<article>Evropska unija (EU) sa velikom zabrinutošću prati razvoj situacije u Venecueli, naglašavajući potrebu za deeskalacijom i rješenjem zasnovanim na međunarodnom pravu i principima sadržanim u Povelji Ujedinjenih nacija.Visoka predstavnica EU za vanjsku i bezbjednosnu politiku Kaja Kalas, u objavi na mreži X, potvrdila je da je razgovarala sa američkim državnim sekretarom Markom Rubijom i ambasadorom EU u Karakasu.Saopštila je i da je EU u stalnom kontaktu sa relevantnim akterima na terenu.Podsjetila je da je EU više puta isticala da Nikolas Maduro nema legitimitet, uz dosljedno zalaganje za mirnu tranziciju vlasti u Venecueli.- U svim okolnostima moraju se poštovati principi međunarodnog prava i Povelja UN. Pozivamo na uzdržanost - poručila je Kalas, ističući da je bezbjednost građana Evropske unije u Venecueli apsolutni prioritet.Sličnu poruku uputio je i predsjednik Savjeta EU Antonio Košta.On je, u objavi na mreži X, napisao da će EU nastaviti da podržava mirno, demokratsko i inkluzivno rješenje političke krize u toj zemlji.Napomenuo je da se, u koordinaciji sa državama članicama, preduzimaju napori kako bi se obezbijedila sigurnost evropskih građana u Venecueli.- Imamo povjerenje u napore visoke predstavnice Kaje Kalas da, u koordinaciji sa državama članicama, obezbijedi bezbjednost evropskih građana u toj zemlji - zaključio je Košta.</article>

Evropska unija (EU) sa velikom zabrinutošću prati razvoj situacije u Venecueli, naglašavajući potrebu za deeskalacijom i rješenjem zasnovanim na međunarodnom pravu i principima sadržanim u Povelji Ujedinjenih nacija.
Visoka predstavnica EU za vanjsku i bezbjednosnu politiku Kaja Kalas, u objavi na mreži X, potvrdila je da je razgovarala sa američkim državnim sekretarom Markom Rubijom i ambasadorom EU u Karakasu.
Saopštila je i da je EU u stalnom kontaktu sa relevantnim akterima na terenu.
Podsjetila je da je EU više puta isticala da Nikolas Maduro nema legitimitet, uz dosljedno zalaganje za mirnu tranziciju vlasti u Venecueli.
- U svim okolnostima moraju se poštovati principi međunarodnog prava i Povelja UN. Pozivamo na uzdržanost - poručila je Kalas, ističući da je bezbjednost građana Evropske unije u Venecueli apsolutni prioritet.
Sličnu poruku uputio je i predsjednik Savjeta EU Antonio Košta.
On je, u objavi na mreži X, napisao da će EU nastaviti da podržava mirno, demokratsko i inkluzivno rješenje političke krize u toj zemlji.
Napomenuo je da se, u koordinaciji sa državama članicama, preduzimaju napori kako bi se obezbijedila sigurnost evropskih građana u Venecueli.
- Imamo povjerenje u napore visoke predstavnice Kaje Kalas da, u koordinaciji sa državama članicama, obezbijedi bezbjednost evropskih građana u toj zemlji - zaključio je Košta.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Venecuela

Svijet

EU prati situaciju u Venecueli, poziva na uzdržanost i poštovanje međunarodnog prava

