Svijet
Desetine hiljada Kubanaca, među kojima i predsjednik Kube Migel Diaz-Kanel, danas su na trgu prekoputa Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Havani potestovale zbog "ubistva 32 kubanska vojnika" u Venecueli, zahtevajući da SAD oslobode njenog zarobljenog predsjednika Nikolasa Madura.
Trideset dva vojnika Kube iz obezbjeđenja Madura su poginula tokom američkog upada u njegovu utvrđenu rezidenciju u Karakasu, odakle je otet i odveden u SAD da bi mu se sudilo zbog "narko-terorizma".
Kremirena tijela vojnika su na Kubi svečano dočekana juče.
Demonstracije na trgu kojeg nazivaju "Antiimperijalistička tribina" je organizovala Vlada, u vrijeme još jednom rastuće napetosti sa SAD.
- Cijela zemlja se digla. To je snažan odgovor onima koji se usude da prijete miru i suverenitetu za koji smo se toliko teško borili - napisalo je Ministarstvo spoljnih poslova Kube na mreži Iks.
Predsjednik SAD Donald Tramp je pozvao Kubu da "sklopi dogovor sa SAD prije ne što bude suviše kasno", ali nije rekao kakav bi to dogovor bio.
Vašington drži Kubu pod sankcijama od 1962. godine zbog dolaska komunista na vlast tri godine ranije, a tokom Trampovog presjedništva sankcije su zaoštrene, čime je ugušena privreda Kube, što je cilj koji je Bijela kuća otvoreno priznala.
Tramp je rekao da "Kuba neće više živjeti od venecuelanske nafte i novca", ali stručnjaci kažu da bi to, ako se desi, moglo da ima katastrofalne posljedice po nju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Demonstracije na Kubi zbog napada SAD na Venecuelu, traže oslobađanje Madura

SAD nema moralno pravo da upire prstom na Kubu - poručio je predsjednik Kube Miguel Diaz-Kanel nakon što je Bijela kuća uputila prijetnje toj zemlji i poručila kako bi vrlo lako moglo doći do napada kao što se dogodio u Venecueli.
On je na društvenoj mreži Iks (X) direktno odgovorio američkom predsjedniku Donaldu Trampu.
- Oni koji sve pretvaraju u biznis, čak i ljudske živote, nemaju moralni autoritet da upiru prstom u Kubu ni u čemu, apsolutno ni u čemu. Oni koji danas histerično iscrpljuju svoj bijes protiv naše nacije, to čine toliko bijesni zbog suverene odluke ovog naroda da izabere svoj politički model - naveo je predsjednik Kube.
Rekao je i to kako je trenutna situacija na Kubi direktna posljedica američke politike.
- Oni koji krive revoluciju za teške ekonomske teškoće koje trpimo trebali bi se stidjeti što šute. Jer znaju i priznaju da su te teškoće rezultat drakonskih mjera ekstremnog gušenja koje su nam SAD nametale šest decenija i koje sada prijete da nadmaše - ističe Kanel.
Na kraju, predsjednik Kube rekao je da su spremni na sve scenarije.
- Kuba je slobodna, nezavisna i suverena nacija. Niko nam ne diktira šta da radimo. Kuba ne napada. Sjedinjene Američke Države je napadaju već 66 godina. Kuba ne prijeti, ona se priprema, spremna je da brani domovinu do posljednje kapi krvi - poručio je Kanel.

Predsjednik Kube odbrusio Trampu: Nemate moralno pravo da upirete prstom

Američki predsjednik Donald Tramp sugerisao je danas Kubi da sklopi dogovor sa Sjedinjenim Državama, upozorivši da ta ostrvska država u suprotnom neće više dobijati naftu ili novac.
- Neće više nafta ili novac dolaziti u Kubu - nula! Snažno sugerišem da sklope dogovor prije nego što bude suviše kasno - poručio je Tramp na svojoj društvenoj mreži Truth Social, javlja <a href="https://www.reuters.com/world/americas/trump-suggests-cuba-should-strike-deal-with-us-2026-01-11/" target="_blank">Rojters</a>.
Prema navodima Trampa, Kuba je godinama živjela na "velikim količinama nafte i novca od Venecuele".

