Ministarstvo pravde SAD saopštilo je da je otkrilo još više od milion dokumenata potencijalno povezanih sa slučajem Džefrija Epstina i da će im biti potrebno „još nekoliko nedjelja“ da ih obradi i objavi u javnosti.
Ministarstvo je to otkrilo u objavi na društvenoj mreži Iks, navodeći da su američki tužilac za Južni okrug Njujorka i FBI obavijestili ministarstvo o novim dokumentima.
- Ministarstvo pravde je primilo ove dokumente od Južnog okruga Njujorka i FBI-ja radi njihovog pregleda i objavljivanja, u skladu sa Zakonom o transparentnosti dosijea Epstin, važećim zakonima i sudskim naredbama - navodi se u objavi, prenosi SiEnEn (CNN).
U objavi se dodaje da imaju advokate koji rade non-stop kako bi pregledali i izvršili zakonski potrebno redigovanje radi zaštite žrtava.
- Objavićemo dokumente što je prije moguće. Zbog velike količine materijala, ovaj proces može potrajati još nekoliko nedjelja. Ministarstvo će nastaviti da se u potpunosti pridržava saveznog zakona i uputstva predsjednika Trampa da objavi dosijee - dodaje se u objavi.
Ova današnja objava dolazi nakon serije objavljenih dokumenata, kako je to zahtijevao novi zakon o transparentnosti koji je Kongres usvojio prošlog mjeseca.
Rok za objavljivanje svih materijala bio je petak, a Ministarstvo pravde je tog dana objavilo ogromnu količinu dokumenata. Nakon toga je uslijedilo još jedno objavljivanje u subotu rano ujutru, a još jedno veliko objavljivanje u utorak, koje je sadržalo nekoliko značajnih referenci na predsjednika Donalda Trampa.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

CNN: Otkriveno još više od milion dokumenata potencijalno povezanih sa slučajem Epstin

Američko Ministarstvo pravde objavilo je novu seriju od više od 11.000 dokumenata povezanih s Džefrijem Epstinom, u kojima se Donald Trampom spominje više puta nego u prethodnim paketima.
Dokumenti, koji su objavljeni tokom noći s ponedjeljka na utorak, uključuju tvrdnju da je Tramp u 1990-ima bio na letu s Epstinom i 20-godišnjom ženom. Nema dokaza koji bi ukazivali na to da je žena bila žrtva bilo kakvog zločina, a njeno spominjanje u dokumentima ne implicira kriminalnu odgovornost Trampa.
Prvi paket dokumenata, poznat kao "Epstein Files", objavljen je u petak navečer nakon višemjesečnih odgađanja tokom administracije Donalda Trampa. Zamjenik glavnog državnog tužioca Tod Blanša kazao je za Fox News da očekuje objavu još nekoliko stotina hiljada dokumenata u narednim sedmicama.
Novi paket dokumenata sadrži sudske spise, e-mailove, fotografije, članke iz novina, tabele, audio i stotine video zapisa. Pored Trampa, uključeni su i dokumenti FBI-a, interne komunikacije Ministarstva pravde, sudski pozivi i drugi pravni spisi, uključujući i dokumente vezane za Epstinovu smrt u federalnom pritvoru 2019. godine.
Donald Tramp je putovao je privatnim avionom Džefrija Epstina najmanje osam puta između 1993. i 1996. godine. U e-mailu američkog pomoćnika tužioca iz Južnog okruga Njujorka iz 2020. godine navedeno je da su Tramp i Epstin bili "jedini putnici" na jednom od letova, dok su na drugim letovima među putnicima bile i osobe "tada stare 20 godina" te "žene koje bi mogle biti svjedoci" u slučaju protiv Epstinove partnerice Gislejn Maksvel.
Dokumenti takođe uključuju e-mailove Maksvelove i osobe koja se potpisuje kao "A" i koristi pseudonim "Nevidljivi čovjek". U jednom od e-mailova iz avgusta 2001. "A" piše Maksvel s upućenom porukom o "Balmoral Summer Campu za Kraljevsku porodicu" te traži savjet kako da "ponovo fokusira svoj život" dok je njegova "cijela egzistencija u neredu". Nema indicija da ovi e-mailovi ukazuju na bilo kakvo krivično djelo.