Premijerka Danske Mete Frederiksen je rekla predsjedniku SAD Donaldu Trampu da “prestane da prijeti” u vezi sa preuzimanjem Grenlanda.
“Apsolutno nema smisla govoriti o potrebi da Sjedinjene Američke Države preuzmu Grenland”, rekla je, dodajući: “SAD nemaju pravo da anektiraju nijednu od tri nacije u Danskoj kraljevini.”
Njene izjave dolaze nakon što je Keti Miler – supruga jednog od Trampovih saradnika, Stivena Milera – objavila mapu Grenlanda u bojama američke zastave uz riječ “USKORO”.
Tramp je više puta iznosio mogućnost da Grenland postane anektirani dio SAD, ističući njegov strateški položaj i bogatstvo mineralima.
U izjavi, objavljenoj na sajtu danske vlade, Frederiksen je rekla da se obraća SAD “veoma direktno”.
Ona je navela da je Danska – “a samim tim i Grenland” – član NATO-a i da je pokrivena sigurnosnim garancijama saveza. Danska već ima odbrambeni sporazum sa SAD koji joj daje pristup Grenlandu, rekla je, i da je Danska povećala ulaganja u sigurnost u arktičkom regionu.
“Stoga bih snažno pozvala Sjedinjene Američke Države da prestanu sa prijetnjama prema istorijski bliskom savezniku i prema drugoj zemlji i drugom narodu koji su vrlo jasno rekli da nisu na prodaju”, poručila je ona.
Ranije je danski ambasador u SAD reagovao na objavu Miler – desničarske podkasterke i bivše Trampove saradnice u njegovom prvom mandatu – “prijateljskim podsjećanjem” da su dvije zemlje saveznici, uz napomenu da Danska očekuje poštovanje svog teritorijalnog integriteta.
Ova razmjena izjava dolazi nakon što su SAD u subotu izvele veliku vojnu operaciju u Venecueli, uhvativši njenog predsjednika Nikolas Madura i njegovu suprugu i prebacivši ih u Njujork.
Tramp je kasnije rekao da će SAD “voditi” Venecuelu, a američke naftne kompanije će “početi zarađivati za zemlju”.
Predsjednik SAD je ranije odbio da isključi upotrebu sile kako bi osigurao kontrolu nad Grenlandom, ogromnim ostrvom u Arktiku.
Tramp je tvrdio da bi uključivanje Grenlanda u SAD služilo američkim sigurnosnim interesima zbog njegovog strateškog položaja i bogatstva mineralima koji su ključni za visoku tehnologiju.
Nedavna odluka Trampove administracije da imenuje specijalnog izaslanika za Grenland izazvala je bijes u Danskoj.
Grenland, sa populacijom od 57.000 ljudi, ima široku autonomiju još od 1979, iako odbrana i spoljnopolitička pitanja ostaju u rukama Danske.
Dok većina Grenlanđana podržava eventualnu nezavisnost od Danske, ankete pokazuju ogromno protivljenje da postanu dio SAD.

Danska premijerka poručila Trampu da prestane da prijeti preuzimanjem Grenlanda

Kotor je do treće pobjede zaredom došao na svom parketu protiv Danilovgrada (95:85), a meč je na svoju stranu usmjerio u drugoj četvrtini koju je dobio 28:17 i potom u nastavku gotovo cijelo vrijeme održavao dvocifrenu razliku. Lider Kotorana ove sezone, Aron Džonson-Keš ponovo je bio najefikasniji sa 27 poena, a ispratili su ga Maksim Vukčević sa 20 i Jeng Mansur sa 18 poena i 10 skokova. U ekipi Danilovgrada Marko Mugoša je bio najbolji sa 21 poenom.
U subotu Teodo je izgubio kod kuće od SC Derbija 101:96. U pobjedi mladog sastava trenera Bojana Bakića petorica su meč završila sa dvocifrenim učinkom, a prednjačili su Todorović sa 19 i Nikezić sa 18 poena, uz odlične procente šuta. Kod Tivćana izdvojili su se stranci – Tarik Kul sa 23 i Džejden tarner sa 22 poena.
U subotu je odigrana i ranije odložena utakmica 12. kola, u kojoj je Lovćen prekinuo seriju od 5 poraza, trijumfom u Baru nad ekipom Mornara 79:77, u neizvjesnoj završnici. Cetinjani su nakon dvocifrene prednosti na startu posljednje četvrtine, u finišu morali da odbijaju nalet Mornara koji je prišao i na poen zaostatka, ali nije mogao do potpunog preokreta. Kod Lovćena je najbolji bio Kingsli Perkins sa 27 poena i 15 skokova, a svoju najbolju utakmicu sezone odigrao je mladi Mašan Jovanović sa 19 poena i 6 asistencija. U ekipi Mornara 24 poena Alstona Mejsona, a 19 Viktora Vujisića.
U ponedjeljak se igraju preostale tri utakmice 13. kola, Podgorica – Mornar (17h), Ulcinj – Jedinstvo (17h) i Sutjeska – Lovćen (18h).

