Danski kralj Frederik X stigao je danas na Grenland, gdje će boraviti u posjeti naredna tri dana, piše danski list Politiken.
On je sletio na aerodrom u Nuku, glavnom gradu Grenlanda, gdje su ga dočekali grenlandski premijer Jens-Frederik Nilsen i predsjednik grenlandskog parlamenta Kim Kilsen.
Kralj Frederik će biti na Grenlandu do petka.
Danas će boraviti u Nuku, gdje će posjetiti srednju školu, najveću grenlandsku kompaniju Rojal Grenland, i Združenu arktičku komandu oružanih snaga Danske.
U četvrtak i petak danski kralj će boraviti u gradovima Manicok i Kangerlusuak.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kralj Danske stigao u posjetu Grenlandu

Danska premijerka Mete Frederiksen izjavila je da ambicija američkog predsjednika Donalda Trampa da prisvoji Grenland nije nestala. Tramp već dugo želi kontrolu nad Grenlandom, autonomnim teritorijem u sastavu Danske, tvrdeći da je to nužno radi zaštite američke nacionalne bezbjednosti.
Nedavno je zaprijetio carinama evropskim zemljama koje se tomu protive, ali je kasnije povukao prijetnje i isključio vojno osvajanje najvećeg ostrva na svijetu. No, Frederiksen ne misli da je kriza prošla.
- Mislim da je želja američkog predsjednika ista. Vrlo je ozbiljan u vezi ove teme - rekla je danska premijerka na konferenciji o sigurnosti u Minhenu.
Na pitanje voditeljice panela postoji li neka cijena za koju bi Danska prodala Grenland Trampu, odgovorila je da ne postoji.&nbsp;
- Možete li odrediti cijenu za neki dio Španije? Ili za dio SAD-a? Moramo zaštititi suverene države. Moramo zaštititi pravo naroda na samoodređenje. A Grenlanđani su bili posve jasni: ne žele postati Amerikanci - istakla je Frederiksen.
Otkako je Tramp odustao od carina i vojne opcije, SAD, Danska i Grenland iza zatvorenih vrata vode razgovore o budućnosti otoka, uključujući i u Minhenu gdje su se Frederiksen i premijer Grenlanda Jens-Frederik Nilsen jučer na marginama konferencije sastali s američkim državnim sekretarom Markom Rubiom.

1250x600

1084x550

Frederiksen: Tramp nije odustao od Grenlanda

Sedamdeset odsto anketiranih Amerikanaca se ne slaže s postupanjem predsjednika Donalda Trampa prema Grenlandu, pokazalo je istraživanje agencije Associated Press (AP) i centra za istraživanje NORC. To je viša stopa od procenta onih koji se protive Trampovoj opštoj spoljnoj politici.
Istraživanje pokazuje da ni oko polovine Trampovih pristalica, članova Republikanske stranke, ne odobrava plan da se Grenland pretvori u američku teritoriju, što Tramp smatra ključnim za nacionalnu bezbjednost oko Sjevernog pola.Anketa je sprovedena od 5. do 8. februara, nakon što je Tramp odlučio da ukine povećane carine pojedinim evropskim zemljama koje je uveo da bi izvršio pritisak i pridobio podršku za akcije na Grenlandu.
Tramp tvrdi da je SAD-u potreban Grenland kako bi se suprotstavio prijetnjama Rusije i Kine u arktičkom regionu, uprkos tome što Vašington već ima svoju vojsku tamo.
On je krajem januara ipak odustao od prijetnji da će silom zauzeti Grenland, nakon što je rekao da je sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom postignut okvir za sporazum o pristupu toj teritoriji.Iako Trampova politika prema Grenlandu nailazi na negodovanje građana, on i dalje nailazi na stabilno odobravanje svoje opšte spoljne politike.
Oko 40 odsto Amerikanaca odobrava Trampov pristup spoljnoj politici, dok mladi republikanci uglavnom ne odobravaju njegove planove i postupke.Oko 60 odsto republikanaca mlađih od 45 godina kaže da ne odobravaju Trampovo vođstvo na Grenlandu, a to smatra i 40 odsto starijih republikanaca.