1250x600

1084x550

Tramp se spominje više puta u novim Epstinovim dokumentima: Letio s njim najmanje osam puta

Pozivamo predsjednika Donalda Trampa da naloži državnoj tužiteljki Pem Bondi da odmah objavi sav preostali materijal koji se odnosi na, spominje ili sadrži fotografiju Bila Klintona - poručio je portparol bivšeg predsjednika SAD-a Angel Urenja povodom objave dokumenata iz slučaja Džefrija Epstina, u kojima se Klinton spominje više puta.
Klinton je u izjavi za javnost naveo da je objava dokumenata izrazito važna, te je pohvalio zakon kojim je omogućeno objelodanjenje ovih spisa i uputio kritiku Ministarstvu pravde zbog načina objave.
- Zakon o transparentnosti Epstinovih dosjea (Epstein Files Transparency Act) nameće jasnu zakonsku obavezu Ministarstvu pravde Sjedinjenih Američkih Država da objavi potpunu i cjelokupnu dokumentaciju koju javnost traži i zaslužuje. Međutim, ono što je Ministarstvo pravde do sada objavilo, kao i način na koji je to učinilo, jasno ukazuje na jedno: Neko ili nešto se štiti. Ne znamo ko, šta ili zašto - rekao je Klinton u izjavi koju je objavio Urenja.
Naveo je da "takva zaštita njemu nije potrebna".
Objavljivanje, kako dodaje, "uključuje bez ograničenja sve zapise koji eventualno postoje i koji podliježu objavi u skladu sa Zakonom, uključujući transkripte velike porote, bilješke sa saslušanja, fotografije i nalaze Kabineta državnog tužioca Sjedinjenih Američkih Država za Južni okrug Njujork (kako je pod zakletvom navedeno pred Kongresom od državnog tužioca iz Trampovog prvog mandata)"-
Bilo koji drugi potez, kako ističu, osim potpune objave dokumenata pokazao bi da se radi o političkim motivima za selektivnu cenzuru.
- Odbijanje da se to učini potvrdiće raširenu sumnju da dosadašnje aktivnosti Ministarstva pravde nisu usmjerene na transparentnost, već na insinuacije, korištenje selektivnih objava kako bi se sugerisala krivica pojedinaca koje je isto to Ministarstvo pravde, tokom mnogih godina, pod predsjednicima i državnim tužiocima iz obje stranke, već više puta oslobodilo svake odgovornosti - zaključio je Klinton u saopštenju.

Klinton: Objavite sve Epstinove dokumente gdje se spominjem, ne treba nam zaštita