Primorje godinu otvorilo pobjedom, Jedinstvo u ponedjeljak gostuje Ulcinju

Budžet Crne Gore za 2026. godinu izazvao je brojne kritike građana i stručne javnosti, a generalni sekretar Demokratske partije socijalista Nikola Milović ocijenio je da je riječ o potrošačkom dokumentu, nedovoljno investiciono orijentisanom i planiranom sa većim rashodima nego prihodima.
U intervjuu za Televiziju E, Milović je upozorio da će, ukoliko se ovakav budžetski okvir zadrži, ekonomski rast u narednoj godini biti poništen stopom inflacije. Kada je riječ o političkim aktivnostima DPS-a, najavio je da će fokus u 2026. biti na pripremama za izbore 2027. godine, uz predstavljanje novog ekonomskog programa građanima.
– Ovo je budžet kontinuiteta – treći koji predlaže aktuelna Vlada, a šesti koji predlažu oslobodioci od 2020. godine. Zajednička karakteristika svih budžeta u prethodnih šest godina, a posebno posljednja tri zbog eksperimentalnog programa Evropa sad 1 i 2, jeste izraženo potrošačko-populistički razvojni model ekonomije. Glavne karakteristike i ovog budžeta su da je potrošački, da nije dovoljno investiciono orijentisan i da je baziran na tome da su rashodi veći od prihoda, što znači da ćemo imati deficit budžeta. Jedini način da se ti rashodi, koji su veći od prihoda, regulišu jeste novo zaduživanje – kazao je Milović.
On ističe da pojedine budžetske stavke dostižu, kako navodi, istorijski maksimum.
– Konkretno mislim na ogromna izdvajanja za plate. U 2026. godini biće izdvojeno 726 miliona eura za zarade. Poređenja radi, 2019. godine taj iznos je bio 453 miliona. Preko 20.000 ljudi je zaposleno u javnom sektoru koji kontroliše država, dok ekonomija u tom periodu nije rasla, već se kretala veoma sporo. To je druga karakteristika ovog budžeta – predviđeni rast je zanemarljiv. Ako se uzme u obzir da imamo stopu inflacije koja je duplo veća nego u zemljama Evropske unije, jasno je da će ekonomski rast u narednoj godini biti poništen inflacijom – naglašava Milović.
Dodaje da su socijalna davanja dostigla maksimum i da iznose milijardu i 150 miliona eura.
– Takve procente imaju države koje vode izrazito populističku politiku – ističe on.
Milović podsjeća da zbirna stopa inflacije od 2020. godine iznosi 32 odsto.
– Za Fond PIO moraće da se izdvoji 850 miliona eura, a prvi put u istoriji Crne Gore desiće se da deficit budžeta iznosi 500 miliona eura, što je izuzetno opasno. S druge strane, država prihod planira da obezbijedi kroz porez na dodatu vrijednost, koji takođe dostiže maksimum i gotovo je duplo veći nego 2019. godine, a bazira se na potrošnji, novim nametima, akcizama i činjenici da se kompletna potrošnja finansira dijelom kroz inflaciju. Onda se vlast hvali rastom bruto domaćeg proizvoda, a pitanje je da li građani danas žive bolje nego 2019. godine – naveo je Milović.
Govoreći o kapitalnom budžetu, Milović je podsjetio da je on 2019. godine iznosio 272 miliona eura.
– Kada se na taj iznos doda stopa inflacije od 32 odsto, to bi značilo da kapitalni budžet u 2026. godini, da bi bio na istom nivou, mora iznositi 356 miliona eura. Umjesto toga, Vlada predlaže 305 miliona. Ovo je poraz crnogorske politike kada je riječ o kapitalnom budžetu i imaće zanemarljiv uticaj na investicionu aktivnost – poručio je Milović.
Govoreći o novom zaduženju, Milović je podsjetio da se država već zadužila 450 miliona eura, uz obrazloženje da je riječ o budžetskoj rezervi.
– Koji se to danas domaćin prvo zadužuje da bi štedio? Valjda prvo treba nešto da se stvori da bismo mogli da štedimo. Crna Gora mora svake godine da obezbijedi između 750 i 800 miliona eura rashoda u budžetu. Ako ih nema, mora da ih pozajmi – kaže Milović.
Osvrćući se na aktivnosti DPS-a, Milović je podsjetio na unutrašnje reformske procese u partiji.
– Prije dva mjeseca izabran sam za političkog sekretara, što je izuzetno izazovna pozicija u vrlo izazovnom periodu. Tu odgovornost sam prihvatio kao neko ko želi da iskoristi sva ekonomska znanja vezana za dostignuća koja je DPS baštinio u prethodnom periodu – od procesa ekonomske samostalnosti, uvođenja marke i eura, osnivanja CBCG, do stvaranja investicionog ambijenta i ulaska u NATO, kojim je Crna Gora dobila sigurnosni okvir i povjerenje investitora – ističe Milović.
Dodaje da će DPS u ovoj godini biti snažno okrenut pripremama za izbore 2027. godine.
– Formirali smo sedam komisija koje će početi sa radom početkom godine i kroz koje ćemo građanima ponuditi potpuno novi ekonomski program, koji će se odnositi na sve segmente funkcionisanja crnogorskog društva. Okrećemo se aktivnoj politici i direktnoj komunikaciji sa građanima, kako bi znali šta ih očekuje 2027. godine, kada DPS ponovo bude činilac vlasti – kazao je Milović.
Komentarišući aktuelnu parlamentarnu većinu, Milović je ocijenio da je teško očekivati njen dugoročni opstanak.
– Brutalnost političkog lijepka fotelja ih još drži na okupu, ali očekujem dodatne izazove i ne bih bio siguran da će opstati do 2027. godine. Već se naziru pukotine, a proces evropskih integracija zahtijeva iskrenost koju za sada ne vidim. Smatram da ova parlamentarna većina ne može završiti evropski put Crne Gore bez DPS-a – naglasio je Milović.
Zaključuje da DPS očekuje značajne političke promjene, uz fokus na predstojeće lokalne izbore zakazane za jun 2027. godine, ali i parlamentarne izbore.
– Sa tradicionalnim partnerima, sa kojima smo ostvarili nezavisnost, radimo na ekonomskoj platformi oporavka Crne Gore i pripreme za period nakon pristupanja Evropskoj uniji. To je šansa da Crnu Goru vratimo na pravi evropski put – zaključio je Milović.

Milović: Aktuelna većina neće završiti put ka EU, DPS se vraća sa novom ekonomskom platformom za oporavak

Ove zle figure će učiniti sve da izbjegnu odgovornost za štetu koju su nanijeli, ali na kraju moraju snositi posljedice, piše u analizi za Guardian kolumnista i voditelj emisije Politics Weekly America Džonatan Fridlend.
Ovo nije baš novogodišnja odluka, i sigurno nije predviđanje. Razmišljajte o tome prije kao o nadi, ili čak molbi, za narednih 12 mjeseci. Neka naredna godina bude vrijeme kada će lideri koji su nanijeli toliko štete svojim zemljama, i daleko šire, konačno biti pozvani na odgovornost. Neka 2026. bude godina obračuna.
Počnite od čovjeka čiji je domet najveći
Po moći koju drži. Takva je priroda američkog izbornog sistema da će Donald Tramp, koji se vratio na vlast prije manje od godinu , u narednih 10 mjeseci biti suočen sa sudom birača. Njegovo ime neće biti na glasačkom listiću, ali, ne zavaravajte se, izbori za Kongres 3. novembra će dati presudu o drugom mandatu Trampove administracije.
Red poraza njegove partije u Kongresu bi bio sam po sebi zadovoljavajući, povrijedivši njegov ogroman ego, ali imao bi i praktično značenje. Malo ko predviđa da će Republikanci izgubiti kontrolu nad Senatom, gdje bi Demokrati morali osvojiti barem četiri mjesta da preuzmu vlast – gotovo nemoguće s obzirom na geografski raspored 35 mjesta koja su u igri u novembru. Ali, u normalnim okolnostima, trebalo bi biti najsigurnija politička prognoza da Predstavnički dom neće više biti u rukama republikanaca za godinu dana.
Takav obrt bi razbio aureolu nepobjedivosti koja je okruživala Trampa otkako je pobijedio Kamalu Haris, dopuštajući mu da zastrašuje i ucjenjuje mnoge američke institucije, uključujući većinu medija, da mu preda mnogo više moći nego što mu pripada. To bi ga učinilo “slabom patkom”, nesposobnim da kroz neprijateljski Dom donese nove zakone.
Prije svega, to bi značilo da se Tramp konačno suočava sa tijelom koje je i voljno i sposobno da ga drži odgovornim: demokratski Predstavnički dom bi imao apetit i snagu za ozbiljnu kontrolu. Opremljen pravom da poziva svjedoke, mogao bi istražiti sve, od troškova Trampovih tarifa za američke poreske obveznike, do nevjerovatno drskog obrasca korupcije i privatnog bogaćenja koji je karakterisao ovu administraciju. I stalno u rukavu imao bi prijetnju trećeg procesa opoziva.
Tako da novembar zaista može donijeti obračun za Trampa, zbog čega on neće stati ni pred čim da spriječi takav ishod. Otuda riječi upozorenja: “u normalnim okolnostima”. Tramp će učiniti okolnosti nenormalnim, ako to bude potrebno da zadrži Dom. Taj napor je već u toku, bilo kroz manipulaciju izbornih mapa u Teksasu, ili kroz poteze da se oteža glasanje u demokratskim područjima širom zemlje.
Postoje ohrabrujući znakovi da institucije počinju da se odupiru – svjedočimo prošlonedjeljnoj odluci Vrhovnog suda koja ograničava Trampovu upotrebu američkih trupa na ulicama gradova pod demokratskom vlasti – ali ovo će biti jedna od borbi 2026, dok predsjednik koristi svaku priliku da izbjegne odgovornost koju bi mu donio poraz u jesen.
Njegov “soul brother” u regiji: Benjamin Netanijahu
U čovjeku kojeg je ugostio u Mar-a-Lagu ove sedmice, na njihovom šestom i posljednjem sastanku 2025: Benjamin Netanijahu. Osim toga, izborni rizik koji prijeti Netanijahuu, čiji je prvi mandat premijera Izraela počeo 1996, je mnogo neposredniji: u nekom trenutku između sada i oktobra, Izraelci će izaći na izbore u trci koja bi ga mogla potpuno ukloniti s vlasti.
Ključna je odgovornost Netanijahua. Mnogi širom svijeta žele da to bude za ubistvo desetina hiljada Palestinaca u Gazi, za neumorne zračne napade koji su ostavili pojas u ruševinama i za uskraćivanje humanitarne pomoći. Ali unutar Izraela, najviše se traži odgovornost za smrtonosne propuste 7. oktobra 2023, za nepažnju i strateške greške koje su ostavile niz južnih zajednica, i stotine ljudi na muzičkom festivalu, izloženih smrtonosnom napadu Hamasa.
Izraelski zvaničnici na svim nivoima, civilni i vojni, platili su tu katastrofu svojim poslovima – osim jednog. Samo Netanijahu nikada nije priznao najmanju odgovornost, niti se izvinio za činjenicu da je najkrvaviji dan u istoriji zemlje bio za vrijeme njegove vlasti. Odbio je da uspostavi istražnu komisiju poput onih koje su brzo uslijedile nakon prethodnih katastrofa, radije postavljajući lažnu istragu sa lojalistima – ekvivalent, kako je rekao otac jednog ubijenog talca, kao da pitate ledeni breg ko je potopio Titanik. Dakle, jedina šansa Izraelaca da drže odgovornim čovjeka koji ih je vodio 18 od posljednjih 30 godina biće na glasačkom listiću.
Uloge nikada nisu bile veće. Mnogi izraelski aktivisti se plaše da bi ovi izbori mogli biti posljednja šansa da se spasu ključne demokratske institucije koje su dugo pod stalnim napadom Netanijahua. Poput Trampa u SAD ili Viktora Orbana u Mađarskoj, koji takođe izlazi pred birače ove godine, Netanijahu je u eskalirajućem ratu sa sudstvom i nezavisnim medijima, pritiskajući ih sve jače, nadajući se da će “zagušiti”. I, poput svog prijatelja u Vašingtonu, Netanijahu neće stati ni pred čim da spriječi pobjedu svojih protivnika: suočen sa optužbama za korupciju, mora ostati na vlasti da bi izbjegao zatvor. Odgovornost, politička i pravna, ga užasava.
Region u napetosti: Iran
I on nije jedini lider u regionu koji se boji bijesa svog naroda. Iranci su više puta pokušavali da iskažu bijes prema režimu koji vlada njihovom zemljom 47 godina, ali su često brutalno suzbijani. Protesti su ponovo izbili u posljednjim danima, a vlasti su koristile smrtonosnu silu brže nego ranije – iako postoje ohrabrujući znakovi da neki u sigurnosnim snagama nisu voljni da učestvuju u uobičajenom suzbijanju. Godinama su mnogi u Iranu gubili nadu u režim posvećen da postane regionalna sila podržavajući teror i haos na Bliskom istoku i šire, dok obični Iranci plaćaju cijenu kroz sankcije i ekonomske teškoće. Obračun za to je odgađan više puta. Ali zahtjev za promjenom je glasan i, kako kaže iranski stručnjak Ali Ansari, “Prije ili kasnije nešto će morati da popusti.”
Na ulicama ili na glasačkom listiću, odgovornost bi mogla doći 2026. U Britaniji, laburistička vlada ima dobar razlog da se boji, pripremajući se za velike gubitke u svim pravcima, bilo prema Plaid Cymru u Velsu, Škotskoj nacionalnoj partiji u Škotskoj, Zelenima naročito u Londonu, ili Reform UK gotovo svuda. U pravednom svijetu, Najdžel Faraž bi se bojao birača, zabrinut da bi ga držali odgovornim ne samo za njegovu prljavu prošlost, već i kao čovjeka koji je služio kao glavni propovjednik za najkatastrofalniju nacionalnu odluku nakon Minhena, naime referendum o Brexitu, koji slavi 10. godišnjicu u junu.
Priznajem, malo je vjerovatno da će 2026. Faraž platiti za svoju vodeću ulogu u tom kontinuiranom kolektivnom samopovređivanju. Ali na kraju, Tramp, Netanijahu, Orban i drugi moraju se suočiti sa obračunom za bol koji su prouzrokovali i štetu koju su nanijeli. Neka ovo bude ta godina.

