Najmanje 11 osoba je ubijeno, a 12 je ranjeno u pucnjavi na fudbalskom terenu u Meksiku.
Gradonačelnik Salamanke Sesar Prieto naveo je u saopštenju objavljenom na društvenim mrežama da su naoružani napadači stigli na teren na samom kraju fudbalske utakmice.
Deset osoba je poginulo na terenu, dok je jedna osoba preminula kasnije u bolnici. Gradonačelnik je rekao da su među povrijeđenima žena i maloljetnik.
Prieto je izjavio da je napad dio "talasa kriminala" u gradu i apelovao na predsjednicu Klaudiju Šajnbaum da pomogne u suzbijanju nasilja.
Tužilaštvo savezne države Gvanahuato saopštilo je da sprovodi istragu i da koordinira sa saveznim vlastima radi pojačavanja bezbjednosti u tom području.
Ta država imala je prošle godine najveći broj ubistava u Meksiku. Lokalna kriminalna grupa „Santa rosa de Lima“ vodi borbu protiv moćnog kartela „Halisko nueva generasion“ (Jalisco Nueva Generación).
- Nažalost, postoje kriminalne grupe koje pokušavaju da potčine vlasti, ali u tome neće uspjeti - rekao je gradonačelnik.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Na fudbalskoj utakmici u Meksiku ubijeno 11 osoba

Meksički ministar za bezbjednost Omar Garsija Harfuč izjavio je da je poslao još 37 članova meksičkih narko-kartela u SAD.
On je napisao u objavi na društvenoj mreži Iks da su prebačeni ljudi "kriminalci sa velikim uticajem" koji "predstavljaju stvarnu prijetnju po bezbjednost zemlje".
Ovo je treći put za manje od godinu da Meksiko šalje pritvorene članove kartela u SAD, dok zemlja pokušava da ublaži rastuće prijetnje američkog predsjednika Donalda Trampa.
Garsija Harfuč je rekao da je vlada poslala ukupno 92 osobe.
Američko Stejt department i ministarstvo pravde nisu odmah odgovorili na zahtjev za komentar.
Današnji transfer obuhvatao je pripadnike kartela Sinaloa, Beltran-Lejva, Halisko Nova generacija i Sjeveroistočnog kartela, ostatka ozloglašenih Zetasa sa sjedištem u meksičkoj pograničnoj državi Tamaulipas, preko puta američke države Teksas.
Meksičke vlasti su saopštile da svi imaju neriješene slučajeve u SAD.
Tramp je razmatrao ideju o vojnoj akciji protiv meksičkih kartela, i zaoštrio je retoriku od vojne operacija u Venecueli i hapšenja bivšeg predsjednika Nikolasa Madura ranije ovog mjeseca.
Usmjeravajući pažnju ka Meksiku ubrzo nakon intervencije u Venecueli, Tramp je u intervjuu za američku televiziju Foks njuz rekao da su SAD prekinule skoro sav transport droge u zemlju vodenim putem.
- Uništili smo 97 odsto droge koja je dolazila vodom i sada ćemo početi da napadamo kopno, što se tiče kartela - rekao je Tramp.
Prošle nedjelje, predsjednica Meksika Klaudija Šejnbaum razgovarala je sa Trampom, rekavši mu da intervencija SAD u Meksiku "nije neophodna", ali je naglasila da će dvije zemlje nastaviti da sarađuju.

Meksiko u SAD poslao još 37 pripadnika narko kartela koje traže američke vlasti

Snažan zemljotres pogodio je danas južni i centralni Meksiko, a alarm za seizmičku opasnost prekinuo je prvi brifing za novinare predsjednice države Klaudije Šejnbaum u novoj godini.
Zemljotres je imao preliminarnu magnitudu od 6,5, a epicentar mu je bio blizu grada San Markos u južnoj državi Gerero, nedaleko od pacifičkog ljetovališta Akapulko, pokazuju podaci meksičke Nacionalne seizmološke agencije.
Američki geološki zavod saopštio je da je žarište zemljotresa bilo na dubini od 35 kilometara, te da se potres osjetio na širokom području.
Žarište se nalazilo četiri kilometra sjeverozapadno od Rančo Vijeha, u Gereru, u planinama, na oko 90 kilometara sjeveroistočno od Akapulka.
Šejnbaum je nastavila svoj brifing za novinare ubrzo nakon alarma i rekla da je razgovarala sa guvernerkom Gerera Evelin Salgado.
Prema riječima predsjednice, Salgado joj je kazala da do sada nije prijavljena veća šteta.
Stanovnici i turisti u Meksiko Sitiju i Akapulku izjurili su na ulice kada je tlo počelo da se trese.

