Kina udara gdje najviše boli: Evo kojim proizvodima prijeti totalna blokada

Portparol kineskog Ministarstva trgovine saopštio je da Kina želi da „uspostavi mehanizam dijaloga o kontroli izvoza“ sa Sjedinjenim Američkim Državama, radi „bezbjednosti i stabilnosti globalnih lanaca snabdijevanja“.

Peking je ove sedmice prekinuo krhko trgovinsko primirje sa Vašingtonom, najavljujući sveobuhvatna ograničenja na izvoz proizvoda koji sadrže i najmanje tragove kineskih rijetkih minerala. Američki predsjednik Donald Tramp burno je reagovao, zaprijetivši odmazdom kroz uvođenje carina od 100 odsto i novih ograničenja na izvoz ključnog softvera. Takođe je poručio da „nema razloga“ za susret sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom, planiran kasnije ovog mjeseca.

Kako piše Politico, ova odluka predstavlja novu, do sada najtežu eskalaciju napetosti između dvije najveće svjetske ekonomije, koja bi mogla poništiti višemjesečne napore na stabilizaciji odnosa. Podsjetimo, SAD i Kina su već ovog proljeća međusobno uvele trocifrene carine.

Kinesko Ministarstvo trgovine objavilo je u četvrtak najopsežniji set mjera kontrole izvoza rijetkih minerala do sada. Novi propisi omogućavaju Pekingu da ograniči ne samo pošiljke sirovina i magneta, već i gotovih uređaja koji ih sadrže – od ajfona i električnih vozila do senzora borbenih aviona.

„Kina pokazuje svoju moć i želi dokazati da može postati ključna tačka uskog grla globalne trgovine“, izjavio je Everet Ajsenstat, bivši zamjenik direktora Nacionalnog ekonomskog savjeta Bijele kuće tokom Trampovog prvog mandata. Zbog važnosti kineskih minerala za svjetsku industriju, nova pravila Kini zapravo daju mogućnost veta nad velikim dijelom globalne proizvodnje. U praksi, Peking dobija alat kojim može paralizovati čitave industrijske lance snabdijevanja.

Nakon Trampove najave odmazde, američke berze reagovale su naglim padom – indeks S&P 500 opao je za više od dva odsto, što je najveći dnevni pad od aprila. Bivši američki zvaničnici ocjenjuju kineski potez kao „sofisticiranu demonstraciju sile“, kojom Peking testira Trampovu spremnost na strateško razmišljanje.

„Mi igramo šah na dvije dimenzije, dok Peking igra na četiri“, izjavila je Liza Tobin, bivša direktorka za Kinu u Savjetu za nacionalnu bezbjednost. Jedan visoki funkcioner Bijele kuće rekao je za Politico, pod uslovom anonimnosti, da „predsjednik lično diktira spoljnu politiku“ i da „istorija pokazuje kako više ljudi u timu ne znači nužno i bolje rezultate“.

Tramp i Si trebalo je da se sastanu krajem mjeseca na marginama azijsko-pacifičkog samita u Južnoj Koreji, u pokušaju da se odnosi stabilizuju prije roka 10. novembra, kada je planiran novi krug carina. Međutim, sve je izvjesnije da će taj susret biti otkazan.

Kreg Singlton iz Fondacije za odbranu demokratija kaže da je riječ o scenariju „u kojem se kinesko samopouzdanje sudara sa američkim nestrpljenjem“. Dodaje da će dalji razvoj situacije – eskalacija ili smirivanje tenzija – zavisiti od reakcija Pekinga u narednim danima.

Nove kineske zabrane obuhvataju i ograničenja na izvoz tehnologija koje se koriste u preradi rijetkih minerala, poput rudarenja i topljenja, dok se kineskim državljanima zabranjuje pružanje „značajne pomoći“ sličnim operacijama u inostranstvu.

„Ovo je kao da su nam prislonili pištolj na glavu“, izjavio je za Politico Džefri Gerc, bivši direktor za međunarodnu ekonomiju u Savjetu za nacionalnu bezbjednost tokom Bajdenove administracije. „Kina ne kaže da će sve prekinuti odmah, ali jasno stavlja do znanja da to može učiniti kad god poželi – i to postaje njen pregovarački adut.“

Tramp je još u februaru naložio povećanje domaće proizvodnje minerala, ali stručnjaci upozoravaju da će biti potrebne godine da SAD razviju sopstvene kapacitete. „Ovaj problem traje već 20 godina, a ljudi ni ne shvataju koliko zavisimo od Kine“, izjavio je jedan američki industrijski izvor za Politico. Bredli Martin iz RAND korporacije dodaje: „Kina računa na to da mi nećemo moći brzo reagovati – i da će neravnoteža ranjivosti potrajati godinama.“

Uprkos zaoštravanju retorike, Peking ipak pokazuje interesovanje za smirivanje tenzija. Portparol kineskog Ministarstva trgovine izjavio je da Kina želi „uspostaviti mehanizam dijaloga o kontroli izvoza“ sa SAD-om, u cilju „bezbjednosti i stabilnosti globalnih lanaca snabdijevanja“.

Mark Buš, profesor na Univerzitetu Džordžtaun i bivši savjetnik američke administracije, ocijenio je da „Kina zapravo nudi kombinaciju mrkve i štapa“. „Ona sugeriše da želi stabilne lance snabdijevanja – ali pod uslovima koji joj daju kontrolu.“

Tramp je, pak, u petak uveče ostavio otvorenu mogućnost susreta sa Sijem i nagovijestio da bi početak novih carina, planiran za 1. novembar, mogao biti „manevarski prostor“ za dogovor. U suprotnom, upozorio je, američka ekonomija mogla bi osjetiti ozbiljne posljedice, s obzirom na stalnu zavisnost od kineskog uvoza industrijskih materijala i potrošačke robe.