Tramp zaprijetio Kubi: Bez dogovora sa SAD nema više ni nafte, ni novca

U Kubi su u ponedjeljak zastave još prije zore bile spuštene na pola koplja, u znak žalosti zbog smrti 32 pripadnika bezbjednosnih snaga za koje se kaže da su ubijeni u američkom vikend napadu u Venecueli, najbližem savezniku ove ostrvske države, izvijestila je agencija AP.
&nbsp;Dvije vlade su bile toliko bliske da su kubanski vojnici i agenti bezbjednosnih službi često bili telohranitelji venecuelanskog predsjednika, a venecuelanska nafta je godinama održavala ekonomski posrnulo kubansko ostrvo u teškoj situaciji.
Kubanske vlasti su tokom vikenda saopštile da su 32 pripadnika bezbjednosnih snaga poginuli u iznenadnom američkom napadu, ali nisu iznijeli detalje. Trampova administracija je otvoreno upozorila da će svrgavanje Madura pomoći u ostvarivanju još jednog višedecenijskog cilja: zadavanju konačnog udarca kubanskoj vladi.
Odvajanje Kube od Venecuele moglo bi imati katastrofalne posljedice po njene lidere, koji su u subotu pozvali međunarodnu zajednicu da se suprotstavi državnom terorizmu SAD.
U subotu je Tramp rekao da će bolesna kubanska ekonomija biti dodatno pogođena Madurovim svrgavanjem. „Idu dolje“ (propadaju), rekao je Tramp o Kubi. Mnogi posmatrači kažu da je Kuba, ostrvo sa oko 10 miliona stanovnika, imala izuzetan uticaj na Venecuelu, naciju bogatu naftom sa tri puta više stanovnika.
Istovremeno, Kubance već dugo muče stalne nestašice struje i osnovnih namirnica. A nakon napada na Venecuelu, probudili su se sa nekada nezamislivom mogućnošću još mračnije budućnosti, zaključuje AP.

U Kubi zastave na pola koplja zbog smrti 32 specijalca u Venecueli

Kineski državljanin optužen za trgovinu fentanilom prebačen je iz Kube u SAD, saopštila je jutros meksička Vlada koja je organizovala njegov transfer.
Ži Dong Žang, poznat kao "Brat Vang", pobjegao je iz kućnog pritvora u Meksiku u julu. Sada je u rukama američkih vlasti, navele su meksičke vlasti.
Tražen je po nalogu za hapšenje koji je izdao američki savezni sudija u Atlanti prošlog jula zbog pranja novca.
"Brat Vang" je optužen da je snabdijevao kartele Sinaloa i Halisko Nueva Generasion, koje Vašington smatra glavnim krivcima za trgovinu fentanilom na svoju teritoriju i koje je u februaru proglasio "stranim terorističkim organizacijama".
Ži Dong Žang je uhapšen u Meksiku u oktobru 2024. godine, gdje je trebalo da bude izručen na zahtjev američkih vlasti. Nakon što je bio zadržan u zatvoru u Meksiko Sitiju, sudija mu je nekoliko mjeseci kasnije odobrio kućni pritvor, a on je pobjegao prošlog jula.
Taj kineski državljanin se smatra odgovornim za "uspostavljanje veza sa drugim kartelima za transfer fentanila iz Kine u Centralnu Ameriku, Južnu Ameriku, Evropu i SAD", saopštile su ranije meksičke vlasti.
Pod pritiskom američkog predsednika Donalda Trampa da obuzda trgovinu fentanilom, koja je ubila hiljade ljudi u SAD, Meksiko je pojačao svoje operacije protiv droge.
Američka agencija za borbu protiv droge tvrdi da su meksički karteli "u centru" krize sintetičkih droga u SAD.
Vašington optužuje Kinu za izvoz hemikalija koje se koriste za proizvodnju fentanila koji se prodaje u SAD.