Zemljotres od 6,5 stepeni Rihterove skale pogodio Meksiko

Najmanje pet osoba je poginulo, a tri su povrijeđene u eksploziji auto bombe u blizini policijske stanice u meksičkoj državi Mičoakan. Napad se dogodio u subotu, a među žrtvama su i tri lokalna policajca, prenosi CBS News.
Eksplozija je odjeknula nešto prije podneva po lokalnom vremenu, a istragu vodi Kancelarija glavnog državnog tužioca. Prema riječima Hektora Zepede, zapovjednika lokalne policije, eksplozija je bila toliko snažna da su ostaci žrtava razbacani po cijelom području.
Talas nasilja u Mičoakanu 

Ova meksička država je godinama poprište sukoba moćnih narko kartela, uključujući Halisko novu generaciju, Ujedinjene kartele i Novu porodicu Mičoakana, kao i brojne lokalne naoružane grupe. Kriminalci sve češće koriste eksplozive, ponekad iz dronova ili kao mine uz ceste, iako auto bombe nisu uobičajena taktika.
Napetosti su dodatno porasle nakon ubistva gradonačelnika Uruapana, Karlosa Manza, koji se isticao u borbi protiv kriminala. Njegova smrt izazvala je dvodnevne proteste s paljenjem javnih zgrada i više od 100 povrijeđenih u sukobima s policijom.
Borba za kontrolu i iznuda
 
 Organizovane kriminalne grupe bore se za kontrolu nad Mičoakanom, ključnom ulaznom tačkom za hemikalije potrebne za proizvodnju sintetičkih droga. Iznuda je takođe unosan biznis, a u oktobru je ubijen Bernardo Bravo, lokalni uzgajivač limete, zbog prijava iznuda.
Policijske snage u pogođenom gradu nastale su kao civilni pokret samoobrane protiv kartela, a kasnije formalizovane od strane države. Zabilježeni su slučajevi infiltracije kriminalaca u njihove redove.
Napad se desio dok je guverner države, Alfredo Ramírez Bedola, bio u Meksiko Sitiju na javnom događaju s predsjednicom Klaudijom Šajnbaum, obilježavajući sedmu godišnjicu vladavine stranke Morena.

Meksiko: U eksploziji autobombe poginulo pet osoba, među njima i policajci

Meksička predsjednica Klaudija Šejnbaum je isključila mogućnost američkih napada na kartele na meksičkom tlu, dan nakon što je američki predsjednik Donald Tramp izjavio da je spreman učiniti sve što je potrebno kako bi zaustavio ulazak droge u SAD.
- To se neće dogoditi. On (TrAmp) je to predložio u više navrata ili je rekao: 2Nudimo vam vojnu intervenciju Sjedinjenih Država u Meksiku, šta god vam je potrebno za borbu protiv kriminalnih grupa". Ali ja sam mu svaki put rekla da možemo sarađivati, da nam mogu pomoći informacijama koje imaju, ali da djelujemo na našoj teritoriji, da ne prihvatamo nikakvu intervenciju strane vlade - kazala je Šejnbaum.
Ona je izjavila da je to ranije rekla Trampu i američkom državnom sekretaru Marku Rubiu i da su oni razumjeli.
- Da li bih želio napade u Meksiku kako bi se zaustavile droge? U redu mi je, šta god moramo učiniti da zaustavimo droge - rekao je Tramp u ponedjeljak, dodajući da „"nije zadovoljan Meksikom“.
Američka ambasada u Meksiku podijelila je video u ponedjeljak, na mreži Iks (X), koji je uključivao prethodne Rubiove komentare u kojima je rekao da SAD neće preduzimati jednostrane akcije u Meksiku.

