<article>Evropska unija isporučila je Ukrajini više od 980.000 granata, rekao je visoki predstavnik Unije za spoljnu politiku i bezbjednost, Žozep Borelj.On je za ukrajinski list "Evropska pravda" rekao da će cilj za isporuku od ukupno milion granata biti dostignut "vrlo brzo".- Znam da smo se obavezali da ćemo dostići ovaj nivo do proljeća – i nismo uspjeli. Ali to možemo da uradimo do kraja godine - dodao je, prenosi Rojters.Borelj je 9. novembra boravio u Kijevu. Cilj posjete je bio da uvjeri Ukrajinu u podršku Brisela.To je prva posjeta jednog visokog evropskog zvaničnika nakon pobjede republikanca Donalda Trampa na predsjedničkim izborima u Sjedinjenim Državama.Pobjeda Trampa zabrinjava Ukrajinu i Evropu, koji strahuju da će novi američki predsjednik okončati podršku Vašingtona Kijevu u borbi protiv ruske invazije, prenosi AFP.- Poruka je jasna. Evropljani će nastaviti da podržavaju Ukrajinu - rekao je Borelj, za kojeg se očekuje da napusti funkciju u decembru.- Podržavali smo Ukrajinu od početka, a za moju posljednju posjetu Ukrajini, prenosim istu poruku. Podržaćemo vas koliko god možemo", rekao je Borelj 9. novembra.Tramp je tokom izborne kampanje doveo u pitanje nastavak velike američke vojne i finansijske pomoći Ukrajini i rekao da može brzo postići dogovor o okončanju rata.- Niko ne zna tačno šta će nova (američka) administracija da uradi - rekao je Borelj, napominjući da odlazeći predsjednik Džo Bajden ima još dva mjeseca da donese odluke.Borelj je dodao da EU treba da iskoristi tu priliku da izgradi jaču i ujedinjenu Evropu i da podrži Ukrajinu.Od početka ruske invazije 2022. godine, Evropa je potrošila oko 125 milijardi dolara za podršku Ukrajini, dok su Sjedinjene Države izdvojile više od 90 milijardi dolara, prema studiji Instituta Kiel.</article>

Evropska unija isporučila je Ukrajini više od 980.000 granata, rekao je visoki predstavnik Unije za spoljnu politiku i bezbjednost, Žozep Borelj.
On je za ukrajinski list "Evropska pravda" rekao da će cilj za isporuku od ukupno milion granata biti dostignut "vrlo brzo".
- Znam da smo se obavezali da ćemo dostići ovaj nivo do proljeća – i nismo uspjeli. Ali to možemo da uradimo do kraja godine - dodao je, prenosi Rojters.
Borelj je 9. novembra boravio u Kijevu. Cilj posjete je bio da uvjeri Ukrajinu u podršku Brisela.
To je prva posjeta jednog visokog evropskog zvaničnika nakon pobjede republikanca Donalda Trampa na predsjedničkim izborima u Sjedinjenim Državama.
Pobjeda Trampa zabrinjava Ukrajinu i Evropu, koji strahuju da će novi američki predsjednik okončati podršku Vašingtona Kijevu u borbi protiv ruske invazije, prenosi AFP.
- Poruka je jasna. Evropljani će nastaviti da podržavaju Ukrajinu - rekao je Borelj, za kojeg se očekuje da napusti funkciju u decembru.
- Podržavali smo Ukrajinu od početka, a za moju posljednju posjetu Ukrajini, prenosim istu poruku. Podržaćemo vas koliko god možemo", rekao je Borelj 9. novembra.
Tramp je tokom izborne kampanje doveo u pitanje nastavak velike američke vojne i finansijske pomoći Ukrajini i rekao da može brzo postići dogovor o okončanju rata.
- Niko ne zna tačno šta će nova (američka) administracija da uradi - rekao je Borelj, napominjući da odlazeći predsjednik Džo Bajden ima još dva mjeseca da donese odluke.
Borelj je dodao da EU treba da iskoristi tu priliku da izgradi jaču i ujedinjenu Evropu i da podrži Ukrajinu.
Od početka ruske invazije 2022. godine, Evropa je potrošila oko 125 milijardi dolara za podršku Ukrajini, dok su Sjedinjene Države izdvojile više od 90 milijardi dolara, prema studiji Instituta Kiel.

Portal ETV

Visoki predstavnik EU Žozep Borelj (desno) i ukrajinski šef diplomatije Andrij Sibiha (lijevo) u Kijevu, Ukrajina, 9. novembra 2024.