Kineski državljanin izručen iz Kube u SAD zbog trgovine drogom

Američki državni sekretar Marko Rubio pozvao je danas vlasti Kube da puste 700 političkih zatvorenika.
- Pozivamo na momentalno puštanje više od 700 nepravedno pritvorenih političkih zatvorenika i pozivamo međunarodnu zajednicu da nam se pridruži u pozivu kubanskom režimu na odgovornost za zlostavljanja i štetan uticaj u regiji- saopštio je Rubio.
On je izrazio zadovoljstvo zbog dolaska kubanskog disidenta Hose Danijela Ferera u Majami.
- Drago nam je što je Ferer sad slobodan od represije režima... Nakon godina zlostavljanja, mučenja i prijetnji smrću na Kubi- piše u Rubiovom saopštenju.

SAD pozvale Kubu da pusti 700 političkih zatvorenika

Struja u cijeloj Kubi nestala je danas, četvrti put u manje od godinu, nakon potpunog prekida elektroenergetskog sistema, saopštile su vlasti.
- Došlo je do potpunog prekida elektroenergetskog sistema - saopštila su ministarstvo energetike i nacionalni sindikat električne energije.&nbsp;
Operater mreže je saopštio da je do ispada došlo u devet sati i 14 minuta, prenosi Rojters.
Iz ministarstava su kazali da se uzroci istražuju i da je proces obnove mreže već započeo.
&nbsp;Prije današnjeg pada mreže, u kojem je deset miliona stanovnika ostalo bez struje, mnogi širom ostrva već su svakodnevno imali nestanke struje u trajanju od 16 ili više sati.

Cijela Kuba bez struje

Istorija svjetskog boksa se piše u Varaderu. Nakon više od šest decenija, profesionalni boks se vraća na Kubu, a crnogorski borac Dilan Prašović i domaći bokser, jedan od najboljih u istoriji ove zemlje, Hulio Cezar La Kruz biće dio tog istorijskog trenutka. Oni će se u glavnoj borbi spektakla boriti u eliminacionom meču za WBA titulu u bridžer kategoriji.
Posljednji profesionalni bokserski meč na Kubi održan je, kako se navodi u saopštenju, 27. oktobra 1961. godine u Palati sportova u Havani, kada je nokautirao Hulia Karerasa u petoj rundi. Nakon toga, profesionalni boks je bio zabranjen čak 64 godina.
- Borba na Kubi protiv Hulija Cezara La Kruza, uz legendarne Teofila Stivensona i najboljeg boksera ove zemlje sa ogromnom bokserskom tradicijom Felika Savona, za mene predstavlja više od običnog sportskog izazova. To je šansa da postanem dio istorije. Ovaj meč simbolizuje povratak profesionalnog boksa na Kubu nakon više od šest decenija, što meni kao dijelu ovog spektakla i bokseru koji dolazi iz jedne male, ali sportske zemlje veoma imponuje i čini izuzetno srećnim i ponosnim - rekao je na konferenciji za novinare Prašović.&nbsp;
Ovo je, kako ističe, najveći izazov u njegovoj karijeri.&nbsp;
- Prihvatio sam borbu sa ovakvim rivalom jer ne mogu ništa da izgubim, ali mogu mnogo da dobijem. Ovaj meč može bukvalno preko noći da mi promijeni život. Svjestan sam kvaliteta i snage rivala, ali sam spreman i motivisan da se na najvećoj svjetskoj sceni predstavim u najljepšem svijetlu. Iako smo čak 24 sata putovali do Kube, dobro se osjećam, doveo sam kilažu na potrebnih 101 kilogram, tako da ću dati sve od sebe u ringu, a da li će to biti dovoljno za pobjedu ostaje da se vidi - rekao je Prašović.
Njegov protivnik La Kruz je kubanski heroj - dvostruki olimpijski i petostruki svjetski šampion.
- Srećan sam što sam dio ovog događaja, koji predstavlja prekretnicu za moju zemlju i kubanski sport, jer od sada domaći bokseri mogu da se takmiče profesionalno na sopstvenom tlu, a istovremeno i da naša publika uživo prati vrhunske bokserske mečeve - kazao je La Kruz.&nbsp;
Očekuje ga, kako navodi, izuzetno težak i ozbiljan protivnik, veoma kvalitetan i opasan borac.&nbsp;
- Sigurno ga neću potcijeniti, pokušaću da nametnem svoj stil borbe i vjerujem da ću obradovati domaću publiku i na neki način ući u istoriju kubanskog boksa - istakao je La Kruz.
Najzaslužniji što je Dilan došao u situaciju da se bori sa La Kruzom je njegov menadžer Todor Zečević, koji je istakao da je ovaj meč za njegovog pulena prilika da se dokaže na globalnoj sceni.
- Dilan je na pragu da postane istorijski borac i možda upiše svoje ime u anale svjetskog boksa. On je došao na Kubu sa jasnom namjerom - da prekine niz pobjeda jednog od najtehničkijih boksera savremenog doba. La Kruz je poznat po gotovo baletskom kretanju po ringu, refleksima i hladnokrvnosti. Svjesni smo značaja meča i uloga, koji je ogroman, jer će pobjednik biti jedan korak bliže WBA tituli u bridžer kategoriji - rekao je Zečević.