Meksička predsjednica odbila Trampovu ponudu za vojnu intervenciju protiv kartela

Više od 100 osoba je povrijeđeno, a 20 uhapšeno tokom masovnog protesta u subotu u glavnom gradu Meksika protiv načina na koji predsjednica rješava problem nasilnog kriminala, saopštili su lokalni vladini zvaničnici.
Hiljade ljudi marširale su prema glavnom istorijskom trgu Meksiko sitija, Zokalo, na demonstraciji koju su podstakli mladi povezani s globalnim talasom protesta Generacije Z, kao i pristalice lokalnog "Pokreta Sombrero", koji se pojavio nakon nedavnog ubistva načelnika opštine poznatog po borbi protiv organizovanog kriminala.
AFP je primijetio učesnike svih uzrasta na skupu ispred Nacionalne palate, gdje živi i radi predsjednica Klaudija Šejnbaum.
Prema izvještajima novinara AFP-a, neki demonstranti, od kojih su mnogi nosili kapuljače, srušili su metalne barijere koje su štitile palatu i gađali policiju za razbijanje demonstracija komadima kaldrme, na što su policajci odgovorili suzavcem.
- Protest je trajao satima i odvijao se mirno, sve dok grupa maskiranih osoba nije počela činiti nasilne radnje - rekao je novinarima Pablo Vazkez, šef sigurnosti Meksiko sitija.
Dodao je da je povrijeđeno 20 demonstranata i 100 policajaca, od kojih je 40 hospitalizirano zbog posjekotina i modrica.
Policija je uhapsila 20 osoba zbog krađe i napada, rekao je Vazkez, te je otvorena i istraga o napadu na novinara lista La Jornada, koji tvrdi da iza incidenta stoje policijski službenici.
Šejnbaum, koja je na vlasti od oktobra 2024, bila je veoma popularna među građanima Meksika u prvoj godini mandata, ali se suočila s rastućim kritikama na račun svoje sigurnosne politike nakon nekoliko ubistava visokog profila.
- Ovo je jedna od najkorumpiranijih vlada koje smo ikada imali - rekla je Valentina Ramirez, studentkinja koju je intervjuisao AFP.&nbsp;
Dodaje da je to korumpirana narko-vlada koja želi štititi korumpirane i kartele umjesto ljude.
U subotu su neki demonstranti nosili sombreropoput onog koji je nosio Karlos Manzo, načelnik opštine u zapadnoj saveznoj državi Mikoakan, koji je ubijen 1. novembra. Bio je poznat po kampanji protiv narkokartela u svom rodnom gradu Uruapan.
Međutim, udovica ubijenog načelnika distancirala se od pokreta svog supruga i subotnjih demonstracija.
Bernardo Bravo, vođa proizvođača limete u istoj oblasti, takođe je ubijen krajem oktobra.
Ranije ove sedmice, Šejnbaum je dovela u pitanje motive demonstracije i na svojoj redovnoj jutarnjoj konferenciji izjavila da je protest bio "neorganski" i "plaćen".
- To je pokret promovisan iz inostranstva protiv vlade - rekla je ona.
Protestanti su nosili transparente s porukama poput "Svi smo mi Karlos Manzo", uz poznatu piratsku zastavu iz japanske mange One Piece, koja je postala simbol protesta mladih širom svijeta, od Madagaskara do Filipina i Perua.
- Trebali ste ovako zaštititi Karlosa Manza - vikali su neki demonstranti prema snagama sigurnosti, koje su odgovorile aparatima za gašenje požara i suzavcem.

Sukobi na protestima protiv kriminala u Meksiku, 120 povrijeđenih

Supruga Manza Rodrigeza, gradonačelnika Uruapana u centralnom Meksiku, koji je ubijen tokom proslave Dana mrtvih u državi Mičoakan gdje bjesni nasilje, preuzeće njegovu funkciju nakon višednevnih protesta građana koji zahtijevaju pravdu za težak zločin, saopštila je danas predsjednica Meksika Klaudija Šejnbaum.
Ona je potvrdila da će se polaganje zakletve održati danas popodne u meksičkom Kongresu, prenosi Rojters. 

&nbsp;Podsjećamo, naoružani čovjek sa kapuljačom ubio je Manzu Rodrigeza (40) u subotu uveče dok je prisustvovao festivalu svijeća.

