U poplavama i klizištima koji su pogodili centralni i istočni dio Meksika nastradalo je 76 ljudi, a njih 27 se vodi kao nestalo.
Oko 120 naselja je ostalo odsječeno, nakon višednevnih obilnih padavina, saopšteno je na konferenciji za medije meksičke predsjednice Klaudije Šajnbaum.
- Reakcija na vanredne situacije još nije završena, nastavljamo da radimo- rekla je predsjednica, koja je takođe najavila raspodjelu prve tranše finansijske pomoći od oko 466 miliona eura za oko 100.000 pogođenih porodica.
Savezna država Idalgo ima najveći broj izolovanih naselja, njih 65, jer su u planinskim područjima kojima je otežan pristup jer su putevi oštećeni u klizištima.
Verakruz, na istoku zemlje, na obali Meksičkog zaliva, je država koju su poplave najteže pogodile.
Nekoliko opština presjecaju rijeke koje mogu da se izliju u roku od nekoliko sati ako se nivo vode poveća.
Više od 12.700 pripadnika vojske i mornarice raspoređeno je u saveznim državama pogođenim katastrofom, a izolovanima se pomoć pruža iz vazduha i čamcima.
Prema meteorološkoj službi, padavine na kraju kišne sezone bile su rezultat tropske depresije koja je ušla u Meksički zaliv i naišla na hladni front sa sjevera.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

thumbnail

Poplave u Meksiku: Broj žrtava porastao na 76

Najmanje 23 osobe poginule su u Meksiku zbog obilnih kiša od četvrtka, objavile su lokalne vlasti u raznim državama širom zemlje. Prema meksičkoj Agenciji za civilnu zaštitu, obilne kiše padaju u 31 od 32 meksičke države, posebno u Verakruzu (istok), Querétaru i Hidalgu (središnji dio) te San Luis Potosiju (sjeverno-središnji dio).
Savezna država Hidalgo prijavila je 16 smrtnih slučajeva i da je 1.000 domova pogođeno poplavama. Savezna država Puebla (jugoistok) prijavila je pet smrtnih slučajeva, 11 nestalih i 80.000 ljudi pogođenih poplavama.
Pacifičku obalu zahvatila tropska oluja, slijedi uragan
U Querétaru je umrlo dijete, a u Verakruzu je život izgubio policajac. “Radimo na tome da pomognemo stanovništvu, ponovno otvorimo puteve i vratimo struju. Ostajemo budni”, poručila je predsjednica Klaudia Šeinbaum nakon sastanka s članovima svog kabineta i predstavnicima nadležnih lokalnih vlasti.
Pacifičku obalu Meksika zahvatila je tropska oluja Raymond, a slijedio je uragan Priscilla, koji je oslabio nakon što je prešao u kategoriju 2 na Saffir-Simpsonovoj ljestvici od 5, prema američkom Nacionalnom centru za uragane (NHC).
U Meksičkom zaljevu, istočno od zemlje, sistem niskog pritiska iznad poluostrvaa Jukatan stvorio je ogromno područje pljuskova i grmljavine. Svake godine Meksiko doživljava uragane i na pacifičkoj i na atlantskoj obali između maja i novembra.

610x380

500x500

400x240

400x203

Obilne kiše pogodile Meksiko, poginule najmanje 23 osobe

Najmanje deset osoba je poginulo, a 61 je povrijeđena nakon što je teretni voz udario autobus na od Grada Meksika, izvijestile su lokalne vlasti u ponedjeljak.
Do nesreće je došlo u industrijskoj zoni na auto-putu između Atlakomulka, grada oko 115 kilometara sjeverozapadno od Grada Meksika, i Maravatija, u blizini savezne države Mičoakan.
Scene s mjesta događaja pokazale su da je prednji dio na gornjem spratu autobusa razbijen, a metalni dio veoma udubljen, dok su spasioci požurili na mjesto događaja.
Kabinet državnog tužioca savezne države Meksiko saopštio je da je poginulo sedam žena i tri muškarca.

1084x550

U naletu voza na autobus u Meksiku poginulo 10, povrijeđeno više od 60 ljudi

Meksička predsjednica, Claudia Sheinbaum, saopštila je da njena Vlada razmatra uvođenje carina na uvoz iz zemalja koje nemaju trgovinske sporazume sa tom zemljom, uključujući Kinu.
Carine bi bile dio Plana Meksiko, inicijative za podsticanje domaće industrije u vrijeme tarifa koje je američki predsjednik, Donald Trump, uveo na određenu uvoznu robu iz Meksika.
Sheinbaum nije iznijela detalje o tome koji proizvodi ili sektori pomenutih zemalja bi mogli biti pogođeni, prenosi Tanjug.
Meksiko je uključen u trgovinski sporazum sa Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadom (USMCA), koji je zamijenio Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini 2020. godine, a o kome su pregovarali tokom prvog mandata Trumpa.
Sporazum zahtijeva da tri zemlje sprovedu zajedničku reviziju nakon šest godina.

Meksiko bi mogao da uvede carine Kini

Predsjednik SAD-a Donald Tramp je najavio da će od 1. augusta roba koja se u Ameriku uvozi iz Evropske unije i Meksika biti carinjena u iznosu od 30 posto.
U pismima sličnim koje je već poslao drugim liderima, uključujući i predsjedavajućoj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željki Cvijanović, Tramp je najavio uvođenje carina.
Pisma su dobili predsjednica Evropske komisije Ursula Fon der Lajen i predsjednica Meksika Klaudia Šajnbaum.
Dok je Fon der Lajen dobila pismo skoro pa identično onom koje je dobila Cvijanović, Tramp je u dokumentu poslanom u Meksiko naveo druge razloge za uvođenje carina.
U pismu predsjednici Meksika navodi da je glavni razlog za uvođenje carina ovoj zemlji krijumčarenje fentanila, sintetičkog narkotika zbog kojeg je prethodne godine u SAD-u preminulo više od 50.000 ljudi.
Tramp je u pismu još naveo da smatra da Meksiko nije uradio dovoljno da zaustavi narkokartele u krijumčarenju ovog narkotika u SAD.
Kao što je slučaj i sa drugim zemljama koje su već dobile upozorenje o uvođenju carina, navodi se da je finalni datum 1. august i da neće biti daljeg produženja roka.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fclashreport%2Fstatus%2F1944013214045409306%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1944013214045409306%7Ctwgr%5Ebad6505e00be30099384025e9af90c68d21e947b%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tramp nametnuo carine od 30 odsto na robu iz Evropske unije i Meksika

Dvanaest osoba je poginulo, a tri su povrijeđene u požaru u klinici za liječenje bolesti zavisnosti u centralnom dijelu Meksika, saopštilo je sinoć državno tužilaštvo savezne države Gvanahuato.
Više požara i ubistava su nedavno pogodili te centre za liječenje bolesti zavisnosti koji su van kontrole vlasti. Te ustanove često ciljaju narko karteli kako bi regrutovali pacijente koji, ako pružaju otpor, budu ubijeni.
Požar je pogodio kliniku koja se nalazi u opštini San Hose Iturbide.
Pripadnici kriminalističke službe i stručnjaci iz državnog tužilaštva sprovode početnu istragu kako bi utvrdili moguće počinioce i uzroke tragedije, saopštilo je tužilaštvo, bez navođenja dodatnih detalja.
U aprilu je u oružanom napadu na kliniku za liječenje narkomanije u sjeverozapadnoj državi Sinaloa bilo devet mrtvih osoba i pet povrijeđenih.
U požaru u sličnom objektu u Meksiko Sitiju u februaru je poginulo pet pripravnika, a desetine pacijenata je evakuisano.
Država Gvanahuato je veliki industrijski centar, sa proizvodnim linijama za automobilske brendove kao što su Mazda i Tojota, a u njoj je i nekoliko popularnih turističkih destinacija.
Region potresa i nasilje zbog žestokih sukoba između dvije narko kartela.
U 2024. godini, Gvanahuato je imao najveći broj ubistava (3.151), prema zvaničnim podacima, što predstavlja nešto više od deset odsto slučajeva zabilježenih prošle godine širom Meksika.