Istraživanje: 70 odsto Amerikanaca se ne slaže s politikom Trampa prema Grenlandu

Američki potpredsjednik Džej Di Vens izjavio je da će se pregovori o Grenlandu održati "u narednih nekoliko mjeseci", kako bi se postigao dogovor o nekoj vrsti rješenja.
On je u razgovoru sa novinarima u Jermeniji izjavio da SAD treba da "dobiju neku korist" od ulaganja u bezbjednost Arktika.
Vens je ponovo kritikovao Dansku, čija je autonomna teritorija Grenland, da "nije dovoljno investirala u bezbjednost Arktika", prenosi Guardian.
- Grenland je veoma važan za nacionalnu bezbjednost Sjedinjenih Američkih Država. Mislim da neki od naših saveznika nisu dovoljno ulagali u bezbjednost Arktik - &nbsp;naveo je američki potpresjednik.
Dodao je da ako SAD treba da se angažuju i daju novac za ulaganja u region, trebalo bi i da "imaju neku korist od toga".

Vens: Pregovori o Grenlandu će se održati u narednih nekoliko mjeseci

Američki predsjednik Donald Tramp odlučio je ponovo na društvenoj mreži Truth Social isprovocirati Evropljane, i to opet jednom fotografijom.
Na fotografiji koju je objavio Tramp može se vidjeti kako američki predsjednik sjedi u Ovalnom kabinetu, dok se preko puta njega nalaze evropski lideri, uključujući britanskog premijera Kira Starmera, italijansku premijerku Đorđu Meloni, francuskog lidera Emanuela Makrona, kao i predsjednicu Evropske komisije Ursulu fon der Lajen.
Sama fotografija ne bi bila sporna da se iza Trampa ne nalazi nešto drugačija karta Sjedinjenih Američkih Država, na kojoj su u bojama američke zastave označeni Kanada, Grenland, kao i Venecuela.
Kao što je odranije poznato, Tramp je u više navrata tvrdio kako je Grenland veoma važan za pitanje američke sigurnosti u arktičkoj regiji, usred navodnih prijetnji koje predstavljaju Rusija i Kina.
Razgovori o budućnosti Grenlanda su vođeni, ali je ministrica vanjskih poslova Grenlanda Vivijan Mocfeld tvrdila da pregovori nijesu tamo gdje ostrvo želi da budu.
Slične teritorijalne pretenzije Tramp je pokazao i prema Kanadi.
- Nikada mi nije bila namjera da Grenland postane 51. država. Želim da Kanada postane 51. država. Grenland će biti 52. država. Venecuela može biti 53 - ranije je naveo Tramp.

Tramp ponovo provocira Evropljane: Jednom fotografijom i kartom u pozadini uzburkao duhove