Meksička predsjednica potvrdila: Supruga ubijenog gradonačelnika preuzima njegovu funkciju

Gradonačelnik Uruapana u meksičkoj saveznoj državi Mičoakan ubijen je na trgu pred desetinama ljudi koji su se okupili kako bi obilježili Dan mrtvih, saopštile su vlasti, prenosi Index.hr.
Karlos Alberto Manzo Rodrigez upucan je u subotu uveče u istorijskom centru grada. Hitno je prevezen u bolnicu gdje je kasnije preminuo, prema riječima državnog tužioca Karlosa Toresa Pinje. U napadu su povrijeđeni i član gradskog vijeća i tjelohranitelj.
Napadač je ubijen na mjestu događaja, potvrdio je savezni sekretar za bezbjednost Omar Garsija Harfuč. Istakao je da je napadač pucao u gradonačelnika sedam puta. Oružje kojim je izveden napad povezano je sa dva ranija oružana sukoba između suparničkih kriminalnih grupa u regionu.
Mičoakan je jedna od najnasilnijih meksičkih saveznih država i poprište sukoba između različitih kartela i kriminalnih grupa koje se bore za kontrolu nad teritorijom, rutama distribucije droge i drugim ilegalnim aktivnostima.
<h2>Na čelu pogrebne povorke vodili pokojnikovog konja</h2>
Juče su stotine stanovnika Uruapana, obučeni u crninu i sa fotografijama Manza Rodrigeza u rukama, izašli na ulice grada kako bi ispratili pogrebnu povorku. Skandiralo se „Pravda, pravda. Dolje Morena“, što se odnosi na stranku čija je članica meksička predsjednica Klaudija Šejnbaum.
Posljednjih mjeseci gradonačelnik Uruapana javno je na društvenim mrežama apelovao na Šejnbaum da mu pruži pomoć u suočavanju sa kartelima i kriminalnim grupama. Dodatno, optuživao je provladinog guvernera Mičoakana, Alfreda Ramireza Bedolju, i državnu policiju za korupciju.
Na čelu jučerašnje pogrebne povorke muškarac je vodio crnog konja Manza Rodrigeza, sa jednim od gradonačelnikovih prepoznatljivih šešira na sedlu. Grupa muzičara, takođe obučena u crno, pratila ga je i svirala marijači pjesme.
<h2>Zvali su ga „meksički Bukele“</h2>
U uskim ulicama poljoprivrednog grada desetine policajaca i vojnih oficira obezbjeđivali su područje. Napad na Manza Rodrigeza, bivšeg poslanika Morene, snimljen je i podijeljen na društvenim mrežama. Snimak prikazuje desetine stanovnika i turista kako učestvuju u obilježavanju Dana mrtvih prije nego što odjekne nekoliko pucnjeva i ljudi pobjegnu u zaklon. Manzo Rodrigez bio je pod zaštitom od decembra 2024. Njegovo obezbjeđenje pojačano je u maju opštinskom policijom i 14 pripadnika nacionalne garde, rekao je Garsija Harfuč, ne precizirajući šta je tačno podstaklo tu mjeru.
Manzo Rodrigez, koga su neki nazivali „meksički Bukele“, pozivajući se na strogu bezbjednosnu politiku predsjednika El Salvadora Najiba Bukelea, preuzeo je dužnost gradonačelnika Uruapana nakon što je prošle godine pobijedio na vanrednim izborima sa nezavisnim pokretom.
Ubistvo gradonačelnika uslijedilo je nakon smrti Salvadora Bastidasa, gradonačelnika opštine Takambaro, takođe u Mičoakanu.
Bastidas je ubijen u junu zajedno sa svojim telohraniteljem. U oktobru prošle godine, novinar Mauricio Kruz Solis takođe je ubijen u Uruapanu, nedugo nakon što je intervjuisao Manza Rodrigeza.

Gradonačelnik ubijen pred desetinama ljudi na trgu u Meksiku

Najmanje 23 osobe su poginule, među njima i djeca, a desetak je povrijeđeno u požaru koji je zahvatio prodavnicu u centru grada Hermosilj u Meksiku, saopštili su zvaničnici.
- Većina smrtnih slučajeva nastala je usljed udisanja toksičnih gasova - naveo je državni tužilac Gustavo Salas pozivajući se na službu sudske medicine.
Alfonso Durazo, guverner države Sonora, rekao je da je naložio temeljnu i transparentnu istragu da bi se razjasnili uzroci nesreće.
Predsjednica Klaudija Šejnbaum uputila je saučešće porodicama nastradalih i naložila da se pošalju timovi za podršku da bi pomogli porodicama žrtava i povrijeđenima.
Uzrok požara, koji je sada ugašen, još nije jasan, iako pojedini mediji ukazuju na kvar na električnim instalacijama.
Gradski zvaničnici su rekli da prodavnica, koja je dio popularnog diskontnog lanca "Valdos", nije bila meta napada.
U Meksiku se ovog vikenda obilježava Dan mrtvih šarenim svečanostima u kojima porodice odaju počast i sjećaju se preminulih rođaka i prijatelja, prenosi Srna.

