Ako američki predsjednik Donald Tramp izvrši invaziju na Grenland, to će značiti kraj NATO saveza, izjavila je danska premijerka Mete Frederiksen.
Trampa, koji je prošle nedjelje pojačao priiijetnje da će preuzeti samoupravnu dansku teritoriju na Arktiku, treba shvatiti „ozbiljno kada kaže da želi Grenland“, rekla je Frederiksen u intervjuu za televizijsku stanicu TV2.
- Ali ću jasno staviti do znanja da ako SAD odluče da vojno napadnu drugu članicu NATO, onda sve prestaje, uključujući NATO, a samim tim i bezbjednost koja je uspostavljena od kraja Drugog svjetskog rata - poručila je danska premijerka.
Tramp dugo insistira da se ostrvo bogato mineralima, koje je autonomno, ali je dio Danske i stoga pripada vojnom savezu NATO, pridruži SAD, nazivajući to strateškom nužnošću i odbijajući da isključi upotrebu sile ili ekonomske prisile.
- Bavićemo se Grenlandom za oko dva mjeseca, ali hajde da o tome razgovaramo za 20 dana - rekao je Tramp, ne dajući više informacija o tome šta će se tada desiti.
Tramp je to rekao nakon što su SAD pokrenule napade na Venecuelu i uhapsile njenog predsjednika Nikolasa Madura.
Dramatičan razvoj događaja izazvao je strah širom Evrope da bi Vašington sada mogao da anektira Grenland, zbog čega su uslijedile brojne izjave da mora da se poštuje međunarodno pravo i teritorijalni integritet država.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Frederiksen: Ako Tramp izvrši invaziju na Grenland, to će značiti kraj NATO saveza

Premijerka Danske Mete Frederiksen je rekla predsjedniku SAD Donaldu Trampu da “prestane da prijeti” u vezi sa preuzimanjem Grenlanda.
“Apsolutno nema smisla govoriti o potrebi da Sjedinjene Američke Države preuzmu Grenland”, rekla je, dodajući: “SAD nemaju pravo da anektiraju nijednu od tri nacije u Danskoj kraljevini.”
Njene izjave dolaze nakon što je Keti Miler – supruga jednog od Trampovih saradnika, Stivena Milera – objavila mapu Grenlanda u bojama američke zastave uz riječ “USKORO”.
Tramp je više puta iznosio mogućnost da Grenland postane anektirani dio SAD, ističući njegov strateški položaj i bogatstvo mineralima.
U izjavi, objavljenoj na sajtu danske vlade, Frederiksen je rekla da se obraća SAD “veoma direktno”.
Ona je navela da je Danska – “a samim tim i Grenland” – član NATO-a i da je pokrivena sigurnosnim garancijama saveza. Danska već ima odbrambeni sporazum sa SAD koji joj daje pristup Grenlandu, rekla je, i da je Danska povećala ulaganja u sigurnost u arktičkom regionu.
“Stoga bih snažno pozvala Sjedinjene Američke Države da prestanu sa prijetnjama prema istorijski bliskom savezniku i prema drugoj zemlji i drugom narodu koji su vrlo jasno rekli da nisu na prodaju”, poručila je ona.
Ranije je danski ambasador u SAD reagovao na objavu Miler – desničarske podkasterke i bivše Trampove saradnice u njegovom prvom mandatu – “prijateljskim podsjećanjem” da su dvije zemlje saveznici, uz napomenu da Danska očekuje poštovanje svog teritorijalnog integriteta.
Ova razmjena izjava dolazi nakon što su SAD u subotu izvele veliku vojnu operaciju u Venecueli, uhvativši njenog predsjednika Nikolas Madura i njegovu suprugu i prebacivši ih u Njujork.
Tramp je kasnije rekao da će SAD “voditi” Venecuelu, a američke naftne kompanije će “početi zarađivati za zemlju”.
Predsjednik SAD je ranije odbio da isključi upotrebu sile kako bi osigurao kontrolu nad Grenlandom, ogromnim ostrvom u Arktiku.
Tramp je tvrdio da bi uključivanje Grenlanda u SAD služilo američkim sigurnosnim interesima zbog njegovog strateškog položaja i bogatstva mineralima koji su ključni za visoku tehnologiju.
Nedavna odluka Trampove administracije da imenuje specijalnog izaslanika za Grenland izazvala je bijes u Danskoj.
Grenland, sa populacijom od 57.000 ljudi, ima široku autonomiju još od 1979, iako odbrana i spoljnopolitička pitanja ostaju u rukama Danske.
Dok većina Grenlanđana podržava eventualnu nezavisnost od Danske, ankete pokazuju ogromno protivljenje da postanu dio SAD.

