<article>SvijetDesetine hiljada Kubanaca, među kojima i predsjednik Kube Migel Diaz-Kanel, danas su na trgu prekoputa Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Havani potestovale zbog "ubistva 32 kubanska vojnika" u Venecueli, zahtevajući da SAD oslobode njenog zarobljenog predsjednika Nikolasa Madura.Trideset dva vojnika Kube iz obezbjeđenja Madura su poginula tokom američkog upada u njegovu utvrđenu rezidenciju u Karakasu, odakle je otet i odveden u SAD da bi mu se sudilo zbog "narko-terorizma".Kremirena tijela vojnika su na Kubi svečano dočekana juče.Demonstracije na trgu kojeg nazivaju "Antiimperijalistička tribina" je organizovala Vlada, u vrijeme još jednom rastuće napetosti sa SAD.- Cijela zemlja se digla. To je snažan odgovor onima koji se usude da prijete miru i suverenitetu za koji smo se toliko teško borili - napisalo je Ministarstvo spoljnih poslova Kube na mreži Iks.Predsjednik SAD Donald Tramp je pozvao Kubu da "sklopi dogovor sa SAD prije ne što bude suviše kasno", ali nije rekao kakav bi to dogovor bio.Vašington drži Kubu pod sankcijama od 1962. godine zbog dolaska komunista na vlast tri godine ranije, a tokom Trampovog presjedništva sankcije su zaoštrene, čime je ugušena privreda Kube, što je cilj koji je Bijela kuća otvoreno priznala.Tramp je rekao da "Kuba neće više živjeti od venecuelanske nafte i novca", ali stručnjaci kažu da bi to, ako se desi, moglo da ima katastrofalne posljedice po nju.</article>

Svijet
Desetine hiljada Kubanaca, među kojima i predsjednik Kube Migel Diaz-Kanel, danas su na trgu prekoputa Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Havani potestovale zbog "ubistva 32 kubanska vojnika" u Venecueli, zahtevajući da SAD oslobode njenog zarobljenog predsjednika Nikolasa Madura.
Trideset dva vojnika Kube iz obezbjeđenja Madura su poginula tokom američkog upada u njegovu utvrđenu rezidenciju u Karakasu, odakle je otet i odveden u SAD da bi mu se sudilo zbog "narko-terorizma".
Kremirena tijela vojnika su na Kubi svečano dočekana juče.
Demonstracije na trgu kojeg nazivaju "Antiimperijalistička tribina" je organizovala Vlada, u vrijeme još jednom rastuće napetosti sa SAD.
- Cijela zemlja se digla. To je snažan odgovor onima koji se usude da prijete miru i suverenitetu za koji smo se toliko teško borili - napisalo je Ministarstvo spoljnih poslova Kube na mreži Iks.
Predsjednik SAD Donald Tramp je pozvao Kubu da "sklopi dogovor sa SAD prije ne što bude suviše kasno", ali nije rekao kakav bi to dogovor bio.
Vašington drži Kubu pod sankcijama od 1962. godine zbog dolaska komunista na vlast tri godine ranije, a tokom Trampovog presjedništva sankcije su zaoštrene, čime je ugušena privreda Kube, što je cilj koji je Bijela kuća otvoreno priznala.
Tramp je rekao da "Kuba neće više živjeti od venecuelanske nafte i novca", ali stručnjaci kažu da bi to, ako se desi, moglo da ima katastrofalne posljedice po nju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kuba

Venecuela

Svijet

Demonstracije na Kubi zbog napada SAD na Venecuelu, traže oslobađanje Madura

Oslobađanje evropskih državljana iz zatvora u Venecueli predstavlja pozitivan korak i olakšanje za njihove porodice, saopštila je danas šefica evropske diplomatije Kaja Kalas.
Ona je na svom nalogu na mreži X navela da je razgovarala sa oslobođenim državljanima zemalja članica Evropske unije.
- Puštanja su rezultat uporne diplomatije EU u bliskoj saradnju sa zemljama članicama. Posebno zahvaljujem amabasadi EU u Venecueli i Diplomatskom servisu EU - napisala je ona.
Kalas je istakla da ujedinjena Evropa i dalje snažno podržava svoje građane i ljudska prava.
Prema podacima UN, Venecuela je do sada oslobodila 50 od 800 političkih zatvorenika koji se i dalje drže u zatvorima u toj zemlji.
Gardijan je prethodno prenio da Venecuela i dalje drži oko 1.000 političkih zatvorenika.

Kalas: Oslobađanje političkih zatvorenika iz EU u Venecueli je pozitivan korak

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da, prema ukrajinskim obavještajnim podacima, Rusija sprema nove masovne udare na tu zemlju.
- Imamo informacije od obavještajnih službi da se Rusi spremaju za nove masovne udare. Iskreno razgovaramo sa partnerima i o raketama i o sistemima protivvazdušne odbrane koji su nam toliko potrebni. Snabdijevanje nije dovoljno. Trudimo se da ubrzamo, i važno je da nas partneri čuju - rekao je Zelenski u video-obraćanju, prenosi Ukrinform.
On je kazao da vlada sarađuje sa energetskim kompanijama i partnerima kako bi imala više opreme i više rezervi.
Vrhovni komandant Oružanih snaga Ukrajine Aleksandar Sirski izjavio je da su tokom decembra 2025. godine, i od početka januara, ruske snage izvršile šest masovnih raketnih i bespilotnih napada na teritoriju Ukrajine, prenosi Tanjug.

