Iz PNP ističu da izborom novog rukovodstva, Odbora Glavnog grada šalje jasnu političku poruku.
- Podgorica mora biti grad jednakih šansi, razvoja, poštovanja zakona i istinskog narodnog povjerenja. Odbor Glavnog grada će u narednom periodu snažno raditi na terenu, u direktnoj komunikaciji sa građanima, nudeći konkretna rješenja za nagomilane probleme i vraćajući politiku njenoj suštini – služenju javnom interesu - istakli su.
Pokret narodnog povjerenja Crne Gore, zaključuju, ostaje dosljedan principima odgovornosti, znanja i integriteta, uvjeren da Crna Gora može i mora bolje.

PNP formirao Odbor Glavnog grada: Dejan Mešter izabran za predsjednika

Crnogorski kantautor Stefan Vukotić gost je ove subote u astropsihološkom talk show programu Znak Podznak.
Emisiju možete pogledati večeras, u 22 sata, na E televiziji.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DYmBFPLfSsKM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

"Znak Podznak": Gost Stefan Vukotić

Ministarstvo odbrane i Vojska Crne Gore (VCG) obezbijediće stipendije, koje podrazumijevaju finansijsku podršku i radno mjesto u struci u okviru VCG, za deset studenata osnovnih studija.&nbsp;
Kako je saopšteno iz Ministarstva odbrane, pogodnosti stipendija predstavljene su studentima Elektrotehničkog, Prirodno-matematičkog, Pravnog, Medicinskog, Fakulteta političkih nauka, kao i Muzičke akademije.&nbsp;
Navodi se da stipendija, između ostalog, obuhvata finansijsku podršku od 400 do 650 eura i zagarantovano radno mjesto u struci u VCG nakon studija.
- Poseban akcenat stavljen je na uslove rada u VCG, mogućnosti stručnog usavršavanja u zemlji i inostranstvu, dodatne obuke i jasno definisan sistem karijernog napredovanja - kaže se u saopštenju.
Dodaje se da su studenti tokom prezentacije imali priliku da se upoznaju sa kriterijumima za prijavu, zdravstvenim uslovima i pravima i obavezama budućih stipendista.&nbsp;
- Predstavnici Ministarstva ukazali su na značaj uključivanja mladih, obrazovanih kadrova u sistem odbrane, ističući da su ovakvi susreti prilika za neposredan dijalog i razmjenu informacija sa studentima koji razmatraju profesionalnu karijeru u VCG - kaže se u saopštenju.
Dodaje se da je javni oglas otvoren do 23. marta 2026. godine.

Ministarstvo odbrane i VCG stipendiraće deset studenata

Bosanskohercegovački glumac Feđa Štukan pridružio se protestima u Sarajevu organizovanim povodom tramvajske nesreće u kojoj je poginuo Erdoan Morankić, teško je povrijeđena Ela Jovanović, a tri osobe su lakše povrijeđene.
Obukao je majicu s natpisom: „Smrt fašizmu, sloboda narodu“. Proteste su podržali i drugi kulturni radnici, među kojima su glumice Mona Muratović i Selma Alispahić.
Bosanskohercegovačka influenserka Hana Hadžiavdagić na protestima je nosila transparent na kojem je pisalo: „Vraćam konju glavu kad vi vratite pare“.
Demonstranti su se okupili ispred Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, a potom su se uputili prema zgradi Tužilaštva Kantona Sarajevo. Saobraćaj je blokiran. Prisutnima su se obratili organizatori, zamolivši okupljene da sa sobom ne nose alkohol, fantomke niti narkotička sredstva.
Protestima prisustvuju građani različitih generacija, a primjetan je i veliki broj djece koju su roditelji poveli sa sobom. Blokirana je raskrsnica na Skenderiji, a ulicom odjekuju povici: „Lopovi, lopovi“, „Svi za jednog, jedan za sve“...
Transparentima su prozvali i Tužilaštvo Kantona Sarajevo uz poruku: „Birate li pravdu ili saučesništvo“.

Tag: danska