Najmanje 16 fajlova nestalo je sa javne internet stranice Ministarstva pravde Sjedinjenih Američkih Država, na kojoj su bili objavljeni dokumenti povezani sa Džefrijem Epstinom - uključujući i fotografiju na kojoj se vidi predsjednik Donald Tramp - manje od dana nakon što su postavljeni, bez ikakvog objašnjenja vlade i bez obavještenja javnosti.
Nestali fajlovi, koji su bili dostupni u petak, a već u subotu više nijesu bili pristupačni, sadržavali su fotografije slika na kojima su prikazane nage žene, kao i jednu fotografiju na kojoj se vidi niz fotografija raspoređenih po komodi i u fiokama. Na toj slici, unutar jedne fioke među ostalim fotografijama, nalazila se i fotografija Trampa zajedno sa Epstinom, Melanijom Tramp i Epstajnovom dugogodišnjom saradnicom Džislejn Maksvel.
Ministarstvo pravde u subotu nije odgovorilo na pitanja o tome zašto su fajlovi nestali, ali je u objavi na mreži X saopštilo da će se „fotografije i drugi materijali i dalje pregledati i redigovati u skladu sa zakonom, iz dodatnog opreza, kako budemo dobijali nove informacije“.
Na internetu je nestanak fajlova bez objašnjenja podstakao nagađanja o tome šta je uklonjeno i zašto javnost o tome nije obaviještena, dodatno pojačavajući dugogodišnju misteriju oko Epstina i moćnih ličnosti koje su ga okruživale. Demokrate iz Odbora za nadzor Predstavničkog doma ukazale su na nestalu fotografiju na kojoj se nalazi Tramp, poručivši u objavi na mreži X: „Šta se još prikriva? Potrebna nam je transparentnost za američku javnost.“
Ovaj slučaj dodatno je produbio zabrinutost koja se već pojavila nakon dugo iščekivanog objavljivanja dokumenata Ministarstva pravde. Desetine hiljada stranica koje su učinjene javnim donijele su vrlo malo novih saznanja o Epstinovim zločinima ili o tužilačkim odlukama koje su mu godinama omogućavale da izbjegne ozbiljne savezne optužbe, dok su izostavljeni neki od najvažnijih materijala, uključujući intervjue FBI-ja sa žrtvama i interne memorandume Ministarstva pravde o odlukama o podizanju optužnica.
Među dokumentima koji nijesu objavljeni nalaze se i intervjui FBI-ja sa preživjelima, kao i interni memorandumi Ministarstva pravde koji su razmatrali odluke o procesuiranju - zapisi koji bi mogli objasniti kako su istražitelji gledali na slučaj i zašto je Epstinu 2008. godine dozvoljeno da se izjasni krivim po relativno blažoj optužbi na nivou savezne države.
Zapisi, čije je objavljivanje propisano nedavno usvojenim zakonom Kongresa, gotovo da i ne pominju više moćnih osoba koje su godinama povezivane sa Epstinom, uključujući bivšeg britanskog princa Endrua, što ponovo otvara pitanja o tome ko je bio predmet istrage, a ko ne, i u kojoj mjeri objavljeni dokumenti zaista doprinose javnoj odgovornosti.
Među novim informacijama nalazi se i uvid u odluku Ministarstva pravde da odustane od istrage protiv Epstajna početkom 2000-ih, što mu je omogućilo da prizna krivicu po optužbi na državnom nivou, kao i ranije neviđena prijava iz 1996. godine u kojoj se Epstin optužuje za krađu fotografija djece.
Dosadašnja objavljivanja u velikoj mjeri sadrže fotografije Epstinovih nekretnina u Njujorku i na Američkim Djevičanskim Ostrvima, uz poneke slike poznatih ličnosti i političara.
Objavljen je niz do sada neviđenih fotografija bivšeg predsjednika Bila Klintona, dok je fotografija Trampa bilo znatno manje. Obojica su ranije dovođeni u vezu sa Epstinom, ali su se kasnije javno distancirali od tog odnosa. Nijedan od njih nije optužen za bilo kakvo krivično djelo u vezi sa Epstinom, niti postoji naznaka da su fotografije imale ulogu u krivičnim postupcima protiv njega.
Iako je Kongres postavio rok do petka da se svi dokumenti učine javnim, Ministarstvo pravde saopštilo je da planira da ih objavljuje postepeno, navodeći kao razlog dugotrajan proces uklanjanja imena žrtava i drugih identifikacionih podataka. Nije saopšteno kada bi novi dokumenti mogli biti objavljeni.
Takav pristup izazvao je nezadovoljstvo kod nekih Epstinovih tužilaca i članova Kongresa koji su se zalagali za usvajanje zakona. Umjesto završetka višegodišnje borbe za transparentnost, objavljivanje dokumenata u petak označilo je tek početak neizvjesnog čekanja na potpunu sliku Epstinovih zločina i načina na koji su istraživani.
- Imam osjećaj da nas Ministarstvo pravde i pravosudni sistem ponovo iznevjeravaju - kazala je Marina Laćerda, koja tvrdi da ju je Epstin počeo zlostavljati kada je imala 14 godina.
Mnogi dugo očekivani dokumenti bili su snažno redigovani ili bez potrebnog konteksta. Savezni tužioci u Njujorku podigli su 2019. godine optužnicu protiv Epstajna zbog trgovine ljudima, ali je on preminuo u zatvoru nakon hapšenja.
Objavljeni dokumenti predstavljaju tek mali dio potencijalno milionske arhive koju Ministarstvo posjeduje. Neki zapisi koji su po prvi put objavljeni gotovo su u potpunosti zacrnjeni, dok su drugi već ranije bili dostupni kroz sudske spise ili zahtjeve za slobodan pristup informacijama, ali su sada prvi put objedinjeni na jednom mjestu i dostupni javnosti.
Advokat Dženifer Friman, koja zastupa Mariju Farmer i druge preživjele, izjavila je u subotu da se njena klijentkinja nakon objavljivanja dokumenata osjeća potvrđeno u svojim tvrdnjama. Farmer je godinama pokušavala da dobije dokumenta koja bi potkrijepila njenu tvrdnju da su Epstin i Maksvel posjedovali materijale sa zlostavljanjem djece.
- Ovo je istovremeno trijumf i tragedija - kazala je ona.

