<article>Sedamdeset odsto anketiranih Amerikanaca se ne slaže s postupanjem predsjednika Donalda Trampa prema Grenlandu, pokazalo je istraživanje agencije Associated Press (AP) i centra za istraživanje NORC. To je viša stopa od procenta onih koji se protive Trampovoj opštoj spoljnoj politici.Istraživanje pokazuje da ni oko polovine Trampovih pristalica, članova Republikanske stranke, ne odobrava plan da se Grenland pretvori u američku teritoriju, što Tramp smatra ključnim za nacionalnu bezbjednost oko Sjevernog pola.Anketa je sprovedena od 5. do 8. februara, nakon što je Tramp odlučio da ukine povećane carine pojedinim evropskim zemljama koje je uveo da bi izvršio pritisak i pridobio podršku za akcije na Grenlandu.Tramp tvrdi da je SAD-u potreban Grenland kako bi se suprotstavio prijetnjama Rusije i Kine u arktičkom regionu, uprkos tome što Vašington već ima svoju vojsku tamo.On je krajem januara ipak odustao od prijetnji da će silom zauzeti Grenland, nakon što je rekao da je sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom postignut okvir za sporazum o pristupu toj teritoriji.Iako Trampova politika prema Grenlandu nailazi na negodovanje građana, on i dalje nailazi na stabilno odobravanje svoje opšte spoljne politike.Oko 40 odsto Amerikanaca odobrava Trampov pristup spoljnoj politici, dok mladi republikanci uglavnom ne odobravaju njegove planove i postupke.Oko 60 odsto republikanaca mlađih od 45 godina kaže da ne odobravaju Trampovo vođstvo na Grenlandu, a to smatra i 40 odsto starijih republikanaca.</article>

Sedamdeset odsto anketiranih Amerikanaca se ne slaže s postupanjem predsjednika Donalda Trampa prema Grenlandu, pokazalo je istraživanje agencije Associated Press (AP) i centra za istraživanje NORC. To je viša stopa od procenta onih koji se protive Trampovoj opštoj spoljnoj politici.
Istraživanje pokazuje da ni oko polovine Trampovih pristalica, članova Republikanske stranke, ne odobrava plan da se Grenland pretvori u američku teritoriju, što Tramp smatra ključnim za nacionalnu bezbjednost oko Sjevernog pola.Anketa je sprovedena od 5. do 8. februara, nakon što je Tramp odlučio da ukine povećane carine pojedinim evropskim zemljama koje je uveo da bi izvršio pritisak i pridobio podršku za akcije na Grenlandu.
Tramp tvrdi da je SAD-u potreban Grenland kako bi se suprotstavio prijetnjama Rusije i Kine u arktičkom regionu, uprkos tome što Vašington već ima svoju vojsku tamo.
On je krajem januara ipak odustao od prijetnji da će silom zauzeti Grenland, nakon što je rekao da je sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom postignut okvir za sporazum o pristupu toj teritoriji.Iako Trampova politika prema Grenlandu nailazi na negodovanje građana, on i dalje nailazi na stabilno odobravanje svoje opšte spoljne politike.
Oko 40 odsto Amerikanaca odobrava Trampov pristup spoljnoj politici, dok mladi republikanci uglavnom ne odobravaju njegove planove i postupke.Oko 60 odsto republikanaca mlađih od 45 godina kaže da ne odobravaju Trampovo vođstvo na Grenlandu, a to smatra i 40 odsto starijih republikanaca.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Grenland

Svijet

Istraživanje: 70 odsto Amerikanaca se ne slaže s politikom Trampa prema Grenlandu

