Istorija svjetskog boksa se piše u Varaderu. Nakon više od šest decenija, profesionalni boks se vraća na Kubu, a crnogorski borac Dilan Prašović i domaći bokser, jedan od najboljih u istoriji ove zemlje, Hulio Cezar La Kruz biće dio tog istorijskog trenutka. Oni će se u glavnoj borbi spektakla boriti u eliminacionom meču za WBA titulu u bridžer kategoriji.
Posljednji profesionalni bokserski meč na Kubi održan je, kako se navodi u saopštenju, 27. oktobra 1961. godine u Palati sportova u Havani, kada je nokautirao Hulia Karerasa u petoj rundi. Nakon toga, profesionalni boks je bio zabranjen čak 64 godina.
- Borba na Kubi protiv Hulija Cezara La Kruza, uz legendarne Teofila Stivensona i najboljeg boksera ove zemlje sa ogromnom bokserskom tradicijom Felika Savona, za mene predstavlja više od običnog sportskog izazova. To je šansa da postanem dio istorije. Ovaj meč simbolizuje povratak profesionalnog boksa na Kubu nakon više od šest decenija, što meni kao dijelu ovog spektakla i bokseru koji dolazi iz jedne male, ali sportske zemlje veoma imponuje i čini izuzetno srećnim i ponosnim - rekao je na konferenciji za novinare Prašović.&nbsp;
Ovo je, kako ističe, najveći izazov u njegovoj karijeri.&nbsp;
- Prihvatio sam borbu sa ovakvim rivalom jer ne mogu ništa da izgubim, ali mogu mnogo da dobijem. Ovaj meč može bukvalno preko noći da mi promijeni život. Svjestan sam kvaliteta i snage rivala, ali sam spreman i motivisan da se na najvećoj svjetskoj sceni predstavim u najljepšem svijetlu. Iako smo čak 24 sata putovali do Kube, dobro se osjećam, doveo sam kilažu na potrebnih 101 kilogram, tako da ću dati sve od sebe u ringu, a da li će to biti dovoljno za pobjedu ostaje da se vidi - rekao je Prašović.
Njegov protivnik La Kruz je kubanski heroj - dvostruki olimpijski i petostruki svjetski šampion.
- Srećan sam što sam dio ovog događaja, koji predstavlja prekretnicu za moju zemlju i kubanski sport, jer od sada domaći bokseri mogu da se takmiče profesionalno na sopstvenom tlu, a istovremeno i da naša publika uživo prati vrhunske bokserske mečeve - kazao je La Kruz.&nbsp;
Očekuje ga, kako navodi, izuzetno težak i ozbiljan protivnik, veoma kvalitetan i opasan borac.&nbsp;
- Sigurno ga neću potcijeniti, pokušaću da nametnem svoj stil borbe i vjerujem da ću obradovati domaću publiku i na neki način ući u istoriju kubanskog boksa - istakao je La Kruz.
Najzaslužniji što je Dilan došao u situaciju da se bori sa La Kruzom je njegov menadžer Todor Zečević, koji je istakao da je ovaj meč za njegovog pulena prilika da se dokaže na globalnoj sceni.
- Dilan je na pragu da postane istorijski borac i možda upiše svoje ime u anale svjetskog boksa. On je došao na Kubu sa jasnom namjerom - da prekine niz pobjeda jednog od najtehničkijih boksera savremenog doba. La Kruz je poznat po gotovo baletskom kretanju po ringu, refleksima i hladnokrvnosti. Svjesni smo značaja meča i uloga, koji je ogroman, jer će pobjednik biti jedan korak bliže WBA tituli u bridžer kategoriji - rekao je Zečević.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Crnogorski bokser se na Kubi takmiči u eliminacionom meču za WBA titulu: Istorijska šansa Dilana Prašovića