Autori mobilnih aplikacija koje kupcima pomažu da identifikuju i bojkotuju američku robu kažu da su zabilježili nagli porast interesovanja u Danskoj i šire, nakon nedavnog zaoštravanja tenzija izazvanog nastojanjima američkog predsjednika Donalda Trampa da se domogne Grenlanda.
Kreator aplikacije „Made O’Meter“, Ian Rozenfeldt, navodi da je na vrhuncu transatlantske diplomatske krize krajem januara zabilježio oko 30.000 preuzimanja besplatne aplikacije u samo tri dana, od ukupno više od 100.000 od njenog lansiranja u martu.
Rozenfeldt, koji živi u Kopenhagenu i radi u digitalnom marketingu, odlučio je da kreira aplikaciju prije godinu dana, nakon što se priključio Fejsbuk grupi istomišljenika u Danskoj koji su željeli da bojkotuju američke proizvode.
- Mnogi ljudi su bili frustrirani i razmišljali: "Kako ovo zapravo možemo uraditi u praktičnom smislu". Ako koristite skener bar-koda, teško je vidjeti da li je proizvod zaista američki ili ne, da li je danski ili nije. A ako to ne znate, ne možete donijeti svjesnu odluku - prisjetio se 53-godišnjak.
Najnovija verzija „Made O’Metera“ koristi vještačku inteligenciju kako bi istovremeno identifikovala i analizirala više proizvoda, a zatim preporučila slične alternative proizvedene u Evropi. Korisnici mogu postaviti preference poput „No USA-owned brands“ ili „Only EU-based brands“. Aplikacija tvrdi da postiže tačnost veću od 95 odsto.
- Korišćenjem vještačke inteligencije možete uslikati proizvod… i aplikacija može izvršiti dubinsku pretragu kako bi pronašla tačne informacije o tom proizvodu na više nivoa - kazao je Rozenfeldt za Associated Press tokom demonstracije u jednoj kopenhaškoj prodavnici.
On kaže da se na taj način dobijaju informacije koje se mogu iskoristiti kako bi se donijela odluka u skladu s onim što neko smatra ispravnim.
Nakon početnog talasa preuzimanja, kada je aplikacija lansirana, njeno korišćenje je počelo da opada. Sve do prošlog mjeseca, kada je Tramp pojačao retoriku o potrebi da Sjedinjene Američke Države preuzmu kontrolu nad Grenlandom — strateški važnim i mineralima bogatim arktičkim ostrvom koje je samoupravna teritorija Danske.
- Korišćenje je dostiglo vrhunac 23. januara, kada je u jednom danu zabilježeno gotovo 40.000 skeniranja proizvoda, u poređenju s oko 500 dnevno prošlog ljeta. Od tada je broj opao, ali je ove sedmice i dalje bilo oko 5.000 skeniranja dnevno - rekao je Rozenfeldt, napominjući da „Made O’Meter“ koristi više od 20.000 ljudi u Danskoj, ali i korisnici u Njemačkoj, Španiji, Italiji, pa čak i u Venecueli.
- Postalo je mnogo ličnije - kaže Rozenfeldt, govoreći o „gubitku saveznika i prijatelja“.
Tramp je u januaru najavio uvođenje novih carina Danskoj i još sedam evropskih zemalja koje su se protivile njegovim zahtjevima za preuzimanje Grenlanda, da bi potom iznenada odustao od prijetnji, nakon što je, kako je rekao, uz pomoć generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea postignut „okvirni“ dogovor o pristupu mineralnim resursima Grenlanda. Malo detalja o tom sporazumu do sada je izašlo u javnost.
Sjedinjene Američke Države su krajem januara započele tehničke razgovore sa Danskom i Grenlandom kako bi se postigao dogovor o arktičkoj bezbjednosti. Danska i Grenland poručuju da njihov suverenitet nije na prodaju.
Rozenfeldt zna da takvi bojkoti neće nanijeti značajnu štetu američkoj ekonomiji, ali se nada da mogu poslati poruku supermarketima i podstaći veće oslanjanje na evropske proizvođače.
- Možda možemo poslati signal, ljudi će nas čuti i možda uspijemo nešto promijeniti - dodao je on.
Još jedna danska aplikacija, „NonUSA“, početkom februara je premašila 100.000 preuzimanja. Jedan od njenih tvoraca, 21-godišnji Jonas Piper, rekao je da je 21. januara zabilježeno više od 25.000 preuzimanja, te da je u jednom trenutku obavljeno 526 skeniranja proizvoda u minuti. Od ukupnog broja korisnika, oko 46.000 je u Danskoj, a oko 10.000 u Njemačkoj.
- Primijetili smo da su neki korisnici govorili kako osjećaju da im je dio pritiska skinut s leđa. Imaju osjećaj da su na neki način ponovo preuzeli moć u ovoj situaciji - rekao je Piper.
Ostaje upitno da li će takve aplikacije imati praktičan efekat.
Kristina Gravert, vanredna profesorica ekonomije na Univerzitetu u Kopenhagenu, kaže da u danskim supermarketima zapravo ima veoma malo američkih proizvoda — „otprilike od jedan do tri odsto“. To su, na primjer, orašasti plodovi, vina i slatkiši. Međutim, u Danskoj je široko rasprostranjena upotreba američke tehnologije, od Appleovih iPhonea do alata Microsoft Officea.
- Ako zaista želite da ostvarite uticaj, tu bi trebalo da počnete - rekla je ona.
Čak se i aplikacije „Made O’Meter“ i „NonUSA“ preuzimaju putem Appleovog App Storea i Googleovog Play Storea.
Gravert, koja je specijalizovana za bihevioralnu ekonomiju, kaže da su kampanje bojkota obično kratkog daha i da stvarne promjene često zahtijevaju organizovani napor, a ne samo djelovanje pojedinačnih potrošača.
- Zanimljivo može biti ako veliki trgovački lanci kažu: dobro, mi više nećemo držati ove proizvode jer ih potrošači ne žele kupovati. Ako govorimo o velikim kompanijama, to bi moglo imati određeni uticaj na uvoz koji ostvaruju - kazala je ona.
Jednog nedavnog jutra, kupci koji su izlazili iz jedne kopenhaške prodavnice bili su podijeljeni.
- Mi bojkotujemo, ali ne znamo svu američku robu. Dakle, uglavnom su to dobro poznati brendovi. To je lični osjećaj… imamo utisak da nešto radimo, iako znam da u stvarnosti ne činimo mnogo - rekao je Morten Nilsen, penzionisani mornarički oficir.
- Volim Ameriku, volim da putujem po Americi. Ne mislim da bi trebalo da protestujemo na taj način - dodala je 63-godišnja penzionerka Šarlot Fuglsang.