Američki predsjednik Donald Tramp danas poslijepodne ponovno je iskazao podršku mađarskom premijeru Viktoru Orbanu uoči parlamentarnih izbora u Mađarskoj, i to samo nekoliko sati nakon što je njemački kancelar Fridrih Merc uputio oštre kritike na račun mađarskog čelnika zbog njegovih kritika na račun podrške Ukrajini.
Tramp je u objavi na svojoj društvenoj mreži Truth Social nazvao Orbana “istinski snažnim i moćnim vođom koji dokazano postiže fenomenalne rezultate”, piše Index.
- Neumorno se bori za svoju veliku zemlju i narod te ih voli, baš kao što ja to činim za SAD - poručio je Tramp.
Naveo je i kako Orban marljivo radi na zaštiti Mađarske, rastu ekonomije, otvaranju radnih mjesta, promicanju trgovine, zaustavljanju ilegalne imigracije i osiguravanju zakona i reda. Tramp se osvrnuo i na odnose dviju država tokom svog predsjedničkog mandata.
- Odnosi između Mađarske i Sjedinjenih Država dosegnuli su nove visine saradnje i spektakularnih postignuća pod mojom administracijom, uveliko zahvaljujući premijeru Orbanu - napisao je. Izrazio je i želju za nastavkom suradnje “kako bi obje naše zemlje mogle dalje napredovati ovim izvanrednim putem do uspjeha”.
Bivši predsjednik podsjetio je da je Orbana podržao i na izborima 2022.
“Bio sam ponosan što sam podržao Viktora za ponovni izbor 2022. i čast mi je to učiniti ponovno”, stoji u saopštenju.
- Viktor Orban je pravi prijatelj, borac i pobjednik te ima moju punu i potpunu podršku za ponovni izbor za premijera Mađarske. On nikada neće iznevjeriti veliki narod Mađarske - zaključio je Donald Tramp.

Tramp: Orban nikada neće iznevjeriti veliki narod Mađarske

Bio sam na mnogo minhenskih konferencija, ovolika gužva nikada nije bila… - rekao je večeras predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, obraćajući se iz Minhena srpskim novinarima.
Vučić je kazao da nikada nije vidio više ljudi u uniformama, kao i da svi govore o ratu. Naveo je i da se govori o nuklearnoj moći.
Kako je naveo, pažljivo je slušao njemačkog kancelara, pa naglasio da se mnogo toga novog u svijetu zbiva, kao i da nije siguran da Srbija to pažljivo prati.
- Nećemo sukobe s Njemcima, ni s Amerikancima, ni s Rusima i Kinezima - rekao je.
Vučić je potom naveo da je u razgovoru sa kineskim ministrom vanjskih poslova dogovorio dalje unapređenje saradnje u svim oblastima, proizvodnji robota, kao i dobroj vojnoj saradnji, koja može biti još bolja. On je najavio da će u prvoj polovini godine posjetiti Kinu.
Predsjednik Srbije je rekao da je razgovarao sa Antonijom Koštom, predsjednikom Evropskog savjeta, pa naveo da je čuo da su zadovoljni kretanjima u energetici i reviziji biračkog spiska, ali da EU nije zadovoljna promjenama pravosudnih zakona.
– Rekao sam da, ako Venecijanska komisija kaže, mi ćemo ih promijeniti – naveo je predsjednik Srbije.
Ostalo je pitanje REM-a, dodao je, jer neki koji su u manjini hoće da budu većina pa da ukidaju pojedine televizije.
- Postavio sam pitanje u vezi sa vojnim savezom između Tirane, Zagreba i Prištine, čekam odgovor…, možda ću jednom da dobijem taj odgovor, prije nego što krenu u akciju. Najveća prijetnja Srbiji je vojni savez Zagreba, Tirane i Prištine, ali neću da vam kažem ko je to odobrio, jer čuvam Srbiju - rekao je Vučić.

Vučić: Najveća prijetnja Srbiji je vojni savez Zagreba, Tirane i Prištine - ali neću da kažem ko je to odobrio