Crnogorski bokser se na Kubi takmiči u eliminacionom meču za WBA titulu: Istorijska šansa Dilana Prašovića

Američki državni sekretar Marko Rubio u utorak je kritikovao autoritarne ljevičarske režime na Kubi, Nikaragvi i Venecueli, optužujući ih da su "neprijatelji čovječanstva" i da izazivaju regionalnu migracionu krizu.
Rubio boravi na Kostariki, trećoj stanici posjete Latinskoj Americi, svoje prve inostrane turneje kao šef američke diplomatije, s fokusom na zaustavljanje migracije u Sjedinjene Države.
- Ta tri režima koja postoje u Nikaragvi, Venecueli i na Kubi su neprijatelji čovječanstva i oni su stvorili migracionu krizu. Da nije bilo ova tri režima, ne bi bilo migrantske krize na (zapadnoj) hemisferi - rekao je Rubio novinarima u Kostariki.
- Napravila su ga zato što su to zemlje čiji sistemi ne funkcionišu - rekao je na španskom Rubio, sin kubanskih imigranata.
On je posebno kritikovao Nikaragvu, čiji je parlament nedavno odobrio ustavni amandman dajući predsjedniku Danijelu Ortegi, nekadašnjem gerilcu, i njegovoj supruzi Rosario Muriljo kontrolu nad svim državnim ovlašćenjima.
- U slučaju Nikaragve, ona je pretvorena u porodičnu dinastiju s kopredsjedništvom gdje su u suštini pokušali da eliminišu Katoličku crkvu i vjersku zajednicu, a svako ko pokuša da preuzme vlast od tog režima biva kažnjen - rekao je Rubio.
- Vidjeli smo hiljade i hiljade Nikaragvaca koji bježe iz tog sistema iz istog razloga zašto ljudi napuštaju Kubu ili Venecuelu - dodao je on.
Kubanski predsjednik Migel Dijaz-Kanel je među prvim regionalnim liderima koji su reagovali na izjavu državnog sekretara SAD.
On je na mreži Iks (X) rekao da je izjava Rubija dokaz "besramnosti" američkih političara i za odliv migranata iz svoje zemlje okrivio američki trgovinski embargo Kubi koji traje više od šest decenija.
- Dokazano je da je migracioni egzodus na Kubi proporcionalan pooštravanju blokade, čime se naš narod lišava osnovnih stvari - napisao je Dijaz-Kanel.
- Čovječanstvo je ugroženo vašim neofašizmom - dodao je on.
Rubio je u utorak otišao iz Kostarike u Gvatemalu, pošto je već posjetio Panamu i Salvador.
Lider Salvadora Najib Bukele ponudio je da osuđenike iz američkih zatvora smjesti u mega-zatvor za članove bande otvoren prije dvije godine na ivici džungle.
Rubio mu se zahvalio na ponudi i rekao da je Bukele takođe spreman da prihvati deportovane članove bandi iz drugih zemalja Latinske Amerike, uključujući Venecuelu.
On je rekao da će administracija Donalda Trampa morati da procijeni da može da prihvati ponudu Salvadora za smještaj američkih osuđenika.
On je rekao da je to "nevjerovatna ponuda, bez presedana".
- Očigledno je da ćemo to morati da proučimo sa naše strane; očigledno je da su tu uključena pravna pitanja. Imamo ustav, imamo svakakve stvari, ali to je veoma velikodušna ponuda - rekao je on.