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Evropska unija

granate

Ukrajina

Svijet

EU isporučila Ukrajini više od 980.000 granata

Grupacija oko predsjednika države Jakova Milatovića tražila je da bude tas na vagi. Neka se odluči da li će ići ka strukturama koje su tradicionalni partneri DPS-a, ili ka onima koji su partneri Nove srpske demokratije. Mislim da bi bilo bolje da to što prije saznamo. To je gostujući u 24 sata Televizije E kazao nosilac liste Pokreta Preokret, Srđan Perić, komentarišući političku situaciju u Glavnom gradu, nakon izbora.
To što su se predstavnici lista Za bolju Podgoricu i Za budućnost Podgorice međusobno optuživali, poručuje Perić, ne znači apsolutno ništa u Crnoj Gori. Dešavalo se, podsjeća, da ljudi jedne druge optužuju za teška krivična djela, a da kasnije budu u koaliciji.
<h2>Predstava je počela…</h2>
- Predstava je počela, ne danas, prije nekoliko dana, intenzivirana je… Dolazi se do teze koju je Preokret imao u cijeloj ovoj kampanji, da će četiri političke korporacije sklopiti dil i da mi ne možemo da budemo dio. Dobili poziv od DPS-a, odbili ga uz obrazloženje da bi time iznevjerili volju građana, koji su nam dali glasove. Sa druge strane, gospođa Jelena Borovinić Bojović konstatovala je našu poziciju i naša pozicija je jasna - rekao je Perić.
Smatra da su pregovori o novoj vlasti u Glavnom gradu, koje je inicirala lista Za budućnost Podgorice, priprema javnosti, odnosno, međukorak u kojem neće biti problem raspisati nove izbore, ukoliko se procijeni da je to potrebno.
- Nastojaće da obesmisle političku scenu do granice do koje njihov politički dogovor, njihov dil, ne bi predstavili kao nužnost. Vidite da svi govore o građanima, a mi zaista ne znamo šta ti ljudi konkretno govore o Podgorici, kako bi ona to trebalo da izgleda, sa stanovišta funkcionisanja komunalnih usluga, gdje se vidjelo da ne vladaju materijom. Vidjeli ste po pitanju javnih nabavki da ne vladaju materijom… Grupacija oko predsjednika države Jakova Milatovića tražila je da bude tas na vagi, dobila je da bude tas na vagi, neka se odluči da li će ići ka strukturama koje su tradicionalni partneri DPS-a, ili ka strukturama koji su sada tradicionalni partneri Nove srpske demokratije. Neka donose odluku, jer ovo što sad gledamo je priprema za tu neku odluku. Mislim da bi bilo bolje da to što prije saznamo - poručio je Perić.
Treba biti pošten i reći, poručuje Perić, da lista predsjednika Jakova Milatovića nije odbacila mogućnost saradnje sa DPS-om.
- Lista Za bolju Podgoricu je ostavila opciju da može sa svakim. Sad je poenta da konkretno donesu odluku. Odlučite i kažite šta je odluka i zašto je to važno, da bismo onda od tih ljudi mogli tražiti da ispunjavaju obećanja. Imamo problem sa političkim sistemom u Crnoj Gori, da on ovakav kakav jeste, produkuje situacije kakva je u Podgorici, kakva je u Budvi, kakva može biti i u Beranama i tako redom - istakao je Perić.
<h2>Održati riječ nije mala stvar</h2>
Pokret Preokret je održao riječ iz predizborne kampanje, što u Crnoj Gori, kako kaže, nije mala stvar.
- Naša pozicija jeste pozicija protesnog glasa, da oni građani, koji su htjeli da ostanu kući, izađu na izbore, glasaju i imaju svoja dva protestna glasa, da bismo počeli proces demontaže partitokratskog sistema. Imamo četiri političke korporacije i ne zna se gdje počinju pipci jedne, druge, treće, četvrte… Svi oni se odlično druže, zapošljavaju jedni drugima rodbinu, prijatelje i to se vidi iz hiljadu situacija. Oni su politička klasa koja želi da to i ostane, koja želi konzerviranje takvog sistema - naglasio je Perić.
Vjeruje da je pozicija Pokreta Preokret takva da u fokusu bude osnaživanje građanina. To, kako kaže, ne znači da nikada ni sa kim neće razgovarati. Za sada su, objašnjava, glas protesta, a kako bude snažio politički izraz pokazaće što im je plan, a što akcija.&nbsp;
<h2>Podgorica kao pokazna vježba</h2>
Podsjeća da koalicija sa državnog nivoa, naročito dio koji gravitira ka Pokretu Evropa sad, ima daleko manju podršku na lokalnom nivou u više opština, nego na državnom.
- Riječ je o različitim izbornim ciklusima, ali Podgorica jeste pokazna vježba. Ne vidim šta bi bilo sporno da se u nekom trenutku provjeri kolika je podrška i na državnom nivou. Iz jednog u drugi, treći izborni ciklus, ljudi koji su u Vladi dobiju skromne glasove... Građani brzo kritički sagledavaju svaki potez vlasti i smatram da je to dobro. S tim u vezi ne treba bježati od izbora, oni su jeftiniji za građane. Nekoliko miliona eura koji bi se potrošili za održavanje izbora manji je trošak, nego pogrešne odluke koje su donošene i koje mogu biti donesene - istakao je Perić.
<h2>Kad Žorž uzidže auto na vrh brda</h2>
Perić smatra da nije postojala iskrena namjera da se raskine sa lošim praksma. Podsjeća da je ovogodišnji budžet projektovan na 5,8 miliona eura za troškove goriva, ali da je za narednu ta suma značajno veća, odnosno, 8,2 miliona.
- Ti ljudi su došli prvog radnog dana na posao u Vladu taksijem! Što će reći da je to samo bila igra, jer iza toga nije postojala čvrsta namjera da se stvarno raskine praksa favorizovanja političke klase koja je na vlasti, već je bila plod stava ,,samo da mi dođemo u tu poziciju” i da produbimo tu vrstu korišćenja privilegija. Riječ je o udaljavanju od najjednostavnijeg bazičnog principa da se funkcionerima daju privilegije da bi bili efikasniji u radu, a ne da bi se palile rotacije ili blineri, da se pravite važni u svom selu… To je kao iz filma Živka Nikolića, kada Žorž uzdiže auto na vrh brda, da vidi selo koliko on ima i šta sve može. Suština je da nama treba efikasnija uprava. Važno je za građane da insistiramo na tome da se što više i što češće provjerava na izborima. Ništa nije strašno provjeravati da li su građani, zaista, za ovakvu vrstu političke prakse - zaključio je Perić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DtELYiWCJz04&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Perić: Nije postojala iskrena namjera da se prekine sa lošim praksama

Pristalice albanske opozicije večeras su u Tirani blokirale glavne saobraćajnice, a policija je upotrijebila suzavac i vodene topove kako bi ih rastjerala i razbila blokade.
Opozicija predvođena Demokratskom strankom organizovala je okupljanje protiv aktuelne albanske Vlade zbog hapšenja njihovog lidera Saljija Beriše i bivšeg predsjednika Iljira Mete u odvojenim korupcionaškim slučajevima, smatrajući da su optužbe politički motivisane.
Šef poslaničke grupe demokrata Gazment Bardi je sa trga Vilson zatražio od policije da izvrši svoju dužnost tako što će garantovati mirno okupljanje i preusmjeriti saobraćaj.
Policija je intervenisala, pokušavajući da odblokira ulice za saobraćaj i prolazak vozila Hitne pomoći, ali su ih pristalice Demokratske partije onemogućile u tome, prenosi „Kosovo onlajn“.
Ovo je treći put da opozicija blokira ulice Tirane, tražeći stvaranje tehničke Vlade za organizovanje parlamentarnih izbora iduće godine.