Američki državni sekretar Marko Rubio u utorak je kritikovao autoritarne ljevičarske režime na Kubi, Nikaragvi i Venecueli, optužujući ih da su "neprijatelji čovječanstva" i da izazivaju regionalnu migracionu krizu.
Rubio boravi na Kostariki, trećoj stanici posjete Latinskoj Americi, svoje prve inostrane turneje kao šef američke diplomatije, s fokusom na zaustavljanje migracije u Sjedinjene Države.
- Ta tri režima koja postoje u Nikaragvi, Venecueli i na Kubi su neprijatelji čovječanstva i oni su stvorili migracionu krizu. Da nije bilo ova tri režima, ne bi bilo migrantske krize na (zapadnoj) hemisferi - rekao je Rubio novinarima u Kostariki.
- Napravila su ga zato što su to zemlje čiji sistemi ne funkcionišu - rekao je na španskom Rubio, sin kubanskih imigranata.
On je posebno kritikovao Nikaragvu, čiji je parlament nedavno odobrio ustavni amandman dajući predsjedniku Danijelu Ortegi, nekadašnjem gerilcu, i njegovoj supruzi Rosario Muriljo kontrolu nad svim državnim ovlašćenjima.
- U slučaju Nikaragve, ona je pretvorena u porodičnu dinastiju s kopredsjedništvom gdje su u suštini pokušali da eliminišu Katoličku crkvu i vjersku zajednicu, a svako ko pokuša da preuzme vlast od tog režima biva kažnjen - rekao je Rubio.
- Vidjeli smo hiljade i hiljade Nikaragvaca koji bježe iz tog sistema iz istog razloga zašto ljudi napuštaju Kubu ili Venecuelu - dodao je on.
Kubanski predsjednik Migel Dijaz-Kanel je među prvim regionalnim liderima koji su reagovali na izjavu državnog sekretara SAD.
On je na mreži Iks (X) rekao da je izjava Rubija dokaz "besramnosti" američkih političara i za odliv migranata iz svoje zemlje okrivio američki trgovinski embargo Kubi koji traje više od šest decenija.
- Dokazano je da je migracioni egzodus na Kubi proporcionalan pooštravanju blokade, čime se naš narod lišava osnovnih stvari - napisao je Dijaz-Kanel.
- Čovječanstvo je ugroženo vašim neofašizmom - dodao je on.
Rubio je u utorak otišao iz Kostarike u Gvatemalu, pošto je već posjetio Panamu i Salvador.
Lider Salvadora Najib Bukele ponudio je da osuđenike iz američkih zatvora smjesti u mega-zatvor za članove bande otvoren prije dvije godine na ivici džungle.
Rubio mu se zahvalio na ponudi i rekao da je Bukele takođe spreman da prihvati deportovane članove bandi iz drugih zemalja Latinske Amerike, uključujući Venecuelu.
On je rekao da će administracija Donalda Trampa morati da procijeni da može da prihvati ponudu Salvadora za smještaj američkih osuđenika.
On je rekao da je to "nevjerovatna ponuda, bez presedana".
- Očigledno je da ćemo to morati da proučimo sa naše strane; očigledno je da su tu uključena pravna pitanja. Imamo ustav, imamo svakakve stvari, ali to je veoma velikodušna ponuda - rekao je on.

Rubio optužio Kubu, Nikaragvu i Venecuelu za migracionu krizu

Zemljotres jačine 5,9 stepeni Rihterove skale pogodio je Kubu, saopštio je Evropsko-mediteranski seizmološki centar (EMSC).
Zemljotres je bio na dubini od 25 km (15,53 milje), saopštio je EMSC.
Još nema podataka o šteti, prenosi Al Arabija.

Jak zemljotres pogodio Kubu

Zemljotres preliminarne magnitude 6.8 stepeni potresao je istočnu Kubu - saopštio je američki Geološki zavod.
Epicentar zemljotresa bio je oko 40 kilometara južno od Bartolome Masoa na Kubi.
Zemljotres se osjetio širom istočnog dijela Kube - uključujući i u veće gradove poput Santjaga de Kube.
Lokalni mediji na Jamajci su takođe javili da su osjetili podrhtavanje.
&nbsp;Trenutno nema izvještaja o većoj šteti ili povrijeđenima na Kubi.
Zemljotres je pogodio Kubu nakon što je u srijedu uragan Rafael prošao preko zapadne Kube, sa snažnim vjetrovima koji su izazvali nestanke struje širom ostrva, a evakuisano je stotine hiljada ljudi.
U oktobru, Kuba je više dana bila pogođena masovnim nestancima struje, kao posljedice energetske krize na ostrvu.