Od Trampa do Netanijahua – neka 2026. bude godina obračuna

Američki predsjednik Donald Tramp se javio na pres konferenciji u kojoj je istakao ponos na napad SAD-a na Venecuelu. Ovaj čin opravdao je željom za mirom u Venecueli i činjenicom da su oni najveći izvoznici narkotika.
- Narodu Venecuele želimo mir - rekao je i dodao da je Maduro kriminalac i vođa kartela.
- Nijedna nacija na svijetu nije mogla postići ono što je Amerika postigla - pohvalio se on i dodao da su svi venecuelsanski vojni kapaciteti bili onesposobljeni u napadu.
Potvrdio je da se Maduro i njegova supruga 'sada suočavaju s američkom pravdom', dodajući da su optuženi zbog 'kampanje smrtonosnog narkoterorizma' protiv SAD-a i njenih građana. Rekao je da će 'od sada SAD voditi Venecuelu sve dok ne dođe vrijeme kada možemo sprovesti sigurnu, pravilnu i razboritu tranziciju vlasti'.
Osim navedenog, dodao je i da su Sjedinjene Američke države spremne povesti i drugi napad, ako se to pokaže potrebnim.
- S obzirom na uspjeh sinoćnje operacije, sada smatra da to vjerovatno više neće biti potrebno - istakao je. Kroz pitanja novinara spomenuo je i kolumbijskog predsjednika Gustava Petra.
- Mora paziti šta radi - istakao je ranije, a sada potvrdio da stoji iza te svoje izjave.
- Proizvode kokain. Šalju ga u Sjedinjene Američke Države. Zato mora paziti šta radi - rekao je Tramp.
Novinari su odmah upitali i za čelnika komunističke Kube Migela Díaza-Canela i je li ta poruka upućena i njemu.
- Kuba je nešto o čemu ćemo na kraju govoriti jer je Kuba trenutno propala država - rekao je i dodao 'u tom je smislu vrlo slično jer želimo pomoći ljudima na Kubi, ali želimo pomoći i ljudima koji su bili prisiljeni napustiti Kubu i koji žive u ovoj zemlji.'
Na ovu izjavu nadovezao se i državni sekretar Marko Rubio koji je sin kubanskih izbjeglica.
- Kada predsjednik govori, treba ga shvatiti ozbiljno. Ako bih živio u Havani i bio dio vlade, bio bih zabrinut - rekao je Rubio, javlja BBC.

Tramp označio još dvije države kao iduće mete: "Moraju se paziti, jedna proizvodi kokain, a druga je propala država"

Ustavno vijeće Vrhovnog suda Venecuele naložilo je u subotu da potpredsjednica Delsi Rodrigez preuzme ulogu vršiteljice dužnosti predsjednika zemlje. Ova odluka uslijedila je nakon što su američke snage u ranim jutarnjim satima u subotu pritvorile Nikolasa Madura u vojnoj operaciji.
U presudi suda navodi se da Rodrigez preuzima “kabinet predsjednika Bolivarske Republike Venecuele, kako bi se zagarantovao administrativni kontinuitet i sveobuhvatna odbrana nacije”.
Sud je dodao da će raspravljati o ovom pitanju kako bi se “utvrdio primjenjivi pravni okvir za garanciju kontinuiteta države, upravljanja vladom i odbrane suvereniteta u svjetlu prisilnog odsustva predsjednika Republike”.
Prema članovima 233 i 234 Ustava Venecuele, u slučaju privremenog ili apsolutnog odsustva predsjednika, dužnost preuzima potpredsjednik.
Rodrigez, koja je i ministarka finansija i nafte, preuzela je dužnost u subotu poslijepodne. Nekoliko sati nakon hapšenja Madura i njegove supruge ona je predsjedavala sjednicom Vijeća za nacionalnu odbranu.
Okružena drugim ministrima i visokim zvaničnicima, zatražila je “trenutno oslobađanje” bračnog para i oštro osudila američku vojnu operaciju.
- Ova operacija predstavlja eklatantno kršenje međunarodnog prava i suvereniteta Venecuele - izjavila je Rodrigez stojeći ispred venecuelanske zastave, pozivajući građane na jedinstvo.
“Ono što je učinjeno Venecueli može se učiniti bilo kome.”
<h3>Kontradiktorne poruke o saradnji sa SAD-om</h3>
Samo nekoliko sati nakon hapšenja, američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je državni sekretar Marko Rubio razgovarao s potpredsjednicom, te da ona djeluje spremno na saradnju s Vašingtonom.
- Rekla je: ‘Uradićemo sve što trebate.’ Mislim da je bila prilično ljubazna. Uradićemo ovo kako treba - rekao je Tramp.
Međutim, u svojim javnim nastupima, Rodrigez nije pokazala znakove popuštanja. Zatvorila je vrata bilo kakvoj saradnji sa Sjedinjenim Državama i insistirala na tome da Maduro ostaje na čelu države.
- U ovoj zemlji postoji samo jedan predsjednik, a njegovo ime je Nikolas Maduro Moros - poručila je Rodrigez, koja je silom prilika postala najvidljivije lice vlasti.
<h3>Ko je Delsi Rodrigez: Od “gvozdene dame” diplomatije do vrha države</h3>
Delsi Eloina Rodrigez Gomez (56), pravnica školovana na Centralnom univerzitetu Venecuele, nije slučajno odabrana za ovu istorijsku ulogu. Ona je već više od dvije decenije jedna od najistaknutijih figura “čavizma”, političkog pokreta koji je osnovao pokojni Hugo Čavez, a nastavio Nikolas Maduro.
Zajedno sa svojim bratom Jorgeom Rodrigezom, trenutnim predsjednikom Narodne skupštine, Delsi čini jedan od najmoćnijih političkih tandema u zemlji. Njihov utjicaj seže duboko u strukture moći još od Čavezove ere.
Svoju reputaciju beskompromisnog branioca režima izgradila je obavljajući niz ključnih funkcija.
Rodrigez je držala ključeve venecuelanske ekonomije. Kao ministarka finansija i ministarka nafte, upravljala je najvitalnijim resursima zemlje u vrijeme teške ekonomske krize i međunarodnih sankcija, što govori o ogromnom povjerenju koje Maduro ima u nju.
Analitičari upozoravaju da njeno preuzimanje vlasti ne znači nužno i omekšavanje stavova prema Zapadu, uprkos Trampovim izjavama. Imdat Oner, analitičar sa instituta Jack D. Gordon, smatra da ona nije “umjerena alternativa”.
- Ona je jedna od najmoćnijih i najtvrđih figura u cijelom sistemu. Njen uspon na vlast vjerovatno je rezultat nekog oblika razumijevanja između SAD-a i ključnih aktera za scenario nakon Madura, gdje bi ona služila kao tehnički vladar do tranzicije - zaključuje Oner.

Vrhovni sud Venecuele naložio da Rodrigez preuzme ulogu vršiteljice dužnosti predsjednika

Državni sekretar SAD Mark Rubio rekao je da predsjednik Donald Tramp ne želi da isključi mogućnost američke okupacije Venecuele ili slanja trupa u tu zemlju, nakon što je njegova administracija zarobila lidera Nikolasa Madura i poručila da će SAD za sada „upravljati“ zemljom.
-On ne smatra da treba javno da isključi opcije koje su Sjedinjenim Državama na raspolaganju, iako trupa na terenu trenutno nema...To nije ono što vidimo sada. Ono što sada vidimo jeste 'naftni karantin' koji nam omogućava da izvršimo ogroman uticaj na to šta će se dalje dogoditi- rekao je Rubio u emisiji CBS-a „Face the Nation".
Rubio kaže da Tramp želi da zadrži „mogućnost izbora" kada je riječ o slanju trupa u Venecuelu, ali je ukazao na „raspored snaga" SAD u regionu, za koji je rekao da će administracija zadržati tako što će nastaviti napade na navodne brodove koji prevoze drogu i održavati blokade sankcionisanih plovila koja ulaze u Venecuelu i izlaze iz nje. Dodao je da takve mjere mogu da parališu način na koji režim ostvaruje prihode.
-Nastavljamo sa karantinom i očekujemo da će doći do promjena, ne samo u načinu na koji se vodi naftna industrija, da bi radila u korist naroda, već i da se zaustavi trgovina drogom, kako više ne bismo imali ove probleme sa bandama- rekao je Rubio.
Na konferenciji za medije juče, Tramp je rekao da se SAD „ne plaše slanja trupa na teren ako bude trebalo". Na pitanje CNN-a da li zamišlja američke trupe na terenu dok SAD u suštini vode venecuelansku vladu u prelaznom periodu, Tramp je odgovorio: „Pa, ne – imaćemo prisustvo u Venecueli kada je riječ o nafti."
Rubio je rekao &nbsp;i da će SAD suditi o venecuelanskoj potpredsjednici Delsi Rodrigez na osnovu onoga što bude radila ubuduće, nakon što je predsjednik Tramp juče tvrdio da je ona „u suštini spremna da uradi ono što smatramo da je potrebno kako bi Venecuelu ponovo učinili velikom".
Rodrigez je juče oštro kritikovala američku operaciju u svojoj zemlji, zahtijevajući hitno oslobađanje zarobljenog venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura i njegove supruge Silije Flores, nazvavši Madura „jedinim predsjednikom Venecuele".
Međutim, Rubio je danas u emisiji NBC-a „Meet the Press" rekao da SAD „očekuju više usklađenosti i saradnje nego što su ranije dobijale" od Venecuele ubuduće.
-Procjenu ćemo donositi na osnovu toga šta oni (trenutni ljudi na vlasti u Venecueli) urade, a ne na osnovu toga šta javno govore u međuvremenu, niti na osnovu toga šta znamo da su u prošlosti radili u mnogim slučajevima – već na osnovu onoga što budu radili ubuduće- rekao je.