Opozicija u Tirani blokirala ulice, policija odgovorila suzavcem i vodenim topovima

Budilnik na Televiziji E otvaramo pričom o pedijatrima u Crnoj Gori – kako problem njihovog nedostatka utiče na zdravstvenu zaštitu djece.&nbsp;
Govorićemo i o izazovima u borbi protiv bakterijske otpornosti, jedne od najvećih prijetnji savremenog doba. Predstavljamo rezultate projekta “Prihvati me - Prihvati različitosti”, koji podstiče toleranciju i inkluziju.&nbsp;
Tema Budilnika je i odluka Vlade da obustavi nostrifikaciju diploma šest fakulteta u BiH. Donosimo savjete stručnjaka o upotrebi ortodontskih aparata kod djece.&nbsp;
Za kraj druženja, saznajte koji je tajni sastojak za najbolji i najukusniji burek.&nbsp;
Zanimljive teme gledaoce Televizije E očekuju i u novom Srećnom danu.&nbsp;
U kakvoj su vezi strahovi i znakovi zodijaka, koji su najčešći strahovi i kako se sa njima suočiti – jedna je naših tema. Gošća Srećnog dana je Snežana Karović Ćorić, koja će govori o deceniji rada u svijetu ljepote, najnovijim trendovima, korisnim savjetima. Sa medaljama sa svjetskog prvenstva u latino plesovima vratio se Plesni klub Sonrisa, a o njihovi uspjesima govoriće Slobodan Vukčević koji će najaviti nove zanimljive događaje.

Jutro na Televiziji E

Kada je Rusija napala Ukrajinu u februaru 2022. dezerter Anton kaže da je baza nuklearnog oružja u kojoj je služio stavljena u punu borbenu pripravnost.
- Prije toga smo imali samo vježbe. Ali na dan kada je počeo rat, oružje je bilo na svom mjestu. Bili smo spremni da lansiramo rakete u more i vazduh i, teoretski da izvršimo nuklearni udar - kaže bivši oficir ruskih nuklearnih snaga za BBC.
Novinar BBC je, kaže, upoznao Antona na tajnoj lokaciji van Rusije. U članku koji su objavili promijenili su mu ime i ne objavljuju njegovu fotografiju.
Anton je bio oficir u strogo tajnom postrojenju za nuklearno oružje u Rusiji.
Pokazao je novinaru BBC dokumente koji potvrđuju njegovu jedinicu, čin i bazu.
BBC ipak piše da nije u mogućnosti da nezavisno provjeri sve događaje koje je on opisao, iako se oni podudaraju sa ruskim izjavama u to vrijeme.
Tri dana nakon što su ruske trupe prešle preko ukrajinskih granica, Vladimir Putin je objavio da je ruskim snagama u nuklearnom sektoru naređeno da pređu u - poseban način borbene službe.
Anton kaže da su bili u borbenoj pripravnosti prvog dana rata i tvrdi da je njegova jedinica bila - zatvorena u bazi.
- Sve što smo imali bila je ruska državna televizija. Nijesam zapravo znao šta sve to znači. Automatski sam vršio svoje dužnosti. Nijesmo se borili u ratu, samo smo čuvali nuklearno oružje - kazao je on.
Stanje pripravnosti ukinuto je, dodaje, poslije dvije do tri nedjelje.
Antonovo svjedočenje nudi uvid u strogo povjerljivo unutrašnje djelovanje nuklearnih snaga u Rusiji. Izuzetno je rijetko da pripadnici službe razgovaraju sa novinarima.
- Tamo postoji veoma strog proces selekcije. Svi su profesionalni vojnici – nema regruta. Postoje stalne provjere i testiranja na detektoru laži za sve. Plata je mnogo veća, a trupe se ne šalju u rat. Oni su tu da ili odbiju, ili izvedu nuklearni napad - objasnio je on.
Bivši oficir kaže da je život bio strogo kontrolisan.
- Moja je odgovornost bila da osiguram da vojnici ispod mene ne ponesu nikakve telefone u nuklearnu bazu. To je zatvoreno društvo, tu nema stranaca. Ako želite da vas roditelji posjete, treba da podnesete zahtjev Službi bezbjednosti FSB tri mjeseca unaprijed - naveo je on.
Anton je bio dio bezbjednosne jedinice baze – snaga za brzo reagovanje koja je čuvala nuklearno oružje.
- Imali smo stalne vježbe. Naše vrijeme za reakciju je bilo dva minuta - kaže on sa dozom ponosa.
Rusija ima oko 4.380 operativnih nuklearnih bojevih glava, prema Federaciji američkih naučnika, ali samo 1.700 je - raspoređeno“ ili spremno za upotrebu.
Sve zemlje članice NATO zajedno imaju sličan broj.
Takođe, postoji zabrinutost oko toga da li bi Putin mogao da odluči da upotrijebi - nestrateško - koje se često naziva taktičko, nuklearno oružje. Ovo su manje rakete koje generalno ne izazivaju široko rasprostranjene radioaktivne posljedice.
Njihova upotreba bi ipak dovela do opasne eskalacije rata.
Rat je počeo prije skoro tri godine, ali tek je prošle nedelje Putin ratifikovao izmjene nuklearne doktrine – zvanična pravila koja diktiraju kako i kada Rusija može da lansira nuklearno oružje.
Doktrina sada kaže da Rusija može da iskoristi ovo oružje ako bude pod - masovnim napadom“ konvencionalnih projektila od strane nenuklearne države, ali - uz učešće ili podršku nuklearne države“.
Ruski zvaničnici kažu da ažurirana doktrina - efikasno eliminiše“ mogućnost njenog poraza na bojnom polju.
Ali da li je ruski nuklearni arsenal potpuno funkcionalan?
Neki zapadni stručnjaci sugerišu da njegovo oružje uglavnom potiče iz sovjetske ere i da možda neće ni raditi.
Bivši oficir nuklearnih snaga je to mišljenje odbacio kao - veoma pojednostavljen stav takozvanih stručnjaka“.
- Možda postoje neke staromodne vrste oružja u nekim oblastima, ali zemlja ima ogroman nuklearni arsenal, ogromnu količinu bojevih glava, uključujući stalnu borbenu patrolu na kopnu, moru i vazduhu - istakao je Anton.
Rusko nuklearno oružje je bilo potpuno operativno i spremno za borbu, tvrdi on.
- Rad na održavanju nuklearnog oružja se obavlja stalno, nikada ne prestaje ni na jedan minut - naveo je.
Ubrzo nakon što je počeo rat u punom obimu, Anton je rekao da mu je dato, kako on opisuje, - zločinačko naređenje“ – da drži predavanja svojim trupama, koristeći vrlo specifične pisane smjernice.
- Rekli su da su ukrajinski civili borci i da ih treba uništiti! To je za mene crvena linija – to je ratni zločin. Rekao sam da neću širiti ovu propagandu - tvrdi on.
Viši oficiri su ukorili Antona tako što su ga prebacili u redovnu jurišnu brigadu u drugi dio zemlje. Rečeno mu je da će biti poslat u rat.
Ove jedinice se često šalju u bitku kao - prvi talas - a izvjestan broj ruskih dezertera je rekao za BBC da su - problemiši“ koji se protive ratu korišćeni kao - topovsko meso“.
Ruska ambasada u Londonu nije odgovorila na zahtjev za komentar.
Prije nego što je poslat na front, Anton je potpisao izjavu da odbija da učestvuje u ratu i protiv njega je pokrenut krivični postupak. Pokazao je BBC dokumente koji potvrđuju njegov prelazak u jurišnu brigadu i detalje krivičnog slučaja.
Tada je odlučio da pobjegne iz zemlje uz pomoć dobrovoljačke organizacije za dezertere.
- Da sam pobjegao iz baze nuklearnih snaga, lokalna služba bezbjednosti FSB bi odlučno reagovala i vjerovatno ne bih mogao da napustim zemlju - rekao je on.
Ali on smatra da je sistem bezbjednosne provjere najvišeg nivoa zakazao, jer je prebačen u običnu jurišnu brigadu.
Anton je rekao da želi da svijet zna da su mnogi ruski vojnici protiv rata.
Volonterska organizacija koja pomaže dezerterima, - Idite Lesom“ [- Idi šumom - na engleskom, ili - Izgubi se“] rekla je za BBC da je broj dezertera koji traže pomoć porastao na 350 mjesečno.
Rizici za one koji bježe takođe rastu. Najmanje jedan dezerter je ubijen nakon bjekstva u inostranstvo, a bilo je i nekoliko slučajeva da su muškarci nasilno vraćeni u Rusiju i suđeno im je, piše BBC.
Iako je Anton napustio Rusiju, kaže da ga tamo i dalje traže službe bezbjednosti:
- Ovdje preduzimam mjere predostrožnosti, radim po pravilima i ne pojavljujem se ni u jednom zvaničnom sistemu - kaže.
Kaže da je prestao da razgovara sa prijateljima u nuklearnoj bazi jer bi mogao da ih dovede u opasnost:
- Moraju da se testiraju na detektoru laži, a svaki kontakt sa mnom bi mogao da dovede do krivičnog gonjenja - opisao je.
Ali on ne gaji iluzije o riziku u kojem se i sam nalazi, pomažući drugim vojnicima da pobjegnu.
- Razumijem što više to radim, veće su šanse da mogu da pokušaju da me ubiju - zaključio je.