Rubio optužio Kubu, Nikaragvu i Venecuelu za migracionu krizu

Zemljotres jačine 5,9 stepeni Rihterove skale pogodio je Kubu, saopštio je Evropsko-mediteranski seizmološki centar (EMSC).
Zemljotres je bio na dubini od 25 km (15,53 milje), saopštio je EMSC.
Još nema podataka o šteti, prenosi Al Arabija.

Jak zemljotres pogodio Kubu

Najviši američki izaslanici koji su se danas sastali sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom, pozvali su njegovu vladu da pređe na drugu fazu mirovnog plana za prekid vatre u Gazi, saopštio je kabinet izraelskog premijera.
U saopštenju se navodi da se Netanjahu danas sastao sa izaslanikom američkog predsjednika Donalda Trampa, Stivom Vitkofom i savjetnikom Bijele kuće Džaredom Kušnerom, ali nijesu dati detalji razgovora, prenosi AP.
Sjedinjene Američke Države žele da počne druga faza mirovnog sporazuma, koji je postignut u oktobru prošle godine na predlog američkog predsjednika Donalda Trampa, između Izraela i palestinskog militantnog pokreta Hamas.
Ipak se Netanjahu suočava sa pritiskom da sačeka dok Hamas vrati ostatke tijela poslednjih &nbsp;talaca koje još drži u Gazi.

Američki izaslanici pozvali Netanjahua da pređe na drugu fazu prekida vatre u Gazi

Njemačka policija uhapsila je na aerodromu u Berlinu pripadnika terorističke organizacije Hamas koji se sumnjiči da je pripremao napade na jevrejske objekte u Njemačkoj, saopštilo je u subotu državno tužilaštvo u Karlsrueu.
- Državno tužilaštvo je u petak uveče naložilo hapšenje 36-godišnjeg Muhamada S. nakon povratka iz Bejruta. Njemu se pripisuje članstvo u terorističkoj organizaciji Hamas i priprema terorističkih napada na jevrejske objekte u Njemačkoj - saopštilo je Glavno državno tužilaštvo u Karlsrueu, prenose agencije.
Kako se dalje navodi, Muhamad S. je u avgustu, u dogovoru s drugim članom Hamasa koji je već uhapšen, dogovarao napade na jevrejske objekte i u tu svrhu je nabavio 300 komada bojeve municije.
Policija je još prošle godine uhapsila nekoliko pripadnika iste grupe, između ostalog i u Londonu, pod optužbom da su pripremali napade na jevrejske objekte u Njemačkoj i Evropi.
U Njemačkoj je od napada Hamasa na Izrael 2023. i rata u Gazi koji je uslijedio, povećan broj napada na pripadnike jevrejske zajednice.
Situacija je posebno napeta u Berlinu gdje živi veliki broj arapskih Palestinaca. Prema informaciji Organizacije za borbu protiv antisemitizma, u Berlinu se dnevno bilježi sedam napada sa antisemitskom pozadinom.