Kriza oko Grenlanda podigla popularnost danskih mobilnih aplikacija za bojkot američke robe

Kanada i Francuska otvaraju danas konzulate u glavnom gradu Grenlanda, u znak snažne podrške lokalnoj vladi, a nakon prijetnji američkog predsjednika Donalda Trampa da će SAD preuzeti tu dansku autonomnu teritoriju.
Delegacija visokih kanadskih zvaničnika, uključujući generalnu guvernerku Meri Simon i ministarku spoljnih poslova Anitu Anand, doputovaće u Nuk kako bi formalno otvorila konzulat, u pratnji broda kanadske obalske straže, prenosi BBC.
Prije putovanja, Simon je rekla da Kanada "čvrsto stoji uz narod Grenlanda koji će sam odrediti svoju budućnost".
Kako se navodi, kanadska i francuska misija predstavljaju istorijsko proširenje stranog angažmana na Grenlandu i dodaje da su do ove nedjelje samo Island i SAD imale diplomatske konzulate u Nuku.
Novoimenovani francuski konzul je Žan-Noel Poarije, koji je ranije bio ambasador u Vijetnamu, prenosi Mond.
Predsjednik organizacije koja predstavlja kanadske Inuite "Inuit Tapiriit Kanatamija" Natan Obed rekao je za BBC da je konzulat rezultat višegodišnjeg zalaganja njegove zajednice za uspostavljanje bližih veza, kao i da će oko 50 kanadskih Inuita stići iznajmljenim avionom iz Montreala u Nuk kako bi prisustvovali ceremoniji.
Grenland ima diplomatske odnose sa Evropskom unijom od 1992. godine, sa Vašingtonom od 2014. i sa Islandom od 2017. godine.
Island je otvorio svoj konzulat u Nuku 2013. godine, dok su Sjedinjene Države, koje su imale konzulat u glavnom gradu Grenlanda od 1940. do 1953. godine, ponovo otvorile svoju misiju 2020. godine.
Evropska komisija je otvorila svoju kancelariju 2024. godine.

Francuska i Kanada danas otvaraju konzulate na Grenlandu

Evropski saveznici Sjedinjenih Država napravili su više ustupaka Vašingtonu u vezi sa Grenlandom nego što to javno priznaju, izjavio je potpredsjednik SAD Džej Di Vens.
- Definitivno smo dobili mnogo više nego što smo u početku imali - rekao je Vens u intervjuu u emisiji Megan Keli, prenosi BiBiSi (BBC).
On je sugerisao da bi „okvir budućeg sporazuma“, koji je predsjednik SAD Donald Tramp predstavio prošlog mjeseca, bio od koristi za Sjedinjene Države.
Trampova najava došla je kao olakšanje nakon rastućih strahova da su SAD spremne da upotrebe silu protiv saveznika iz NATO-a, Danske, kako bi preuzele njeno poluautonomno arktičko ostrvo. Tramp tvrdi da je Grenland neophodan za odbranu od mogućih napada Rusije i Kine.
I Danska i Grenland saopštili su da neće pristati na odricanje od suvereniteta, a njihovi evropski saveznici stali su u njihovu podršku.
Grenland je slabo naseljen, ali zbog svog položaja između Sjeverne Amerike i Arktika ima značajnu ulogu za sisteme ranog upozoravanja u slučaju raketnih napada.
Tramp je, bez iznošenja dokaza, tvrdio da je ostrvo „prepuno ruskih i kineskih brodova svuda unaokolo“. Takođe je rekao da SAD moraju da posjeduju Grenland kako bi ga pravilno branile.
Više od 100 američkih vojnika stalno je raspoređeno u američkoj bazi na sjeverozapadnom vrhu Grenlanda – objektu kojim SAD upravljaju još od Drugog svjetskog rata.
Na osnovu postojećih sporazuma sa Danskom, Sjedinjene Države imaju pravo da na Grenland pošalju onoliko vojnika koliko žele.
Vens nije iznio detalje o tome šta tačno sadrži Trampov plan, a što ranije nije bilo dostupno SAD, ali je ponovio tvrdnje da Kina i Rusija imaju ambicije prema tom arktičkom ostrvu.
- Jedno je od nepisanih pravila, koje svi znaju, da bismo, ako bi Kinezi ili Rusi ugrozili neki od naših ključnih sistema raketne odbrane, mi to nužno branili. Ali mi za to ne dobijamo ništa - rekao je američki potpredsjednik.
Pozvao je da "malo" prepišu pravila i kažu da, ako Sjedinjene Države štite cijeli svjetski sistem raketne odbrane - prije svega svoj, ali od toga imaju koristi i drugi - onda treba da dobiju neku korist iz tog dogovora.
Nije jasno da li je Vens mislio na prirodne resurse Grenlanda - uključujući rijetke zemne minerale, uranijum i gvožđe - koji postaju dostupniji kako se led topi usljed klimatskih promjena.
Naučnici smatraju da bi ostrvo moglo imati i značajne rezerve nafte i gasa. Tramp je rekao da bi „okvirni sporazum“ podrazumijevao pristup mineralnim resursima Grenlanda.
Američki potpredsjednik je zatim optužio evropske saveznike za dvoličnost.
- Zanimljivo je kako su Evropljani privatno veoma prijateljski nastrojeni i spremni da naprave mnogo ustupaka, a onda nas javno napadaju. Izvinite, ali to je sve besmislica. Ideja da nisu napravili nikakve prilagodbe ili ustupke Sjedinjenim Državama jednostavno nije tačna - rekao je on.