Danska premijerka poručila Trampu da prestane da prijeti preuzimanjem Grenlanda

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je Grenland potreban SAD za „nacionalnu zaštitu“ i da „moramo da ga imamo“.
Kao odgovor na pitanje BBC-a o novoj ulozi Džefa Lendrija, republikanskog guvernera Luizijane, koji je imenovan za specijalnog izaslanika za Grenland, on je naveo i da će Vašington „morati to da riješi", kao i da je SAD „potreban Grenland zbog nacionalne bezbjednosti, a ne minerala".
Američki predsjednik izazvao je novi spor s Danskom, nakon što je imenovao guvernera Luizijane Džefa Lendrija za specijalnog izaslanika za Grenland, ogromno arktičko ostrvo koje, kako je rekao, želi da anektira.
Premijeri Danske i Grenlanda Mete Frederiksen i Jens-Frederik Nilsen ponovili su u zajedničkom saopštenju zahtjev za poštovanje njihovih granica, nakon što je prethodno Lendri saopštio da mu je „čast da služi kako bi Grenland postao dio Sjedinjenih Američkih Država".
- Već smo to rekli ranije, sada ponavljamo. Nacionalne granice i suverenitet država su utemeljeni u međunarodnom pravu. Ne možete anektirati druge zemlje - poručili su premijeri u zajedničkom saopštenju, prenosi Gardijan.
Oni su dodali da su u pitanju „osnovni principi".
- Grenland pripada Grenlanđanima i SAD ne bi trebalo da preuzmu Grenland. Očekujemo poštovanje našeg zajedničkog teritorijalnog integriteta - navodi se u saopštenju.
Prethodno je danski ministar spoljnih poslova Lars Loke Rasmusen poručio da njegova zemlja insistira da svi, uključujući i Sjedinjene Američke Države, moraju da poštuju „teritorijalni integritet Kraljevine Danske".
Portparol EU Anuar El Anuni takođe je reagovao na Lendrijevu izjavu, rekavši da teritorijalni integritet i suverenitet Kraljevine Danske moraju biti sačuvani.
Tramp je na početku svog drugog predsjedničkog mandata, u januaru ove godine, izjavio da namjerava da preuzme Grenland, navodeći kao obrazloženje njegovu stratešku poziciju za bezbjednost SAD, dok je Danska, koja posljednjih 300 godina kontroliše tu arktičku teritoriju, odbila da se odrekne Grenlanda.
To nije prvi pokušaj da SAD kupe Grenland od Danske, a prve takve pregovore vodio je američki državni sekretar Vilijam H. Sivord 1867. godine, kada dogovor nije sklopljen.
SAD su 1946. godine ponudile 100 miliona dolara za ovu teritoriju, ocjenjujući da je vitalno važna za nacionalnu bezbjednost, ali je danska vlada to odbila.
Tramp je pokušao da kupi Grenland i tokom prvog predsjedničkog mandata, ali su danska i grenlandska vlada odbacile tu ponudu iz 2019. godine.

