<article><p>Katolički sveštenik i aktivista za prava domorodaca i zemljoradnika u južnom Meksiku <b>Marsel Peres</b> ubila su danas dvojica naoružanih napadača.</p><p>Tužilaštvo u gradu San Kristobal de las Kasas, u državi Čijapas, saopštilo je da je Peres ubijen nakon mise u crkvi dok se nalazio u svom kombiju.</p><p>Perez je bio pripadnik domorodačkog naroda Tzotzil. Služio je zajednici dvije decenije i bio je poznat kao pregovarač u sukobima u planinskom regionu Čijapasa gdje su rasprostranjeni kriminal, nasilje i zemljišni sporovi.</p><p>Perez je takođe predvodio nekoliko marševa protiv nasilja, zbog čega je redovno dobijao prijetnje smrću.</p><p>Guverner Čijapasa Rutilio Eskandon je na Iks-u osudio „kukavički atentat na oca Marsela Peresa“.</p><p>- Sarađivaćemo sa svim vlastima da njegova smrt ne prođe nekažnjeno i da se krivci suoči sa sudom - rekao je Eskandon.</p></article>

<p>Katolički sveštenik i aktivista za prava domorodaca i zemljoradnika u južnom Meksiku <b>Marsel Peres</b> ubila su danas dvojica naoružanih napadača.</p>
<p>Tužilaštvo u gradu San Kristobal de las Kasas, u državi Čijapas, saopštilo je da je Peres ubijen nakon mise u crkvi dok se nalazio u svom kombiju.</p>
<p>Perez je bio pripadnik domorodačkog naroda Tzotzil. Služio je zajednici dvije decenije i bio je poznat kao pregovarač u sukobima u planinskom regionu Čijapasa gdje su rasprostranjeni kriminal, nasilje i zemljišni sporovi.</p>
<p>Perez je takođe predvodio nekoliko marševa protiv nasilja, zbog čega je redovno dobijao prijetnje smrću.</p>
<p>Guverner Čijapasa Rutilio Eskandon je na Iks-u osudio „kukavički atentat na oca Marsela Peresa“.</p>
<p>- Sarađivaćemo sa svim vlastima da njegova smrt ne prođe nekažnjeno i da se krivci suoči sa sudom - rekao je Eskandon.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ubistvo

Meksiko

Marsel Peres

Svijet

Katoličkog sveštenika i domorodačkog aktivistu ubila dva naoružana napadača u Meksiku