Na aerodromu u Berlinu uhapšen pripadnik Hamasa

Albanija je tokom prošle godine uvezla više od 374 hiljada tona žitarica, a vodeći izvoznik bila je Srbija.
Količina uvezenih žitarica tokom prošle godine uvećana je za gotovo 40 hiljada tona u odnosu na 2024, i to kao posljedica nedovoljne domaće proizvodnje, prenosi Tanjug.&nbsp;
"Imamo reforme, ali ne i konkretne mjere. Ne postoji finansiranje poljoprivrede. Naša država je podbacila u pogledu subvencija, zbog čega smo u ovakvom stanju - ne proizvodimo, već uvozimo", rekao je stručnjak iz oblasti poljoprivrede Zef Gjeta, javlja albanski A2 CNN.&nbsp;
Prema navodima tog medija, promjene u geografiji spoljne trgovine i smanjenje troškova transporta uticali su da cijena uvezenih žitarica bude niža.&nbsp;
Žitarice sada uglavnom stižu iz Srbije, a ranije su stizale iz Rusije i Rumunije. &nbsp;
"Svuda u svijetu proizvodnja pšenice se subvencioniše. U Srbiji, Kanadi, Francuskoj i drugim zemljama proizvodnja pšenice je subvencionisana. Poljoprivrednik ne može sam da preuzme cio proces", rekao je menadžer u mlinarskoj kompaniji Andi Hadžijmeri.&nbsp;
Albanija ima oko 875 hiljada hektara zemljišta, uključujući oranice, bašte, livade, travnjake, pašnjake i močvare.&nbsp;
Od toga se površina koja sadrži humus i mineralne materije, odnosno poljoprivredno zemljište, procenjuje na gotovo 700 hiljada hektara.&nbsp;
Međutim, iz godine u godinu, površina zasejana pšenicom, kukuruzom, ovsom, ječmom i drugim poljoprivrednim kulturama se smanjuje, dok se površina zapuštenog zemljišta povećava.

Albanija povećava uvoz žitarica

Velika zimska oluja će u narednim danima proširiti obilne snježne padavine i razoran led na veliki dio Sjedinjenih Američkih Država. Veoma niske temperature će samo pogoršati oluju i povećati njenu opasnost, piše CNN.
Očekuje se da će se doseg oluje protezati stotinama kilometara, donoseći višestruke vremenske opasnosti različitim regijama dok se bude razvijala od petka ove sedmice do početka sljedeće sedmice.
Današnja prividna temperatura u Dalasu, koja uzima u obzir vjetar kako bi se odredio "osjećaj" napolju, mogla bi biti 40 stepeni hladnija nego u četvrtak.
Ukupne sniježne padavine od 15 do 30 cm moguće su na širokom području zemlje, od južnih ravnica preko doline Ohio do srednjeg Atlantika i sjeveroistoka, s lokalnim ukupnim padavinama većim od 30 cm.
Nekoliko velikih gradova nalazi se unutar predviđenog snježnog pojasa, a snježne padavine povremeno bi mogle padati brzinom od 2,5 cm ili više na sat.
Hladnoća koja prati oluju vjerovatno će pojačati njene efekte, ubrzavajući nakupljanje snijega i leda na putevima, komplikujući napore čišćenja i izazivajući zabrinutost kod stanovnika koji bi mogli ostati bez grijanja ako nestane struje.
Na mjestima sa značajnim nakupljanjem snijega i leda, problemi sa putovanjem i nestanci struje mogli bi se produžiti do početka sljedeće sedmice.
Najmanje 14 saveznih država i Distrikt Kolumbija proglasili su vanredno stanje zbog olujnog vremena od petka ujutro, a glavne američke avionske kompanije upozorile su putnike na moguće nagle promjene te otkazivanja letova.
Vladina upozorenja i preporuke zbog zimskih oluja, poledice i ekstremne hladnoće objavljeni su od južnog dijela Stjenjaka na istoku do srednjoatlantske obale i Nove Engleske, obuhvaćajući više od 200 miliona Amerikanaca.
Zbog ovih prognoza CNN piše da bi u SAD mogla doći istorijska zimska oluja u narednim danima.

Tag: kuba