Tramp: Moramo imati Grenland

Američki predsjednik Donald Tramp izazvao je novi spor s Danskom nakon što je imenovao guvernera Luizijane Džefa Lendrija za specijalnog izaslanika za Grenland, ogromno arktičko ostrvo koje je, kako je rekao, želio anektirati.
Kao odgovor na pitanje BiBiSija (BBC) o novoj ulozi Lendrija, Tramp je rekao da SAD-u treba Grenland za "nacionalnu zaštitu" i da ga "moraju &nbsp;imati".
Tramp je najavio da će Lendry "predvoditi napad" kao specijalni izaslanik za Grenland, poluautonomni dio Kraljevine Danske.
On tvrdi da je Sjedinjenim Državama potreban Grenland "zbog nacionalne sigurnosti, a ne zbog minerala.
- Moramo to riješiti - dodao je Tramp.
Od povratka u Bijelu kuću u januaru, Tramp je oživio svoje dugogodišnje interesovanje za Grenland, navodeći kao razlog njegov strateški položaj i mineralno bogatstvo.
Odbio je isključiti upotrebu sile kako bi se osigurala kontrola nad ostrvom, stav koji je šokirao Dansku, saveznicu NATO-a koja tradicionalno ima bliske odnose s Vašingtonom.
Grenland, dom za oko 57.000 stanovnika, ima široku samoupravu od 1979. godine, iako odbrana i vanjska politika ostaju u danskim rukama. Dok većina Grenlanđana podržava eventualnu nezavisnost od Danske, ankete pokazuju ogromno protivljenje pripajanju SAD-u.
Specijalni izaslanici poput Džefa Lendrija su neformalna imenovanja i za razliku od službenih diplomata, ne moraju biti odobreni od strane zemlje domaćina.
Ovo imenovanje pokazuje da Trampova ambicija da kontroliše Grenland ostaje nesmanjenom.
Kao i u slučaju njegove vojne i retoričke agresije prema Venecueli, to ukazuje na to da je Tramp odlučan da stekne veću kontrolu nad onim što je u svojoj nedavnoj Strategiji nacionalne sigurnosti nazvao "zapadnom hemisferom", sferom uticaja za koju se nada da će obuhvatiti cijelu Ameriku.
Tramp je pokušao kupiti Grenland tokom svog prvog predsjedničkog mandata. I Danska i grenlandska vlada odbacile su prijedlog iz 2019. godine, rekavši: "Grenland nije na prodaju."