<p>Nijesam za to da se premještaju djeca koja su problematičnog ponašanja u druge škole, pa čak ni u druga odjeljenja, više sam za, takozvanu, restorativnu disciplinu, koju na izvjestan način primjenjujemo kod nas u školi, kazao je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, profesor sociologije i direktor Srednje mješovite škole "Danilo Kiš" <b>Krsto Vuković</b>.</p>
<p>Nije rješenje premještanje problematičnog djeteta u drugu školu, kaže Vuković, sa vrlo oskudnim brojem stručnih lica koja se bave problematikom vršnjačkog nasilja, dodaje on, teško je očekivati da to rješenje može uroditi plodom i, kako kaže, pružiti sigurnost i djeci koja su žrtve nasilja, ali i, ističe on, i djetetu koje se definiše obrascem neprihvatljivog ponašanja.</p>
<p>- Moguće je da dijete koje se premješta u drugu školu to doživljava traumatično, da se gubi konekcija sa društvom na koje je to dijete naviklo, da se gubi konekcija sa školom i sa određenom vrstom identifikovanja i identiteta ostvarenog u toj socijalnoj sredini i da djetetu može biti jako loše nakon toga. Moje osnovno pitanje je šta mi želimo da postignemo? Ako premještate dijete da li želite da zaštitite žrtve nasilja, odnosno želite da odmaknete, ili, takoreći amputirate problem iz jedne sredine, pa ga premještate u drugu sredinu, i u toj sredini moguće situirate novi problem? Ili želite na jedan konstruktivan i trajno validan opravda &nbsp;način reagujete, da kasnije neće biti više problema? Barem to da postignemo, da neće biti više problema - rekao je Vuković.</p>
<p>Poznato je da djeca 13, 14 i 15 godina imaju potrebu da se prave važni, objašnjava Vuković, i da budu glavni u određenim vršnjačkim grupacijama, i žele da se iskazuju, ističe on, na društveno negativno afirmisane modele ponašanja.</p>
<p>- Ja razlikujem taj dio obaveze vaspitne, i uopšte gledano, za regulaciju ovakvih obrazaca ponašanja, u osnovnim školama i srednjim školama. Ne zato što su na dijametralno suprotnim stranama, nego to se i zakonski tretira drugačije. Znate da je osnovna škola obavezna, znate da su mala djeca podložnija raznim uticajima, da je to jedan prilično buran period formiranja stavova, učenja i pitanje je prije svega iz kakvih porodica dolaze djeca, iz kakvih su ekonomsko socijalnih situacija, i ukupno gledano to je veliki posao za kompletnu zajednicu, ne samo za školu, a za školu naročito, jer po pola dana djeca provode u školama, ne samo što se tiče nastave na časovima, nego provode u interakciji međusobno i tokom procesa socijalizacije. Naša je obaveza da, barem periodično, pretresamo ove zakonske referentne okvire u kojima se nalaze takozvana rješenja. Još jednom, da to jasno podvučem, nijesam za to da se premještaju djeca koja su problematičnog ponašanja u druge škole, pa čak ni u druga odjeljenja, više sam za, takozvanu, restorativnu disciplinu, koju na izvjestan način primjenjujemo kod nas u školi - naglasio je Vuković.</p>
<p>Pitanje je koja su očekivanja roditelja, smatra Vuković, i kakva su očekivanja roditelja, jer, ističe on, to dijete ne dolazi iz škole pa se kreće prema roditelju, već dolazi iz porodica, kako kaže, sa određenim saznanjima, iskustvima i vidjenjem svijeta.</p>
<p>- Dolazi dijete &nbsp;sa određenom disciplinom, ili nedisciplinom, sa određenom dozom empatije ili uopšte bez empatije. Dakle, roditelji su pod broj jedan odgovorna lica za svoju djecu i pitanje je šta oni produkuju, šta oni usmjeravaju prema svojoj djeci… Ako priliv stranaca, recimo samo u Budvi nezvanično ima preko 20.000 samo Rusa, da ne govorim koliko Ukrajinaca i Turaka, i ukoliko se zauzimaju određene pozicije u gradu, otvaraju lokali i kupuju nekretnine, nekako u latentnom društvenom procesu dolazi do određene nesigurnosti na tržištu rada, dolazi do određenih animoziteta prema strancima. Ako roditelj kući kaže ne mogu ih smisliti, bilo koga da ne može smisliti, a to dijete se pojavi sjutra u učionici i prekoputa njega je drugar, iz neke druge države, ili druge nacionalnosti, ne mora biti stranac, onda je ne težak posao nastavniku da popravi to stanje, nego, nažalost, nemoguće, ne možemo ništa da uradimo, pošto su već tvrdo, rigidno formirani negativni stavovi i to je uvijek određeni potencijal da se dovede do agresivnog nasilničkog ponašanja, s tim što određene mjere u školama mogu pomoći, budnost nastavnika i razrednih starješina, prije svega, dežurnih profesora, uprave škole, takozvane psihološko pedagoške službe, za koju sam već rekao da u prilično problematičnoj strukturi po školama, po broju i po svemu. Da, &nbsp;ako nijesmo svi kumulativno angažovani, prema tome da prepoznajemo određeno agresivno ponašanje i da jasno osvijestimo u našoj školskoj sredini šta je dobro, odnosno šta je dozvoljeno, a šta nije dozvoljeno i koje će kazne će slijediti ukoliko neko iskazuje neprihvatljivo ponašanje, onda džaba. Roditelji mogu napraviti trajnu štetu, mi možemo napraviti određene korekcije - zaključio je Vuković.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D5V2U5Id44Ys&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vuković: Roditelji mogu napraviti trajnu štetu, a mi možemo napraviti određene korekcije