Vens: Evropljani ne žele da priznaju koliko su nam ustupaka dali oko Grenlanda

Danska, Grenland i SAD pokrenuli su proces čiji je cilj postizanje dogovora o sporu u vezi sa Grenlandom, izjavio je u srijedu američki državni sekretar Marko Rubio.
Predstavnici tri strane sastali su se na „tehničkom“ nivou, rekao je Rubio Odboru za spoljne poslove Senata, ne navodeći detalje o učesnicima niti o lokaciji sastanka.
- Trenutno smo u dobroj poziciji - rekao je Rubio na javnoj sjednici.
Naveo je da je proces pokrenut u srijedu i da se očekuje da će dovesti do „dobrog ishoda za sve“.
Rubio je objasnio da su razgovori strukturirani tako da se izbjegne „medijski cirkus“ oko svakog sastanka, što omogućava veću fleksibilnost u potrazi za rješenjem.
- Mislim da ćemo uspjeti - rekao je Rubio.
<h2>„Crvene linije“</h2>
Grenlandski premijer Jens-Frederik Nilsen izjavio je u srijedu u Parizu da postoje „crvene linije“ koje se u razgovorima sa Sjedinjenim Državama ne smiju preći, ali je priznao i da je potrebno učiniti više kako bi se povećala bezbjednost u regionu zbog sve agresivnije Rusije.
Naglasio je da će se njegova zemlja u pregovorima sa SAD-om voditi demokratskim vrijednostima i načelom poštovanja teritorijalnog integriteta.
- Imamo određene crvene linije koje ne možemo preći, ali ćemo iz grenlandske perspektive pokušati da pronađemo neku vrstu dogovora - rekao je na javnoj tribini na Univerzitetu Sciences Po.
Dodaje da su pod ozbiljnim pritiskom. 
- Pokušavamo da se odupremo. Pokušavamo da se nosimo sa strahom našeg naroda. Moramo da sprovedemo više nadzora i bezbjednosti u našem regionu zbog načina na koji se Rusija sada ponaša - istakao je Nilsen.
Zahtjev SAD-a za kontrolom nad Grenlandom uzdrmao je transatlantske odnose i ubrzao evropske napore za smanjenje zavisnosti od Sjedinjenih Država, čak i nakon što je američki predsjednik Donald Tramp prošle nedjelje povukao prijetnje carinama i isključio preuzimanje Grenlanda silom.

Rubio: Počeo proces za rješavanje spora u vezi sa Grenlandom

Premijer Grenlanda izjavio je da postoje crvene linije koje se u razgovoru sa Sjedinjenim Državama ne smiju preći, priznavši ipak da je potrebno učiniti više kako bi se povećala bezbjednost u regionu zbog sve agresivnije Rusije.
Jens-Frederik Nilsen i danska premijerka Mete Frederiksen bili su u Parizu na sastanku s francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom kako bi učvrstili podršku koja im je potrebna nakon izjava američkog predsjednika Donalda Trampa da nastoji da preuzme to arktičko ostrvo koje je već vjekovima danska teritorija.
Razgovori između Grenlanda, Danske i Sjedinjenih Država trebalo bi da se održe kako bi se pokušalo pronaći rješenje krize, ali Nilsen kaže da Grenland ima određene crvene linije koje se ne mogu preći, premda se nada postizanju neke vrste dogovora. Nije iznio detalje.
- Pod pritiskom smo, ozbiljnim pritiskom. Pokušavamo da se odupremo. Pokušavamo da se nosimo sa strahom naših ljudi - rekao je na javnoj tribini s Frederiksen na Univerzitetu Sciences Po.
Ali je takođe rekao: „Moramo sprovesti više nadzora i sigurnosti u našem regionu zbog načina na koji se Rusija sada ponaša“.
Evropa mora da se drži zajedno
Zahtjev SAD-a za kontrolom nad Grenlandom uzdrmao je transatlantske odnose i ubrzao evropske napore za smanjenje zavisnosti od Sjedinjenih Država, čak i nakon što je Tramp prošle nedjelje povukao prijetnje carinama i isključio preuzimanje Grenlanda silom.
Frederiksen je rekla da je kriza pokazala da je većina Evropljana na istoj strani i da su uspjeli da se ujedine kako bi se suprotstavili Trampovim zahtjevima, posebno njegovoj prijetnji dodatnim carinama evropskim državama.
Rekavši da se svjetski poredak zauvijek promijenio i propitujući šta bi se moglo dogoditi u Vašingtonu u budućnosti, rekla je da je ključno da Evropa postane jača, ali je takođe pozvala na transatlantsko jedinstvo s obzirom na to da je jasno da Rusija ne želi mir.
- Ako dopustimo Rusiji da pobijedi u Ukrajini, nastaviće. Najbolji put za Sjedinjene Države i Evropu jeste da se drže zajedno - dodala je.
Diplomatski razdor između Danske i Sjedinjenih Država, koje su obje osnivači NATO-a, posljednjih se nedjelja činio kao prijetnja budućnosti vojnog saveza, iako je sukob od tada premješten na diplomatsko bojište.
Polovina kopnene mase na Arktiku je ruska teritorija. Od 2005. Moskva je ponovo otvorila i modernizovala desetine vojnih baza iz sovjetskog doba, i na svom arktičkom kopnu i na ostrvima uz svoju sjevernu obalu.
Rusija je okarakterisala razgovore o Moskvi i Pekingu kao prijetnje Grenlandu mitom za podsticanje histerije.

Premijer Grenlanda: Potrebna jača vojna prisutnost zbog Rusije

Napadač plavskog Jezera Đorđe Maksimović sa deset golova zauzima prvo mjesto na listi strijelaca Meridianbet Prve crnogorske fudbalske lige, u takmičenju za Trofej Radija Crne Gore.
Golgeter Mornara Balša Sekulić postigao je osam, dok su se po šest puta u strijelce upisali golgeter Petrovca Adnan Bašić i Savo Arambašić iz Petrovca.
Po gol manje imaju Asmir Kajević iz Dečića, Andrija Ražnatović iz Sutjeske, Balša Mrvaljević iz Mladosti, Ognjen Rolović iz Jezera, Stefan Denković iz Mornara, Trimor Seljimi iz Dečića i Žarko Popović iz Petrovca.
Prvi trofej Radija Crne Gore, u sezoni 2013/14, osvojio je Stefan Mugoša u dresu Mladosti.&nbsp;
U narednih 11 godina zaslužili su ga golgeteri Sutjeske Goran Vujović, Igor Ivanović, Marko Ćetković, Božo Marković i Tajron Konrad, igrači Mladosti Marko Šćepanović i Zoran Petrović, napadač Zete Nikola Krstović, Adnan Bašić iz Petrovca i Žarko Korać iz Jedinstva.

Maksimović vodeći strijelac

Četiri vatrogasca povrijeđena su danas u Rožajama kada je došlo do prevrtanja vozila vatrogasne službe, potvrđeno je Portalu ETV iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije.
Oni su zbrinuti u Kliničko-bolničkom centru u Beranama i van su životne opasnosti.
Do nezgode je došlo oko 16.45 sati, kada su izašli na teren zbog gašenja požara na jednoj kući.
O razlogu prevrtanja vozila u OKC-u nisu imali informacije.
J. B.&nbsp;

Rožaje: Povrijeđena četiri vatrogasca prilikom prevrtanja vozila, zbrinuti u bolnici u Beranama