Zelenski upozorava: Rusija sprema nove masovne udare na Ukrajinu

Nova globalna arhitektura međunarodnih odnosa polako se oblikuje, a u tom kontekstu politika sa pozicije sile sve više dobija na značaju, kazao je u informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, vojni analitičar Marinko Ogorec, dodajući da u regionu postoje zemlje s različitim imperijalnim ambicijama gdje će koncentracija vojne moći biti ključni način odvraćanja.
Ogorec kaže da je situacija u Iranu vrlo neizvjesna, da je veoma malo informacija koje dolaze iz te zemlje, jer su iskopčane svi informatički i informativni sistemi koji su bili dostupni. 
Smatra da su sve opcije moguće jer se režim u Iranu pokazao kao vrlo žilav i fanatičan. Već nekoliko puta je uspješno prevazišao slične, ali ne ovako, kako kaže, dramatične situacije. 
- Postoji velika vjerovatnoća da iranski režim može preživjeti i ovu situaciju. S druge strane, i sam sistem je dosta destabilizovan i postoji mogućnost da bi došlo i do urušavanja samog sistema. Mogao bi se dogoditi i građanski rat koji bi bio najgora moguća opcija - rekao je Ogorec. 
On je istakao o da Sjedinjene Američke Države imaju vojno operativne mogućnosti da napadnu Iran, a velika je nepoznanica, navodi on, šta bi se tada dogodilo.
- Vidimo da je već sada situacija destabilizovana, cijeli prostor Bliskog istoka je dosta pogođen cijelom ovom situacijom. Da li bi situacija dodatno eskalirala - vjerovatno da, a na koji način, kako, šta bi se dogodilo, da li bi Iran reagovao udarom na američke vojne baze na Bliskom istoku u susjednim zemljama, da li bi odgovorio raketnim udarom na Izrael - to su sad sve hipotetičke pretpostavke. Svakako da bi došlo do ozbiljne eskalacije - istakao je Ogorec.
On vjeruje da vlasti u Moskvi i Pekingu redefinišu svoje međunarodno političke odnose i pozicije na globalnoj sceni, na šta se može gledati kao na stvaranje, kako kaže, određenih interesnih sfera.
- Možemo reći da su u pitanju strateški interesi tih dviju velikih sila, sasvim drugačije nego što bi im ovakva situacija inače mogla biti od koristi - naglasio je Ogorec.
On ističe da je došlo do promjene međunarodnog poretka, zbog čega smatra da je Konferencija na Jalti (Krimska konferencija iz februara 1945.) i sve što je uspostavljeno nakon Drugog svjetskog rata - prošlo svršeno vrijeme.
- Konferencija na Jalti je završena međunarodna storija. Počinje se formirati nova globalna međunarodna zajednica, počinje se formirati nova arhitektura međunarodnih odnosa i u tom kontekstu politika sa pozicije sile, nažalost igra sve značajniju ulogu - istakao je Ogorec. 
Ukazuje na potrebu redefinisanja strateških interesa, naročito kod malih zemalja. U drugom koraku, cijeni on, moraju početi razmišljati, o mogućim strateškim savezništvima i na koji način se mogu zaštiti i opstati u tim okolnostima. 
- Male države i njihove vodeće strukture moraju i te kako razmišljati svojom glavom šta i kako dalje. S druge strane, na prostoru jugoistočne Evrope vidimo da postoje određene tenzije, apetiti pojedinih zemalja koje imaju još uvijek manje ili više imperijalne ambicije. To se isto tako treba redefinisati u nekom novom kontekstu, novom segmentu. Mislim da će tu određena koncentracija vojne sile biti faktor odvraćanja. Nažalost, na to se moramo pripremiti - zaključio je Ogorec.

Ogorec: Polako se oblikuje nova globalna arhitektura međunarodnih odnosa

U blizini Grenlanda nema kineskih ili ruskih vojnih brodova, saopštio je šef Zajedničke arktičke komande danske vojske Soren Andersen.
- Ne vidjimo nikakve ruske ili kineske brodove oko Grenlanda. Postoje kineski i ruski brodovi u Sjevernom ledenom okeanu, ali ne blizu Grenlanda - rekao je on, prenosi Rojters.
On je rekao da je uputio poziv Sjedinjenim Američkim Državama da se pridruže vojnim vježbama planiranim na Grenlandu.
- Danas smo imali sastanak sa mnogo partnera iz NATO-a, uključujući SAD, i pozvali smo ih da učestvuju u ovoj vježbi - rekao je on, a na pitanje novinara da li će se SAD pridružiti, rekao je: "Ne znam".
Danska Zajednička arktička komanda sprovodi suverenitet i vrši nadzor, inspekciju ribarstva i potragu i spasavanje širom Grenlanda i Farskih Ostrva, koristeći patrolne brodove, avione, helikoptere i satelitsko praćenje.
Odgovarajući na kritike američkog predsjednika Donalda Trampa da Danska čini premalo da odbrani Grenland, Kopenhagen je prošle godine najavio arktički odbrambeni paket od 42 milijare danskih kruna, odnosno od oko 6,54 milijarde dolara.
Tramp je prethodno izjavio da je Grenland od vitalnog značaja za bezbjednost Sjedinjenih Američkih Država i da nije isključio upotrebu sile kako preuzeo kontrolu nad tim ostrvom.

Demonstracije na Kubi zbog napada SAD na Venecuelu, traže oslobađanje Madura

Tagovi

Kalas: Oslobađanje političkih zatvorenika iz EU u Venecueli je pozitivan korak

Zelenski upozorava: Rusija sprema nove masovne udare na Ukrajinu

Ogorec: Polako se oblikuje nova globalna arhitektura međunarodnih odnosa

Tramp ne mora da brine: U blizini Grenlanda nema kineskih ili ruskih vojnih brodova

PRATITE TVe UŽIVO