<p>Podrazumijevamo da partner misli isto šta ja mislim i da ima iste vrijednosti koje ja imam, a zapravo to nikad nije eksplicitno iskomunicirano. Zapravo, jedna otvorena komunikacija je put do rješenja i pravljenja nekakvog kompromisa, ukoliko je on, naravno, moguć - kazala je u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, &nbsp;psihoterapeutkinja<b> Darija Bambur</b>.</p>
<p>Moguće je održavati stabilnost u vezi i braku, kaže &nbsp;Bambur, isto kao i ličnu stabilnost, jer je to nešto uvijek preispitujemo, objašnjava ona, pa potrebi prilagođavamo, pratimo šta je potrebno kako individualno, tako i u, kako kaže, partnerskom odnosu.</p>
<p>- Kad određene teme počnu da se ponavljaju, određena vrsta konflikta, razlozi za konflikt i onda nekako oba partnera dođu do te neke bezizlazne pozicije, pozicije bespomoćnosti, zaglavljenosti, kad priznaju jedno drugom da zaista imaju problem, koji treba možda na neki drugačiji način da rješavaju - rekla je Bambur.</p>
<p>Priznanje da problem postoji, objašnjava Bambur, je najvažniji korak da se riješe problemi u vezi.</p>
<p>- Ponekad se dešavaju situacije u kojima jedan partner tvrdi da problem postoji, a druga strana to negira. Međutim, ukoliko jedan od partnera osjeća da problem postoji, onda on sigurno i postoji. Možda nije baš tačno takav, kakvim ga taj prvi partner, koji ga uočava, predstavlja, ali u svakom slučaju problem postoji. Tako da konstatovanje da imamo na čemu da radimo jeste prvi korak - naglasila je Bambur.</p>
<p>Frustracija i bijes mogu eskalirati do nivoa agresije, objašnjava Bambur, što je problem koji zahtijeva dodatnu vrstu podrške i pomoći da se riješi.</p>
<p>- Ako govorimo o nekom manjem intenzitetu, dobro je ako primjećujemo kod sebe taj obrazac, i ako &nbsp;primjećujemo da ne dovodi do nekog razrješenja, da nam ne daje rezultat koji smo mi željeli, dobro je onda unaprijed razmisliti kako bi naredni put željeli da reagujemo i unaprijed imati ideju o tome šta uraditi sljedeći put, umjesto onoga što inače radim. To jednostavno zvuči, ali nije baš tako, zato što taj proces uključuje našu tu svjesnost o tome da mi uopšte osjećamo tu emociju, to je ono što nam može zvučati čudno, ali mi nekad uopšte nijesmo svjesni da osjećamo to što osjećamo, recimo ljutnju, to uključuje tjelesnu svjesnost o tjelesnim senzacijama i imenovanje te emocije, svjesnost da je to je ljutnja. Zvuči razumljivo, i zapravo je u praksi to jedan proces koji se razvija - istakla je Bambur.</p>
<p>Ukoliko se govori o tipičnom scenariju, kaže Bambur, u kom druga osoba postaje uznemirena, bespomoćna i prepreplavljena, navodi ona, ono što može pomoći jeste da partner stane i, kako kaže, pomogne joj da se umiri u tom trenutku.</p>
<p>Mnogi parovi dolaze na bračno savjetovanje na početku odnosa, kaže Bambur, što je veoma dobro zato što je kroz razgovor sa, kako kaže, &nbsp;nekim trećim lakše da razumiju bolje i dođu do zaključaka koje su to važne &nbsp;životne vrijednosti i kako žele da budućnost izgleda.</p>
<p>- Često u onoj ružičastoj fazi, kad smo zaljubljeni, nekako podrazumijevamo stvari. Podrazumijevamo da partner misli isto šta ja mislim i da ima iste vrijednosti koje ja imam, a zapravo to nikad nije eksplicitno iskomunicirano. Tako da kada se dese nesuglasice u tom polju, prvi korak je da priznamo sebi da prvi put kad smo se dogovarali nijesmo to radili baš svjesno, hajde sad da vidimo šta s tim. Zapravo, jedna otvorena komunikacija je put do rješenja i pravljenja nekakvog kompromisa, ukoliko je on, naravno, moguć - poručuje Bambur.</p>

Bambur: Otvorena komunikacija je put do rješenja

<p>Češke obavještajne službe upozorile su da kraj rata u Ukrajini, koji obećava izabrani američki predsjednik <b>Donald Tramp</b>, može da pokrene vrlo rizičnu migraciju jer bi ukrajinski ratni veterani, ali i kriminalci i šverceri oružja pošli na Zapad da se pridruže svojim ženama i djeci.</p>
<p>Šef češke Bezbjednosne informativne službe general <b>Mihal Koudelka </b>upozorio je češke poslanike na zatvorenoj sjednici Odbora za bezbjednost Poslaničkog doma parlamenta da zemlja mora da bude spremna za novi talas veoma rizične migracije kada će desetine hiljada ukrajinskih vojnika željeti da se priključe porodicama koje su pobjegle na zapad tokom rata.</p>
<p>- Moramo da se već danas pripremamo za kraj borbi u Ukrajini. Postoji ozbiljan rizik vezan za šverc oružja i dolazak velikog broja veterana na kojima su ostavila trag ratna stradanja i koji pate od postraumatskog sindroma. Ako ne bismo uspjeli da izađemo na kraj s tim, pojavili bi se ozbiljni bezbjednosni problemi - kazao je češkom listu Mlada fronta Dnes portparol Bezbjednosno informativne službe <b>Ladislav Štiha</b>.</p>
<h2><b>Češka iskusila migraciju tokom ratova u bivšoj Jugoslaviji</b></h2>
<p>Bivši šef jedinice češke policije za borbu protiv organizovanog kriminala, sada senator za radikalne nacionaliste <b>Robert Šlahta</b>, upozorio je da Češka već ima iskustva sa takvom migracijom tokom ratova u bivšoj Jugoslaviji i poslije njih.</p>
<p>- Počeli su tada da nam dolaze da se spoje sa porodicama veterani koji su ratovali. To je za kriminalno podzemlje bila novina. To je bio drugačiji tip oštrih momaka. Ko prođe kroz rat jednostavno mu je zločin bliži -kazao je senator Šlahta.</p>
<p>Poslanici Odbora za bezbjednost povodom informacija o novim rizicima poslije kraja rata u Ukrajini o kojima ih je izvijestio general Koudelka traže da se pripremi blagovremeno rješenje na nivou Evropske unije.</p>
<p>- Trebalo bi da pripremimo evropsko rješenje da ti ljudi ne dobiju razlog da dolaze kod nas. Ne znamo kakvo će biti njihovo zdravstveno i psihičko stanje - kazao je poslanik iz najjače opozicione stranke ANO <b>Robert Kraliček</b>.</p>
<h2><b>Brzi povratak žena i djece u Ukrajinu nakon prestanka borbi&nbsp;</b></h2>
<p>Poslanici i obavještajne službe kao glavno rješenje vide to da se u domovinu poslije prestanka borbi vrate ubrzano žene i djeca koji predstavljaju ogromnu većinu među 380.000 ukrajinskih ratnih izbjeglica u Češkoj tako da muškarci ni ne pođu u EU za njima.</p>
<p>- SAD i EU bi trebalo svoje napore da usmjere na obnovu Ukrajinu tako da Ukrajinci nemaju više razloga da napuštaju svoju zemlju - kazao je Kraliček.</p>
<p>Stručnjaci smatraju da bi pomoglo i to da Češka i EU finansiraju u samoj Ukrajini centre za zdravstvenu, psihološku i socijalnu pomoć ratnim veteranima.&nbsp;</p>

Češka se plaši da će kraj rata donijeti migraciju ukrajinskih veterana i šverc oružja

<p>Udruženje "Roditelji" podržalo je predlog poslanice Socijalističke narodne partije (SNP)<b> Slađane Kaluđerović</b> o produženju roditeljskog odsustva sa 12 na 18 mjeseci u okviru kampanje "Dajmo bebama više vremena".</p>
<p>Kaluđerović se u okviru svoje kampanje za usvajanje izmjena Zakona o radu sastala sa izvršnom direktoricom udruženja "Roditelji", <b>Kristinom Mihailović</b>, koja okuplja roditelje i pruža im podršku u suočavanju sa izazovima roditeljstva.</p>
<p>Mihailović je istakla da su roditeljima potrebna ne samo zakonska rješenja već i logistička podrška i programi koji će olakšati funkcionisanje porodice.</p>
<p>- Način života se umnogome promijenio, i danas porodice nažalost nemaju dovoljno vremena da provode zajedno, što je naročito bitno za djecu u ranom uzrastu kojima treba ljubav, pomoć i podrška. Zato bi usvajanje ovih izmjena, posebno ako bi mogle da se koriste do polaska djeteta u školu, bilo od velikog značaja za roditelje - naglasila je Mihailović.</p>
<p>Kaluđerović je naglasila važnost uključivanja cijele porodice, posebno očeva, u odgoj djece, te je predložila da jedan dio roditeljskog odsustva bude obavezno rezervisan za očeve. Na ovaj način, kako je istaknuto, očevi bi se više uključili u podizanje i njegu djece, što bi doprinosilo ravnoteži u podjeli odgovornosti unutar porodice.</p>
<p>- Ove izmjene zakona su ključne za budućnost naših porodica. Produženje roditeljskog odsustva ne znači samo više vremena sa djecom već i bolje uslove za zdrav razvoj naših najmlađih. Očevi moraju biti ravnopravni partneri u odgoju djece, a država treba da pruži zakonski okvir koji će to omogućiti - izjavila je Kaluđerović.</p>
<p>Pozvala je sve kolege u Skupštini, kao i širu zajednicu, da pruže podršku ovim izmjenama, koje predstavljaju važan korak ka pravednijem društvu u kojem je porodica na prvom mjestu.</p>
<p>- Zajedno možemo stvoriti okruženje u kojem će roditelji imati mogućnost da provedu kvalitetno vrijeme sa svojom djecom, što je ulaganje u srećnu i stabilnu Crnu Goru - zaključila je Kaluđerović.</p>

Mihailović: Produženje roditeljskog odsustva od velikog značaja

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

U Štitaricama opet vijori crnogorska zastava

<p>Jarbol sa crnogorskom zastavom postavljen je danas ispred mjesne crkve u selu Štitarice kod Mojkovca.</p> <p>Dio mještana organizovao se prethodnih dana, skupili su novac za jarbol i danas ga podigli ispred crkve, a na njemu vijori zastava Države Crne Gore.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FBxvf-obNa84&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo pisali, podjele u selu izazvala je Crkva Srbije kada su nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtYM3j3p2A3M&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu. Očigledno informisani o ovoj namjeri putem društvenih mreža, veliki broj policijskih službenika iz Bijelog Polja, Mojkovca, Herceg Novog i Berana okupili su se kod groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102151116_5dcd4f621463bfc162b21157fbe9d8678f4e7788c07a925f5898320663116ed4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241102151116_5dcd4f621463bfc162b21157fbe9d8678f4e7788c07a925f5898320663116ed4" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="podizanje zastave"> </figure>  <p>Međutim, nije bilo prostora za bilo kakvu intervenciju jer su mještani civilizovano ostvarili zacrtan cilj.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102151116_cf92eefba94471789714a92e87e5e29140c3f9eeb3295adc4718da724425807f.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241102151116_cf92eefba94471789714a92e87e5e29140c3f9eeb3295adc4718da724425807f" data-rendition-name="original" width="666" height="707" loading="lazy" alt="podizanje zastave"> </figure>  <p><b>Svetozar Baković</b>, porijeklom iz mojkovačkog sela Štitarice, poručio je nakon podizanja crnogorske zastave ispred crkve da mještani neće dozvoliti nikom da Crnogorce svede na statističku grešku.&nbsp;</p> <p>- Došao sam da iskažem revolt i nezadovoljstvo postavljanjem zastava tuđe države i tuđe crkve na štitaričko groblje. Ovo je groblje Mjesne zajednice Štitarica, Opštine Mojkovac i groblje crnogorsko. Nikakve Srbije, nikakvih srpskih zemalja, nikakvog <b>Dritana Abazovića</b> i ostalih veleizdajnika - istakao je on nakon što su postavili zastavu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102161120_292a45af162759b6dd3a7199211190904a690b6c5089f2309995a3a408f91777.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241102161120_292a45af162759b6dd3a7199211190904a690b6c5089f2309995a3a408f91777" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dio mještana mještana skupili novac za jarbol i podigli zastavu ispred crkve"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Baković, inače član SUBNOR-a i antifašista Crne Gore, i Crkvenog odbora Mojkovac, rekao je da su na tom grobolju, koje je napravljeno prije 128 godina, sahranjeni njihovi preci.</p> <p>- Na natpisu gore piše: "Ovaj sveti hram napravi Opština štitarička pod vladom knjaza Nikole Petrovića Prvog Njegoša, 8. jula 1896. godine". Od tada 128 godina do dana današnjeg niko nije zabo nikakvu zastavu. Prođoše Turci, četnici, Italijani, Njemci - niko nikakvu zastavu ne zabode. Zbode je ova sad grupacija koja već četiri godine zavađa, muti i spaljuje Crnu Goru. U ovom selu nikad nikakvih problema nije bilo, do ovih sad momenata - šta je i kakva im je namjera? Što im gazda kaže, otrpilike, iz Beograda i Podgorice - oni to rade, slijepo slušaju i mislim da to ne vodi dobru - naglasio je Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102151116_7388d2f344f9d0e1b29ec50765d2b7f9eb1a1bd5b78c6175c4a00f9684cfb06f.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20241102151116_7388d2f344f9d0e1b29ec50765d2b7f9eb1a1bd5b78c6175c4a00f9684cfb06f" data-rendition-name="original" width="720" height="1600" loading="lazy" alt="podizanje zastave"> </figure>  <p>U Štitaricama je, kako je rekao, između 50 i 60 kuća koje se ne slažu sa postavljanjem bilo kakvih zastava. Revolt su izrazili postavljanjem crnogorskih zastava na ogradi ispred groblja i na brijestu.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Postavili smo ih namjerno da bi SPC uz svoj nacionalizam pokazala i šovinizam, da ne kažem fašizam. Ako su sjutradan pocijepali crnogorsku zastavu, a ostavili svoju to je odraz šovinizma. Borimo se i izborićemo se protiv toga. Ovo je je trenutno stanje u koje su se mnogi zanijeli i koje žele da iskoriste da plove u mutnom. Vremena prolaze, vjere ostaju.&nbsp;</p> <p>On je iznio podatak da je po popisu iz 1971. godine u ovom selu živjelo 444 stanovnika - 442 su se izjasnili kao Crnogorci, jedan kao Hrvat i jedan je bio neizjašnjenje vjeroispovijesti.</p> <p>- Na popisu 1981. godine 355 je bilo mještana. Od tog broja 350 je bilo Crnogoraca, a pet se nije izjasnilo. Kad sve sagledate, sve što se dešava je od 90-ih godina naovamo. Svakome je jasno da neko želi da nam baci trn u oko, da nas zgazi i svede na statističku grešku. Sa ovog najsvetijeg mjesta im poručujem da u tome neće uspjeti - poručio je Baković.</p>

Katoličkog sveštenika i domorodačkog aktivistu ubila dva naoružana napadača u Meksiku

Tagovi

Vuković: Roditelji mogu napraviti trajnu štetu, a mi možemo napraviti određene korekcije

Bambur: Otvorena komunikacija je put do rješenja

Češka se plaši da će kraj rata donijeti migraciju ukrajinskih veterana i šverc oružja

Mihailović: Produženje roditeljskog odsustva od velikog značaja

PRATITE TVe UŽIVO