Epstinovi fajlovi nestali sa sajta Ministarstva pravde SAD-a, među njima i fotografija sa Trampom

Ministarstvo pravde Sjedinjenih Američkih Država (SAD) objavilo je hiljade novih dokumenata o osuđenom seksualnom prestupniku Džefriju Epstinu, ali je najmanje 550 stranica u tim dosijeima u potpunosti zacrnjeno, objavio je CBS.
Prema navodima tog medija, novoobjavljeni dokumenti sadrže fotografije osoba iz Epstinovog okruženja, snimke iz njegovih rezidencija i istražne zapise sa detaljima o optužbama protiv pokojnog seksualnog prestupnika.
Ipak, obimna redakcija izazvala je kritike pojedinih demokrata i republikanaca, dok Ministarstvo pravde tvrdi da je postupalo u skladu sa zakonom. CBS je naveo da su tri uzastopna dokumenta, ukupne dužine 255 stranica, u potpunosti redigovana, pri čemu je svaka stranica prekrivena crnim okvirom.
Još jedan dokument od 119 stranica, označen kao "Velika porota - Njujork", takođe je u cjelosti zacrnjen.
Taj dokument se pojavljuje neposredno iza transkripta u kojem tužilac 2020. godine traži od velike porote da razmotri dokaze za zamjensku optužnicu protiv Epstinove saradnice Gislen Maksvel.
Najmanje 180 dodatnih stranica u drugim fajlovima je potpuno zacrnjeno, iako su same datoteke djelimično redigovane. U pojedinim slučajevima, stranice sa naslovima ili fotografijama fascikli prethode nizu stranica koje su u potpunosti prekrivene redakcijom.
U drugim dokumentima redakcije su bile ograničenije. Policijski izvještaj od 96 stranica o istrazi Epstina na Floridi sredinom 2000-ih rediguje imena žrtava i određene detalje, ali ostavlja vidljivim veći dio sadržaja. Dio fotografija koje su sinoć objavljene takođe je djelimično redigovan, pri čemu su lica nekih osoba zamagljena.
Fotografije bivšeg predsjednika SAD-a Bila Klintona, pjevača Majkla Džeksona i drugih javnih ličnosti djelimično su redigovane, dok su same ličnosti ostale vidljive. Objavljivanje dokumenata uslijedilo je nakon usvajanja Zakona o transparentnosti dosijea o Epstinu, kojim se od Ministarstva pravde zahtijeva da objavi dosijee koje posjeduje u vezi sa Epstinom i Maksvel.
Zakon dopušta redakcije radi zaštite ličnih podataka preživjelih, uklanjanja nasilnih fotografija i materijala o seksualnom zlostavljanju djece, kao i u slučajevima kada bi objavljivanje moglo da ugrozi aktivne istrage ili krivične postupke.
Prema navodima CBS, u nekim slučajevima nije jasno zbog čega su pojedini djelovi dokumenata zacrnjeni.
Zamjenik državnog tužioca Tod Blanš naveo je u pismu Kongresu da je više od 200 advokata Ministarstva pravde pregledalo dokumenta kako bi identifikovalo imena preživjelih i druge podatke koji podliježu redakciji. On je dodao da se pregled dosijea nastavlja i da će dodatni dokumenti biti objavljivani postepeno.
U pismu je takođe navedeno da je prilikom pregleda transkripata velike porote bio potreban dodatni pravni nadzor, uključujući zahtjev sudije u slučaju Gislen Maksvel da glavni savezni tužilac na Menhetnu lično potvrdi da dokumenti ne sadrže lične podatke žrtava. Objavljivanje dokumenata izazvalo je kritike pojedinih zakonodavaca.
Demokratski kongresmen Ro Kana iz Kalifornije i republikanski kongresmen Tomas Masi iz Kentakija ocijenili su da objavljeni materijal nije u skladu sa Zakonom o transparentnosti dosijea o Epstinu.
Kana je objavljivanje nazvao "nepotpunim i previše redigovanim", dok je Masi naveo da ono "krši duh i slovo zakona".
Lider demokratske manjine u Senatu Čak Šumer kazao je da objavljivanje velikog broja potpuno zacrnjenih stranica krši principe transparentnosti i zatražio objašnjenje za takvu praksu. Ministarstvo pravde je odbacilo kritike.

Objavljene hiljade novih dokumenata o Epstinu: Pominju se Klinton, Majkl Džekson...