1250x600

Meksiko: 12 osoba poginulo u požaru u centru za liječenje bolesti zavisnosti

Meksička predsjednica Klaudija Šejnbaum izjavila je da su repatrijacije meksičkih državljana iz Sjedinjenih Američkih Država povećane posljednje dvije nedjelje.
Šejnbaum je na konferenciji za novinare u Meksiko sitiju rekla da su SAD deportovale 37.471 Meksikanca i 5.511 migranta drugih nacionalnosti u Meksiko, otkako je u januaru američki predsjednik Donald Tramp počeo svoj predsjednički mandat, prenio je Rojters.
Prema njenim riječima, meksički i građani drugih zemalja su u Meksiko iz SAD vraćeni uglavnom avionskim letovima.
Šejnbaum je istakla da su se repatrijacije meksičkih građana odvijale uglavnom preko aerodroma u južnim gradovima Viljaermosa i Tapačula, kao i na aerodromu Felipe Anđeles u blizini Meksiko Sitija.

Šejnbaum: Posljednje dvije nedjelje pojačane repatrijacije meksičkih građana iz SAD

Ministarstvo bezbjednosti Meksika osniva jedinicu za specijalne operacije, koja bi se borila protiv narko kartela, šest godina nakon što je bivši meksički predsjednik raspustio saveznu policiju i u potpunosti prepustio tu odgovornost vojsci.
Predsjednica Klaudija Šejnbaum je već pokazala spremnost da odustane od često kritikovane strategije „zagrljaji, a ne meci“ bivšeg predsjednika Andresa Manuela Lopeza Obradora, koja se fokusirala na rješavanje društvenih korena kriminala, a ne na direktno suočavanje sa moćnim meksičkim kartelima.
Vlada tek treba zvanično da saopšti formiranje Nacionalne operativne jedinice (UNO), ali njeno postojanje je već javna tajna među bivšim pripadnicima federalne policije, gdje je ministar bezbjednosti Omar Garsija Harfuč započeo svoju karijeru i od čijih pripadnika će biti formirana. UNO će biti pod njegovom direktnom komandom.
Jedinica je počela formiranje ubrzo nakon što je Šejnbaum preuzela dužnost. Sada ima 250 članova i očekuje se da će do kraja godine imati 800. UNO će imati tri ogranka raspoređena širom Meksika. Njegovi sadašnji članovi su uglavnom iz bivše federalne policije i članovi tima za specijalne operacije koji je Garsija Harfuč stvorio dok je bio šef policije Meksiko Sitija. Većina ih je prethodno pohađala obuku kod bezbjednosnih snaga iz SAD, Kolumbije, Španije ili Francuske.
Bezbjednosni analitičar David Sausedo, koji je razgovarao sa ljudima koji su se pridružili jedinici, rekao je da vjeruje da je glavni cilj Harfuča da ima oružane snage koje mu omogućavaju da ispuni zahtjeve Vašingtona.
U ponedjeljak, dok je Harfuč bio na sastanku u Vašingtonu sa Trampovom administracijom, ministarstvo bezbjednosti objavilo je poziv diplomiranim studentima da budu „prva generacija istražnih i obavještajnih agenata“, saopštivši samo da će oni biti dio specijalizovane grupe za jačanje bezbjednosti.

Meksiko osniva specijalnu jedinicu za borbu protiv narko kartela

Otvaranja konzulata Meksika u Crnoj Gori, na čelu sa počasnim konzulom, će doprinijeti dodatnom razvoju međudržavnih veza - ocijenjeno je na sastanku potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova Crne Ervina Ibrahimovića i ambasadora Meksika Karlosa Feliksa Korona.
U razgovoru je, kako je saopšteno iz MVP, konstatovano da Crna Gora i Meksiko imaju dobre i prijateljske odnose, uz značajan potencijal za unaprjeđenje bilateralne saradnje i intenziviranje političkog dijaloga na svim nivoima.
- Razmijenili su mišljenja o daljim koracima ka unaprjeđenju bilateralnih odnosa, sa fokusom na sektore ekonomije, turizma, kulture i nauke - dodali su u MVP.
Na toj liniji, istaknuta je obostrana zainteresovanost za intenziviranje saradnje u oblasti robne razmjene. Na sastanku je bilo riječi i o sveukupnoj saradnji i zajedničkim aktivnostima na multilateralnom planu.

Otvaranje konzulata Meksika u Crnoj Gori će doprinijeti dodatnom razvoju međudržavnih veza

Sjedinjene Američke Države (SAD) poslale su mornarički razarač kako bi pojačale bezbjednost na granici sa Meksikom, saopštili su zvaničnici. 
 
Kako prenosi Anadolija, razarač, koji je ranije korišćen u borbenim operacijama na Bliskom istoku, u subotu je napustio pomorsku bazu u Jorktaunu u Virdžiniji i krenuo ka zoni Sjeverne komande SAD. 
 
Taj region obuhvata kontinentalni dio SAD, Aljasku, Kanadu, Meksiko i okolne vode do oko 500 nautičkih milja. 
 
Navodi se da je ta raspodjela dio napora administracije Donalda Trampa da osigura južnu granicu zemlje. 
 
- Raspoređivanje mornaričkog razarača doprinosi misiji Sjeverne komande SAD na južnoj granici kao dio koordinisanih napora Ministarstva odbrane koji su u skladu s predsjedničkom izvršnom naredbom - kazao je komandant Sjeverne komande, Gregori Guilot. 
 
Prema njegovim riječima, pomorski kapacitet tog razarača poboljšava sposobnost zaštite teritorijalnog integriteta, suvereniteta i bezbjednosti SAD-a. 
 
Zvaničnici američke odbrane saopštili su ranije da će razarač imati mali tim pripadnika Obalske straže, što bi potencijalno omogućilo brodu da učestvuje u zadržavanju migranata na moru.