Rubio: Tramp ne isključuje slanje američkih trupa u Venecuelu

Na sjednici Savjeta za nacionalnu bezbjednost razmatrali smo tri teme: regionalna vojna i politička bezbjednost sa osvrtom na situaciju u Evropi i svijetu, energetska bezbjednost i američka akcija na teritoriji Venecuele,<a href="https://www.danas.rs/vesti/politika/vucic-venecuela/?utm_source=onesignal&amp;utm_medium=push&amp;utm_campaign=2026-01-04-Ko-je-jai-taj-i"> izjavio je</a> predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je predsjedavao tom sjednicom.
- Svjesni smo složenosti pozicije koju naša zemlja ima na području jugoistočne Evrope. Ruši se stari poredak u svijetu više nikakva pravila ne važe. Međunarodna pravila ne važe, moramo to sebi da priznamo i da razumijemo da Povelja UN uopšte ne funkcioniše, posle akcije SAD u Venecueli - istakao je Vučić.
Prema Vučićevim riječima, u svijetu dominira pravo sile, pravo jačeg, ko je jači, taj i tlači, i to je jedini princip koji u svijetu postoji.
Kako je istakao, dovoljno je bilo da se vidi kako predstavnici EU reaguju na ovo što se desilo u Venecueli.
Vučić je istakao da predstavnici EU imaju svoje sitne interese, plaše se šta će biti sa Grenlandom.
Predsjednik Srbije je potom istakao da Srbiju zabrinjava naoružavanje Prištine suprotno Povelji UN. On je naveo da se ubrzano naoružava Priština, odnosno da to posebno čini Turska.
Vučić je rekao da Priština, Tirana i Zagreb rade na kompleksnom vojnom sistemu i istakao zabrinutost zbog toga.
– Pripremamo se za odbranu od onih koji otvoreno prijete našoj zemlji – rekao je predsjednik Srbije.
Vučić je rekao da se na sjednici Savjeta za nacionalnu bezbjednost razgovaralo o tome „kako dalje da se naoružavamo“.
– Imaćemo nova ulaganja u vojnu industriju, da dopunjavamo rezerve hrane, vode i municije. Goriva za vojsku imamo dovoljno – rekao je on.
U narednih godinu i po dana, istakao je Vučić udvostručiće vojne kapacitete, a ljudske kapacitete će povećati za trećinu.
– I u svoje kljuse - &nbsp;da krene neko iz regiona protiv nas, niko nam neće pomoći osim nas samih. Neće nas napadati Amerika ili neka velika sila…Čuvamo mir ne napadajući nikoga, ali imamo veliku odvraćajuću snagu. U ovom trenutku ne postoji opasnost od agresora. Naša snaga je veća od opasnosti potencijalnog agresora – rekao je Vučić.
On je naveo i da što se tiče energetske bezbjednosti, dolazi do velikih promjena u svijetu.
– Ne znam da li ste primijetili da je predsjednik Tramp osnovao Agenciju za dominaciju SAD-a u sferi energetike u svijetu. Radi pri Bijeloj kući. Svuda u svijetu daće sve od sebe da isteraju konkurenciju, pre svega Rusiju i Kinu – izjavio je predsjednik Srbije.

EU prati situaciju u Venecueli, poziva na uzdržanost i poštovanje međunarodnog prava

Tagovi

Danska premijerka poručila Trampu da prestane da prijeti preuzimanjem Grenlanda

Primorje godinu otvorilo pobjedom, Jedinstvo u ponedjeljak gostuje Ulcinju

Milović: Aktuelna većina neće završiti put ka EU, DPS se vraća sa novom ekonomskom platformom za oporavak

Od Trampa do Netanijahua – neka 2026. bude godina obračuna

PRATITE TVe UŽIVO