Oba doma Kongresa složila su se da nalože američkom Ministarstvu pravde da objavi dosijee o Džefriju Epstinu, finansijeru seksualnih prijestupnika.
Predstavnički dom je ubjedljivo odobrio mjeru sa 427 glasova za i jednim protiv, a Senat ju je jednoglasno ubrzao bez formalnog glasanja.
Ovi potezi dolaze samo nekoliko dana nakon što je predsjednik Donald Tramp promijenio svoj stav i pozvao Kongres da glasa za objavljivanje dokumenata nakon javnog otpora mnogih njegovih pristalica.
Prošle sedmice, Tramp i njegove veze s Epstinom ponovo su gurnute u na naslovne strane nakon što je objavljeno više od 20.000 stranica dokumenat, od kojih neki spominju predsjednika. Bijela kuća je negirala bilo kakvu nezakonitost.
Republikanac Klej Higins iz Louizijane bio je jedini prigovor u Predstavničkom domu, navodeći zabrinutost zbog "povređivanja nevinih ljudi" zbog objavljivanja informacija.
Trampov preokret od napada na one na Kapitolu koji su željeli objavljivanje dosijea do izjave da "nema šta skrivati" iznenadio je neke u Vašingtonu.
Republikansko kongresno rukovodstvo bilo je zatečeno nakon što je proteklih nekoliko sedmica uskladilo svoju poruku s predsjednikovom i protivilo se oslobađanju.
Predsjedavajući Predstavničkog doma Majk Džonson je više puta nazvao pritisak za objavljivanje Epstinovih dosijea "demokratskom prevarom".
Iz Senata će biti upućen na predsjednikov sto, gdje se očekuje da će ga on potpisati i stupiti na snagu.
Za objavljivanje dosijea nije bilo potrebno glasanje u Kongresu jer je Tramp mogao sam narediti objavljivanje.
Prijedlog zakona zahtijeva od državne tužiteljice Pem Bondi da objavi "sve neklasificikovane zapise, dokumente, komunikacije i istražne materijale" vezane za Epstina i njegovu saučesnicu Gilejn Maksvel najkasnije 30 dana nakon što zakon bude donesen.
Ti materijali uključuju internu komunikaciju Ministarstva pravosuđa, zapisnike letova i osobe i subjekte povezane s Epstinom.
Ali zakon takođe daje Bondiju ovlaštenje da uskrati informacije koje bi ugrozile bilo kakvu aktivnu saveznu istragu ili identificirale bilo koje žrtve.
Epstin je pronađen je mrtav u svojoj zatvorskoj ćeliji u Njujorku 2019. godine, a mrtvozornik je utvrdio da se radi o samoubistvu.
Pritvoren je pod optužbom za trgovinu ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja, nakon što je prethodno 2008. godine bio osuđen za podsticanje maloljetnice na prostituciju.
Tokom dvije krivične istrage protiv Epstina prikupljene su hiljade dokumenata, uključujući transkripte intervjua sa žrtvama i svjedocima.

Kongres odobrio objavljivanje Epstinovih dokumenata, ostalo je još Tramp da potpiše

Predstavnički dom američkog Kongresa danas je sa 427 glasova za i jednim protiv usvojio zakon kojim se nalaže Ministarstvu pravde da javno objavi sva dokumenta iz istrage o osuđenom seksualnom prestupniku Džefriju Epstinu, objavio je SiEnEn (CNN).
Za usvajanje zakona bila je potrebna dvotrećinska većina, a protiv je glasao samo republikanski poslanik Klej Higins iz Luizijane.
Zakon sada ide u Senat, gdje lideri Republikanske stranke, koja ima većinu, moraju brzo da odluče da li će ga usvojiti i proslijediti predsjedniku Donaldu Trampu, koji mora da ga potpiše da bi stupio na snagu.
Tramp je rekao da će potpisati zakon ako ga Kongres usvoji, iako je mjesecima to nazivao „demokratskom prevarom“.
Higins je poslije glasanja branio svoj stav, rekavši da je zakon napisan tako da bi mogao da nanese štetu nevinim ljudima.
- Ovim zakonom napuštamo 250 godina krivičnopravnog postupka u Americi. Kako je napisan, zakon otkriva identitete i povređuje hiljade nevinih ljudi – svjedoke, ljude koji su pružili alibi, članove porodica - napisao je Higins na društvenoj mreži Iks.
Predsjedavjući Predstavničkog doma Majk Džonson rekao je da je razgovarao sa liderom većine u Senatu Džonom Tjunom o izmjeni zakona, kako bi se zaštitile žrtve.