SAD rasporedile mornarički razarač na granicu sa Meksikom

U Parizu sjutra počinje dvodnevno suđenje protiv deset optuženih za seksističko sajber uznemiravanje prve dame Francuske Brižit Makron, prenijeli su tamošnji mediji.
Osam muškaraca i dvije žene pojaviće se pred Krivičnim sudom u Parizu.
To suđenje će uslijediti pet mjeseci nakon što je par Makron podnio tužbu za klevetu u SAD poslije širenja glasina da je supruga francuskog predsjednika rođena kao muškarac.
Optuženi su na društvenim mrežama iznosili razne uvredljive komentare o Prvoj dami u vezi sa njenim „polom i seksualnošću“, čak su navodili da zbog velike razlike u godinama između supružnika, postoji i vjerovatnoća „pedofilije“.
List Parizijen (Le Parisien) je prenio da je istraga o sajber uznemiravanju pokrenuta poslije žalbe koju je podnijela Brižit Makron 27. avgusta 2024. godine.
Ta istraga je povjerena Brigadi za suzbijanje delikevncije, a nekoliko osoba je uhašeno u decembru 2024. i februaru 2025. godine.
Među onima koji su gonjeni je publicista Orelijen Poarson-Atlan (41), poznat na društvenim mrežama pod pseudonimom „Zoe Sagan“.
Njegov nalog na platformi Iks (X) je sada zabranjen, a već je bio meta nekoliko žalbi i redovno se povezuje sa teorijama zavjere.
Na optuženičkog klupi će biti i Delfin Ž. (51), poznata pod pseudonimom Amandin Roa, koja se predstavlja kao medijum, novinar i uzbunjivač.
Ona je odigrala glavnu ulogu u širenju glasine da je Brižit Makron, rođena Tronje, zapravo transrodna žena po imenu Žan-Mišel po rođenju.
Francuski mediji su prenijeli da je tokom protekle četiri godine, glasina da je predsjednikova supruga muškarac nastavila da se širi.
Te glasine koje su u Francuskoj širili teoretičari zavjere bliski ekstremno desničarskim krugovima, prešla je i Atlantik. U SAD ih je preuzela influenserka Kendes Ovens, koja podržava predsjednika Donalda Trampa.
Emanuel i Brižit Makron su zbog toga podnijeli tužbu u SAD.
Ovaj sudski slučaj u Francuskoj dolazi usred pojačanog zakonodavnog okvira protiv onlajn nasilja.
Sudske vlasti su ponovile da seksističko sajber maltretiranje predstavlja krivično djelo, bez obzira na status pojedinaca na koje se odnosi.
Za sada se ne zna da li će prva dama prisustvovati suđenju, dodali su francuski mediji.

U Parizu sjutra počinje suđenje za seksističko sajber uznemiravanje Brižit Makron

Nekoliko hiljada demonstranata, od kojih većina žena, okupilo se danas popodne u Sevilji kako bi protestovali zbog načina na koji regionalne vlasti postupaju sa kašnjenjima u skriningu za rak dojke, što je kontroverza koja se pretvorila u političku krizu.
Vlasti u južnom regionu Andaluzije, predvođene desničarskom opozicionom Narodnom strankom, navele su da najmanje 2.300 žena posljednjih godina nije obaviješteno o rezultatima svojih mamografa urađenih u javnim bolnicama, posebno u Sevilji.
U nekim slučajevima, nisu prenijeti rezultati koji upućuju da je potrebno ponoviti testiranje jer je pregled bio neuspješan.
Kontroverza je izazvala tenzije u Španiji van Andaluzije, postajući predmet kritika već nekoliko nedjelja između ljevičarske centralne vlade u Madridu i desničarskih regionalnih vlasti, koje imaju nadležnost nad zdravstvenim pitanjima.
Demonstranti su se danas okupili ispred sjedišta regionalnih vlasti na poziv Amame, udruženja koje predstavlja pogođene pacijente.
Neke žene na skupu su nosile transparente sa natpisima "Greške u testiranju su neprihvatljive" i "Naši životi ne mogu da čekaju".

Masovni protesti u Sevilji zbog kašnjenja skrininga za rak dojke

Ako bi se akcije predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića sprovela do kraja i desilo se moguće razrješenje vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića, to bi izazvalo još jednu veliku sistemsku krizu u Crnoj Gori i imalo bi kao svoju posljedicu usporavanje crnogorskog puta prema Evropskoj uniji, što je Mandićev ključni strateški cilj - rekao je predsjednik Socijaldemokratske partije i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović u informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E.
Komentarišući otvorene napade Mandića na Markovića, ali i sinhronizovane kritike svih poslanika na sjednici u parlamentu kada je predstavljen izvještaj o stanju u državnom tužilaštvu za prethodnu godinu prije tri dana, kaže da mu ništa nije začuđujuće, te da to otkriva pravu prirodu parlamentarne većine, posebno koalicije predvođene Mandićem.
- Oni su zaista umislisli da su 30. avgusta sproveli neku revoluciju i da su zaista oslobodili Crnu Goru. Iako se često u sarkastičnom tonu prema njima kao "oslobodiocima", zaista misle da to jesu i da u Crnoj Gori nakon 30. avgusta treba da vladaju revolucionarni zakoni, revolucionarna pravda, prijeki sudovi, presude i osuđivanja preko noći bez prezumpcije nevinosti. Ovaj Mandićev manevar vidim u tom kontekstu - naveo je Vujović.
Smatra da su dvije stvari tu ključne - Mandićev strah i izazivanje sistemske krize kojim bi se zaustavio evropski put Crne Gore.