1084x550

Zemljotres magnitude 6.8 pogodio istočnu Kubu, osjetio se i na Jamajci

Generalna skupština Ujedinjenih nacija osudila je večeras velikom većinom glasova ekonomski embargo SAD prema Kubi.
Od 193 članice Generalne skupštine, njih 187 su osudile embargo, SAD i Izrael su glasali protiv, dok je jedna članica bila uzdržana, prenio je AP.
Kubanski ministar spoljnih poslova Bruno Rodrigez osudio je „politiku maksimalnog pritiska“ američke vlade koja ima za cilj, kako je naveo, da liši Kubu uvoznog goriva.
Kuba se bori sa jednom od najgorih ekonomskih i energetskih kriza u svojoj istoriji, a pored talasa nestanka struje, građani su frustrirani i zbog nestašice hrane i inflacije.
SAD su uvele embargo Kubi 1960. godine nakon revolucije koju je predvodio Fidel Kastro i nacionalizacije imovine koja pripada američkim građanima i korporacijama.
A sankcije su ojačane dvije godine kasnije.
U julu 2016. godine, tadašnji kubanski predsjednik Raul Kastro i tadašnji predsjednik SAD Barak Obama zvanično su obnovili odnose dvije zemlje, a Vašington je prvi put te godine bio uzdržan prilikom glasanja o rezoluciji kojom se poziva na ukidanje embarga.
Obamin nasljednik, Donald Tramp, oštro je kritikovao stanje ljudskih prava na Kubi, a SAD su 2017. ponovo glasale protiv rezolucije.

Generalna skupština UN osudila ekonomski embargo SAD prema Kubi

Najmanje šest osoba je poginulo u uraganu Oskar na Kubi, izjavio je kubanski predsjednik Migel Dijas-Kanel.
Prema preliminarnim informacijama, šest osoba je stradalo u opštini San Antonio del Sur, u istočnoj provinciji Gvantanamo, rekao je u ponedjeljak uveče kubanski predsjednik u obraćanju preko državne televizije.
Nakon nevremena Gvantanamo su pogodile nezapamćene poplave, a u talasima koji su dostigli visinu i do četiri metra oštećene su kuće.
Na Kubi je tek trećina stanovnika dobila struju četiri dana nakon potpunog nestanka struje na ostrvu zbog velikog kvara.

Najmanje šest osoba poginulo u uraganu Oskar na Kubi

Kubanci su danas protestovali zbog velikih restrikcija struje koji traju već četvrti dan i zbog zabrinutosti nakon što je uragan Oskar pogodio tu ostrvsku zemlju donoseći snažne udare vjetra i obilne kiše.
U Santo Suarezu, četvrti glavnog grada Havane, lokalno stanovništvo je u nedjelju uveče izašlo na ulice i lupalo u šerpe i tiganje nakon četvorodnevne nestašice struje, zbog koje nisu mogli da pripremaju hranu.
Demonstranti koji su rekli da nemaju ni vodu, blokirali su ulice smećem.
Ministar energetike Visente de la O’Levi je na konferenciji za štampu saopštio da se nada da će elektromreža biti ponovo uspostavljena u ponedjeljak ili utorak ujutru, ali je dodao da će uragan Oskar, koji je u nedelju uveče stigao na istočnu obalu, donijeti „dodatnu neprijatnost“ oporavku Kube, jer će pogoditi „region gdje se proizvodi električna energija“.
Ključne kubanske elektrane, kao što su Felton u gradu Holguin i Rente u Santjago de Kubi, nalaze se u toj oblasti.
Neki kvartovi Havane su dobili struju, ali veći dio grada je ostao u mraku. Uticaj restrikcija je značajan jer usluge poput vodosnabdijevanja takođe zavise od električne energije za pokretanje pumpi. Ljudi su pribjegli kuvanju na improvizovanim pećima na drva na ulicama, prije nego što se hrana pokvari u frižiderima i zamrzivačima.
Kubanska vlada je u subotu saopštila da je snabdijevanje strujom djelimično ponovo uspostavljeno. Ali 500 megavata energije u ostrvskoj električnoj mreži, daleko je manje od uobičajenih tri gigavata koja su joj potrebna, a pritom se brzo smanjilo na svega 370 megavata.
Kubanska vlada je najavila hitne mjere za smanjenje potražnje za električnom energijom, uključujući obustavljanje nastave u školama i na univerzitetima, zatvaranje nekih državnih radnih mjesta i ukidanje manje bitnih usluga. Lokalne vlasti su saopštile da je prekid proistekao iz povećane potražnje malih i srednjih preduzeća i stambenih klima uređaja.
Kasnije su se restrikcije pogoršale zbog kvarova na starim termoelektranama koje nisu pravilno održavane i nedostatka goriva za rad nekih objekata.