BBC: Ruski dezerter otkrio tajne čuvanja nuklearne baze

Guru Demokrata, predsjednik njihovog Kluba poslanika, Boris Bogdanović oglasio se saopštenjem za javnost, „uskačući“ da pomogne i pojača poruke koje je sa vanredne konferencije za novinare uputio neformalni direktor Uprave policije Lazar Šćepanović, koji se u pokušaju da opravda zabrinjavajuću bezbjednosnu situaciju u zemlji, obrušio, neprihvatljivo sa pozicije koju obnaša, na pravosudne vlasti. Bogdanović je dodatno zaprijetio svima koji ne podržavaju 44. Vladu, od predsjednika države, političara do sudija da će biti izloženi progonu. „Objasnio“ je kako je prezentacija rezultata Sektora za borbu protiv kriminala, kojim rukovodi njihov kadrovik Šćepanović, „otkrila dvije nesporne činjenice: prvo, da dio sudija ne radi u interesu pravde, već kao saveznik kriminala, i drugo, da pojedini političari, zajedno s tim destruktivnim elementima, rade na podrivanju stabilnosti Crne Gore i rušenju 44. Vlade“. Nije Bogdanović pojasnio zašto njihov neformalni direktor policije Šćepanović ne podnosi krivične prijave protiv tih sudija, iako je u zoni krivične odgovornosti ako ne postupa u slučaju kada raspolaže informacijama da neko pomaže kriminalcima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241123201116_4da82408c8ac963da11001cbe0f7eb5e153c3ff0df79bf49f44aa253caa999db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241123201116_4da82408c8ac963da11001cbe0f7eb5e153c3ff0df79bf49f44aa253caa999db" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Neformalni direktor Uprave policije Lazar Šćepanović"> <figcaption>Neformalni direktor Uprave policije Lazar Šćepanović</figcaption> </figure>  Nije pojasnio ni zašto Šćepanović ne procesuira političare koji „podrivaju stabilnost Crne Gore“. To je, takođe, teško krivično djelo. Retorički je Bogdanović lamentirao u saopštenju – „kako objasniti da je sud puštio na slobodu Vuka Lalatovića, iako je isti priznao ubistvo Ranka Vuletića, dobrovoljno se predao policiji, a svi prikupljeni materijalni dokazi potvrđuju njegovo priznanje?“... Kako razumjeti, kaže Bogdanović, da je upravo ta sloboda omogućila da to lice izvrši novo ubistvo – na kružnom toku u Podgorici?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241123201116_c190432b9bbf753ee65bfe2a6d5362a3a28e56449401d39608f16104caa69003.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241123201116_c190432b9bbf753ee65bfe2a6d5362a3a28e56449401d39608f16104caa69003" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Ko je dozvolio da osumnjičeni za nedavno dvostruko ubistvo u Podgorici pobjegne, iako je bio pod mjerama nadzora"> <figcaption>Ko je dozvolio da osumnjičeni za nedavno dvostruko ubistvo u Podgorici pobjegne, iako je bio pod mjerama nadzora</figcaption> </figure>  Ni neformalni direktor policije, ni Bogdanović nijesu pojasnili ko je odgovoran što je Lalatović, iako je sud naložio mjeru nadzora, pobjegao i iz bjekstva, kako oni sumnjaju, počinio zločin na kružnom toku u Podgorici. Koja je uloga policije u tome i čija je odgovornost za njegovo bjesktvo? - Ovo je izdaja pravde, izdaja bezbjedosti, izdaja svakog građanina Crne Gore! Ovo je jasna poruka da pojedine sudije, umjesto da budu stubovi pravnog sistema, postaju saveznički oslonci kriminala. Njihove odluke ne služe zakonu, već destruktivnim interesima – ogorčeno je saopštio crnogorskoj javnosti Bogdanović. Naravno, o mogućoj „izdaji“ policije, ni riječi. A onda je plasirao opasnu konstrukciju – „ovo je dio šireg plana u kojem su pojedini političari i sudije spregnuti sa mafijom“?! - Njihov cilj je politička destabilizacija i rušenje 44. Vlade Crne Gore. Njihov cilj je da se narod ponovo vrati u strah, da kriminal ponovo zavlada institucijama, a pravda ostane daleka i nedostižna – tvrdi Bogdanović. Potom je „nacrtao“ ko su ti političari – oni „koji danas sprječavaju reforme unutar bezbjednosnog sektora, a spregnuti su sa bivšim režimom“, zatim „oni koji štite 'generale prve familije', koji vraćaju zakone i blokiraju popunjavanje Uprave policije novim, nekompromitovanim kadrovima“. - To su političari koji su se Bogu molili da Bajilagić ne bude uhapšen. Oni koji su, o trošku države, ljetovali u luksuznim vilama i po 40 dana tokom samo jedne turističke sezone, zahtijevali da ih čak 53 puta prate ronioci dok su se brčkali u plićacima, i tražili vozila sa sedam sjedišta da bi udobno vozili cijele porodice na ljetovanja i zimovanja, baš onako kako su to radili predstavnici bivšeg režima sa kojima danas pokušavaju destabilizovati vlast i sa kojima su srušili vlast u Podgorici – poručio je Bogdanović, jasno etiketirajući predsjednika države Jakova Milatovića, obračunavajući se sa njim što ne podržava 44. Vladu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241123201116_b42dfab4172edef1044fd7fc2a2d42e7116d1a6682ab33619ad3e7171ab0d02e.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241123201116_b42dfab4172edef1044fd7fc2a2d42e7116d1a6682ab33619ad3e7171ab0d02e" data-rendition-name="original" width="921" height="681" loading="lazy" alt="Jakov Milatović"> <figcaption>Predsjednik države Jakov Milatović na meti Borisa Bogdanovića(Photo: Tanjug/Strahinja Aćimović)</figcaption> </figure>  Požalio se i kako su to političari koji su ćutali za vrijeme bivšeg režima. - Oni sada brane Zorana Lazovića, Petra Lazovića, Ljuba Milovića, Vesnu Medenicu, Blaža Jovanića, Veselina Veljovića i mnoge druge, ne zbog pravde, već zbog svojih interesa. Oni su ti koji pokušavaju zaustaviti svaki korak ka reformi i žele vratiti staro vrijeme, vrijeme kada su kriminalci krojili zakone, a narod trpio nepravdu – „poentirao“ je Bogdanović. Poslao je nedvosmislenu poruku sudijama koji postupaju u ovim predmetima da ih čeka odmazda za slučaj da ne osude ove optužene. Prezumpcija nevinosti i dokazi za gurua Demokrata ne znače ništa. - Ali, baš njima poručujemo da niko neće biti iznad zakona, bez obzira na političku, finansijsku ili klanovsku zaštitu. Oni koji pokušavaju zaustaviti napredak suočiće se sa narodom koji zna šta hoće – pravdu, bezbjednost i državu koja radi za građane, a ne protiv njih – zaključio je Bogdanović, najavljujući da će aktuelna većina nastaviti sa tužilačko-policijskom represijom i sijanjem straha, odvratnim etiketiranjem, ali i stalnim prijetnjama krivičnim progonom svakom ko se ne bude povinovao njihovom viđenju Crne Gore. Demokrate i Pokret Evropa sad, partije koje čine „kičmu“ 44. Vlade, ali i čuvaju „fotelju“ vođi parlamentarne većine, proruskom i prosrpskom političaru Andriji Mandiću i njegovim koalicionim partnerima, od izbora do izbora gube podršku. Tako su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi, sa šest, spali na svega tri mandata, a u Podgorici sa 19, na 13...