Dijar Adžajev nije ni sanjao da će postati popularan na društvenim mrežama samo zato što voli da pleše. Ovaj mladić, porijeklom iz Azerbejdžana, živi u Crnoj Gori, gdje trenutno radi na gradilištu bulevara Tivat - Jaz.&nbsp;
Duhovit i skroman, kaže da je u svakodnevicu odlučio da unese svježinu, pa je na gradilištu nezaustavljiv dok sluša muziku koju voli. Ovo je priča o njemu.&nbsp;
Za rad je, kaže Dijar, važan vedar duh, ali ništa manje i prirodan osjećaj za ples. Za njega je ples odraz slobode, a muzika strast.
- Ranije sam samo radio i bio fokusiran isključivo na posao. Onda sam odlučio da unesem malo radosti. Dok radim, pustim muziku i igram, tako mi je lakše i ljepše na poslu - ispričao je on za Televiziju E.
Dijar je u Crnu Goru došao iz Azerbejžana. Kaže da je to učinio zbog posla, a već dva mjeseca je angažovan na velikom gradilištu. A onda je postao i popularan na društvenim mrežama - zbog snimka dok pleše i radi.
- Sam sam naučio da igram. Slušao sam muziku na slušalicama i vježbao. Tako sam vremenom usavršio korake. I na društvenim mrežama sam dijelio svoje snimke, ali nijesam vjerovao da ću postati popularan i da će neko zbog toga praviti reportažu sa mnom - ispričao je on.
U to nijesu sumnjali njegovi prijatelji. Kažu da sa Dijarom nikada nije dosadno, te da on svaki posao pretvara u pjesmu.
- Raditi sa Dijarom je zaista lijepo. On je vrlo pozitivan čovjek i dobar prijatelj. Kad radiš sa takvim ljudima, dobiješ dodatnu volju i energiju. Ne osjetiš kako vrijeme prolazi, niti kako posao ide - jednostavno sve je lakše i ljepše - kazao je njegov kolega Elsad.
Dijar i njegov zemljak Elsad kažu da im je u Crnoj Gori lijepo. Zadovoljni su što mogu da rade, ali I što upoznaju dobre ljude.
- Prije svega želim da kažem da je Crna Gora veoma lijepa država. Meni se ovdje mnogo sviđa. Ljudi, vazduh, priroda - sve je stvarno lijepo. Došao sam prije šest mjeseci. I sve je dobro, hvala bogu, sve je kako treba - ispričao je Elsad.
Dijar dodaje da je zahvaljujući svojim prijateljima iz rodnog kraja našao posao.&nbsp;
- Preporučili su mi kompaniju "Bemax" i ja sam odlučio da se preselim. I sada radim u Bemaxu. Ovdje mi se sviđaju ljudi. Njihova energija i odnos prema meni. Sve je jako lijepo - istakao je Dijar.
Obećava da pozitivne energije koje ima na gradilištu faliti neće.
Prilog novinarke TV E Dalile Šabović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDVCEbHbDL1k%2F%3Figsh%3DeHdpaWh4ZTBhb2t4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Dobar ritam rada: Dijar Adžajev odlučio da unese malo radosti u svakodnevicu