Predstavnički dom američkog Kongresa usvojio zakon o objavi dokumenata iz istrage o Epstinu

Predsjednik SAD-a Donald Tramp obećao je da će objaviti sve dokumente o preminulom finansijeru i osuđenom pedofilu Džefriju Epstinu, ali je poručio da kritičari i teoretičari zavjere vjerovatno nikada neće biti zadovoljni.
- Daćemo im sve. Naravno… ali šta god da damo, nikad nije dovoljno. Dali smo 50.000 strana i isto je kao sa prevarom o Rusiji- rekao je Tramp na pitanje novinara. 
Epstinove dokumente uporedio je sa objavom dokumenata o atentatima na predsjednika SAD-a Džona F. Kenedija i vođu pokreta za građanska prava Martina Lutera Kinga Mlađeg 1960-ih.
Kazao je da Epstin ni na koji način nije uporediv sa njima dvojicom, ali da postoji sličnost u pritisku za objavljivanjem ranije povjerljivih dokumenata o takvim slučajevima.
- Ne pričajte previše o tome, jer iskreno, ne želim da nam to odvlači pažnju. To je zaista problem demokrata. 
Demokrati su, kaže Tramp, bili Epstinovi prijatelji, svi oni. I to je prevara.
- Samo želim da ljudi prepoznaju odličan posao koji sam uradio sa cijenama, sa energijom, sa okončanjem osam ratova i još jednog koji će uskoro biti završen, vjerujem. Odličan posao smo uradili. I mrzim kada to skreće fokus sa tog odličnog posla- poručio je Tramp.

Tramp: Objavićemo sve o Epstinu, ali im to opet neće biti dovoljno

Američki predsjednik Donald Tramp pozvao je republikance u Predstavničkom domu da glasaju za objavljivanje Epstinovih dokumenata, što je suprotno njegovom prethodnom stavu.
- Republikanci u Predstavničkom domu trebalo bi glasati za objavljivanje Epsteinovih dokumenata, jer nemamo šta skrivati - napisao je Tramp na Truth Social u nedjelju naveče.
Do velike promjene u Trampovom stavu dolazi nakon što su potencijalno desetine republikanaca signalizovale da su spremne da se odmaknu od svojih redova i glasaju za objavljivanje dokumenata.
Očekuje se da će Predstavnički dom ove sedmice glasati o zakonu koji bi obavezao Ministarstvo pravde da javno objavi dosijee. Čini se da pristalice zakona imaju dovoljno glasova da ga usvoji Predstavnički dom, iako nije jasno da li bi ga usvojio i Senat.
Tramp bi takođe morao odobriti objavljivanje dokumenata ako prođu oba doma.
I demokrati i neki republikanci podržavaju zakon. Republikanski zastupnik Tomas Masi, jedan od predlagača zakona, rekao je u intervjuu za EjBiSi njuz (ABC News) u nedjelju da bi čak 100 republikanaca moglo glasati "za".
Zakon o transparentnosti Epstinovih dosijea (Epstein Files Transparency Act) ima za cilj natjerati Ministarstvo pravosuđa da objavi sve neklasifikovane zapise, dokumente, komunikacije i istražne materijale povezane s Džefrijem Epstinom.
- Ministarstvo pravde je već javnosti predalo desetine hiljada stranica o "Epstinu", ispituju razne demokratske operativce (Bila Klintona, Rida Hofmana, Lerija Samersa, itd.) i njihov odnos s Epstinom, a Nadzorni odbor Predstavničkog doma može imati šta god mu je zakonski dozvoljeno, nije me briga - napisao je Tramp.
Trampovo spominjanje Klintona dolazi nakon što je američko Ministarstvo pravosuđa potvrdilo da će istražiti navodne veze pedofila i finansijera Džefrija Epstina s velikim bankama i nekoliko istaknutih demokrata, uključujući bivšeg američkog predsjednika Billa Klintona.
Tramp je rekao da će zatražiti od državne tužiteljke Pem Bondi i FBI-a da istraže Epstinovu "umiješanost i odnos" s Klintonovom i drugima. Klinton je snažno negirao da je imao bilo kakvo znanje o Epstinovim zločinima.
Portparol DžejPi Morgan Čejsa rekao je da firma žali zbog "bilo kakve povezanosti" koju su imali s Epstinom i dodao da mu kompanija "nije pomogla da počini svoja gnusna djela".
Trampov preokret dolazi nakon što su demokrate u Nadzornom odboru Predstavničkog doma prošle sedmice objavile tri razmjene imejlova, uključujući prepisku između Epstina, koji je umro 2019. godine u zatvoru, i njegove dugogodišnje saradnice Gilejn Meksvel, koja trenutno služi 20-godišnju zatvorsku kaznu zbog trgovine ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja.
Neke od tih razmjena spominju Trampa. U jednom imejlu, poslanom 2011. godine, Epstin piše Meksvel: "Želim da shvatiš da je taj pas koji nije lajao Tramp... [žrtva] je provela sate u mojoj kući s njim".
Nekoliko sati nakon objavljivanja tih razmjena, republikanci u Predstavničkom domu objavili su mnogo veću tranšu od 20.000 datoteka kako bi se suprotstavili onome što su nazvali pokušajem demokrata da "odaberu" dokumente. Takođe su rekli da je to pokušaj "stvaranja lažne naracije za klevetu predsjednika Trampa".
Predstavnički dom je potom najavio da će sljedeće sedmice biti održano glasanje o mnogo široj objavi Epstinovog materijala.
U svojim komentarima u nedjelju naveče Tramp je ponovio odbijanje Bijele kuće u vezi s Epstinovim dosijeima kao "prevaru" koju predvode demokrati. Njegova objava uslijedila je nakon što je predsjednik Predstavničkog doma Majk Džonson u komentarima za Foks njuz sugerisao da bi glasanje o objavljivanju dokumenata okončalo optužbe da je Tramp imao bilo kakvu vezu sa Epstinovim zlostavljanjem i trgovinom tinejdžerima.

Tramp pozvao republikance da glasaju za objavu Epstinovih dokumenata

Američka državna tužiteljka Pem Bondi zadužila je tužioca na Menhetnu u Njujorku da istraži bivšeg američkog predsjednika Bila Klintona i druge osobe imenovane u imejlovima ozloglašenog pedofila Džefrija Epstina nekoliko sati pošto joj je aktuelni predsjednik Donald Tramp naredio da to učini.
Kako je ocijenjeno u tekstu "Njujork tajmsa", potez Bondi je "očigledna demonstracija njene spremnosti da se odrekne tradicionalne nezavisnosti Ministarstva pravosuđa kako bi služila Trampovoj ličnoj političkoj agendi".
- Hvala vam - poručila je državna tužiteljka Trampu u objavi na mreži Iks (X).
Dodaje da je Džej Klejton "jedan od najsposobnijih i najpouzdanijih tužilaca u zemlji".
- Zamolila sam ga da preuzme vođstvo. Kao i sa svim pitanjima, Ministarstvo će ovo nastaviti hitno i s integritetom kako bi pružilo odgovore američkom narodu - dodala je Bondi.
Odluka tužiteljke Bondi da nastavi s istragom predstavlja potpuni zaokret u odnosu na memorandum koji su izdali Ministarstvo pravosuđa i FBI u julu ove godine, u kojem se navodi da su "zvaničnici temeljno pregledali Epstinove dosijee i da u njima nisu pronašli ništa što bi moglo da opravda otvaranje daljih istraga protiv bilo koga".
Trampov zahtjev je došao nekoliko dana pošto je američki Kongres objavio više od 20.000 imejlova Džefrija Epstina u kojima se spominje i američki predsjednik.
Demokrate optužuju Trampa da pokušava da skrene pažnju s pitanja o njegovom odnosu s Epstinom.
Mejlovi, koje je objavio Odbor za nadzor Zastupničkog doma, uključuju niz visokoprofilnih osoba. Pregled "Vol strit žurnala" je otkrio da se Tramp spominje u više od 1.600 od ukupno 2.324 imejlova.

Tramp naredio tužilaštvu da ispita veze Klintona i Epstina

Društvena mreža Iks (X) za sedam dana će pustiti u javnost svoj novi algoritam, uključujući i programski kod koji odlučuje o preporukama objava i oglasa, objavio je vlasnik kompanije Ilon Mask danas na svojoj platformi.
Mask je pojasnio kako će se proces odvijati: "Ovo će se ponavljati svake četiri sedmice, s opsežnim bilješkama za razvojne programere, kako bi vam pomoglo da razumijete šta se promijenilo."
Iako milijarder nije otkrio konkretne razloge za taj potez, odluka o otvaranju algoritma dolazi u vrijeme pojačanih sukoba kompanije s regulatornim tijelima zbog sadržaja koji se prikazuje korisnicima.
Posebno su evropski regulatori pojačali nadzor nad Iksom, fokusirajući se na probleme dezinformacija, neadekvatne moderacije sadržaja i nedostatka transparentnosti.
Francuske su vlasti još u julu prošle godine zatražile od kompanije da podijeli svoj algoritam u sklopu istrage o navodima o pristranosti i manipulaciji. Iks je tada odbio udovoljiti zahtjevu, uz optužbe da je istraga politički motivisana.

Mask: Objavićemo novi algoritam Iksa

Vaterpolisti Srbije su nakon boljeg izvođenja penala slavili protiv Holandije na otvaranju Evropskog prvenstva u Beogradskoj areni. Selekcija Srbije je odigrala neriješeno 13:13 (5:4, 3:2, 2:3, 3:4) protiv Holandije, iako je bila veliki favorit. U penal seriji je bilo 5:3 za Srbiju, koja je uzela dva boda, a Holanđani su osvojili jedan.
Srbiju je VAR spasio poraza, pošto je Ten Rile pogodio, ali je ipak isteklo vrijeme prije nego što je ušla u gol.
Najzaslužniji za pobjedu bio je Dušan Mandić koji je postigao šest golova i plus je pogodio u petercima.
Srbi naredni meč igraju u ponedjeljak od 20.30 protiv Španije koja deklasirala Izrael (28:3).
GRUPA A: Crna Gora 3, Mađarska 3, Malta 0, Francuska 0
GRUPA B: Slovenija, Grčka, Hratska, Gruzija
GRUPA C: Španija 3, Srbija 2, Holandija 1, Izrael 0
GRUPA D: Turska, Rumunija, Italija, Slovačka
GRUPNA FAZA RASPORED I REZULTATI:
Grupa A:
Subota 10. januar:
15:15h Francuska – Mađarska 7:15
18:00h Malta –Crna Gora 12:21
Ponedjeljak 12. januar:
12:45h Malta – Francuska
15:15h Mađarska - Crna Gora
Srijeda 14. januar:
12:45h Malta – Mađarska
18:00h Francuska – Crna Gora
Grupa B:
Nedjelja 11. januar:
18:00h Slovenija – Hrvatska
20:30h Grčka – Gruzija
Utorak 13. januar:
12:45h Gruzija – Hrvatska
15:15h Slovenija – Grčka
Četvrtak 15. januar:
18:00h Slovenija - Gruzija
20:30h Grčka - Hrvatska
Grupa C:
Subota 10. januar:
12:45h Izrael – Španija3:28
20:30h Holandija – Srbija 16:18 nakon peteraca
Ponedjeljak 12. januar:
18:00h Holandija - Izrael
20:30h Španija – Srbija
Srijeda 14. januar:
15:15h Holandija - Španija
20:30h Izrael - Srbija
Grupa D:
Nedjelja 11. januar:
12:45h Turska – Italija
15:15h Rumunija – Slovačka
Utorak 13. januar:
18:00h Slovačka - Italija
20:30h Rumunija – Turska
Četvrtak 15. januar:
12:45h Turska – Slovačka
15:15h Rumunija – Italija
GLAVNA RUNDA, RASPORED I REZULTATI:
GRUPA E: 1A, 2A, 3B, 1C, 2C, 3C
GRUPA F: 1B, 2B, 3B, 1D, 2D, 3D
Petak 16. januar:
15:30h 3A- 1C
18:00h 1A – 3C
20:30h 2A – 2C
Subota 17. januar:
15:30h 3B – 1D
18:00h 1D – 3B
20:30h 2B – 2D
Nedjelja 18. januar:
15:30h 3A – 2C
18:00h 2A – 3C
20:30h 1A – 1C
Ponedjeljak 19. januar:
15:30h 3B – 2D
18:00h 2B – 3D
20:30h 1B – 1D
Utorak 20. januar:
15:30h 3C – 3A
18:00h 2C – 1A
20:30h 1C – 2A
Srijeda 21. januar:
15:30h 3D – 3B
18:00h 2D – 1B
20:30h 1D – 2B
ZA PLASMAN OD 5. DO 12. MJESTA:
Četvrtak 22. januar:
12:45h 6E – 6F
15:15h 5E – 5F
18:00h 4E – 4F
20:30h 3E – 3F
POLUFINALA:
Petak 23. januar:
17:00h 1E – 2F
20:30h 1F – 2E
ZA MEDALJE:
Nedjelja 25. januar:
Za bronzu u 17h
Finale u 20:30h

Srbija tek nakon peteraca savladala Holandiju

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.
Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.
- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.
Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."

Tag: dzefri-epstin