Bogdanović zaprijetio pravosudnim vlastima da se moraju potčiniti policiji

Vojni dron, koji je oštećen prilikom potrage za osumnjičenim za dvostruko ubistvo Alijom Balijagićem, oštećen je nakon što je pomoćnik direktora policije za posebne namjene Miloš Rakonjac tražio da policijski helikopter sleti da bi se u njega ukrcao.
To proizilazi iz službene zabilješke, koju je poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević danas objavio nakon višednevnih rasprava sa službenikom Ministarstva odbrane Markom Markovićem i zamolnica da taj resor objavi službenu zabilješku o ovom događaju.
- Dana 30.10.2024. godine u vremenskom intervalu od 12.00 do 13.30, prilikom izvršavanja osmatranja zadatog rejona Sokolac - opština Bijelo Polje, došlo je do pada letilice „Belin 5“. Način na koji se desilo pomenuti događaj je taj da je letilica pod serijskim brojem 40082 bila u normalnom režimu leta povratka na početnu tačku. U tom trenutku, helikopter VCG Bell 412 izvršio je prelet iznad tačke spuštanja bespilotne letilice i zatim, helikopter se prizemljio na oko 50 metara iza naše pozicije za upravljanje. Prilikom preleta helikoptera, vlk A.D. je bio na radio vezi na frekvenciji 133 000 sa pilotom Bell 412 i davao mu upozorenja o prisustvu blp u vazdušnom prostoru. Pilot Bell 412 je razumio upozorenja da je narušio zonu leta blp i da nije moguće tu da sleti - piše u službenoj zabilješci koju je objavio Zirojević.&nbsp;
Međutim, kako se dodaje, pomoćnik direktora policije za specijalne namjene - Miloš Rakonjac naredio je pilotu preko mobilnog telefona da sleti - da bi se on ukrcao.
- Zatim, helikopter Bell 412 se spustio na oko 50 metara iza naše pozicije za upravljanje sa blp. Prilikom slijetanja blp u početnu tačku, došlo je do gubitka konekcije između upravljačke stanice sa blp i letilica je krenula u slobodno propadanje ka zemlji sa visine od oko 20 metara i tada smo pokušali preuzimanje ručno upravljanje letilicom (blp nije reagovala na komande) - pojašnjava se u zabilješci.
Kako se dalje navodi, u prilikom pada blp, motori su i dalje radili jer letilica, zbog nekog razloga, nije očitala podatke o njenoj trenutnoj visini.
- Tada je došlo do oštećenja sve četiri nožice za slijetanje i naprsnuća gornjeg dijela desnog krila. Kamera blp, pogonski motor, četiri VTOL motora i ostali djelovi letilice nijesu pretrpjeli nikakva oštećenja. Kad smo ustanovili da glavni sklopovi letilice su u ispravnom stanju, izvršili smo još jedan let sa ciljem izviđanja zadatog rejona. Tokom tog leta nije bilo problema sa motorima i aerodinamikom letilice i prilikom slijetanja blp koristili smo metodu ručnog hvatanja iste - piše u zabilješci.
Rakonjac, koji je naredio pilotu da sleti, inače je rukovodio policijom tokom nasilnog ustoličenja Joanikija Mićovića na Cetinju 5. septembra 2021. godine.
On je bio i vođa takozvanog ,,A tima“ specijalaca prilikom obuzdavanja demonstracija Demokratskog fronta (DF) kada je, septembra 2015. godine, pokušan nasilni upad u Skupštinu Crne Gore i kada je bačen ,,molotovljev kotel“ na odred policije ispred zgrade parlamenta.
Objavi ove zabilješke prethodilo je višednevno raspravljanje na relaciji Zirojević - Ministarstvo odbrane, čiji je službenik Marko Marković poslaniku SD-a poručivao da zahtjevom da se ovi detalji objave ,,miješa časne pripadnike VCG u politički brlog“.

Vojni dron oštećen nakon što je Rakonjac tražio da policijski helikopter sleti da bi se ukrcao