- Jedna stvar je strah gospodina Mandića. Možemo da budemo nezadovoljni radom tužilaštva, ali je činjenica da su otvorili nekoliko markantnih predmeta i slučajeva protiv ljudi bliskih Mandiću, što iz njegovog najbližeg političkog, što iz ličnog okruženja. Imate slučajeve protiv predsjednike opština Mojkovac, Nikšić, Pljevlja. Imate slučaj prebijanja predsjednika Opštine Budva, koji su očigledno uradili Mandićevi ljudi, odnosno njegovi batinaši iz Budve. Najveći strah je od slučaja "državni udar", jer je Specijalno državno tužilaštvo izjavilo žalbu na oslobađajuću presudu. Imate slučaj protiv (Milana) Lekića iz Pljevalja - naveo je Vujović.
Dodaje da su ljudi oko Mandića, za nepune dvije godine otkada je na vlasti, skupili toliko slučajeva i "pet-šest ljudi iz njegovog najbližeg političkog okruženja su pod tužilačkom istragom".&nbsp;
- To govori dovoljno o svemu i dovoljno govori o njegovom strahu. Zbog toga je ta akcija - kazao je Vujović.
Komentarišući postupanje tužilaštva u slučaju Mandićevog sinovca, Danila, u kom je predmet dodijeljen nižem tužilaštvu, te slučaj predsjednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića u kom je odbačena prijava, navodi da to "ne eliminiše stvar Mandića".
- Iako s pravom možemo da budemo nezadovoljni tretmanom tih predmeta od Vrhovnog državnog tužilaštva, te procesuiranja predmeta tužilaštvu sa nižim stepenom odgovornosti nije dovoljno i ne eliminiše stvar Mandića od svega toga. Oni bi htjeli da imaju tužilaštvo i sudstvo i kompletno pravosuđe, zato se i pokreće priča o vetingu da bi ga imali pod potpunom partijskom kontrolom. Kao što je stavio pod svoju kontrolu gotovo sve partije parlamentarne većine. On je potpuno pacifikovao Pokret Evropa sad - istakao je Vujović.
<h2>Kontrola</h2>
Komentarišući izostanak reakcije PES-a ocjenjuje da je to "još jedan primjer snisohodljivog odnosa prema Mandiću u parlamentu Crne Gore".&nbsp;
- Vidjeli smo reaciju predsjednika Kluba poslanika PES-a Miodraga Lakovića, koja jeste bila reakcija, iako prilično blijeda. Onda smo vidjeli skandaloznu reakciju poslanika Vasilija Čarapića na brutalno gaženje njihovog poslaničkog kluba od Mandića on odgovara time što napada bivšu vlast. To je bilo degutantno gledati i slušati, ali to pokazuje u kojoj mjeri je PES, posebno u parlamentu, stavljen pod kontrolu Mandića. Mislim da (premijer Milojko) Spajić ne kontroliše ni trećinu svog poslaničkog kluba i da dvije trećine njegovog poslaničkog kluba su bliži politici Mandića, nego politici PES-a - ocijenio je Vujović.
<h2>Strah</h2>
Odgovarajući na pitanje gdje su u svome tome njihovi koalicioni partneri iz Demokratske Crne Gore kaže da sve što važi za PES "još više važi za Demokrate".&nbsp;
- Oni su odavno potpuno izgubili svoj politički individualitet i politički profil. Potpuno su ste stopili u politiku i ideologiju Nove srpske demokratije gospodina Mandića. Posebno me ne začuđuje njihovo ćutanje u parlamentu. Stranka koja će navodno da podrži izvještaj VDT-a, a onda imamo onakve brutalne napade Mandića prema onima koji će navodno da podrže taj izvještaj, a imate ćutanje Demokrata. To samo po sebi dovoljno govori. Ponekad imam utisak da kad Mandić uzme banak, uzme da govori da zavlada strah, posebno u klubovima PES-a i Demokrata. Taj paternatlizam Mandića posebno je vidljiv u Skupštini Crne Gore - naglasio je Vujović.
<h2>Sistemski problemi</h2>
Komentarišući reakciju Delegacija EU, iz koje je saopšteno da je vladavina prava veoma značajna za evropski put Crne Gore, te očekuje li da se aktuelna dešavanja mogu odraziti na budući izvještaj o Crnoj Gori, pita što još treba da se desi da bi "naši evropski partneri do kraja vidjeli sa kim imamo posla".
- Ne znam što još treba da se desi u Crnoj Gori - toliko primjera ne samo nacionalističke politike, ne samo politike istorijskog revizionizma, vraćanja u devedesete, slavljenje ratnih zločinaca, nego i u u sistemskoj ravni odnosa prema vladavini prava i institucijama - da bi naši evropski partneri do kraja vidjeli sa kim suštinski imamo posla i da su to strukture koje će na svakom polju nastojati da zaustave Crnu Goru na evropskom putu i da neće birati sredstva, da će permanentno proizvoditi krize i sistemske probleme. Suština je da ovakva vlast, komponovana na ovaj način, ne može uvesti Crnu Goru u EU - kazao je Vujović.
<h2>Ohrabrenje</h2>
Komentarišući to što međunarodni partneri ukazuju na to da je dio vlasti spona između Rusije i Srbije, a da ista vlast dobija pozitivne poruke iz EU, ocjenuje da se radi o ohrabrenju, jer postoji novi entuzijazam kad je u pitanju politika proširenja.&nbsp;
- Imao sam priliku da se u to uvjerim, da podrška Crnoj Gori nikad nije bila veća i zbog toga treba razumjeti da zaista žele da pomognu državi. Kad im objašnjavate određene stvari nailazite na određeno razumijevanje, ali domaći zadatak moramo da obavimo sami. Ne možemo očekivati da naše zadatke ostvare naši partneri. U tom smislu tumačim i te glasove od evropskih partnera, ali moraju i oni razumjeti da se opozicija nalazi u veoma delikatnoj poziciji. Autentičan je cilj opozicije da Crna Gora uđe u EU, ali ne možemo ostati mirni na brojne devijacije jer znamo da će te strukture iskoristiti svaku priliku da sabotiraju naš evropski put do momenta dok se ne desi zatvaranje tog prozora mogućnosti. To ne znači da opozicija ne treba da iskoristi svaku priliku da našim partnerima objasni kakva je situacija u Crnoj Gori - zaključio je Vujović.
J. B.&nbsp;