Tramp opet oživio svoju ideju: Moramo imati Grenland, ne zbog minerala

Odluka američkog predsjednika Donalda Trampa da imenuje Džefa Lendrija, guvernera Luizijane, za posebnog izaslanika za Grenland izazvala je oštru reakciju Danske, koja je taj potez nazvala „potpuno neprihvatljivim“. Ovim imenovanjem ponovo su oživjele napetosti između dvije države zbog američkih ambicija da preuzmu kontrolu nad strateški važnim arktičkim ostrvom.
<h2>Tramp ne odustaje od Grenlanda</h2>
Džef Lendri, guvernera Luizijane i odani Trampov saveznik, preuzeće novu, dobrovoljnu ulogu. Lendri je naglasio da ga nova dužnost „ni na koji način“ neće ometati u obavljanju guvernerskih poslova.&nbsp;
- Čast mi je da vam služim na ovoj volonterskoj poziciji kako bi Grenland postao dio SAD-a - napisao je na društvenoj mreži X.
Njegovo imenovanje ponovo je podstaklo zabrinutost u Danskoj zbog Trampovih namjera. Američki predsjednik izjavio je da „Džef razumije koliko je Grenland ključan za našu nacionalnu bezbjednost i snažno će unaprijediti interese naše zemlje za bezbjednost, zaštitu i opstanak naših saveznika, pa čak i svijeta“.
Tramp je više puta isticao želju za preuzimanjem Grenlanda zbog njegovog geopolitičkog položaja, zaliha nafte i gasa, kao i neiskorišćenog mineralnog bogatstva koje analitička organizacija American Action Forum procjenjuje na oko 186 milijardi dolara.
<h2>„Potpuno neprihvatljivo“</h2>
Grenland je zvanično dio Kraljevine Danske, s visokim stepenom autonomije, ali su spoljna i bezbjednosna politika u nadležnosti Kopenhagena. Danski ministar vanjskih poslova, Lars Lok Rasmusen, opisao je Lendrijevo imenovanje kao „potpuno neprihvatljivo“ i na razgovor pozvao američkog ambasadora Ken Haveri.
- Postoji ambasador Kraljevine Danske i on je osoba s kojom imamo odnose. Dakle, kada Tramp iznenada pošalje posebnog izaslanika, to je nešto što me veoma uznemirava - kazao je Rasmusen.
Na pitanje da li ovaj potez smatra eskalacijom, Rasmusen je odgovorio „apsolutno“, dodajući da je Danska „neumorno radila kroz sve diplomatske kanale“ kako bi izbjegla ovakav scenario.
- Sve dok imamo kraljevinu u Danskoj koja se sastoji od Danske, Farskih Ostrva i Grenlanda, ne možemo prihvatiti da postoje oni koji potkopavaju naš suverenitet - dodao je on.
Ovo nije prvi put da Trampove ambicije prema Grenlandu izazivaju diplomatske krize. Tokom svog prvog mandata, 2019. godine, otkazao je državnu posjetu Danskoj nakon što je Kopenhagen odbio njegovu ponudu za kupovinu ostrva.
U maju ove godine izjavio je da ne bi isključio ni upotrebu vojne sile za aneksiju. Američki potpredsjednik Džej di Vens, koji je u martu posjetio američku vojnu bazu na Grenlandu, rekao je da vjeruje kako se „može postići dogovor“.
<h2>Danska imenovala SAD prijetnjom nacionalnoj bezbjednosti</h2>
Džef Lendri, koji je prošle godine postao guverner Luizijane, vojni je veteran i bivši državni tužilac. Njegov mandat obilježile su kontroverze, uključujući pokušaje zabrane građanske neposlušnosti na univerzitetskim protestima, ograničavanje pristupa knjigama s LGBT tematikom u bibliotekama i nametanje obaveze isticanja Deset zapovijesti u svim učionicama.
Najnovija godišnja procjena danskih obavještajnih službi ovog mjeseca imenovala je SAD kao jednu od prijetnji nacionalnoj bezbjednosti. U izvještaju se navodi da SAD „koristi svoju ekonomsku i tehnološku snagu kao sredstvo moći, uključujući i protiv saveznika i partnera“.
Arktik je identifikovan kao područje rastuće strateške važnosti i poprište sve veće konkurencije između SAD-a, Rusije i Kine. Podsjećamo da je Kopenhagen u avgustu pozvao na razgovor američkog otpravnika poslova zbog navodne kampanje uticaja na proameričko javno mnjenje na Grenlandu.
<h2>Grenlandska perspektiva</h2>
Danske bezbjednosne službe budno prate razvoj događaja u Bijeloj kući.&nbsp;
- Mislim da je to dugoročna američka strategija preuzimanja Grenlanda - izjavila je Džuli Rejdemaker, bivša savjetnica grenlandske vlade.&nbsp;
Ona je za dansku javnu televiziju DR rekla da ne vjeruje da će Trump uspjeti da ubijedi Grenlanđane da postanu dio SAD-a.
- Mislim da američka strana pogrešno procjenjuje kulturu na Grenlandu. Kao Grenlanđanin, navikli ste na pokušaje spoljnog uticaja, ali na Grenlandu ljudi žele sami da odlučuju o svojoj zemlji, jeziku i kulturi - istakla je ona.
Na pitanje kakav bi savjet dala grenlandskoj vladi, odgovorila je: „Vjerujem da Grenland mora biti veoma svjestan potrebe da bude proaktivan i da stalno postavlja dnevni red i oblikuje sopstvene jasne politike, kako bi fokus na Grenlandu koristio i Grenlanđanima.“

Danska bijesna na Trampa: "Događa se ozbiljna eskalacija"

Bezbjednost u arktičkom regionu ostaje ključni prioritet za Evropsku uniju, saopštila je danas predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i izrazila solidarnost sa Danskom i Grenlandom.
- Teritorijalni integritet i suverenitet su osnovni principi međunarodnog prava. Ovi principi su od suštinske su važnosti ne samo za Evropsku uniju, već i za nacije širom svijeta - napisala je Fon der Lajen na svom nalogu na mreži X, nakon što je prethodno novoimenovani američki izaslanik za Grenland Džef Lendri saopštio da mu je "čast da služi kako bi Grenland postao dio Sjedinjenih Američkih Država".
Prethodno su u zajedničkom saopštenju premijeri Danske i Grenlanda, Mete Frederiksen i Jens-Frederik Nilsen, ponovili zahtjev za poštovanje njihovih granica.
- Već smo to rekli ranije, sada ponavljamo. Već smo to jasno rekli ranije. Sada to ponovo kažemo. Nacionalne granice i suverenitet država su utemeljeni u međunarodnom pravu. Ne možete anektirati druge zemlje - poručili su premijeri.
Ranije danas, danski ministar spoljnih poslova Lars Loke Rasmusen poručio je da njegova zemlja insistira da svi, uključujući i Sjedinjene Američke Države, moraju da poštuju "teritorijalni integritet Kraljevine Danske".
Portparol EU Anuar El Anuni takođe je reagovao na Lendrijevu izjavu, rekavši da teritorijalni integritet i suverenitet Kraljevine Danske moraju biti sačuvani.
Tramp je danas u objavi na platformi Truth Social rekao da je imenovao guvernera Luizijane Lendrija, za specijalnog izaslanika Sjedinjenih Država za Grenland.
- Džef razumije koliko je Grenland važan za našu nacionalnu bezbjednost i snažno će unapređivati interese naše zemlje za bezbjednost, sigurnost i opstanak naših saveznika, a zapravo i cijelog svijeta - rekao je Tramp.
Ranije ovog mjeseca, Danska obavještajna služba za odbranu je u godišnjem izvještaju saopštila da SAD koriste svoju ekonomsku moć da "nametnu svoju volju", prenosi Tanjug.

Fon der Lajen izrazila solidarnost sa Danskom i Grenlandom: Bezbjednost u arktičkom regionu ostaje ključni prioritet

Predsjednik SAD Donald Tramp juče je imenovao guvernera savezne države Luizijana Džeralda Landrija za specijalnog američkog izaslanika za Grenland, veliku dansku poluautonomnu teritoriju za koju je ranije rekao da SAD treba da je preuzmu.
- Landri razumije koliko je Grenland važan za našu nacionalnu bezbjednost i snažno će unaprijediti interese naše zemlje u pogledu sigurnosti, zaštite i opstanka naših saveznika, zapravo i cijelog svijeta- rekao je Tramp uz objavu imenovanja.
Na početku svog drugog mandata u Beloj kući, Tramp je više puta pozivao na preuzimanje nadležnosti nad Grenlandom i nije isključio mogućnost upotrebe vojne sile da se preuzme kontrola nad tim arktičkim ostrvom bogatim mineralima.
To pitanje je posljednjih mjeseci prestalo da se pojavljuje u medijima, ali su u avgustu danski zvaničnici pozvali američkog ambasadora na razgovor nakon izvještaja da je najmanje troje ljudi sa vezama sa Trampom vršilo prikriveni uticaj na Grenlandu.
Ranije ove godine, potpredsjednik SAD Džej Di Vens posjetio je udaljenu američku vojnu bazu na Grenlandu i optužio Dansku da malo investira na ostrvu.
Tramp je ranije izjavio da je Grenland presudan za američku bezbjednost i nije isključio preuzimanje ostrva vojnom silom, iako je Danska američki saveznik u okviru NATO.
Landri je preuzeo dužnost guvernera Luizijane u januaru 2024. godine, a njegov mandat traje do januara 2028.
U objavi na društvenoj mreži Iks, Landri je juče napisao da je ovo imenovanje „čast“ i prilika da služi predsjedniku na toj „dobrovoljnoj poziciji da učini Grenland dijelom SAD“, naglašavajući da to ne utiče na njegov položaj guvernera Luizijane.
Danska i Grenland su ranije saopštili da ostrvo nije na prodaju i osudili izvještaje o američkom prikupljanju obavještajnih podataka na njemu. Protiv američkog zalaganja za Grenland su i Rusija i veći dio Evrope.
Danska ambasada u Vašingtonu nije odmah odgovorila na zahtjeve za komentar oko imenovanja Landrija.
Danska vojna obavještajna služba je u izvještaju ranije ovog mjeseca saopštila da SAD koriste svoju ekonomsku moć da „nametnu svoju volju“ i prijete vojnom silom prijateljima i neprijateljima.
U svom godišnjem izvještaju, ta služba je takođe navela da se veće američko nametanje pod Trampovom administracijom dešava istovremeno dok Kina i Rusija nastoje da smanje zapadni, a posebno američki uticaj.
- Strateški značaj Arktika raste i sukob između Rusije i Zapada jača, a rastući bezbjednosni i strateški fokus SAD na Arktik dodatno će ubrzati ove događaje- navedeno je u danskom izvještaju.

Tramp imenovao specijalnog izaslanika za Grenland

Danska je opozvala američkog otpravnika poslova u Kopenhagenu nakon što su obavještajne službe otkrile da su najmanje trojica američkih državljana, bliskih predsjedniku Donaldu Trampu, sprovela aktivnosti na Grenlandu za koje se sumnja da su imale za cilj slabljenje veza tog teritorija s Danskom i jačanje uticaja Sjedinjenih Država.
Prema informacijama koje je objavila radiotelevizija DR, jedan od Amerikanaca boravio je u Nuku, gdje je sastavljao spisak Grenlanđana koji bi mogli podržati Trampove planove, dok su druga dvojica radila na uspostavljanju kontakata s lokalnim političarima, poslovnim ljudima i liderima zajednice. Još nije jasno da li su djelovali po nalogu Bijele kuće ili samoinicijativno. 

Ministar vanjskih poslova Lars Leke Rasmusen izjavio je da je “neprihvatljiv svaki pokušaj miješanja u unutrašnje poslove Kraljevine” i potvrdio da će se sastati s američkim otpravnikom poslova, najvišim diplomatom SAD sada u Danskoj.

Danska opozvala američkog diplomatu u Kopenhagenu

Grenland je predao 30-godišnju dozvolu projektu koji podržava Evropska unija, čiji je cilj rudarenje molibdena, kritičnog metala koji se koristi u vazduhoplovstvu, energetici i odbrani, a na koji je Kina uvela kontrole izvoza.
Rudarski sektor bogat resursima zabilježio je porast aktivnosti na ovom arktičkom ostrvu u proteklom mjesecu, nakon što je američki predsjednik Donald Tramp ranije ove godine izrazio interes za njegovu kupovinu, prenosi SEEbiz.
Dozvolu je dobila kompanija Greenland Resources, koja se kotira na berzi u Torontu, a koju podržava Evropski savez za sirovine i posjeduje licencu za projekt Malmbjerg u istočnom Grenlandu, saopštila je vlada te zemlje.
Rudnik s površinskim kopom Malmbjerg može proizvesti prosječno 32,8 miliona funti koncentriranog molibdena godišnje, potencijalno snabdijevajući oko 25 odsto evropske potrošnje molibdena, prema podacima kompanije.
Molibden je srebrno-bijeli metal koji se prvenstveno koristi za jačanje čelika i poboljšanje njegove otpornosti na toplinu i koroziju, što ga čini ključnim za industrijske primjene poput odbrane i čiste energije.
Kina je početkom februara uvela kontrole izvoza pet metala, uključujući proizvode povezane s molibdenom, kao odgovor na carine američkog predsjednika Donalda Trampa na kinesku robu.
Kina je prošle godine činila oko 40 odsto globalne proizvodnje molibdena, prema podacima Američkog geološkog zavoda. Molibden se smatra ključnim mineralom i od Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država.

Grenland dao dozvolu za rudarenje kritičnih metala projektu koji podržava EU

Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je da Grenland „ne može da se uzme“, što je bila ne baš prikrivena poruka na kontinuirane prijetnje američkog predsjednika Donalda Trampa da će anektirati arktičko ostrvo.
- Grenland ne može da se uzme, a ni Antarktik ni otvoreno more nisu na prodaju - rekao je Makron u govoru na konferenciji Ujedinjenih nacija o zaštiti okeana u Nici, prenosi Politiko.
Makron će narednog vikenda posjetiti autonomnu dansku teritoriju i razgovaraće sa premijerom Grenlanda Jensom Frederikom Nilsenom i premijerkom Danske Mete Frederiksen o bezbjednosti Sjevernog Atlantika i Arktika, kao i o klimatskim promjenama, energiji i kritičnim mineralima.
Od povratka u Bijelu kuću, Tramp je više puta izrazio želju da kontroliše ostrvo bogato mineralima, koje se nalazi na strateški važnom mjestu.
Tokom govora, francuski predsjednik je takođe snažno branio multilateralizam, šest mjeseci nakon što su SAD po drugi put pod Trampom napustile Pariski sporazum o klimi iz 2015. godine, čiji je cilj bio smanjenje emisije gasova staklene bašte.
- Da bismo pobijedili u bici za okeane, moramo oživjeti multilateralizam - rekao je Makron.
Komentarišući sve veći skepticizma kada je riječ o klimatskim promjenama, Makron je rekao da „klima i biodiverzitet nisu pitanje mišljenja, već naučno utvrđena činjenica“.

Makron: Grenland nije na prodaju, ni Antarktik ni okeani

Vodostaji rijeka Grnčar i Ljuča u Gusinju bilježe značajan porast zbog loših vremenskih uslova i obilnih padavina proteklih dana.&nbsp;
Rijeke su nabujale, a voda je na nekim djelovima prešla uobičajene tokove, što povećava rizik od poplava u priobalnim područjima.
Najteže pogođeno je mjesto Dosuđe, takođe u Gusinju.&nbsp;
U nastavku pogledajte kako izgledaju rijeke:&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FYnjHp6Vec7M%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FOYPrCL0WV3o&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Izvor: TO Gusinje</div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FfMba1phuPTI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Izvor: TO Gusinje </div>

(VIDEO) U Gusinju nabujale rijeke Grnčar i Ljuča, mjesto Dosuđe najpogođenije

Nalaganje Badnjaka za crnogorsku dijasporu tradicionalno je održano u Lovćencu, na platou ispred Crnogorskog kulturnog centra, u organizaciji Udruženja Crnogoraca „Krstaš“. Kako je navedeno u saopštenju, u dostojanstvenoj atmosferi iseljenici i njihovi potomci su poslali poruke ljubavi i privrženosti postojbini Crnoj Gori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260106210152_d3fee9ac509ce99e8a522b8cfe7a9a84bada6b39d89c10df84118b9a9baa40c2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260106210152_d3fee9ac509ce99e8a522b8cfe7a9a84bada6b39d89c10df84118b9a9baa40c2" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Badnjak u Lovćencu"> </figure>  U kulturno umjetničkom programu nastupili su mladi članovi Crnogorskog kulturno prosvjetnog društva „Princeza Ksenija“ iz Lovćenca.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260106210152_fd3d2f2e2dd5a66ffa61f721904e2bb84bad2eb36cc9d35c1f63437336c89bf7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260106210152_fd3d2f2e2dd5a66ffa61f721904e2bb84bad2eb36cc9d35c1f63437336c89bf7" data-rendition-name="original" width="4000" height="2597" loading="lazy" alt="Badnjak u Lovćencu"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260106210152_155ada7dd1ed6856f7f3889ccb9eb527524562ec39be8ad97d78db3d1c0bcffc.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260106210152_155ada7dd1ed6856f7f3889ccb9eb527524562ec39be8ad97d78db3d1c0bcffc" data-rendition-name="original" width="3694" height="2037" loading="lazy" alt="Badnjak u Lovćencu"> </figure>

Dijaspora Crne Gore naložila Badnjak u Lovćencu

Ambasador Sjedinjenih Američkih Država pri NATO Metju Vitaker izjavio je da su saveznici blizu finalizacije okvira koji bi mogao da otvori put za mirovni dogovor sa Rusijom, a kako je naveo, pregovori o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu mogli bi uskoro doći do prelomne tačke.
- Ono što možemo očekivati je finalizacija nekoliko dogovora. Jedan od njih je 'Koalicija voljnih', koja uključuje oko 50 savezničkih zemalja, od kojih mnoge pripadaju NATO-u i koje će se složiti oko bezbjednosnog okvira za Ukrajinu - rekao je Vitaker za Foks Njuz.
Američka administracija, dodao je, biće dio ove koalicije, ali i kao samostalna zemlja.
- Ovaj sporazum mogao bi da postavi temelje za finalni mirovni dogovor sa Rusijom. Zaista smo jako odmakli u procesu. Ovo je odličan razvoj događaja i možda smo na pragu postizanja mira - rekao je Vitaker, ističući da Sjedinjene Američke Države nastavljaju naporno da rade kako bi se obezbijedio održiv mir.

Američki ambasador pri NATO: Mirovni sporazum za Ukrajinu blizu finalizacije

Zbog ozbiljne situacije na Komarnici došlo je do prekida putne komunikacije, zbog čega su mještani ponovo odsječeni, a među onima koji su se zatekli na tom području ima i turista koji su u naš kraj došli vjerujući da je bezbjedan i prohodan, rekao je prvi čovjek opštine Jugoslav Jakić.
- Nažalost, ovo nije prvi put da se suočavamo sa ovakvim problemom. I upravo zato je razumljiva zabrinutost, ogorčenje i brojna pitanja građana - izjavio je Jakić.
Predsjednik Opštine Šavnik poručio je da se problem Komarnice ne može više rješavati privremenim mjerama i ad-hok intervencijama.
- Ovo nije samo pitanje puta – ovo je pitanje bezbjednosti ljudi, normalnog funkcionisanja života i osnovnog dostojanstva onih koji ovdje žive.
Želim posebno da poručim mještanima Komarnice da nijesu sami. Sve nadležne opštinske službe su na terenu, situacija se prati kontinuirano i naredni koraci su već definisani. Molim građane za strpljenje i mir – bezbjednost ljudi je apsolutni prioritet i nijedna odluka neće biti donesena neodgovorno ili brzopleto - izjavio je on.
Istovremeno, Opština Šavnik je pripremila projektnu dokumentaciju za trajno i sistemsko rješavanje problema Komarnice.
- Kao predsjednik opštine, ponovo ću se zvanično obratiti Vladi Crne Gore i nadležnim institucijama, sa jasnim zahtjevom da se ovo pitanje rješava zajednički i odgovorno. Komarnica &nbsp;mora biti &nbsp;u vrhu liste državnih infrastrukturnih prioriteta, kako se ovakve situacije više nikada ne bi ponavljale - smatra Jakić.
Ocijenio je da građani s pravom pitaju zašto upozorenja iz prethodnih godina nijesu na vrijeme shvaćena ozbiljno.
- Ta pitanja su opravdana i od njih se ne smije bježati. Komarnica mora dobiti trajno, plansko i sistemsko rješenje.
Ne bježim od odgovornosti i ne okrećem glavu od problema. Biću uz mještane Komarnice dok se situacija ne normalizuje i nastaviću da insistiram – i javno i institucionalno – da se ovo pitanje riješi u interesu ljudi, bezbjednosti i budućnosti Šavnika - dodao je.
Jakić ističe da Šavnik ne smije biti zaboravljen.
- Naši građani ne smiju biti odsječeni svaki put kada priroda pokaže svoju snagu - zaključio je predsjednik Opštine Šavnik.

Tag: grenland