Prijedlog za imenovanje crnogorskih ambasadora u Beogradu i Prištini rezultat je dogovora prvog čovjeka parlamenta Andrije Mandića i predsjednika države Jakova Milatovića, istovremeno i dio plana lidera parlamentarne većine da posredno pokuša, nakon konsenzusa oko diplomatskih imenovanja, napraviti postizborni dogovor sa koalicijom Pokret za Podgoricu i Ura oko formiranja vlasti u Podgorici, saznaje Portal ETV.&nbsp; Mediji su nedavno izvijestili da bi Odbor za međunarodne odnose i iseljenike Skupštine Crne Gore trebalo 2. decembra da raspravlja o kandidatu za ambasadora u Srbiji Nebojši Đokoviću i ambasadoru na Kosovu Bernardu Čobaju.&nbsp; Đoković, koji je bio član i predsjednik borda Aerodroma Crne Gore, prijedlog je Mandićeve Nove srpske demokratije, dok je Čobaj bio, još decembra 2022. godine za vrijeme Vlade Dritana Abazovića, postavljen za otpravnika poslova u ambasadi Crne Gore na Kosovu. Milatović smatra da je Čobaj, godinama unazad službenik Ambasade SAD u Podgorici, dobro rješenje za budućeg ambasadora u Prištini.&nbsp; Ukoliko se, uskoro imenuju dva diplomatska predstavnika, biće to tek uvod u jednu drugu, zanimljivu, političku kombinatoriku.&nbsp; VEZANA NAGODBA&nbsp; Prema informacijama Portala ETV, upravo je Mandić preko posrednika predložio Milatoviću neku vrstu ,,vezane političke nagodbe“: da lider NSD prihvati imenovanje ambasadora na Kosovu koje njegova politička grupacija ne priznaje, dok Milatović neće posezati za opstrukcijom imenovanja aktiviste NSD-a u Beogradu.&nbsp; ,,Diplomatski dil“ Mandića i Milatovića je tek dio plana koji je osmislio lider parlamentarne većine. Ogromne lične netrpeljivosti između Jakova Milatovića, neformalnog lidera Pokreta za Podgoricu, i premijera Milojka Spajića, čelnika PES-a, ključne su prepreke - ne za postizanje dogovora - već i za početak bilo kakvih pregovora oko vlasti u Glavnom gradu.&nbsp; Kada bi se gledali politički principi, teško je očekivati da rasplet političkih trvenja bude dogovor i naprasna saradnja do srži suprotstavljenih i ličnim omrazama i javnim blaćenjem beskrajno udaljenih političkih ekipa. Tačnije, čak i da bi sjeli za pregovarački sto, Spajić i Milatović bi morali da ,,progutaju“ neke svoje riječi i data obećanja.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241126031156_c65be494bb07170fbaebec6b14430e763c8a88cabb4fb14ea6922fdafb190cc8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241126031156_c65be494bb07170fbaebec6b14430e763c8a88cabb4fb14ea6922fdafb190cc8" data-rendition-name="original" width="1865" height="1080" loading="lazy" alt="Spajić, Mujović, Bečić"> <figcaption>SAD VIŠE NIJE TAKO JAKO: (Photo: Spajić, Mujović, Bečić)</figcaption> </figure>  Naročito kada je riječ o kandidatima za prvog čovjeka Glavnog grada: Spajić i PES i dalje ultimativno govore da bi Saša Mujović morao biti novi gradonačelnik, dok Milatovićeva grupa i Ura Dritana Abazovića grčevito se drže svog kandidata i promovišu Luku Rakčevića kao budućeg čelnika uprave Podgorice.&nbsp; Iskusni političar, kao što je Andrija Mandić, dobro zna da je teško uzdrmana vlast parlamentarne većine. Nakon izbora u Kotoru, Podgorici i nedavno u Budvi, pokazalo se da stranke većine – koje u državnom parlamentu imaju dvotrećinsku (67 odsto) podršku - u lokalnim parlamentima ne mogu dosegnuti ni do četrdesetak procenata osvojenih mandata.&nbsp; Izvjesno je: Mandić, Spajić, Bečić, Ibrahimović, Đeljošaj i ostali iz stranaka koje tvore većinu u državnom parlamentu izgubili su politički legitimititet da vladaju, jer su takvi rezultati lokalnih izbora u tri grada koji čine skoro polovinu crnogorskog biračkog tijela. Istovremeno, 44. Vlada Milojka Spajića, kao produkt nove parlamentarne većine, takođe gubi, iz dana u dan, politički legitimitet.&nbsp; Pukotine u vladajućoj većini se dobro uočavaju u javnim razmiricama Mandića i Đeljošaja, pa ukoliko se na izborima u Beranama ponove loši rezultati većine – priča o vanrednim parlamentarnim izborima počeće da odzvanja u ušima lidera partija parlamentarne većine. Zato je Andrija Mandić, prema informacijama Portala ETV, osmislio političku akciju kako bi se izbjegao scenario raspada sadašnje koalicije na vlasti.&nbsp; PONUDA KOJA SE (NE) ODBIJA&nbsp; Postizborna kombinatorika ukazuje da je Spajić-Bečić koaliciji PES-a i Demokrata, skupa sa Mandićevim savezom ,,Za budućnost Podgorice“, potrebna najmanje tri odbornika da bi sastavili minimalnu većinu u parlamentu.&nbsp; Drugim riječima - ,,osuđeni“ su na pregovore sa Milatovićevim i Abazovićevim savezom, koji su postavljenje Luke Rakčevića za gradonačelnika postavili kao ,,uslov svih uslova“.&nbsp; U takvoj situaciji, ali i zbog činjenice da je i Saša Mujović kandidat PES-a i Demokrata, lideru NSD-a Andriji Mandiću ostaje vrlo mali manevarski prostor da Milatovića ubijedi u neophodnost obnavljanja "postavgustovske“ većine.