Vujović: Ako bi se desilo razrješenje Markovića, to bi izazvalo još jednu veliku sistemsku krizu koja bi mogla usporiti put prema EU

U Sjevernoj Makedoniji su od gripa preminule dvije osobe u oktobru, objavio je državni Institut za javno zdravlje.
Kako se navodi u izvještaju tog institutua o stanju sa virusom gripa, od početka sezone 2025/2026 u Sjevernoj Makedoniji je registrovano ukupno 188 oboljelih i dva smrtna slučaja povezana sa njim.
U izvještaju za 42. sedmicu 2025. godine precizira se da je 13. do 19. okotobra u Sjevernoj Makedoniji prijavljeno 83 slučaja oboljelih od gripa, što je povećanje od 5,1 odsto u odnosu na sedmicu ranije.

Sjeverna Makedonija: Dvije osobe preminule od gripa u oktobru

Izgleda da su pravni fakultet i njegova diploma omiljeni u Crnoj Gori, bez obzira kako se završio i kako se stekla diploma. Radi se o jedinstvenom izuzetku u kojem kvantitet ne daje kvalitet, upravo zato što kad saberete nule dobijate na kraju nulu. Svakodnevno slušamo magove pravne nauke, od kojih bi neki zaradili penziju kad bi godine studiranja ulazile u radni staž, koji po tv studijima mašu papirima o „kriminalu“, čime čine zloupotrebu vlasti i optužuju ljude za krivična djela umjesto da svoja fol saznanja saopšte tužilaštvu.&nbsp; Optužuju se politički entiteti iako je osnov prava da je krivica lična, ne kolektivna, ne poštuje se presumpcija nevinosti, već se koriste istrage i optužnice za presuđivanje bez presude, zahtijeva se od tužilaštva da hapsi ljude iako nema nikakvog osnova za to. Optužuju se ljudi da su nekretnine upisane na njihovo ime „lažno vlasništvo“, rekao im svevišnji, pišu se optužnice, a da ne postoji nijedan dokaz koji ih potvrđuje, iz istrage se daju određenim medijima komunikacije optuženih sa drugim licima, itd. <h2>PARTIJSKA SAMOVOLJA</h2> Partije u kojima su istaknuti članovi ljudi kao Jovan Vučurović jasno su opredijeljene, ne ka pomirenju, već za pridobijanje ekstremista i širenje mržnje prema neistomišljenicima. Da ironija bude veća taj čovjek je na čelu Odbora za ljudska prava i slobode u parlamentu Crne Gore. Najnoviji biser dotičnog je izjava da crnogorski tužioci nemaju hrabrosti da uhapse Mila Đukanovića?! I ja bih lično volio da Vučurovića vidim u Spužu, ali tek onda kad postoje osnovi da se protiv njega podigne optužnica. Mada je on za mene jedan od pripadnika vlasti koji konstantno podiže tenzije i širi nacionalnu, vjersku i rodnu netrpeljevost. O njegovom viđenju pravne države govori činjenica da bi on, kao i njegov „gazda“ hapsio svakog ko mu se ne sviđa, bez obzira što tužilaštvo nema nikakav osnov za to.&nbsp; I ne traži Vučurović da se hapse ljudi koje smatra svojim neprijateljima tek tako, ne bi bilo prvi put da se ljudi drže politički u pritvoru po godinu i po i više, bez podignute optužnice, protivno svim međunarodnim poveljama o ljudskim pravima, što bi jedan predśednik Odbora koji bi trebalo da štiti ljudska prava, pa i bivši, trebalo da zna. Na kraju, većina optužnica ima sve šanse da završe u kanti za smeće, ukoliko sudije zadrže profesionalni integritet. Upravo zato intelektualni i profesionalni pripravnici Megatrenda insistiraju na partijskom vetingu u sudstvu, jer su i sami svjesni neubjediljvosti istražnih postupaka i optužnica, od kojih se neke čak smatraju krivotvorenim. Postavlja se pitanje zašto sva pravna nauka u Crnoj Gori, sudstvo, tužilaštvo ćuti na sprovođenje nezakonitog vetinga u policiji? Na osnovu kojeg zakona Demokrate daju sebi pravo, kao da se radi o autokratiji u Bjelorusiji ili Rusiji, da vrše veting u policiji? Zna li Boris Bogdanović, vunderking sa Megatrenda, da se to zove bezakonje, da se prvo veting mora uvesti u pravni sistem zemlje, da se moraju odrediti procedure i tijelo koje će ga sprovoditi, a ne da se sprovodi partijska samovolja? Što ako śutra pobijedi DPS na izborima, iako je sadašnja izvršna vlast ubijeđena da neće, što za ovu priču nije bitno, pa da oni sprovode veting bez zakona prema neistomišljenicima? <h2>PARTIJSKI USTAVNI SUD</h2> Da u Crnoj Gori vlada pravni kumbulj u kojem se ne poštuju elementarno pravo, Ustav i zakoni, mnogo je primjera. Neka mi ti pravni genijalci objasne kako je moguće Poslovnikom Skupštine promijeniti Ustav Crne Gore i dozvoliti kvorum „na daljinu“, iako u Ustavu decidirano piše „Skupština odlučuje većinom glasova prisutnih poslanika na śednici kojoj prisustvuje više od polovine svih poslanika, ako Ustavom nije drukčije određeno“ (član 91, stav 1)? Mnogo je sličnih primjera, poput onoga kojim se zakonom ograničavaju ustavne nadležnosti predśednika i sl. Ionako nefunkcionalan Ustavni sud ostaje nijem na stotine kršenja elementarnog prava jer, ili je nepotpun, ili je partijski podrepak. Kakvu korist imaju građani Crne Gore od partijskog Ustavnom sudu? Posebno ako nijesu član dotične partije. Kako je moguće bilo kojem učenom pravniku objasniti da je restitucijom „vraćena“ zemlja u uvali Valdanos Budimljansko nikšićkoj eparhiji, koja je osnovana odlukom Sinoda Crkve Srbije 2001. godine? Dakle, nije postojala kad je nacionalizovana uvala Valdanos?! Poseban je primjer tzv. Temeljnog ugovora, za koji je Ustavni sud odbio da donese stav. Volio bih da mi neko od pravnih genijalaca vlasti objasni što predstavlja taj Ugovor? Je li to međunarodni ugovor? Pa nije i ne može biti, jer država sklapa međudržavne sporazume, a ne ugovore sa pravnim entitetima bilo koje države. To potvrđuje sama činjenica da taj Ugovor nije ni ratifikovan u parlamentu. Ugovor sa DRŽAVOM Vatikanom ne može biti pandam ovom Ugovoru. Postavlja se pitanje, kako je moguće ugovorom sa pravnim entitetom druge države uređivati unutrašnje pravo države Crne Gore? Tim prije što država Crna Gora ima Zakon o vjerskim slobodama kojima se reguliše odnos vjerskih zajednica i države Crne Gore!&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251026021032_75660e94f02a397e28c8c77aec3da7a9dddf38c9d5f5da71e61cacf8bd8bb325.