Gilejn Maksvel protiv objave novih Epstinovih dokumenata, tvrdi da je zakon neustavan

Advokati Gilejn Maksvel usprotivili su se traženoj objavi 90.000 stranica dokumenata vezanih za Džefrija Epstiina i Maksvel, tvrdeći da je zakon kojim se nalaže javno objavljivanje miliona dokumenata neustavan.

Njeni branioci su kasno u petak podnijeli podneske saveznom sudu u Njujorku kako bi pokušali blokirati objavu dokumenata iz građanske parnice za klevetu koju je prije deset godina, a koja je u međuvremenu okončana nagodbom, protiv Maksvel pokrenula preminula Epstinova žrtva Virdžinija Đufre. Ministarstvo pravde je nedavno od sudije zatražilo ukidanje mjera tajnosti na tim spisima.

Maksvelini advokati navode da je Ministarstvo pravde nepropisno došlo do tih dokumenata, koji su inače bili pod sudskim nalogom o tajnosti, tokom svoje krivične istrage protiv Maksvel. Kažu da papiri uključuju transkripte više od 30 iskaza svjedoka te privatne informacije o finansijskim i seksualnim pitanjima vezanim za Maksvel i druge osobe.

Dio građe iz jednogodišnje razmjene dokaza u toj parnici već je ranije objavljen po nalogu saveznog apelacionog suda.

Maksvelini pravni zastupnici tvrde da je zakon koji je Kongres usvojio u decembru, a kojim se nalaže objava miliona Epstinovih dokumenata, u suprotnosti s ustavnim načelom podjele vlasti.

- Kongres ne može, putem zakona, lišiti ovaj sud ovlasti ili ga osloboditi odgovornosti da štiti svoje spise od zloupotrebe. Činiti to znači kršiti podjelu vlasti - napisali su advokati Lora Meninger i Džefri Pagliuka, pozivajući se na zakon.

Dodaju da prema Ustavu i podjeli vlasti, ni Kongres ni izvršna vlast ne smiju zadirati u sudsku vlast. 

- Ta vlast uključuje ovlaštenje da konačno i definitivno rješava predmete i sporove - naveli su.

Objavljivanje Epstinovih dokumenata iz krivičnih istraga, koje je počelo prije nekoliko sedmica, donijelo je nova otkrića o višedecenijskom seksualnom zlostavljanju žena i maloljetnica. Neke žrtve su se žalile da su njihova imena i lični podaci otkriveni u spisima, dok su imena njihovih zlostavljača zacrnjena.

Članovi Kongresa žale se da je javno objavljena tek oko polovina postojećih dokumenata, i to mnogi uz brojne redakcije, iako su zvaničnici Ministarstva pravde tvrdili da je sve objavljeno, osim dijela spisa koji ne može biti javno dostupan dok sudija ne da odobrenje.

Đufre je tvrdila da ju je Epstin seksualno eksploatisao i prosljeđivao drugim muškarcima, među kojima i bivšem princu Endru, koji je sada poznat kao Endru Mauntbaten-Vindzor. Ona ga je 2021. tužila, tvrdeći da su imali seksualne odnose kada je imala 17 godina.

On je negirao njene navode, a parnica je okončana nagodbom 2022. Prije nekoliko dana on je uhapšen i gotovo 11 sati zadržan u pritvoru pod sumnjom da je s Epstinom dijelio povjerljive informacije o trgovanju.

U memoarima objavljenim nakon što je prošle godine sebi oduzela život, Đufre je napisala da su joj tužioci rekli kako je nisu uključili u optužnicu za seksualnu trgovinu protiv Maksvel jer nisu željeli da njene optužbe odvuku pažnju porote.

Maksvel (64) je u decembru 2021. proglašena krivom i osuđena na 20 godina zatvora. Epstin je 2019. godine izvršio samoubistvo u saveznom pritvoru dok je čekao suđenje po optužbama za trgovinu ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja.

Maksvel je prošlog ljeta premještena iz saveznog zatvora na Floridi u zatvor s niskim stepenom osiguranja u Teksasu, nakon što je učestvovala u dvodnevnim intervjuima s zamjenikom državnog tužioca Todom Blenšom.

Prije dvije sedmice odbila je odgovarati na pitanja članova Odbora za nadzor Predstavničkog doma tokom iskaza koji je dao putem videopoziva iz njenog zatvorskog kampa, iako je putem saopštenja svog advokata poručila da je "spremna govoriti potpuno i iskreno" ako dobije pomilovanje.