&nbsp; Zato je Mandić, tvrde dva izvora Portala ETV iz te političke grupacije, smislio zanimljivu političku kombinatoriku. Prije svega: da Milatovićevom pokretu ,,Za bolju Podgoricu“ ponudi mjesto predsjednika Skupštine Podgorice, upravljanje gradskim finansijama i brojne druge bitne pozicije u Glavnom gradu.&nbsp; Istovremeno, Mandić bi zatražio da se iz ,,trke za gradonačelnika“ dobrovoljno povuku i Luka Rakčević, jer Ura ima svega dva odbornička mandata pa bi bilo i politički nepravedno da ima prvog čovjeka Podgorice; ali i da se kadidature odrekne PES-ov kandidat Saša Mujović, koji već ima ministarsku poziciju, a time bi se zadovoljila Milatovićeva sujeta i PES bi bio ,,kažnjen“. KOMPROMISNO RJEŠENJE&nbsp; U tom slučaju, kao kompromisno rješenje, Mandić namjerava da predloži Jelenu Borovinić Bojović, doskorašnju predsjednicu gradskog parlamenta, za gradonačelnicu Podgorice.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024112604110_060845b5870b10c57e5aa76b8f017d857af9d74f38a61ed0d9389287ddfeb2fd.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024112604110_060845b5870b10c57e5aa76b8f017d857af9d74f38a61ed0d9389287ddfeb2fd" data-rendition-name="original" width="930" height="525" loading="lazy" alt="Jelena Borovinić Bojović"> <figcaption>MANDIĆEV POLITIČKI ADUT: (Photo: Jelena Borovinić Bojović)</figcaption> </figure>  Upravo je zato, tvrde upućeni, nositeljka liste ,,Za budućnost Podgorice, juče na brzinu pozvala predstavnike ,,Pokreta Evropa sad“ i Demokratske Crne Gore, Pokreta ,,Za bolju Podgoricu“ i GP Ura na pregovore u prostorije Demokratske narodne partije već narednog dana - u utorak popodne.&nbsp; - Sigurna sam da smo svi saglasni da naši sugrađani i sugrađanke očekuju od nas odgovornost, konstruktivnost, efikasnost i političku zrelost. Stoga predlažem da otvorimo dijalog i na prvom sastanku za početak razmijenimo mišljenja, predloge i vizije o budućnosti funkcionisanja gradske uprave i Glavnog grada u cjelini - navela je Borovinić Bojović. Poziv nije upućen Demokratskoj partiji socijalista, kao ni Evropskom savezu i SEP-u, jer - kako je obrazložila funkcionerka Mandićeve koalicije - ,,ne želimo povratak bivšeg režima u Podgorici i Crnoj Gori“.&nbsp; Ovim manevrom Mandićeva ekipa je pokušala da preskoči brojne političke prepreke, lične omraze, posebno između Milatovića i Spajića, i nekako stabilizuje uzdrmane pozicije partija parlamentarne većine, time i 44. Vlade.&nbsp; Pitanje je, međutim, je li realno očekivati da predsjednik države Jakov Milatović - koji &nbsp;iz dana u dan, iz sedmice u sedmicu oštro kritikuje poteze Vlade i, posebno, politički lik Milojka Spajića - odjednom kao gumicom prebriše sve svoje ocjene, promijeni i retoriku i pravac političke akcije?&nbsp; ,,POMOĆ SA STRANE“ ZA MANDIĆA&nbsp; No, Andrija Mandić, lider prosrpskih i proruskih političkih snaga u Crnoj Gori očekuje da će u svemu imati pomoć – sa Zapada.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024112604110_cb08cc0980787cccd519e375a2cdb4da936a45fb01fd2c48d0d59928452dc8a4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024112604110_cb08cc0980787cccd519e375a2cdb4da936a45fb01fd2c48d0d59928452dc8a4" data-rendition-name="original" width="800" height="450" loading="lazy" alt="Zgrada Opštine Podgorica "> </figure>  Prema informacijama Portala ETV, uticajne ambasade zapadnih zemalja, smatraju da bi delegitimisanje Vlade Milojka Spajića i mogući vanredni parlamentarni izbori imali za posljedicu prolongiranje crnogorskog puta ka Evropskoj uniji.&nbsp; - Dobijanje Ibara je bio naš signal da Crna Gora mora da iskoristi šansu i ponovno otvaranje vrata Evropske unije, što znači da ima stabilnu vladu koja će pregovarati i ispunjavati sve uslove koji se iz Brisela postave – kaže sagovornik Portala ETV, diplomata sa decenijskim iskustvom.&nbsp; Isti izvor tvrdi da su tokom posljednih dvadesetak dana pojedine zapadne diplomate, tokom formalnih i neformalnih susreta sa crnogorskim predsjednikom, ubjeđivali Milatovića da sada - ,,iako su jasne brojne brzoplete pogreške Spajića i njegovih ministara“ – ne bi trebalo, sve u interesu evropskih integracija, izazivati krizu opstanka Vlade Milojka Spajića.&nbsp; Koliko će ponuda Mandića i ,,prijateljska uvjeravanja“ sa Zapada uticati na odluku Jakova Milatovića, teško je procijeniti, iako je donedavno djelovalo da je crnogorski predsjednik definitivno okrenuo leđa svom nekadašnjem političkom savezniku Milojku Spajiću. Možda će današnji sastanak o mogućim pregovorima za formiranje vlasti u Podgorici dati neki trag da se nasluti kakav će biti politički rasplet: ako se predstavnici Jakova Milatovića i Dritana Abazovića odazovu na poziv Jelene Borovinić-Bojović, onda plan Andrije Mandića i njegovih najbližih saradnika možda ima budućnost.&nbsp; U suprotnom, parlamentarnu većinu čekaju teški dani i težak zadatak da uopšte pokažu i dokažu da su politička većina u Crnoj Gori.&nbsp;