1250x600

Protesti na Kubi zbog restrikcija struje koje traju već četvrti dan

Kubanska vlada saopštila je u subotu da je postigla određeni napredak u postepenom ponovnom uspostavljanju električne mreže širom ostrva, uključujući u bolnicama i djelovima glavnog grada Havane, pošto su državni mediji ranije izvijestili da je nacionalna mreža pala drugi put u 24 sata.
Većina od 10 miliona stanovnika Kube, međutim, nije imala struju u subotu popodne.
Semafori na raskrsnicama širom Havane nisu radili, dok je većina trgovine obustavljena. Dugi redovi su formirani u prodavnicama koje subvencioniše država u kojima Kubanci kupuju hleb i druge osnovne namirnice.
Najviši zvaničnik za električnu energiju u zemlji Lazaro Gvera rekao je da operater električne mreže UNE radi na podizanju dovoljnog kapaciteta u sistemu za pokretanje nekoliko elektrana i vraćanje struje u veće djelove zemlje.
- Ne mogu da vas uvjerim da ćemo danas moći da završimo povezivanje sistema, ali procjenjujemo da bi danas trebalo da bude značajnog napretka - rekao je Gvera.
"CubaDebate", jedan od državnih medija na Kubi, na društvenim mrežama u subotu ujutro je naveo da je UNE prijavio još jedan pad mreže.
Kubanska električna mreža prvi put je pala u petak oko podneva pošto je zatvorena jedna od najvećih elektrana na ostrvu.
Čak i prije pada mreže, manjak struje u petak primorao je vladu da pošalje kući zaposlene u državnim službama koji nisu ključni i otkaže nastavu u školama dok je pokušavala da uštedi gorivo za proizvodnju električne energije.
Svjetla su počela da trepere u djelovima Kube u petak rano uveče, dajući nadu da će opet biti struje.
Kubanska vlada za višenedjeljna nestanke struje, često i 10 do 20 sati dnevno na većem dijelu ostrva, okrivila je pogoršanje infrastrukture, nestašicu goriva i rast potražnje.
Snažni vjetrovi koji su počeli s uraganom Milton prošle nedjelje takođe su zakomplikovali mogućnosti Kube da isporučuje oskudno gorivo s brodova na moru za napajanje elektrana, rekli su zvaničnici.
Uragan Oskar, sjeverno od Dominikanske Republike, zaprijetio je da narednih dana donese obilne kiše i jake vjetrove u djelove sjeveroistoka Kube, saopštile je američki Nacionalni centar za uragane.
Kuba takođe krivi američki trgovinski embargo, kao i sankcije pod bivšim predsjednikom Donaldom Trampom zbog stalnih poteškoća u nabavci goriva i rezervnih djelova za rad i održavanje elektrana na naftu.
SAD su u petak negirale da su imale ikakve veze s padom električne mreže na Kubi.
Kubanski zvaničnici su rekli da će se kriza električne energije nastaviti, čak i ako se riješi trenutni kolaps mreže.
Kuba proizvodi malo sopstvene sirove nafte, a isporuke goriva na ostrvo su ove godine značajno pale, pošto su Venecuela, Rusija i Meksiko, nekada važni dobavljači, smanjili izvoz na Kubu.
Saveznica Venecuela je prepolovila isporuke subvencionisanog goriva Kubi ove godine, primoravši ostrvo da traži skuplju naftu na tržištu.
Nakon uragana Ijan u septembru 2022. godine, kubanska mreža je pala, ostavljajući čitavu zemlju bez struje nekoliko dana. Vlasti su na kraju uspjele da obnove mređu, ali ne prije nego što su izbili protesti u raznim gradovima, uključujući Havanu.