Promjenom rukovodeće strukture unutar United media grupe neće postojati nijedan opozicioni medij u Srbiji. Suština je da će ta mreža vrlo brzo da se proširi, kao što je i (lider Demokratske narodne partije) Milan Knežević najavio svoje kolumne u "Vijestima", koje će potpasti pod apsolutnu kontrolu (predsjednika Srbije (Aleksandra) Vučića - rekao je izvršni direktor Regionalne akademije za razvoj demokratije Balša Božović.
On je, u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, kazao da promjene unutar rukovodećih tijela United grupe, koja je vlasnik nekoliko srpskih medija dominantno kritički nastrojenog prema srpskom režimu, više to neće biti.&nbsp;
Do sada je, kaže Božović, Vučić kontrolisao 80 odsto medija u Srbiji, a sada će kontrolisati 100 posto tamošnji medijski prostor. Osim Srbije i Crne Gore, smatra da će se to proširiti i na medije u Bosni i Hercegovini.&nbsp;
- Suština je da će opozicija i studentski pokret koji je protiv ovog režima, a svi se na neki način spremaju za izbore koji su najavljeni, tu trku morati da trče bez ijednog slobodnog medija ovoga puta - istakao je Božović.&nbsp;
Dodaje da je u Crnoj Gori mali broj je i dalje nezavisan, te da je oko 20 i nešto odsto onih koji i dalje izvještavaju u skladu sa standardima novinarstva.&nbsp;
- Biće veoma teško Crnoj Gori u narednom periodu, pogotovu kada je fokusirana na svoj evropski put. Biće potrebno mnogo mnogo više od toga da se zabrani neka Jovana Jeremić i jutarnji program Pinka na šest mjeseci. Taj sada pritisak će na Crnu Goru da bude značajno veći nego do sada - ocijenio je Božović.
Naglašava da je Vučić sve političke ciljeve ostvario preko medijskih konglomerata koji je imao u Srbiji, ali je veoma jak i u regionu, te će biti veliki fokus u odnosu na dezinformacije.
- Veliki broj emisija, veliki broj narativa koji su antievropski i koji su na neki način usmjereni na bacanju raznih dimnih bombi na tom evropskom putu biće u narednom periodu prisutni u Crnoj Gori. Pitanje je na koji način će institucije u narednom periodu da se suočavaju sa takvim malignim uticajem - kazao je Božović.
Ostaje, kako je rekao, i da se vidi da li i kakav je plan opozicije u Crnoj Gori, pa čak i dijela vlasti kojima to svakako neće ići u prilog.
- Da li postoji akcioni plan da se od toga odbrane i kakav je redosljed koraka koji će oni preuzeti sa svoje političke strane, jer će u velikoj mjeri rezultat zavisiti od toga kakvi će sve narativi biti prisutni u javnosti i na kraju kakvi će rezultati tih narativa biti i kada je u pitanju evropski put Crne Gore - istakao je Božović.
Broj napada na novinare u Srbiji je porastao tri puta u 2025. u odnosu na 2024. godinu, dok je u Crnoj Gori evidentno političko targetiranje kritički nastrojenih medija, u prvom redu od Demokrata, partije koja rukovodi sektorom bezbjednosti.&nbsp;
Božović smatra da nije slučajno da se targetiraju mediji od Demokrata, jer su duboko ušli u krajnji cilj, a to je "neodgovoran odnos prema javnosti i prema biračima koji su za njih glasali".&nbsp;
- To nijesu ponašanja u skladu sa onim što je strateški put Crne Gore, ne mogu takve politike i takvi donosioci odluka da vode jednu zemlju u Evropsku uniju. To ne ide jedno sa drugim i to će takođe biti u nekom narednom periodu problem za Crnu Goru. Takve političke snage će kočiti Crnu Goru u njenom daljem napretku. One će pokušati svom snagom da ostanu na vlasti - ocijenio je Božović.
Bjekstvo Miloša Medenice i specijalne tuziteljke Lidije Mitrović imalo je odjeka i u regionu, kaže Božović, jer je to slučaj koji ima podrugljiv ton prema institucijama koje nijesu u stanju da se izbore sa tom krizom. To, prema njegovim riječima, govori koliko se institucije degradirale u prethodnih pet i po godina.
- Stvar je u tome ne da treba da postoji politička odgovornost za ono što se dogodilo, već je to neli preduslov za neki minimum koji građani očekuju. U ovom slučaju mislim da se ne radi samo o amaterizmu, već se radi i o namjeri da se predstavi Crna Gora i njene institucije kao nedorasle za jedan ovakav slučaj. Nadam se da će neka naredna vlada imati dosta više zadataka i ciljeva koji će ostvariti ne bi le se ovakve &nbsp;situacije preduprijedile u budućnosti - naglasio je Božović.
Komentarišući oslobađajuću presudu Apelacionog suda za pokušaj terorizma na da izbora 2016.godine, čak i za one koji su priznali krivicu, Božović podsjeća da je jedna sutkinja podnijela ostavku neposredno pred izricanje presude.
Smatra da su dvojica tužioca iz tog slučaja u pritvoru koji liči na politički progon, dok je presuda oslobodila sve osumnjičeni za pokušaj terorizma i to će uticati i te kako na prilike u Crnoj Gori, jer su oslobođeni i oni koji su se izjasnili, pa je sve to jedna "šarena laža".
- Strane ambasade &nbsp;koje su bile involvirane u cijeli slučaj i znale šta se dogodilo 2016. su 2019. godine pozdravile prvostepenu presudu. Ova presuda je najveći šamar tim stranim adresama, prije svega Velikoj Britaniji, SAD-u, Francuskoj i Njemačkoj. Mnoge od njih su na svojim zvaničnim komunikacionim kanalim pozdravile presudu iz 2019. godine, pohvalile proces koji su vodili Čađenović i Katnić. Imate dvojicu, u to vrijeme osumnjičenih, sada oslobođenih, koji ne da su presudom zadovoljni, već su na ruskom slavili oslobađajuću presudu. Ovo je presuda koja je oslobodila i ruske agente, Šišmakova i njegovu grupu iz GRU, a podsjetiću koliko se samo puta ima Šišmakova pominjalu u raznim drugim reonima po Evropi u posljednjih nekoliko godine, posebno od invazije Rusije na Ukrajinu - zaključio je Božović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DFcYwxfihgvU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: grenland