MANDIĆEV PLAN: ,,Diplomatski dil“ kao pokušaj nagodbe sa Milatovićem za formiranje vlasti u Podgorici

Na adresu redakcije M portala i na ime glavne i odgovorne urednice M portala Danice Nikolić danas je stiglo upozoravajuće i prijeteće pismo, poslato iz Beograda, zbog čije je sadržine Nikolić podnijela još jednu prijavu crnogorskoj policiji.&nbsp;
- Runjo i ekipa iz Beograda preko par momak tu iz Podgorice je organizovala tvoje praćenje. Ne znam što planiraju no znam da su ono baš ljuti na tebe. Znam i da to sve ovo finansira kum pokojna Vlada Popa preko svoje firme zato se dobro pazi - piše u nepotpisanom pismu otkucanom na kompjuteru.&nbsp;
Pod nadmikom "Runjo", kako navode iz M portala, poznat je Miloš Nilović, visokopozicionirani pripadnik škaljarskog klana, porijeklom iz Nikšića, koji već godinama živi u Beogradu. Nilović, Nikšićanin sa srpskim državljanstvom, "proslavio" se po tome što je preživio nekoliko surovih egzekucija suprotstavljenog kavačkog klana, ali i po tome što je bio u društvu Vlada Popovića 2018. godine, kada je ubijen ovaj pripadnik "škaljaraca". "Vlada Pop", kako je oslovljen u pismu poslatom urednici M portala, osim razgranate kriminalne mreže, imao je i razgranatu mrežu kumova u Crnoj Gori.
Miloš Nilović "Runjo" je važio za "desnu ruku" nedavno uhapšenog Filipa Koraća, prvog saradnika vođe novog zemunskog klana Luke Bojovića. Takođe, Nilović je prije nekoliko godina bio u istom automobilu sa Milom Božovićem, pritvorenim bivšim predsjednikom Opštine Budva, kada je prillikom kontrole na graničnom prijelazu Dobrakovo kod Božovića pronađeno 50.000 eura neprijavljenog keš novca. Božović se tereti šverc više tona kokaina iz Južne Amerike.
Mada Nilović slovi za čovjeka koji je ravnopravno sa Koraćem ugovarao poslove oko šverca kokaina iz Južne Amerike ka Evropi, nikada nije procesuiran za djelo veće od nedozvoljenog nošenja oružja. Hapšen je 2017. godine u čuvenoj akciji srpske žandarmerije u beogradskom restoranu „Durmitor“ zajedno sa još 10-ak Škaljaraca, a zajedno sa njim je tog dana uhapšen još jedan prijatelj Mila Božovića – Mališa Vućić, takođe Nikšićanin.
M portal je Nilovića i Vućića pominjao u tekstovima koji su se odnosili na veze Mila Božovića sa škaljarskim i, preko njih, zemunskim klanom Luke Bojovića. Tada je objavljena i fotografija iz izbornog štaba Nove srpske demokratije na kojoj je Božović u društvu Radomira Baćovića, takođe jednog od čelnih ljudi škaljarskog klana, visokog funkcionera srpske vladajuće Srpske napredne stranke Vlade Mandića i njegovog oca Momčila.&nbsp;

EU isporučila Ukrajini više od 980.000 granata

Tagovi

Perić: Nije postojala iskrena namjera da se prekine sa lošim praksama

Opozicija u Tirani blokirala ulice, policija odgovorila suzavcem i vodenim topovima

Jutro na Televiziji E

BBC: Ruski dezerter otkrio tajne čuvanja nuklearne baze

PRATITE TVe UŽIVO