Na Kubi se polako vraća struja poslije drugog pada električne mreže

Kuba je u petak doživjela nestanak struje u cijeloj zemlji nakon što je otkazala glavna elektrana na ostrvu, što je dovelo do kolapsa električne mreže u ovoj zemlji, saopštilo je ministarstvo energetike, piše AFP.
- Sistem je ostao bez struje u cijeloj zemlji nakon neočekivanog gašenja elektrane Antonio Guiteras - rekao je za državnu televiziju generalni direktor za električnu energiju u Ministarstvu energetike i rudnika Lazaro Guera.
Kada se termoelektrana zatvorila, "sistem se urušio", rekao je on, dodajući da vlada radi na tome da što prije obnovi uslugu.
U četvrtak je premijer Manuel Marero objavio da je ostrvo u "vanrednoj situaciji", sa ozbiljnim nestašicama snabdijevanja, koje ostavljaju neke provincije bez struje do 20 sati.
Vlada je u četvrtak obustavila sve nebitne aktivnosti javnog sektora kako bi dala prioritet kućama u opskrbi električnom energijom.
Kuba energiju dobija iz osam zastarjelih termoelektrana, kao i sedam plutajućih elektrana iznajmljenih od turskih kompanija.

Cijela Kuba ostala bez struje nakon kvara elektrane

Kazahstanska aktivistkinja za ženska prava Dinara Smailova, stigla je u Viši sud , koji bi jutros trebalo, kako je najavljeno, da donese odluku da li će biti izručena Kazahstanu.
Smailova je uhapšena po prethodnoj molbi za ekstradiciju Kazahstana.
- D.S. je lišena slobode shodno naredbi sudije za istragu Višeg suda u Podgorici, a po prethodnoj molbi za ekstradiciju Republike Kazahstan radi vođenja krivičnog postupka protiv iste - saopšteno je prethodno iz policije.
Kazahstanske vlasti su saopštile da se Smailova tereti za prevaru, kršenje prava na privatnost i širenje lažnih informacija, a sud u Kazahstanu je krajem decembra 2023. izdao nalog za njeno hapšenje.
Almatim Mukamedžanov, suprug kazahstanske aktivistkinje saopštio je sinoć Portalu ETV da će o njenoj sudbini sjutra ujutru odlučivati Viši sud.
- Puno se toga desilo u jednom danu, teško je to opisati - poručio je Mukamedžanov u kratkoj izjavi za Portal ETV.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 72.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fmukamedzanov-o-sudbini-moje-supruge-sjutra-ujutru-odlucuje-visi-sud&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Kazahstanka Dinara Smailova stigla u Viši sud

Evropska komisija (EK) poslaće afričkim državama humanitarnu pomoć vrijednu 258 miliona EUR, saopšteno je danas iz EK-a.
Države u području Roga Afrike dobit će 107,5 miliona, a taj novac biće iskorištena za stanovništvo pogođeno oružanim sukobima i prirodnim nepogodama, raseljavanjem i nestašicom hrane, objavljeno je na sajtu Komisije.
Kako prenosi Tanjug, humanitarna pomoć hitno je potrebna za gotovo 70 miliona ljudi u zemljama ovog regiona, a sukob u Sudanu predstavlja glavni razlog za tešku humanitarnu situaciju.
Zemlje Zapadne i Centralne Afrike dobi će pomoć od 150,6 miliona eura, uključujući priobalna područja koja su već ugrožena prelivanjem krize u centralnom Sahelu, prenosi Al Džazira.
Kako se navodi na sajtu EK-a, Zapadna i Centralna Afrika ostaju pogođene složenom i prolongiranom humanitarnom krizom, a epicentre konflikta predstavljaju oblasti oko jezera Čad i centralni Sahel.