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251026021032_75660e94f02a397e28c8c77aec3da7a9dddf38c9d5f5da71e61cacf8bd8bb325" data-rendition-name="original" width="730" height="948" loading="lazy" alt="Rješenje o osnivanju Budimljansko-nikšićke eparhije"> <figcaption>Rješenje o osnivanju Budimljansko-nikšićke eparhije(Photo: Picasa)</figcaption> </figure>  Ko je dao pravo jednoj vrlo krivično problematičnoj ličnosti, Dritanu Abazoviću, koji je prekršio većinu zakona Crne Gore, između ostalog i član 3. Ustava Crne Gore, da se bavi pitanjem o kojem nema pojma? Jedini ugovor koji je mogao biti potpisan sa Crkvom Srbije je ugovor sa Cetinjskom mitropolijom, u skladu sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti. Zato je Temeljni ugovor države Crne Gore sa Crkvom Srbije pravno ništavan i ne može proizvoditi bilo kakve pravne posljedice. Umjesto da Dritan Abazović krivično odgovara zbog kršenja niza pravnih akata, od Ustava, pa do zakona, on i dalje preko raznih televizija neutemeljeno optužuje ljude, kao što je imenovanje navodnih ubica nekadašnjeg urednika Dana, Duška Jovanovića. Ne znam zašto SDT ćuti na takve stvari, zašto ga ne pozove da da iskaz u tužilaštvu i, na kraju, zašto ga ne pozove na odgovornost za iznošenje lažnih optužbi, ukoliko se pokaže, u što sam siguran, da su njegove prozivke obično trućanje jednog političkog vagabunda?&nbsp; Vrijeme je da tužilaštvo uvede pravnu higijenu u politički prostor i da ne dozvoli da se ljudi optužuju preko medija za najteža krivična djela bez ikakvih elemenata koji ukazuju na to. Ne smiju se dozvoliti lažne optužbe u javnom prostoru bez ikakavih konsekvenci, jer se time država pretvara u brlog. Zakonima je zabranjeno podnositi lažne prijave tužilaštvu, jer to nosi sa sobom određene sankcije. Što je javno iznošenje neutemeljenih kriminalizovanja političkih protivnika i optuživanje za ubistva nego lažne prijave u javnom prostoru? <h2>MILATOVIĆEVO NEZNANJE</h2> Takođe bi predśednik Milatović morao objasniti javnosti na osnovu kojeg propisa se dodjeljuje posthumno najveći crnogorski orden jednom svešteniku Crkve Srbije samo zato što je zaslužan za promjenu vlasti? Prvo je porazno, sa pravnog stanovišta, da se crkva miješa u političke odnose u Crnoj Gori kao sekularnoj državi, da uređuje ko će predstavljati izvršnu vlast, a drugo, to se i u crkvenom smislu smatra jeresom. Morao bi Milatović objasniti i svoje riječi da se radi o čovjeku koji je „sabirao“ ljude, što je posljednje što se može reći za pokojnog Amfilohija Radovića. Uostalom, Radović je već dobio orden koji zaslužuje, a to je dokumentarni film Tanje Šuković i njenih saradnika, pod imenom „Svjedok božje ljubavi“. Već sam dovoljno puta pisao o ličnosti Amfilohija Radovića, pa se ne bih ponavljao. Koga interesuje neka pročita tekst <a href="https://www.anti.media/istrazivanja/analize/svetosavski-zilot-u-akciji/">„Svetosavski zilot u akciji“</a>. Da je predśednik Milatović potpuno neobrazovan kad se radi o istoriji Crne Gore govori i njegovo polaganje vijenca u spomen Mojkovačke bitke. Mojkovačka bitka je jedan od simbola crnogorske gluposti, jer je ta bitka koštala Crnu Goru poraza i kapitulacije i potpuno je bila nepotrebna. Srbi su počeli da je slave u črtvrtom desetljeću XX stoljeća da bi prikrili činjenicu da je Petar Pešić sa funkcije komandanta generalštaba crnogorske vojske svjesno gurnuo tzv. Sandžačku vojku, dio crnogorske vojske, u sukob sa Austrijancima, tobože da štite odstupnicu srpske vojske na Krf, iako je posljednji srpski vojnik srpske vojske stigao na Krf 4. januara 1916. godine, dok je Mojkovačka bitka vođena 6. i 7. januara. Dakle, nikakva odstupnica srpskoj vojsci nije branjena, jedina posljedica je da se crnogorska vojska nije mogla na vrijeme evakuisati.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251026021028_8c3ed6c91444b81df0b1f2fc6587b5ed761b467c39dab9b1ad145a164e1cfc2b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251026021028_8c3ed6c91444b81df0b1f2fc6587b5ed761b467c39dab9b1ad145a164e1cfc2b" data-rendition-name="original" width="1086" height="1579" loading="lazy" alt="Izjava Petra Pešića u beogradskoj Pravdi 9. maja 1925. godine"> <figcaption>Izjava Petra Pešića u beogradskoj Pravdi 9. maja 1925. godine(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Sam Petar Pešić, odgovarajući nekim svojim srpskim kolegama oficirima, koji su ga optuživale da je svjesno uništio crnogorsku vojsku, napisao je u beogradskoj Pravdi 9. maja 1925. godine: „... jesu li ma kad razmišljeli o tome kakva bi situacija bila za celokupan naš narod, da Kralj Nikola nije uputio Franji Josifu onu depešu, i da se je na Solunskom Frontu pored Srpske Vrhovne Komande našla i Crnogorska Vrhovna Komanda, a po proboju ovoga fronta i ulaska u Otadžbinu pored Kralja Petra i Kralj Nikola“. Time je sve rečeno! Ali, da dodamo ovome i intervju sa tada crnogorskim generalom Jankom Vukotićem, datom „Jutarnjem listu“ 1. aprila 1918. godine, a koji prenose „Cetinjske novine“ 11. aprila iste godine: „...Primiv na ovaj način dužnost načelnika štaba (od P. Pešića, prim. SJ), a računajući, da će srpska vojska, kao što mi je rekao pukovnik Pešić, u dovoljnoj snazi zauzeti odbranbene položaje duž Bojane i oko Skadra, te meni i mojoj vojsci osigurati jedinu odstupnicu preko Skadra, ja sam odmah, po odobrenju kralja Nikole, izdao naređenje čitavoj crnogorskoj vojsci - od koje se skoro veći dio nalazio duž rijeke Tare i Lima i na hercegovačkoj granici, - da odstupi pravcem na Podgoricu, odatle ćemo preko Skadra za Albaniju. Kralj Nikola je otputovao iz Podgorice 19. januara u Skadar, a 20. januara iz Skadra dalje. Iste večeri nastupile su austru-ugarske čete, ni od koga nesmetane, uz rijeku Bojanu, a śutra dan, 21. januara, ušle su u Skadar, i tako nam preśekle jedinu moguću odstupnicu prije, nego je i jedan moj vojnik od hercegovačkog odreda ili sandžačke vojske stigao u Podgoricu“. Pametnome dosta! Pa slavite nesreću Crne Gore, anticrnogorci i velikosrpske uzdanice!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251026021028_8e804306dbb15abe492ae61e7250e56ae9ff8a2a249bcaaeaca204e6a0124a0f.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251026021028_8e804306dbb15abe492ae61e7250e56ae9ff8a2a249bcaaeaca204e6a0124a0f" data-rendition-name="original" width="960" height="1369" loading="lazy" alt="Cetinjske novine 11. aprila 1918. prenijele intervju crnogorskog generala Janka Vukotića Jutarnjem listu"> <figcaption>Cetinjske novine 11. aprila 1918. prenijele intervju crnogorskog generala Janka Vukotića Jutarnjem listu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na sjednici Skupštine Crne Gore predśednik parlamenta Andrija Mandić obratio se vrhovnom državnom tužiocu da su ga vladajuće stranke izabrale, ne zbog znanja, već politički, da hapsi članove bivše vlasti? Ima li bolje slike o propasti države Crne Gore od ovih staljinističkih izjava? Ko je kleo Crnu Goru, nije dangubio!