Poginule 23 osobe u požaru u Meksiku

U poplavama i klizištima koji su pogodili centralni i istočni dio Meksika nastradalo je 76 ljudi, a njih 27 se vodi kao nestalo.
Oko 120 naselja je ostalo odsječeno, nakon višednevnih obilnih padavina, saopšteno je na konferenciji za medije meksičke predsjednice Klaudije Šajnbaum.
- Reakcija na vanredne situacije još nije završena, nastavljamo da radimo- rekla je predsjednica, koja je takođe najavila raspodjelu prve tranše finansijske pomoći od oko 466 miliona eura za oko 100.000 pogođenih porodica.
Savezna država Idalgo ima najveći broj izolovanih naselja, njih 65, jer su u planinskim područjima kojima je otežan pristup jer su putevi oštećeni u klizištima.
Verakruz, na istoku zemlje, na obali Meksičkog zaliva, je država koju su poplave najteže pogodile.
Nekoliko opština presjecaju rijeke koje mogu da se izliju u roku od nekoliko sati ako se nivo vode poveća.
Više od 12.700 pripadnika vojske i mornarice raspoređeno je u saveznim državama pogođenim katastrofom, a izolovanima se pomoć pruža iz vazduha i čamcima.
Prema meteorološkoj službi, padavine na kraju kišne sezone bile su rezultat tropske depresije koja je ušla u Meksički zaliv i naišla na hladni front sa sjevera.

Poplave u Meksiku: Broj žrtava porastao na 76

Odgovoru Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u Podgorici nedostaju bitne činjenice - kada je predmet vraćen i zašto je toliko dugo držan, kazao je advokat Zdravko Đukanović, zastupnik porodica stradalih u Medovini, 12. avgusta 2022. godine.
Đukanović je ovo rekao nakon što je iz SDT-a saopšteno da su neistiniti navodi da su „preuzeli predmet u slučaju Medovina“.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fsdt-nijesmo-preuzeli-gonjenje-u-predmetima-cetinjskog-odt-a&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Nesporno je da Specijalno državno tužilaštvu Podgorici ima zakonska ovlašćenja da radi provjere navoda krivične prijave zatraži spise predmeta, nego ono što možemo da kažemo na osnovu sadržaja ovakvog nihovog odgovora – da tom odgovoru nedostaju jako bitne činjenice - kada je predmet vraćen i zašto je toliko dugo držan. Ta prijava je očigledno bila neosnovana i po našem viđenju ono što smo i do sada komentarisali jeste da zaista nije bilo razloga da se predmet drži tako dugo - istakao je Đukanović za Televiziju E.&nbsp;
Podsjećamo, SDT zatražilo je i preuzelo cjelokupne spise predmeta koji se vodi pred Osnovnim sudom na Cetinju protiv okrivljene Olivere Krivokapić, a u slučaju masakra na Cetinju 12. avgusta 2022. godine kada je Vuk Borilović ubio deset osoba, među kojima i dvoje djece.
Oliveri Krivokapić sudi se za nepokretanje upravnog postupka protiv Borilovića radi oduzimanja oružja, za koje se kasnije uspostavilo da ga je koristio prilikom masakra u Medovini.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fsdt-oduzelo-predmet-cetinjskom-sudu-uoci-zavrsnih-rijeci-dukanovic-tuzilastvo-mora-imati-visok-nivo-postovanja-prema-porodicama-zrtava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Đukanović: Odgovoru SDT-a o slučaju Medovina nedostaju ključne činjenice - kada je predmet vraćen i zašto je toliko držan

Crnogorski kantautor Vanja Radovanović u svoj Mentalni dnevnik upisuje teme o kojima se često ćuti – depresiju, anksioznost i traumu. Nakon singlova „Čudovište“ i „Anksioznost“, u kojima je sam potpisao muziku i tekst, trilogijski koncept zaokružiće pjesmom koja se bavi traumom.&nbsp; Bez glume, bez fraza i bez autocenzure, Radovanović kroz ličnu ispovijest otvara prostor za razgovor o mentalnom zdravlju, ranjivosti i odgovornosti umjetnika da govori iskreno. „Čudovište“ govori o depresiji - kada ste shvatili da želite da tu temu pretočite u pjesmu? Radovanović: Razmišljao sam o malo drugačijoj tematici, nečemu malo angažovanijem, a kako mi je supruga psihoterapeut i te teme su svakodnevno prisutne u našoj kući, samo se nacrtalo. Pjesma je došla kao potreba da obradim tu temu na ličnom nivou, pa se potom prirodno nastavilo i na druge dvije. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dx1KG06-EwHE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Kako je Vaša lična borba s emocijama uticala na proces pisanja muzike? Radovanović: Direktno. Nema distance između mene i teksta. Sve što pišem dolazi iz ličnog iskustva, bez glume i bez skrivanja iza fraza. Ako je lična ispovijest, onda mora biti bez ikakve autocenzure da bi imalo smisla. Da li koristite drugačiji pristup kada pišete pjesme o teškim temama u odnosu na ostale teme u Vašoj muzici? Radovanović: Ne baš. Možda sam malo oprezniji, ali pristup je uvijek isti. Bitno mi je na kraju da znam zašto su riječi baš na tom mjestu, da su najbolji izbor u tom momentu, da su slike čitljive, da forma bude smislena i ukoliko je moguće, bude malo drugačija od prethodne.&nbsp; Uvijek težim da svaka ima neku svoju originalnost i da ne bude samo još jedna šablonska kopija neke prošle. Ne uspijem uvijek, ali uvijek pokušavam.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260130230152_d2a1aa6c3581aeda2e1a895a18459d157f8bab0161fa4c40f75956029de642ff.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260130230152_d2a1aa6c3581aeda2e1a895a18459d157f8bab0161fa4c40f75956029de642ff" data-rendition-name="original" width="3840" height="2160" loading="lazy" alt="Vanja Radovanović"> <figcaption>Vanja Radovanović(Photo: Petar Kasalica)</figcaption> </figure>  Kada ste snimali „Čudovište“, da li ste imali trenutak sumnje ili stege hoće li publika razumjeti poruku? Radovanović: Jesam. Uvijek postoji bojazan da će neko shvatiti pogrešno ili površno, pogotovo kad je o ozbiljnim temama riječ, ali taj rizik vrijedi, jer politička i sve druge vrste korektnosti ne bi smjele da budu osnovne vodilje umjetnicima.&nbsp; Umjetnost nije nešto bez čega se ne može živjeti, pa uvijek postoji opcija da preskočiš, da ne slušaš i ne gledaš ukoliko ti se ne sviđa. Potpuno ok. Zašto ste izabrali baš oblik čudovišta za depresiju - da li je to bilo intuitivno ili promišljeno kroz metaforu? Radovanović: Intuitivno. Depresija se ponaša kao nešto što živi u tebi, hrani se tobom i vuče te na dolje i u većini slučajeva je nevidljiva. Metafora je došla prirodno. Da li vjerujete da muzika ima moć da mijenja? Radovanović: Nekada je imala izuzetnu moć, danas nisam baš siguran u kojoj mjeri, sigurno ne mijenja svijet preko noći, ali može da promijeni pojedinca. A to je dovoljno.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260130230152_554f776376446eb77692478afb9431382a81c4991c356bcc3240f80a2289168d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260130230152_554f776376446eb77692478afb9431382a81c4991c356bcc3240f80a2289168d" data-rendition-name="original" width="3840" height="2160" loading="lazy" alt="Radovanović"> <figcaption>Vanja Radovanović(Photo: Petar Kasalica)</figcaption> </figure>  O trilogijskom konceptu Mentalni dnevnik odabrali ste redoslijed tema: depresija - anksioznost - trauma. Zašto? Radovanović: Zato što se često nadovezuju jedna na drugu, mada je hronologija došla spontano, tim redom sam ih pisao, ne mora nužno ići tako. Depresija je stanje, anksioznost je stalna napetost, a trauma je često korijen svega. Da li vjerujete da je muška populacija posebno opterećena pričom o emocijama i ranjivosti? Kako vidite ulogu muškaraca u razbijanju tih tabua? Radovanović: Da. Muškarci su naučeni da ćute i trpe. O tome govorim u pjesmi „Pod tepih“. Razbijanje tabua počinje onda kad muškarac javno kaže da mu nije dobro, bez izvinjavanja. Izjavili ste da ne postoji loš i dobar tajming za priču o mentalnom zdravlju. Zašto je važno da se o tome govori uvijek, a ne samo povremeno?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260130230152_32aeaecac87c14ba672eadcb4da4b01bfcc65c3e5670cad374d800e86d65c433.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260130230152_32aeaecac87c14ba672eadcb4da4b01bfcc65c3e5670cad374d800e86d65c433" data-rendition-name="original" width="3840" height="2160" loading="lazy" alt="Radovanović"> <figcaption>Vanja Radovanović(Photo: Petar Kasalica)</figcaption> </figure>  Radovanović: Zato što mentalni problemi ne dolaze po rasporedu. Ako o njima govorimo samo povremeno, šaljemo poruku da nisu stalno važni. Šta ste saznali o sebi kroz proces stvaranja Mentalnog dnevnika? Radovanović: Da sam ranjiviji nego što sam mislio, ali i jači nego što sam vjerovao i da definitivno nisam usamljen u toj borbi, naprotiv. Život i karijeru ste trenutno vezali za Beograd, koliko je to uticalo na Vaš profesionalni razvoj? Radovanović: Ja cijelog života živim u Beogradu, s manjim prekidima. Tu sam rođen, tu sam se školovao i to je moj grad. Svaki slobodan trenutak sam provodio u Nikšiću, pogotovo u djetinjstvu, a i kasnije i smatram ga isto svojim koliko i Beograd. Profesionalni razvoj ne vezujem za gradove, po meni je on vezan za konstantno razmišljanje o unaprijeđivanju sebe i djelovanje po tom pitanju, pogotovo danas kad i nije presudno gdje se fizički nalaziš.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260130230152_4cc1f9b1b58eebe6593902cb2c670c5ab9aa84073ab614dabb26d1bd5a5ca066.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260130230152_4cc1f9b1b58eebe6593902cb2c670c5ab9aa84073ab614dabb26d1bd5a5ca066" data-rendition-name="original" width="3840" height="2160" loading="lazy" alt="Radovanović"> <figcaption>Vanja Radovanović(Photo: Petar Kasalica)</figcaption> </figure>  Koliko često dolazite u Crnu Goru? Šta je Nikšić ugradio u Vas kao čovjeka i umjetnika? Radovanović: Dolazim koliko mogu, ljeti pogotovo, a u Boki provodim najviše vremena. Nikšić mi je dao senzibilitet, direktnost i osjećaj pripadnosti. To se ne gubi, bez obzira gdje živiš. Marina Strugar

Radovanović: Politička i svaka druga korektnost ne bi smjele da budu osnovne vodilje umjetnicima

Prije tačno trideset i četiri godine, 1. februara 1992. godine, činilo se da je svijet zakoračio u novu eru vječnog mira. U ljetnjikovcu Kemp Dejvid, američki predsjednik Džordž H. V. Buš i ruski predsjednik Boris Jeljcin potpisali su dokument koji je trebalo da promijeni tok istorije.
Taj susret je trebalo da simbolizuje kraj straha koji je decenijama paralisao planetu. Potpisivanjem Deklaracije o novim odnosima, dvije supersile su zvanično proglasile kraj Hladnog rata, obećavajući da se više neće gledati preko nišana nuklearnih projektila, već kao partneri i prijatelji.
Danas, 2026. godine, svijet izgleda potpuno drugačije, a optimizam iz 1992. djeluje kao daleka, gotovo naivna prošlost.
<h3>Kako se svijet podijelio: retrospektiva „Gvozdene zavjese“</h3>
Da bismo razumjeli težinu tog februarskog dana 1992. godine, potrebno je vratiti se korak unazad. Hladni rat nije počeo jednim pucnjem, već postepenim zahlađenjem odnosa između saveznika iz Drugog svjetskog rata.
Nakon pobjede nad nacizmom 1945. godine, ideološki jaz između kapitalističkog Zapada, predvođenog Sjedinjenim Američkim Državama, i komunističkog Istoka, predvođenog Sovjetskim Savezom, postao je nepremostiv.
Godina 1947. smatra se formalnim početkom sukoba, uvođenjem Trumanove doktrine i Maršalovog plana. Britanski premijer Vinston Čerčil slikovito je opisao da se „Gvozdena zavjesa“ spustila preko Evrope.
Decenijama su obje strane gomilale nuklearno oružje, stvarajući doktrinu „uzajamno osiguranog uništenja“ (MAD). Svijet je drhtao tokom Kubanske raketne krize, kao i tokom ratova u Koreji, Vijetnamu i Avganistanu.
Promjene su započele dolaskom Mihaila Gorbačova i padom Berlinskog zida 1989. godine. Raspad Sovjetskog Saveza u decembru 1991. bio je konačni ekser u kovčeg sovjetskog sistema, što je dovelo do susreta u Kemp Dejvidu samo nekoliko mjeseci kasnije.
Tog 1. februara 1992. godine, Buš i Jeljcin potpisali su zajedničku izjavu u kojoj se navodi da „Rusija i Sjedinjene Američke Države više ne smatraju jedna drugu potencijalnim neprijateljima“.
Jeljcin je govorio o demokratiji i slobodnom tržištu, a Zapad je vjerovao da je Rusija konačno postala dio „slobodnog svijeta“. Nuklearne bojeve glave su demontirane, vojske su se povlačile, a kulturna razmjena je cvjetala.
<h3>Gdje smo danas: Hladni rat 2.0?</h3>
Trideset četiri godine kasnije, Deklaracija iz Kemp Dejvida djeluje kao mrtvo slovo na papiru. Geopolitički sat kao da je vraćen unazad, a mnogi analitičari tvrde da ne samo da živimo u novom Hladnom ratu, već da je situacija možda i opasnija nego ranije.
Širenje NATO saveza na istok, koje Moskva vidi kao egzistencijalnu prijetnju, i ruske vojne intervencije u Gruziji, na Krimu, kao i invazija na Ukrajinu, potpuno su uništile povjerenje izgrađeno tokom devedesetih godina.
Prijetnje upotrebom nuklearnog oružja ponovo su postale dio svakodnevnog političkog diskursa — nešto što je nakon 1992. godine djelovalo nezamislivo.
Svijet se ponovo polarizuje. S jedne strane nalazi se prilično razjedinjeni Zapad, a s druge Rusija i Kina. Danas, dok se prisjećamo dana kada su Buš i Jeljcin proglasili mir, jasno je da je taj mir bio tek „intermeco“ u dugoj istoriji sukoba velikih sila.
Hladni rat se vratio — ali ovaj put bez jasnih ideoloških granica i sa mnogo više nepredvidivih aktera. Umjesto „kraja istorije“, o kojem se govorilo tih godina, dobili smo njen brutalan nastavak. Lekcije iz Kemp Dejvida su zaboravljene, a svijet je ponovo u stanju permanentnog straha.

Zabluda o vječnom miru: Prije tri decenije okončan je Hladni rat, a danas on bijesni jače i opasnije nego ikada

Svaki odnosi između ljudi je svaki dan na testu, saopštio je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić upitan da li misli da je na testu odnos Andrije Mandića i Milana Kneževića nakon što je Demokratska narodna partija izašla iz vlasti a Nova srpska demokratija ostala njen dio.
Vučić ne misli da je to pitanje ličnog odnosa bila koga.
- Cijenim gospodina Mandića, cijenim svakoga, ljudi si ti koji na kraju biraju svoju budućnost i ko je i na kakav način zastupao njihove interese, kaže Vučić za TV PInk, prenosi <a href="https://www.antenam.net/clanak/vucic-o-odnosu-mandica-i-knezevica-to-je-njihova-stvar-ne-zeli-u-to-da-se-mijesam">Antena M</a>.
Knežević i Mandić su, ocjenjuje Vučić, zajedno imali uspjeha.
- Možda će pojedinačno da imaju manje ili više uspjeha a možda će da ostanu zajedno. to treba njih dvojica da procjene, da se bave time, da razgovaraju. To je njihova stvar, ne želim u to da se miješam - zaključuje Vučić.
Knežević je, podsjetimo, na pres konferenciji u petak rekao da ga je Predsjedništvo DNP-a zadužilo da u što skorijem roku inicira razgovor sa Mandićem o daljoj budućnosti koalicionog saveza Za budućnost Crne Gore (ZBCG).
- Saglasićete se da je malo neobično da dio koalicije bude u opoziciji, a dio u vlasti - dodao je tada Knežević.
On je, odgovarajući na pitanja novinara, kazao da će odnosi sa Mandićem ostati i dalje prijateljski, bez obzira na konačnu odluku koju će donijeti i organi NSD-a i DNP-a.

Tag: meksiko