EK pomaže afričke zemlje sa gotovo 260 miliona EUR

Nijesam kriv nisam, uradio ništa od ovoga što mi se stavlja na teret optužnicom. Izgleda da je postala praksa da za sve što se dešava u Crnoj Gori optuže mene bilo da je mučenje, otmica i hapšenje - kazao je danas suspendovani službenik policije Petar Lazović u Višem sudu na kontroli optužnice
Njemu se na teret stavlja da je 1. avgusta 2020. oteo Gorana Brajovića.
Lazović je naveo da je tri godine u pritvoru i kako neko dođe od uhapšenih samo se sjećaju njega, kao da je samo on radio u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala.
&nbsp;- Ovu situaciju najbolje bi opisla poslovica vidjela žaba đe se konji kuju pa i ona digla nogu- kazao je Lazović .
Njegov branilac, advokat Nikola Martinović, smatra da optužnica ne sadrži nijedan dokaz koji bi mogao voditi zaključku da je osnovana i da po njoj treba suditi.
- Svi dokazi koji su predloženi predstavljaju samo indicije i pretpostavke. Nema dokaza da je Petar Lazović 1. avgusta 2020. godine bio u Nikšiću, a kamoli da je imao kontakt sa oštećenim tako se i oštećeni izjasnio. Sva ostala svjedočenja su kontradiktorna i sjećanja su na osnovu više godina i novinskih naslova - kazao je Martinović.
On je predložio da ova optužnica bude potvrđena jer iz &nbsp;dosadašnjeg iskustva institut kontrole optužnog akta je obesmišljen.

Lazović: Nijesam kriv, izgleda da je postala praksa da u Crnoj Gori mene optuže za sve

Izložba polaznika radionica fanzina i knjigoveza koje je KIC „Budo Tomović” organizovao u saradnji sa Nevladinom organizacijom „Treća ruka” biće otvorena danas u holu KIC-a, u 19 sati.
Kako se navodi u saopštenju, postavka objedinjuje fanzine, skice, kolaže i ručno uvezane sveske nastale tokom dvije radionice održane u martu i aprilu.
Radovi predstavljaju rezultat istraživanja različitih pristupa izrade publikacija - od sadržaja do forme.
Na radionici fanzina učesnici/ce su radili na razvoju koncepta, crteža i kolaža.
Nakon digitalizacije i štampe, povez fanzina je urađen kolektivno, kao završni dio radionice. Kroz različite teme i forme, fanzini su korišćeni kao alat za izražavanje i razmjenu ideja.
Radionica knjigoveza bila je posvećena savladavanju japanskog, pamflet i koptskog poveza.
Pored izrade sveski, učesnici/ce su povezivali i fanzine nastale tokom prve radionice, istražujući mogućnosti samostalne proizvodnje knjiga i publikacija.
U okviru postavke biće predstavljeni radovi Jovane Radević, Jasmine Lucević, Mile Radičević, Mirjane Spaić, Dunje Šušić, Vukosave Peković, Nikole Nikolića, Adelise Taljanović, Edine Malagić, Anje Otašević i Maje Vujačić.
Radionice su vodile Ana Aleksić, Ivana Vujošević i Emilija Vrzić. Grafički dizajn potpisuje Radisav Stijović.
Izložba će biti otvorena do 22. aprila, navodi se u saopštenju KIC-a.

Izložba polaznika radionica fanzina i knjigoveza u KIC-u

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Tag: kuba