Vlast (pri)pravnika i pravna praksa Aca Srbina i tovariš Putina

Ono što je saopštio predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić tokom skupštinskog zasijedanja jeste da su njegova očekivanja da bi neko zadovoljio povjerenje vladajuće koalicije da se tužilaštvo bavi konkretnim imenima sa spiska koji im on dostavi. To je opasna priča koja govori o pritisku koji vrši Mandić i dio vlasti da tužilaštvo bude sredstvo za obračun sa kritičarima vlasti i opozicionim političarima. To nije vladavina prava - ocijenio je u informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E docent na Fakultetu političkih nauka i predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje Zlatko Vujović.
Smatra i da su Mandić i dio vlasti na skupštinskom zasijedanju prije dva dana, kada je vrhovni državni tužilac Milorad Marković predstavljao izvještaj o stanju u državnom tužilaštvu, napravili ogromnu štetu Crnoj Gori.
Na pitanje koliko je ta vrsta pritiska na pravosudne institucije ozbiljna prijetnja i vladavini prava, ali i njenom evropskom putu, te što bi bila adekvatna reakcija evropskih partnera i domaće javnosti, odgovara da vjeruje da ovo neće ostati bez reakcije Evropske unije.&nbsp;
- Ovo je crvena linija. EU i naši zapadni partneri su posebno osjetljivi kad je riječ o pravosuđu i sudstvu i zaštiti od političkih uticaja, a ovakav istup i ovako otvoreni pritisci, da ne kažemo prijetnje vrhovnom državnom tužiocu jer ne postupa po nalozima vlasti, poslali su poruku da ova vlast ne vodi Crnu Goru u EU - ističe Vujović.
Kaže da su istupi dijela predstavnika vladajuće koalicije, odnosno nekadašnjeg Demokratskog fronta i predsjednika Skupštine, dala za pravo svim kritičarima, posebno opoziciji koja je tvrdila da tužilaštvo postupa pod pritiskom vlasti, odnosno da je zahtjev vlasti obračun sa konkretnim imenima iz nekadašnje vlasti.
- To znači da su optuživali da tužilaštvo istražuje konkretne ljude, a ne krivična djela - navodi Vujović.
<h2>Podrška GST</h2>
Komentarišući kako javnost sad da percipira ulogu tužilačkih organa nakon ovih nastupa političara, naročito u kontekstu sve češćih pritisaka represivnog aparata na civilni sektor i medije, navodi da postoji mogućnost da se otvori prostor za nepovjerenje prema čelnim ljudima u tužilaštvo ako glavni specijalni državni tužilac Vladimir Novović ne stane uz Markovića.
- Mandić je pokušao da pokaže kakva su očekivanja i onda se postavlja i nezadovoljstvo sa vrhovnim državnim tužiocem. Odakle zadovoljstvo sa glavnim specijalnim tužiocem? Sve što se zamijera vrhovnom državnom tužiocu ustvari su slučajevi koje vodi glavni specijalni tužilac. Mislim da je veoma loše za imidž i vrhovnog i glavnog specijalnog tužioca izostanak Vladimir Novovića sa zasijedanja Skupštine i da bi bilo dobro da se on oglasi u narednim danima i saopšti podršku Markoviću - rekao je Vujović.
U protivnom bi, prema njegovim riječima, neko mogao da izvuče zaključak da je postojala koordinacija dijela vlasti, onih koji su zadovoljni Novovićem, a nezadovoljni Markovićem, da na ovaj način izvrše pritisak na vrhovnog državnog tužioca.&nbsp;
- Veoma je važno da kao što je Marković branio slučajeve Novovića, da se vidi da je Novović spreman da stane uz Markovića. Ako ne, onda će to otvoriti prostor za nepovjerenje prema čelnim ljudima u tužilaštvu - kazao je Vujović.
<h2>Izostanak reakcije</h2>
Na pitanje ima li Pokret Evropa sad snage da se odupre pristiscima nekadašnjeg Demokratskog fronta i da li u njihovim redovima ima svijesti o tome odgovara da reakcije osim predsjednika poslaničkog kluba PES-a Miodraga Lakovića nije bilo, te da to nije dovoljno.
- Mandić je veoma iskusan i proračunat političar i veoma je precizno odmjerio što će i koliko reći. On je praktično optužio da je PES ucijenjen od vrhovnog državnog tužioca, da se protiv njihovih političara vode postupci i da su sa ciljem političkog preživljavanja spremni da ga podrže da ne bi otvarao slučajeve protiv njih. Možda on govori istinu, ali govori da su najznačajniji ljudi u PES-u pod istragom Specijalnog državnog tužilaštva za organizovani kriminal. To su ozbiljne optužbe. Ili je možda podmetnuto kukavičje jaje. Bilo bi dobro da se SDT oglasi i kaže da li su ključni funkcioneri PES-a pod istragom za krivična djela iz njihove nadležnosti, jer onda imamo dramatično drugačiju političku situaciju u Crnoj Gori - istakao je Vujović.
<h2>Dezorjentisanost opozicije</h2>
Komentarišući ulogu i aktivnosti opozicije na skupštinskom zasijedanju kaže da mu se čini da su bili dezorjentisani.
- S jedne strane smo vidjeli da su gotovo svu kritiku usmjerili na vrhovnog državnog tužioca, slično kao što je to uradio Mandić, iako je ono što zamijeraju nisu potezi samog Markovića, već Novovića. Da li je to nesnalaženje ili neka druga strategija koja možda meni nije jasna, ali činjenica je da su u opoziciji i u vlasti malo bili dezorjentisani moguće i ovim potezima dijela vladajuće koalicije, pa su htjeli možda da podrže dio vlasti u obračunu sa Markovićem - naveo je Vujović.&nbsp;
Smatra i da je to veoma pogrešna strategija.
- Bez obzira na to što imaju pravo da se ljute i kritikuju određene poteze Novovića koji se odnose na dio diskreditacije kritičkih i opozicionih medija u Crnoj Gori. Čini mi se da su bili dezorjentisani i često promašivali ono što su možda htjeli da ostvare, a to je da pokažu da tužilaštvo djeluje pod političkim uticajem - rekao je Vujović.&nbsp;
Marković je poslao poruku da je daleko kako su ga možda očekivali, a to je da je spreman da bespogovorno sagne glavu i sluša što mu narede ključni ljudi vlasti.&nbsp;
- Pokazao je da ima integritet. Ono što je meni nejasno je da li ima podršku Novovića, s obzirom na njegov upadljiv izostanak ne samo sa sjednice Skupštine, već i prethodnih dana - dodaje Vujović.
<h2>Antifašizam i nasljeđe</h2>
Komentarišući odluku predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da dodijeli orden pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću kaže da nas Milatović često potezima zbunjuje.&nbsp;
- S jedne strane imate poteze koji su veoma kvalitetni i zaslužuju podršku, kao što je podrška antifaštičkim akcijama, a s druge strane uslijedi potez koji prilično anulira takvo ponašanje, jer da najviši državni orden čovjeku koji je simbol svega suprotnog, čovjek koji je negator antifašizma, podržavalc fašitičkih pokreta u Crnoj Gori kao što je četnički pokret, čovjek koji je negator ratnih zločina i genocida. Ako se izuzme njegova tiha podrška nezavisnosti 2006. i pasiviziranje Srpske pravoslavne crkve kao instrumenta srpskih obavještajnih službi, onda ne možemo govoriti o pozitivnoj ulozi njega kao ličnosti. Mislim da je bilo i prerano procjenjivati da li je to pozitivno ili ne. Bojim se da smjer političkog djelovanja Milatovića dezorjentiše možda i njegove potencijalne birače. S jedne strane možda ga vide kao mladog lidera koji podržava Crnu Gori i njenu prozapadnu orjentaciju, što on radi često, kao što poziva NATO pakt da pruži veću podršku radi ograničavanja uticaja Rusije i miješanja u političke prilike u Crnoj Gori, a onda ključnom promoteru takvog uticaja u Crnoj Gori - ruskog i sprskog uticaja - dodijeli najveći državni orden. Mislim da Milatović mora da postavi neka pitanja za sebe i da se pozicionira na političkoj sceni, ovako ne ide dobro ni njemu ni građanima - zaključio je Vujović.
J. B.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1OrxGs2nTBo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vujović: Mandić i dio vlasti napravili ogromnu štetu Crnoj Gori, veoma važno da Novović podrži Markovića

Dan nakon što je Portal ETV objavio tekst o četrnaestogodišnjoj djevojčici iz Podgorice koja već mjesec dana nije primila obaveznu biološku terapiju Metotreksat u ambulanti u objektu „Zlatica“ , kontaktirala nas je majka djevojčice koja je &nbsp;potvrdila da je terapija primijenjena, ali je istakla da „nije normalno da dijete mora čekati medijsku objavu da bi dobilo liječenje koje mu zakonom pripada“.
Reagovala je i Zaštitnica prava pacijenata Snežana Miranović, koja je kazala da o slučaju nije dobila zvaničan prigovor, već je o svemu saznala iz medija.
– Objašnjeno mi je iz Biološke ambulante da pripremaju pisano izjašnjenje za menadžment ustanove, gdje će detaljno objasniti što se dogodilo. Ja sam iz korektnosti i zbog dobre saradnje sa vama pokušala da dobijem više informacija – kazala je Miranović za Portal ETV.
Prema njenim riječima, sestra Dubravka Jokić je saopštila da djevojčica terapiju prima od 2023. godine, ali da „nije bila redovna“ i da je imala „nevažeći nalog“.
<h2>Nalozi, papiri i propusti umjesto liječenja</h2>
Miranović objašnjava da se nalozi moraju zatvarati istog dana, jer je to odluka menadžmenta, što često stvara administrativne barijere u kontinuitetu liječenja.
– Ukazala sam menadžmentu na problem sa ispisivanjem naloga. Da li će oni promijeniti odluku da se izdaju trajni nalozi – to nije u mojoj ingerenciji. Pacijenti često prigovaraju jer, kad nema lijeka, njihov nalog se zatvori, a kada lijek stigne, moraju ponovo da prolaze cijelu proceduru: zakazivanje, čekanje, novi pečati – navodi Zaštitnica.
Dodaje i da je u ovom slučaju „pored problema sa nalogom, postojala i nestašica lijeka“, što, kako tvrdi, „nije odgovornost ambulante već distributera Montefarma“.
Portal ETV kontaktirao je Montefarm, gdje je potvrđeno da Metotreksata ima u dovoljnim količinama i da lijek nije bio deficitaran u jedinicama u kojima se liječi djevojčica. Ova činjenica otvara dodatna pitanja o (ne)ažurnosti nabavke i komunikacije unutar zdravstvenog sistema.
Podsjećamo, nakon perioda kada lijeka nije bilo, a zatim i problema sa nalogom, djevojčica je prošle sedmice ponovo vraćena iz ambulante jer „nije imao ko da joj da terapiju“ – sestra je bila na terenu, a zamjena nije bila obezbijeđena. U međuvremenu, kod djevojčice su se već pojavili novi &nbsp;zdravstveni problemi zbog odlaganja terapije.
<h2>Organizacioni haos postaje pravilo</h2>
-Tako je. Jedna sestra je bila na terenu jer je to dan kad su kućne posjete a druga je bila opravdano odsutna. To je već organizaciono pitanje i pitanje za menadžment ustanove. Menadžment će nakon pismenog izjašnjenja raspravljati o ovom problemu i ako se utvrdi da se ovdje desio propust imamo dobar materijal da uradimo nešto u organizacionom smislu da se bolje funkcioniše kada je u pitanju apliciranje biološke terapije. Ali, to je, ponavljam, sada isključivo na menadžmentu - kazala je Miranović.
Istakla je da je u kvartalnom izvještaju Ministarstvu zdravlja već upozorila na povećan broj prigovora koji se odnose na biološku terapiju – od deficita lijekova do nejasnih pravila oko izdavanja naloga.
– Zaposleni u apotekama tvrde da traže veće količine lijekova, a dobijaju manje, dok pacijenti trpe posljedice i gube povjerenje. Ja sam alarmirala menadžment, na njima je da preduzmu konkretne mjere – zaključila je Zaštitnica.
<h2>Dijete kao žrtva sistema</h2>
Majka djevojčice kategorično odbacuje tvrdnje o neredovnosti dolazaka, ističući da je sramotno tako prebacivati i izbjegavati odgovornost.
– Moje dijete terapiju smije preskočiti jedino ako ima virus, prehladu ili uzima lijekove koji su u interakciji s Metotreksatom – i to po preporuci ljekara. Nijednom nijesmo izostali bez opravdanog razloga. Ali su nas četiri puta vraćali bez najave, i svaki put s novim izgovorom. Ovo je sramota i ja ću insistirati na odgovornosti – kazala je ona.
Podsjećamo, majka se ranije obraćala Zaštitnici prava pacijenata zbog situacije kada u ambulanti nije bilo osoblja između 13:30 i 14:00, iako su sestre bile dužne da se sa terena vrate do kraja radnog vremena. Miranović je potvrdila da se slučaja sjeća i da je tada intervenisala kod medicinskog osoblja.
Ovim povodom Portal ETV je kontaktirao i PR Doma zdravlja Anu Lazović Otašević, koja je povrdila navode Zaštitnice prava pacijenata, a zatražili smo i odgovore od menadžmenta Doma zdravlja, kako bi bili upoznati sa daljim razvojem situacije.

Djevojčica iz Podgorice konačno primila terapiju: Menadžment traži pismeno izjašnjenje odgovornih sestara

Podgoričanin D.L. podnio je Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu protiv šesz osoba zbog sumnje da su ga oštetili za 320.000 eura ulaganjem u kriptovalute.
D.L. je prijavu, u koju je Portal ETV imao uvid, podnio protiv Podgoričana M.D, M.D, V.S, Baranina S.V, Cetinjanke N.D. i Pljevljaka V.D. zbog sumnje da su počinili krivična djela prevare i stvaranja kriminalne organizacije.
D.L, čije je ime poznato redakciji, naveo je u prijavi da upoznao M.D. tokom aprila 2024. godine preko zajedničkog poznanika. Nastavio je da mu se javlja nudeći mu ulaganje u kriptovalute, bitkoin i etirijum. Projekat, navodno, vodi njegov kum S.V, “uspješan investitor” koji sarađuje sa određenim Ukrajincima trenutno smještenim na primorju Hrvatske, u Splitu i Dubrovniku.
<h2>"Čista zarada koja ne javlja često"</h2>
- Saopštio mi je da je to čista zarada koja se često ne javlja, a koja će trajati još vrlo kratak vremenski period, te da je on, budući da sam mu ja jako drag i da sam mu pomogao, a i dalje pomažem, te da sam i kod njegovog kuma S.V. proizveo veće simpatije, želio da mi učini uslugu da zaradim. Na ove njegove riječi ja sam se zahvalio i kulturno odbio, govoreći mu: "Nema leba bez motike", a zatim sam prekinuo vezu, a nakon čega me on opet ponovo pozvao nakon par minuta i rekao: "Brate, ovo ti je sto posto sigurno, garatujem ti ja svojom i kumovom imovinom, što ti i drugi naši zajednički drugovi mogu potvrditi" - naveo je podnosila prijave.
Uslijedili su susreti u jednoj kancelariji, pred četiri svjedoka, a nakon više insistiranja, D.L. je pozvan na ručak u porodični stan M.D. u Podgorici, gdje su prisustvovali njegova supruga, tašta i još nekoliko članova porodice. Rečeno mu je bilo da će tamo biti i S.V, što se nije desilo.
Prisutni su, prema navodima oštećenog, isticali da su već ulagali, da su zaradili i da je riječ o “sigurnom poslu”, pokazujući luksuzan stan, automobile i satove koje su navodno kupili od te zarade.
Pod uticajem njihovih tvrdnji, Podgoričanin je odlučio da uloži prvi iznos novca.
Prvo je, tvrdi, krajem novembra, u stanu porodice M.D. predao 115.000 eura, uz usmeni dogovor da se 15. januara 2025. isplati 257.000 eura. Dalje su nastavili da ga nagovaraju da uloži još novca, a sredinom decembra, na ručku u istom stanu, u kom je bila i majka M.D, dao im još 105.000 eura, uz dogovor da se isplata objedini na 15. januar 2025. godine, te da mu tog dana vrate 495.000 eura.
<h2>Kašnjenja i pravdanja</h2>
Po isteku dogovorenog roka isplata je stalno odlagana uz razna opravdanja – da novac kasni, da je neko ukrao sredstva, da su ih „Hrvati iz Dubrovnika prevarili“ i slično.
- Iako su u početku M.D. u njegovoj priči podržavale i supruga i tašta, u posljednje vrijeme počele su da se ograđuju, tvrdeći da nemaju veze s tim i da ne znaju ništa o novcu, te da je dat isključivo M.D.-u. Ipak, dodale su da vjeruju da će on i njegov kum vratiti novac. Na kraju se i S.V. distancirao od M.D., navodeći da ne zna gdje je novac završio - navodi se u prijavi.
D.L. tvrdi da su M.D. i S.V. obećali povrat njegovog uloženog novca preko prepisivanja nekretnina i poslova sa kriptovalutama, ali to se nikad nije desilo.
M.D. je 29. septembra pozvao D.L. kod svoje majke na Cetinje, gdje su muu prisustvu svjedoka rekli da će mu novac biti vraćen prepisivanjem nekretnina u vrijednosti uloženog novca, a ako to ne bude moguće u dogovorenom roku, nekretnine će ostati u njegovom vlasništvu. Zakazan je notar, ali se, kako se tvrdi, s njihove strane niko nije pojavio.
Posljednje obećanje M.D. i S.V. dali su da će vratiti dio uloženog novca između 15. i 20. septembra 2025. godine, što se nije desilo.&nbsp;
Oštećeni traži povraćaj uloženih 320.000 eura, bez potraživanja dobiti, uz tvrdnje da njegove tvrdnje iznijete u prijavi potvrđuju brojni svjedoci, poruke i snimci.

Tag: meksiko