Sakupili smo se da se borimo protiv Zakona o obaveznoj imunizaciji djece, jer to nije zakon to je ucjena i okuplaćamo se svakod dana u 16 sati ispred Skupštine dok se zakon ne obori – poručila je večeras sa protesta pod nazivom ”Vakcinacija pravo na izbor” Andjela Anđić , piše <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/u-crnoj-gori-nema-registra-koji-pokazuje-nus-pojave-mmf-vakcine">Pobjeda.</a>
Kako je naglasila, samo za tri dana sakupljeno je preko šest hiljada potpisa, "a da smo ostavili još sigurno je da bi svaki građanin bio protiv zakona".
<h2>Poruka sa skupa: „Veći problem smo mi sami“</h2>
Građanski skup je zabilježio obraćanje više sudionika koji su izrazili protivljenje zakonskim rješenjima u oblasti imunizacije djece, uz poruku da se mora otvoriti šira javna rasprava.
Jedan od govornika, Nebojša Gajević, poručio je da problem, osim u institucijama, vidi i u slabom odzivu građana.
- Imamo dva problema – jedan su oni koji donose odluke, a drugi smo mi sami. Porazno je da se danas okupilo svega dvjesta ljudi. Da je došlo nekoliko tisuća, poruka bi bila mnogo snažnija. Imamo selektivno pozivanje na statistiku i izostanak sistemskih rješenja za druge ozbiljne zdravstvene i društvene probleme. Ako govorimo o brizi za zdravlje, onda moramo govoriti o svim segmentima – od kroničnih bolesti do mentalnog zdravlja. Sloboda nije predmet pregovora - poručio je Gajević.
<h2>"Pet godina čekam odgovore“</h2>
Posebno emotivno obraćanje imala je Bojana Milošević, koja je istakla da je prije pet i po godine dostavila dopis sa četrdesetak pitanja nadležnim zdravstvenim institucijama, tražeći dodatna upozorenja u vezi sa vakcinama.
Prema njenim riječima, dopis je uredno primljen i arhiviran u Institutu za javno zdravlje Crne Gore, ali odgovore nikada nije dobila.
- Niko nije odgovarao. Ni disciplinski. Roditelji imaju pravo postavljati pitanja kada sistem zakaže. Pozivamo nas da se informišemo i pitamo, a kada postavljamo pitanja – odgovora nema. Smatramo da su institucije dužne da građanima pruže jasne i pravovremene informacije - kazala je Milošević.
Ona je govorila o svom gubitku djeteta Tare Camaj, navodeći da, uprkos njenim &nbsp;upozorenjima, ozbiljnost zdravstvenog stanja nije pravovremeno prepoznata.
<h2>Zahtjev za dijalogom i odgovornošću</h2>
Okupljeni su naglasili da, bez obzira na različite stavove o imunizaciji, očekuju otvoren dijalog i veće uključivanje roditelja u proces donošenja odluka koje se tiču djece.
Poruka sa skupa bila je da se zakoni koji se odnose na zdravlje djece ne mogu donositi bez aktivnog sudjelovanja javnosti, te da nepovjerenje u institucije dodatno produbljuje podjele u društvu.
Organizatori su najavili nastavak okupljanja i ponovili da njihov cilj, kako su naveli, nije sukob sa sustavom, već pravo na izbor, transparentnost i odgovornost.

U Crnoj Gori nema registra koji pokazuje nus pojave MMF vakcine

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski stigao je danas u Minhen na sigurnosnu konferenciju, gdje planira razgovore o prvoj zajedničkoj ukrajinsko-njemačkoj proizvodnji dronova i jačanju sigurnosne saradnje.
Tokom posjete Minhenu, predsjednik Zelenski je najavio planove za pokretanje prve zajedničke ukrajinsko-njemačke kompanije za proizvodnju dronova. Posjeta obuhvata niz bilateralnih i multilateralnih sastanaka usmjerenih na jačanje sigurnosne i odbrambene saradnje s evropskim partnerima.
Pored toga, planirani su sastanci s evropskim liderima, tokom kojih će fokus biti na proširenju zajedničke odbrambene proizvodnje, boljoj koordinaciji i izgradnji snažnije evropske sigurnosne arhitekture.
Zelenski je napomenuo potrebu da se proširi zajednička odbrambena industrija, posebno u segmentu naprednih tehnologija poput dronova, te naglasio da je krajnji cilj okončanje rata uz pouzdane sigurnosne garancije za Ukrajinu i Evropu.
- Danas smo u prvom zajedničkom njemačko-ukrajinskom poduhvatu, koji već proizvodi dronove za ukrajinsku vojsku. Danas sam primio prvi zajednički napravljeni jurišni dron. Vidjeli smo proizvodnu liniju i prvi let drona. Ovo je moderna ukrajinska tehnologija - rekao je Zelenski.
Zelenski je dodao da će do kraja godine otvoriti 10 zajedničkih preduzeća koja proizvode ukrajinske dronove. Takođe, u Minhenu se paralelno održava Sigurnosna konferencija, na kojoj se evropski i svjetski lideri okupljaju kako bi razgovarali o podršci Ukrajini, jačanju protivzračne odbrane i dugoročnoj sigurnosnoj strategiji Evrope.

Istraživanje: 70 odsto Amerikanaca se ne slaže s politikom Trampa prema Grenlandu

Tagovi

Tramp: Orban nikada neće iznevjeriti veliki narod Mađarske

Vučić: Najveća prijetnja Srbiji je vojni savez Zagreba, Tirane i Prištine - ali neću da kažem ko je to odobrio

U Crnoj Gori nema registra koji pokazuje nus pojave MMF vakcine

Zelenski u Minhenu najavio zajedničku proizvodnju dronova s Njemačkom

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO