<article>Na karnevalima širom Njemačke, uz šaljive prikaze i veselu atmosferu, pojavile su se i satirične lutke američkog i ruskog predsjednika, Donalda Trampa i Vladimira Putina, koje su izazvale značajnu pažnju.Na drugom automobilu na paradi u Dizeldorfu, Putin je prikazan kako daljinski upravlja nekom vrstom ljudskog drona koji predstavlja političara njemačke Alternative za Njemačku (AfD), uz natpis "AfD: Izdajnici", dok treći prikaz koji se odnosi na Putina prikazuje "još jedan ratni zločin Rusije", dok tri osobe drhte na ledenoj hladnoći u svom stanu, nakon što je Rusija više puta napala energetsku infrastrukturu Ukrajine.Lutka koja izgledom podsjeća na Putina prikazana je i kako mačem probija satiričnog klovna, dok klovn uzvraća udarac šaljivdžijskim žezlom.Na još jednom prikazu u Kelnu, na paradi se našla i lutka iranskog vrhovnog lidera ajatolaha Alija Hamneija, koji je prikazan kako proždire osobu, koja izgleda kao da je bila dio grupe demonstranata koji su stajali ispred njega.</article>

Na karnevalima širom Njemačke, uz šaljive prikaze i veselu atmosferu, pojavile su se i satirične lutke američkog i ruskog predsjednika, Donalda Trampa i Vladimira Putina, koje su izazvale značajnu pažnju.
Na drugom automobilu na paradi u Dizeldorfu, Putin je prikazan kako daljinski upravlja nekom vrstom ljudskog drona koji predstavlja političara njemačke Alternative za Njemačku (AfD), uz natpis "AfD: Izdajnici", dok treći prikaz koji se odnosi na Putina prikazuje "još jedan ratni zločin Rusije", dok tri osobe drhte na ledenoj hladnoći u svom stanu, nakon što je Rusija više puta napala energetsku infrastrukturu Ukrajine.
Lutka koja izgledom podsjeća na Putina prikazana je i kako mačem probija satiričnog klovna, dok klovn uzvraća udarac šaljivdžijskim žezlom.
Na još jednom prikazu u Kelnu, na paradi se našla i lutka iranskog vrhovnog lidera ajatolaha Alija Hamneija, koji je prikazan kako proždire osobu, koja izgleda kao da je bila dio grupe demonstranata koji su stajali ispred njega.

Portal ETV

A carnival float depicting Russian President Vladimir Putin, right, and US President Donald Trump is pictured during the Rosemonday Carnival Parade in Duesseldorf, Germany, Monday, Feb. 16, 2026 (AP Photo/Martin Meissner)

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vladimir Putin

Donald Tramp

Svijet

Karneval u Njemačkoj: Tramp i Putin na meti satiričnih lutki

Pristalice Srpske napredne stranke (SNS) napale su večeras u Novom Sadu i povrijedile najmanje tri osobe, među kojima je i novinar.
Napad se dogodio ispred Srpskog narodnog pozorišta (SNP), gdje se večeras održava svečana akademija povodom 200 godina od osnivanja Matice srpske.
Kako javlja Beta, jednom mladiću je povrijeđena glava, djevojci je povrijeđena ruka, a novinar Žarko Bogosavljević je dobio udarac u lice i izbili su mu telefon iz ruke.
Hitna pomoć je na licu mjesta i ukazuje pomoć povijređenima.
Pristalice SNS-a okupljene ispred SNP-a prethodno su vrijeđale građane Novog Sada i uzvikivali im "ustaše!", a građani su im uzvraćali sa "ruke su vam krvave".
Ispred SNP-a od popodne su primjetne veće grupe ljudi a novinarima je potvrđeno da su zaposleni u javnim i komunalnim preduzećima dobili naredbu da "uveličaju skup" ispred SNP-a.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBlokadaPFNS%2Fstatus%2F2023476964565336522%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2023476964565336522%7Ctwgr%5E5d70f7b54e8c0143a6c2ce865405ada62736cdad%7Ctwcon%5Es1_c10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Novi Sad: Najmanje troje povrijeđenih, među njima i novinar, napale ih pristalice SNS-a

Izraelski tužioci saopštili su u ponedjeljak da planiraju da podignu optužnicu protiv jednog doseljenika zbog ubistva palestinskog aktiviste tokom sukoba koji je zabilježen na video-snimku, čime je pokrenut rijedak krivični postupak zbog nasilja koje počine jevrejski doseljenici na okupiranoj Zapadnoj obali.
Napadi doseljenika i rušenja kuća od strane vlasti dramatično su porasli u posljednje dvije godine, ali je smrt Avdaha Hatalina u julu privukla posebnu pažnju zbog njegovog učešća u filmu No Other Land, koji je 2025. osvojio Oskara i prikazuje borbu palestinskih seljana da ostanu na svojoj zemlji. Slučaj se dodatno izdvaja jer je sukob između Palestinaca i Jinona Levija, na međunarodnom nivou sankcionisanog doseljenika, snimljen iz više uglova.
Na jednom snimku, za koji članovi porodice tvrde da ga je napravio sam Hatalin, vidi se kako Levi puca u pravcu osobe koja drži kameru. Na drugom snimku Levi ispaljuje dva hica, ali se ne vidi gdje su meci završili.
Izraelski sudija je prije šest mjeseci pustio Levija iz pritvora, navodeći da nema dovoljno dokaza da je upravo on ispalio hice koji su usmrtili Hatalina.
Kancelarija državnog tužioca Izraela potvrdila je u ponedjeljak u saopštenju da je pokrenula postupak podizanja optužnice protiv Levija. Nije precizirano za koje krivično djelo.
Eitan Peleg, advokat porodice Hatalin, kazao je da ih je tužilaštvo obavijestilo da planira da podigne optužnicu protiv Levija za ubistvo iz nehata, čime počinje procedura koja Leviju omogućava da ospori optužbe prije nego što budu zvanično podnesene.
- Primjena zakona u ovakvim slučajevima u koje su uključeni Palestinci na Zapadnoj obali veoma je rijetka, tako da je ovo jedinstven slučaj - rekao je Peleg za agenciju Asošiejted pres u ponedjeljak.
Izraelska vojska uputila je pitanja o optužnici policiji, koja se još nije oglasila. Obje institucije sprovode zakon na tom području.
Na okupiranoj Zapadnoj obali i u istočnom Jerusalimu, teritorijama koje je Izrael zauzeo 1967. i koje Palestinci vide kao osnovu buduće države, živi više od 3,4 miliona Palestinaca i 700.000 Izraelaca. Međunarodna zajednica gotovo jednoglasno smatra da je izgradnja izraelskih naselja na tim prostorima nezakonita i prepreka miru.
Palestinci i organizacije za ljudska prava tvrde da vlasti sistematski izbjegavaju procesuiranje doseljenika ili da ih rijetko pozivaju na odgovornost za nasilje. Pod Nacionalnim bezbjednosnim ministrom Itamarom Ben Gvirom, istrage o napadima doseljenika naglo su opale, navodi izraelska organizacija za ljudska prava Ješ Din.
Halil Hatalin, Avdahov brat, kazao je da je porodica zadovoljna što se makar u nekoj mjeri teži pravdi, ali smatra da je kvalifikacija krivičnog djela kao „ubistvo iz nehata“ nedovoljna.
- To je bilo namjerno ubistvo usred bijela dana, sa prethodnom namjerom i predumišljajem - rekao je on.
Levijev advokat Avičaj Hajbi u ponedjeljak je odbio da komentariše najavljenu optužnicu, navodeći da je još nije dobio. Nakon pucnjave rekao je za Asošiejted pres da je Levi djelovao u samoodbrani, ne ulazeći u detalje. Levi se u ponedjeljak nije javljao na telefonske pozive.
Video-snimak koji je prošle godine objavila izraelska organizacija za ljudska prava B’Tselem prikazuje Levija kako puca u pravcu osobe koja snima. U trenutku za koji B’Tselem tvrdi da se Hatalin srušio, snimak postaje podrhtan, ali se čuju jauci bola. Organizacija navodi da je snimak dobila od porodice Hatalin, koja tvrdi da ga je on sam snimio.
Dodatni snimci koje je AP dobio prošle godine prikazuju Levija kako maše pištoljem tokom sukoba u selu Um el-Kair sa grupom Palestinaca zbog bagera koji je ranije tokom dana skliznuo iz obližnjeg naselja i oštetio palestinsku imovinu.
Ala Hatalin, rođak koji je snimao sukob, rekao je tada za AP da je prišao Leviju kako bi mu rekao da je grupa nenaoružana i da zaustavi rušenje.
Na snimku se čuje kako jedan Palestinac vrijeđa Levija, a drugi ga izaziva da puca. Levi gura nekoga izvan kadra, zahtijeva da zna ko je bacao kamenje, a zatim ispaljuje hitac, naizgled dalje od grupe. Potom puca ponovo i viče prema okupljenima da se sklone od bagera.
Snimak ne prikazuje gdje su meci završili, ali drugi rođaci tvrde da su vidjeli kako se Avdah Hatalin odmah srušio nakon pucnjeva.
Levi je uhapšen, a potom pušten u kućni pritvor. I ta mjera je kasnije ukinuta.
Levi je bio među izraelskim doseljenicima koje su Sjedinjene Američke Države i druge zapadne zemlje sankcionisale zbog navoda o nasilju nad Palestincima 2024. godine. Predsjednik Donald Tramp ukinuo je američke sankcije nakon što je naredne godine preuzeo dužnost.
Aktivisti i članovi ekipe filma No Other Land kažu da su se napadi doseljenika na selo prikazano u filmu pojačali otkako je ostvarenje osvojilo Oskara.
Hamdan Balal, jedan od reditelja filma, rekao je da je porodična kuća njegove porodice u Um el-Kairu bila meta novog napada u nedjelju. Tokom sukoba uhapšena su četvorica njegovih rođaka, naveo je.
Balal je kazao da je jedan vojnik, koji je u kuću došao u pratnji još jednog vojnika i doseljenika-stočara, uhvatio njegovog brata za vrat i pokušao da ga uguši. Ni vojska ni policija nijesu odgovorile na zahtjeve za komentar o incidentu.
- Godinu nakon što sam dobio Oskara, napadi su se značajno pojačali. Svakog dana doseljenici dolaze i uništavaju polja, drveće, usjeve oko kuće - rekao je on.
Dok tužioci rade na podizanju optužnice protiv Levija, a nasilje širom Zapadne obale se nastavlja, Izrael istovremeno sprovodi mjere kojima dodatno učvršćuje kontrolu nad zemljom na okupiranoj teritoriji.
U nedjelju je najavljeno da će se obnoviti proces registracije zemljišta širom Zapadne obale, kojim se od svih koji polažu pravo na posjed traži da podnesu dokumenta kao dokaz vlasništva. Organizacije za ljudska prava upozoravaju da bi taj postupak mogao oduzeti Palestincima zemlju na kojoj žive i koju obrađuju generacijama, te velike površine prenijeti u vlasništvo izraelske države.
Izraelsko Ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je da su ti koraci odgovor na napore Palestinske uprave da registruje zemlju u područjima u kojima Izrael ima civilnu i vojnu kontrolu.
Mjere dolaze nakon godina optužbi Palestinaca da akcije doseljenika i vojske – kampanje nasilja, uznemiravanja i rušenja – tjeraju ljude sa njihove zemlje.
Odluke su izazvale široku osudu kao kršenje međunarodnog prava, uključujući i od zemalja uključenih u proces postizanja primirja u Pojasu Gaze i Trampovog Odbora za mir.
Saudijsko Ministarstvo vanjskih poslova u saopštenju u ponedjeljak navelo je da su ove mjere dio nastojanja Izraela da nametne „novu pravnu i administrativnu realnost“ koja potkopava izglede za mir i stabilnost. Egipatsko Ministarstvo vanjskih poslova taj je potez nazvalo „flagran­tnim kršenjem“ međunarodnog prava, upozoravajući da će dodatno podići tenzije na palestinskim teritorijama i u cijeloj regiji.

Tužilaštvo u Izraelu optužuje izraelskog doseljenika za ubistvo palestinskog aktiviste na Zapadnoj obali

Odluka o neradnoj nedjelji je donijeta i poštovaće se, ali je, prije svega, trebalo otvoriti socijalni dijalog i insistirati na tome da institucije rade po zakonu i omoguće slobodan dan svakom zaposlenom. Sasvim je moguće i da ovo zakonsko rješenje bude ukinuto od strane Ustavnog suda, jer je Unija poslodavaca Crne Gore najavila da će ponovo inicirati ocjenu ustavnosti nove odluke, rekao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata na Televiziji E ekonomski analitičar Mirza Mulešković.
U Skupštini Crne Gore danas je izglasano da je nedjelja ponovo neradan dan, nakon prethodne odluke Ustavnog suda o neustavnosti rješenja iz 2019. godine, koje je i tada osporavala Unija poslodavaca Crne Gore.
Crna Gora se oslanja na turizam, koji generiše više od 30 odsto prihoda, te neradna nedjelja predstavlja luksuz za crnogorski turizam, ocijenio je Mulešković.
- Trebalo je šest godina da Ustavni sud donese odluku o ustavnosti zakona i bilo je očekivano da će doći do ovakvog epiloga, jer je tadašnje rješenje donijeto na način koji je bio diskriminatoran prema određenim poslodavcima. Postoji bojazan da će i novo rješenje proći isto, budući da je Unija poslodavaca najavila novu inicijativu pred Ustavnim sudom. Bilo je neophodno otvoriti dijalog. Socijalni partneri, kojima po Ustavu i međunarodnim pravilima pripada odgovornost za ovakve odluke, već su imali dogovorene modalitete mogućeg rada nedjeljom tokom ljetnje i zimske turističke sezone -naveo je Mulešković.
Dodao je da je šest godina dug period tokom kojeg su promijenjene navike, pa većini poslodavaca radna nedjelja više ne odgovara.
- Moramo imati zakonodavstvo koje se jednako odnosi na sve. Uvođenje radne nedjelje povećalo bi troškove privrednih subjekata i moglo dovesti do rasta cijena. Takođe, u međuvremenu je izražen i nedostatak radne snage, što može otežati implementaciju bilo kog rješenja. Zbog toga je bilo važno čuti stav Socijalnog savjeta, koji čine Unija poslodavaca, sindikati i Vlada - istakao je Mulešković.
Mulešković smatra da je nedostatak radne snage jedan od ključnih problema turističkog sektora, te da zakonska rješenja kojima se reguliše status stalnog sezonskog radnika mogu doprinijeti njegovom ublažavanju.
- Najavljivano je da će taj zakon biti usvojen još prošle godine, ali je tek sada predložen. Kašnjenje sa usvajanjem važnih rješenja ostaje problem. Ideja je da se sezonski radnici zadrže na domaćem tržištu rada i time obezbijedi stabilnost radne snage u turizmu - rekao je Mulešković.
On očekuje da će bolja avio-povezanost ove godine riješiti dio izazova turističke sezone, naglašavajući da mala ekonomija poput crnogorske mora biti kvalitetno saobraćajno povezana.
Kao glavne probleme u predstojećoj sezoni izdvojio je visoke cijene i hroničan nedostatak radne snage, uz potrebu intenzivnije promocije crnogorskog turizma.
- Neophodna je i znatno bolja putna infrastruktura. Očekujem da će veliki infrastrukturni projekti biti završeni do početka ljetnje turističke sezone, jer su radovi na magistralama prošle godine izazivali gužve i stvarali negativnu sliku o Crnoj Gori - kazao je Mulešković.
Poručio je da je Evropska unija strateški put Crne Gore i da je u ovoj godini neophodno učiniti sve kako bi se zatvorila pregovaračka poglavlja i omogućilo članstvo do 2028. godine.
- Nakon referenduma i članstva u NATO-u, to je najvažniji korak za Crnu Goru. Članstvo u EU donijeće velike benefite građanima i privredi, otvaranje velikog tržišta i potvrdu da je Crna Gora uređena država, što će doprinijeti privlačenju kvalitetnih i održivih investicija - zaključio je Mulešković.

Mulešković: Neradna nedjelja predstavlja luksuz za crnogorski turizam

Oskarovac Robert Duval preminuo je u 96. godini. Ostaće upamćen po izuzetnim glumačkim ostvarenjima. 
 Njegova supruga, Lusijana Duval, putem Fejsbuka je objavila da je Duval preminuo kod kuće.
- Za svijet je bio oskarovac, reditelj i pripovjedač. Za mene je bio sve. Njegova strast prema glumi bila je jednaka njegovoj ljubavi prema likovima, dobrim obrocima i druženju. Za svaku svoju ulogu davao je sve od sebe i ostavio nam nešto trajno i nezaboravn - napisala je.
Robert Duval je posebno poznat po ulozi kapetana Kilgora u filmu Apokalipsa danas (1979), u kojem izgovara legendarne replike: „Čarli ne surfuje!“ i „Volim miris napalma ujutro“. Njegova uloga Toma Hejgena u filmovima Kum i Kum II, kao i Bu Redlija u Ubiti pticu rugalicu, ostale su upamćene kao ključni trenuci u njegovoj karijeri. Duval je bio nominovan za Oskara sedam puta, a nagradu je osvojio 1984. godine za najbolju mušku ulogu u filmu Nježne milosti, gdje je tumačio kantri pjevača koji pokušava da pobijedi alkoholizam.
Rođen je u San Dijegu, Kalifornija, 1931. godine, kao sin pomorskog oficira. Studirao je dramu u Sent Luisu, Misuri, a kratko je služio i u vojsci. Godine 1955. upisao je Neighbourhood Plejhaus školu teatra u Njujorku, zajedno sa Džejmsom Kanom, Džinom Hekmanom i Dastinom Hofmanom, sa kojima je dijelio stan.
Duval je kontinuirano radio na televiziji i u pozorištu, uključujući nagrađivanu ulogu u predstavi Artura Milera Pogled s mosta 1965. godine. Njegov filmski debi bio je u ulozi tajanstvenog Bu Redlija u filmu Ubiti pticu rugalicu (1962).
Tokom karijere ostvario je brojne značajne uloge u filmovima poput Bulit (1968), Čovjek zvan Hrabrost (1969), Meš (1970), THX 1138 (1970), kao i u prva dva dijela Kuma. Uloga kapetana Kilgora u Apokalipsi danas dodatno je učvrstila njegov status filmske legende.
Osim toga, pojavljivao se i u filmovima Orao je sletio (1976), Mreža (1976), Prirodni talenat (1984), dok je režirao film Anđelo, ljubavi moja (1983). Tokom osamdesetih i devedesetih bio je prepoznatljiv u filmovima poput Boje, Dani groma, Sluškinjina priča, Čovjek od medenjaka, Nestati za 60 sekundi, Gospodari noći i Put.
Godine 1992. vratio se televiziji i tumačio Staljina u HBO seriji, a 1997. režirao je i glumio u filmu Apostol, gdje igra propovjednika koji ubija ljubavnika svoje supruge, za što je dobio treću nominaciju za Oskara. Njegove posljednje rediteljske uloge bile su Tango atentata (2002) i Divlji konji (2015).
Duval je nastavio da radi i tokom 2010-ih, a 2015. godine postao je najstariji muškarac ikada nominovan za Oskara u kategoriji najboljeg sporednog glumca, za ulogu u filmu Sudija.
Bio je dugogodišnji istaknuti republikanski glumac, iako je 2014. prestao da podržava stranku. Bio je u četiri braka, posljednji sa Lusijanom Pedraza od 2005. godine, a nije imao djece.
Robert Duval ostaće zapamćen kao glumac čija karijera obuhvata više od šest decenija, nezaboravne uloge i dubok uticaj na američki film.

Karneval u Njemačkoj: Tramp i Putin na meti satiričnih lutki

Tagovi

(VIDEO) Novi Sad: Najmanje troje povrijeđenih, među njima i novinar, napale ih pristalice SNS-a

Tužilaštvo u Izraelu optužuje izraelskog doseljenika za ubistvo palestinskog aktiviste na Zapadnoj obali

Mulešković: Neradna nedjelja predstavlja luksuz za crnogorski turizam

Po kojim ulogama ćemo pamtiti legendarnog Roberta Duvala

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO