Uvođenje američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS), većinski u ruskom vlasništvu, odlagano je više mjeseci, a one još nisu stupile na snagu.
Iako je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio da će sankcije početi da se primjenjuju od 1. oktobra, NIS je saopštio da mu je Ministarstvo finansija SAD izdalo posebnu licencu kojom se „omogućava nesmetano obavljanje operativnih aktivnosti najkasnije do 8. oktobra", piše BBC na srpskom.
Amerika je još u januaru najavila uvođenje sankcija jednom od vitalnih preduzeća za privredu Srbije zbog saradnje sa Rusijom, ali su one do sada odlagane šest puta.
NIS je ključno preduzeće za snabdijevanje građana Srbije naftnim derivatima, ali i jedno od najvažnijih za bruto-društveni proizvod i državni budžet.
Iz NIS-a je ranije saopšteno da je 28. septembra podnijet zahtjev američkom Ministarstvu finansiju za izdavanje posebne licence kojom se „odlaže puna primjena sankcija i omogućava nesmetano obavljanje operativnih aktivnosti kompanije".
U saopštenju dostavljenom BBC-ju, NIS je naveo da je podneo i dopunu zahtjeva za uklanjanje sa SDN (Specially Designated Nationals) liste.
- Kompanija je obezbijedila dovoljno zaliha sirove nafte za preradu, kao i dovoljne količine naftnih derivata za snabdijevanje tržišta u ovom trenutku. Benzinske stanice kompanije su uredno snabdjevene svim vrstama naftnih derivata i spremne da zadovolje potrebe potrošača - kažu iz NIS-a.
<h2>Šta je rekao Vučić?</h2>
Tokom boravka u Njujorku na Gneralnoj skupštini Ujedinjenih nacija, Vučić je novinarima rekao da je Srbija, odnosno NIS „dobila odlaganje samo četiri dana i od 1. oktobra sankcije će stupiti na snagu".
- Mi smo tu kolateralna šteta odnosa Amerikanaca i Rusa, Zapada i Rusa, ali ćemo visoku cijenu platiti mi - rekao je Vučić 25. septembra.
Dodao je da je Srbija „bila izrazito korektna i prema ruskim i prema američkim partnerima".
- Ponudili smo mnogo rješenja, ali nijedno nije bilo prihvatljivo ni za Amerikance ni za Ruse - rekao je Vučić.
Uvođenje američkih sankcija kompaniji NIS „apsolutno sve dodatno komplikuje i pravi i političke i ekonomske i svake druge probleme", dodao je on.
Srbiji predstoji „teško vrijeme i teška zima", nastavio je, ali kaže da će „dati sve od sebe" da ljudi imaju „toplu zimu u domovima" i da ne brinu za snabdijevanje što se tiče automobila.
- Sve ostalo će biti mnogo teže - naveo je Vučić.
Kaže da će biti rezervi u narednom periodu, ali da će „biti problema sa isplatama plata zaposlenima u NIS-u, kao i svim drugim transakcijama, pošto nijedna banka neće htjeti da sarađuje sa kompanijom koja je pod američkim sankcijama".
Uoči odluke američke administracije o uvođenju sankcija, djelimično je izmijenjena vlasnička struktura u NIS-u.
Akcionarsko društvo Intelidžens iz Sankt Peterburga, drugog najvećeg ruskog grada i rodnog mjesta predsjednika Vladimira Putina, preuzelo je od Gasproma 11,3 odsto akcija NIS-a, javila je Radio-televizija Srbije.
Ta firma je ćerka Gasproma, a transakcija je završena 19. septembra.
Gasprom je ostao na samo procentu udjela.
U NIS-u sada najveći udeo ima Gaspromnjeft, ćerka firma Gasproma, sa 44,85 odsto, drugi akcionar je država Srbija sa 29,87, a treći je firma Intelidžens sa udjelom 11,3 odsto.
Ostalo su mali akcionari.
<h2>Šta ove sankcije znače?</h2>
Kada naftna kompanija potpadne pod sankcije OFAK-a i Sjedinjenih Američkih Država, tada je ona praktično isključena sa tržišta, rekla je Nadežda Kokotović iz Briselskog kluba za energetiku za RTS.
- U sadašnjim uslovima, možda griješim, ne postoji ni teoretska mogućnost da se trgovina odvija bez dolara ili eura. Prostor za tako nešto je vrlo sužen prethodnim paketima sankcija (Rusiji) - kaže Kokotović.
Stručnjak za energetiku Željko Marković kaže za RTS da na početku primjene sankcija neće biti velikog uticaja jer je Srbija pripremila zalihe za dva do tri mjeseca.
Međutim, što duže sankcije budu trajale, situacija će biti teža jer postoje logistički problemi da se uveze tolika količina goriva kako bi se nadomjestila domaća proizvodnja, ukazuje.
- NIS ima veliki distributivni lanac, tako da ćemo vidjeti kako će se to odraziti na same pumpe koje ima u svom vlasništvu, budući da je moguće da banke neće htjeti da sarađuju - kaže Marković.
Ističe da bi jedna od posljedica dužih sankcija bila i nedostatak goriva na pumpama, što će, kako navodi, stvoriti probleme u transportu i kompletnoj industriji.
<h2>O američkim sankcijama</h2>
Sankcije američkog Sekretarijata za finansije u sklopu mjera protiv ruske kompanije Gaspromnjeft prvobitno je trebalo da stupe na snagu 27. februara, ali su od tada stalno odlagane.
Gaspromnjeft, ćerka firma Gasproma, bila je vlasnik oko 56 odsto akcija NIS-a, država Srbija kontroliše oko 30 odsto vlasništva, a ostatak manjinski akcionari.
Umjesto Gaspromnjefta, u međuvremenu je većinski udio u NIS-u preuzeo Gasprom koji ne potpada pod globalne američke sankcije.
Poslije nove raspodjele, Gasprom sada ima tek procenat udjela u vlasničkoj strukturi NIS-a.
- Suštinski, ova promjena ne mora da znači ništa jer je firma Intelidžens registrovana u Rusiji i zavisna je od Gasproma. Ovo je kozmetička promjena, ruska strana i dalje ima kontrolu u NIS-u, jedino ako žele da prodaju taj udio od 11 procenata - ocijenio je finansijski analitičar Vladan Pavlović za RTS.
Gaspromnjeft je 2008. bez tendera kupio 51 odsto akcija NIS-a za 400 miliona eura, a stručnjaci su upozoravali da je prodaja bila „ispod cijene".
Iz Beogradske berze objavili su krajem februara dokumente koji pokazuju da je Gaspromnjeft vlasnički udio u NIS-u smanjio sa 50 na 44,85 odsto.
Istovremeno je Gasprom, čija je ćerka firma Gaspromnjeft, sopstveni udeo u NIS-u povećao sa 6,15 na 11,30 odsto.
Gasprom, kompanija sa sjedištem u Sankt Peterburgu, pod sankcijama je Amerike od 2022. godine kada je počela ruska invazija na Ukrajinu, zbog povezanosti sa Kremljom.
Prebacivanjem poslovanja na krovnu firmu Gasprom, sa kojom zemlje Evropske unije (EU) imaju ugovore o isporuci gasa i nafte, Rusija je dosad pokušavala da zaobiđe sankcije.
Od januara 2025. američke vlasti su stavile pod sankcije ruske kompanije iz energetskog sektora Surgutnjeft i Gaspromnjeft i njihove podružnice.
Odluka o uključivanju imovine Gaspromnjefta na američku listu sankcija je neosnovana i nelegitimna, ali će rad biti nastavljen, saopšteno je ranije iz kompanije.
Od januara su trajali pregovori u trouglu Vašington, Beograd i Moskva - i konstantna odlaganja - oko uvođenja američkih sankcija NIS-u.
- Krajnji cilj je uklanjanje NIS-a sa liste sankcija Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva finansija SAD, što je proces koji ne zavisi od Srbije - rekla je ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović, poslije šestog odlaganja američkih sankcija.
Ponovila je da su sankcije NIS-u „pitanje globalne politike i složenih odnosa i pregovora svjetskih sila".
- NIS će i u otežanim okolnostima nastaviti da obezbjeđuje stabilno snabdijevanje domaćeg tržišta naftom i naftnim derivatima - kaže ona.
Direktor Srbijagasa Dušan Bajatović rekao je krajem avgusta da NIS trenutno radi normalno, a da su zalihe goriva u Srbiji dovoljne za šest do osam mjeseci.
- Nema opasnosti od cjenovnih udara ili nestašica nafte - tvrdio je tada.
<h2>Kako je došlo do (mogućih) sankcija?</h2>
Srbija od početka ruske agresije na Ukrajinu uspjeva da izbjegne uvođenje sankcija Moskvi, kao jedina evropska zemlja uz Bjelorusiju koja to još nije učinila.
Od Srbije se traži potpuni izlazak ruskog interesa iz kompanije, rekao je u januaru Vučić.
Tada se sastao sa Ričardom Vermom, zamjenikom američkog državnog sekretara za upravljanje i resurse.
Verma je rekao da je plan da se „ukloni vlasništvo Rusije u vlasničkoj strukturi" NIS-a i da po Srbiju neće biti nikakvih ekonomskih posljedica ako se to desi.
Vučić je rekao da je Srbija spremna da otkupi ruski dio, ali da nije jasno kako da to izvede.
- Mi da otimamo nečiju imovinu nećemo, pa ni rusku. Hoćemo da platimo, imamo para, samo nam recite gdje i kome da platimo - rekao je tada Vučić.
NIS je u riziku od takozvanih sekundarnih sankcija.
I Velika Britanija se pridružila američkim sankcijama koje su uvedene i za plovila koja prevoze rusku naftu, ali i za imovinu i kompanije desetina poslovnih ljudi iz ruskog energetskog sektora.
Trampova administracija je ovog ljeta uvela carine od čak 50 odsto Indiji zbog uvoza ruskih energenata.
<h2>Šta bi sankcije značile za NIS, Srbiju i stanovništvo?</h2>
Jedna od direktnih posljedica moglo bi da bude zatvaranje Jadranskog naftovoda (JANAF) sa sjedištem u Hrvatskoj, preko kojeg uglavnom dolazi sirova nafta do Srbije.
A „ukoliko sankcije dugoročno ostanu na snazi, moguća bi bila i destabilizacija privrede", izjavio je u januaru energetičar Miodrag Kapor.
- Inflacija bi porasla, smanjila bi se potrošnja, izvoz bi nam bio skuplji, strane kompanije bi bile obeshrabrene da dolaze u Srbiju, ali ipak ne bih očekivao neke posljedice sankcija poput onih 1990-ih u Jugoslaviji - kaže.
Iako saradnja sa NIS-om donosi „najveći prihod" hrvatskoj kompaniji koja upravlja naftovodom, „ona ne bi rizikovala sopstveno poslovanje održavanjem saradnje sa NIS-om", smatra on.
- Čak i da Evropska unija ne uvede sankcije, bilo koja firma iz EU ne bi rizikovala poslovanje sa kompanijom pod američkim sankcijama, kako i sama ne bi posljedično dobila sankcije - objašnjava energetičar.
Iz JANAF-a kažu da će pokušati da nađu rješenje za nastavak saradnje sa NIS-om, njihovom „dugogodišnjim i najvećim poslovnim partnerom, s kojim ima sklopljeni ugovor o transportu 10 miliona tona nafte do 31. decembra 2026. godine.
Poslije Vučićeve najave da će od 1. oktobra SAD uvesti sankcije NIS-u, iz JANAF-a su saopštili da će narednih dana, posredstvom američkog advokata, i uz podršku hrvatske vlade, obratiti OFAK-u za produženje licence i poslije 1. oktobra.
Premijer Hrvatske Andrej Plenković izjavio je ranije da je nedjeljama trajala komunikacija hrvatske vlade i američkih vlasti zbog sankcija Gaspromnejftu i NIS-u koje pogađaju JANAF.
Podsjetio je da 95 odsto nafte koja dolazi u Srbiju ide kroz JANAF, koji je zbog toga važan za energetsku i ekonomsku sigurnost zemlje.
- Mi želimo da JANAF i dalje snabdijeva Srbiju, jer želimo i ekonomsku i energetsku stabilnost našeg susjeda, što srpske vlasti znaju i ovo govorim zbog građana - rekao je Plenković ranije.
U ugovoru hrvatske i srpske kompanije postoji „klauzula o višoj sili", koja podrazumijeva da se ugovor automatski raskida u takvim okolnostima, prenosi list Danas.
U slučaju žalbe NIS-a na takvu odluku odlučivao bi arbitražni sud.
Uprkos važnosti ovog naftovoda za Srbiju, sankcije NIS-u ne bi nužno direktno uticale na sigurnost snabdijevanja tržišta u kratkom roku, kaže stručnjak za ekonomiku energetike Aleksandar Kovačević za BBC na srpskom.
- Ima dovoljno instrumenata i učesnika na tržištu da se očuva ili poboljša sigurnost snabdijevanja, ali je očigledno da sigurnost snabdijevanja zahtijeva više pažnje i više sredstava Vlade Srbije - dodaje Kovačević.
Cijene naftnih derivata i ogreva u Srbiji „već odražavaju uvećane troškove snabdijevanja i percepciju rizika koja postoji na tržištu", ocjenjuje on.
Srbija oko tri četvrtine nafte dobija iz uvoza, najviše iz Iraka (52 odsto) i Rusije (47 odsto).
NIS je uz Elektroprivredu Srbije kompanija sa najvećim prihodom na domaćem tržištu, pokazuju podaci za 2023. godinu Agencije za privredne registre.
Ta firma učestvuje sa devet odsto u državnom budżetu, govorio je Vučić.
- Posljedično bi moglo da dođe i do nestašice goriva, jer NIS kontroliše oko 80 odsto tržišta goriva u Srbiji. Srbija ima strateške rezerve za oko dva mjeseca, ali bi nakon toga uslijedila destabilizacija - dodao je Kapor u januaru.
<h2>Ima li izlaza za Srbiju?</h2>
Od početka rata u Ukrajini, pominjano je više modela za promjene u vlasništvu NIS-a.
Jedan od njih je nacionalizacija kompanije, ali je Vučić takvu mogućnost odbacio u maju 2022. godine.
- Ne pada nam na pamet da to radimo - naveo je Vučić.
Srbija bi mogla i da djelimično ili u potpunosti otkupi akcije ruske kompanije u NIS-u, ali i da većinski udio u vlasništvu pređe na drugu inostranu kompaniju, čime bi se izbjegle sankcije Sjedinjenih Država.
- Otkup akcija Gasproma ne bi bio problem za Srbiju, to može da se sprovede bez prevelikih posljedica po budžet, jer bi izgradnja nacionalnog stadiona, na primjer, bila višestruko vrijednija investicija - kaže Kapor.
Hrvatski ministar privrede Ante Šušnjar rekao je da bi JANAF bez poslovnog aranžmana s NIS-om ostao bez dobrog dijela prihoda, a bio bi suočen i s povećanjem troškova.
On je prethodno za Večernji list govorio o prijedlogu da JANAF, kao državna kompanija, kupi ruski udio u NIS-u.
Vrijednost jedne akcije NIS-a na Beogradskoj berzi bila je 718 dinara 14. januara 2025.
Ukupna cijena otkupa ruskih akcija u NIS-u mogla bi da iznosi i više od 1,5 milijardi eura, ocjenjuju stručnjaci.
Kristofer Hil, koji je bio američki ambasador u Beogradu kada su najavljene sankcije NIS-u, rekao je ranije da bi „promjena vlasništva sigurno donijela više mira i prosperiteta, i ovdje i u regionu".
- Ruski vlasnici NIS-a koriste dio profita da finansiraju brutalnu agresiju protiv Ukrajine i ugroze stabilnost na Balkanu i i širom Evrope, a ne da investiraju u budućnost Srbije &nbsp;rekao je Hil.
Slično rješenje pronašli su u Njemačkoj, gdje je akcije kompanije Sefe, koja se bavi uvozom gasa i do početka rata bila je u vlasništvu Rosnefta, država otkupila po tržišnim uslovima od ruskih vlasnika.
Još jedan izlaz za Srbiju mogli bi da budu pregovori sa Vašingtonom ili Moskvom i razrješenje situacije diplomatskim putem.
Rješenje bi moglo da bude i uvođenje sankcija Moskvi zbog rata u Ukrajini, što Srbija uporno odbija.
Efekti sankcija na NIS zavisiće od „vrste i dubine" ovih mjera, kaže Aleksandar Kovačević.
- Mogu se uskratiti razne transportne ili finansijske usluge, oprema, rezervni djelovi ili profesionalne usluge, a ukoliko do toga dođe, poslovanje bi moglo ozbiljno da bude otežano - kaže savjetnik brojnih međunarodnih organizacija, poput Ujedinjenih nacija, Svjetske banke i Međunarodne agencije za energetiku (IEA).

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Američke sankcije NIS-u: Hoće li i kada stupiti na snagu

Evropska unija je u ponedeljak potvrdila da je ponovo uvela sveobuhvatne sankcije Iranu zbog njegovog nuklearnog programa, pošto su Ujedinjene nacije ponovo uvele svoje sveobuhvatne kaznene mjere.
UN su preduzele taj korak tokom vikenda pošto su zapadne sile pokrenule takozvani "snepbek" mehanizam za vraćanje sankcija koji je predviđen nuklearnim sporazumom iz 2015. godine kojim su Iranu i ukinute sankcije.
Sankcije koje je ponovo uveo blok od 27 zemalja uključuju mjere UN koje zabranjuju saradnju s nuklearnim i balističkim raketnim aktivnostima Teherana.
One se, međutim, šire i obuhvataju finansijske mjere, uključujući zamrzavanje imovine iranske centralne banke.
Teheran je osudio kao "neopravdano" ponovno uvođenje sankcija UN.
Uprkos ponovnom uvođenju, zapadni lideri su naglasili da kanali za dijalog ostaju otvoreni.
Šefica diplomatija Evropske unije Kaja Kalas izjavila je u nedjelju da ponovno uvođenje sankcija "ne smije biti kraj diplomatije".
Ujedinjene nacije su zvanično ponovo uvele sankcije Iranu zbog njegovog nuklearnog programa, dodatno vršeći pritisak na tu zemlju koja već trpi globalnu izolaciju i ekonomskih previranja poslije prethodnih rundi kaznenih mjera Zapada.
U ponoć 28. septembra, trojka evropskih sila poznata kao E3 – Velika Britanija, Francuska i Njemačka – objavile su da su Iranu ponovo uvedene takozvane sankcije.
E3 je odmah upozorila Teheran na bilo kakve "eskalatorne" korake kao reakciju na potez i pozvala Iran da se vrati pregovorima, posebno sa SAD.

EU potvrdila ponovno uvođenje sankcija Iranu poslije poteza UN

Evropska komisija predložiće carine na rusku naftu koja se još uvozi na evropsko tržište, saopštio je portparol Komisije Olof Gil.
- Komisija će uskoro izići s pojedinostima tog prijedloga - rekao je Gil na konferenciji.
Predsjednica Komisije Ursula fon der Lajen je u srijedu nakon razgovora s američkim predsjednikom Donaldom Trampom najavila da će predložiti carine na uvoz ruske nafte, prenosi SEEbiz.
Ovdje nije riječ o sankcijama, za koje se traži jednoglasnost, nego o trgovinskoj mjeri o kojoj države članice odlučuju kvalifikovanom većinom, što onemogućava da neka od članica stavi veto na odluku.
Mađarska i Slovačka su jedine zemlje koje još uvoze naftu iz Rusije putem naftovoda Družba. Njima je, kao i Češkoj odobreno izuzeće iz zabrane uvoza nafte i naftnih derivata kao zemljama koje nemaju izlaz na more i ne mogu ju uvoziti iz drugih izvora.
To izuzeće te zemlje treba iskoristiti i osigurati diversifikaciju snabdjevanja naftom iz drugih izvora, što je Češka u međuvremenu i učinila, dok Mađarska i Slovačka još ne pokazuju namjeru da će ići u tom smjeru.

EK će predložiti carine na uvoz ruske nafte

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je u Njujorku da će 1. oktobra stupiti na snagu američke sankcije Naftnoj industriji Srbije, jer su SAD pristale da produže njihovo neuvođenje za svega četiri dana.
- To nije lijepa vijest, ali je očekivana. Mi smo tu kolateralna šteta odnosa Amerikanaca i Rusa, Zapada i Rusa, ali ćemo visoku cijenu platiti mi. Bili smo izrazito korektni i prema ruskim i prema američkim partnerima, ali ćemo platiti izrazito visoku cenu - rekao je Vučić medijima iz Srbije.
Vučić, koji u Njujorku boravi povodom zasijedanja Generalne skupštine UN, kazao je da Srbiji predstoji "teško vrijeme i teška zima" i da će "dati sve od sebe" da građani imaju "toplu zimu u domovima" i da ne brinu za snabdijevanje što se tiče automobila, a da će "sve ostalo biti mnogo teže".
- Uvjeren sam da će Rusi da kažu da imaju rezerve za mjesec ili dva, ali da pošto su finansijske transakcije zabranjene, jer nijedna banka neće hteti da radi, onda će biti problem i sa isplatama plata i sa svim ostalim. Ali da vidimo, da sačekamo, možda se neko čudo desi do 1. oktobra &nbsp;naveo je Vučić.
Dodao je da se Srbiji zbog skorog uvođenja američkih sankcija kompaniji NIS "apsolutno sve dodatno komplikuje i pravi i političke i ekonomske i svake druge probleme".
- Šta god mi predložili, ruska strana ne želi da prihvati. Šta god mi predložili Amerikancima da ne uvedu sankcije, oni ih uvode. A mi smo mali. Nema baš mnogo smisla da pretimo Amerikancima i Rusima. A moram narodu da obezbijedim dovoljno nafte, te sve pozivam da mi pomognete kako da to izvedemo. Borićemo se, razgovaraćemo i tražiti izlaz iz vrlo neprijatne i teške situcije - rekao je Vučić.
Naftna industrija Srbije je prošle nedjelje podnijela novi zahtjev Ministarstvu finansija SAD za izdavanje posebne licence kojom se odlaže primjena sankcija i omogućava nesmetano obavljanje operativnih aktivnosti kompanije i poslije 26. septembra, do kada važi prethodna licenca. SAD su do sada šest puta odlagale stupanje na snagu sankcija kompaniji NIS, uvedenih zbog većinskog ruskog vlasništva.

Vučić: Američke sankcije NIS-u stupaju na snagu 1. oktobra, Srbiji predstoji teška zima

Evropska komisija (EK) mogla bi nametnuti nove mjere Izraelu ako odgovori na međunarodno priznanje Palestine aneksijom Zapadne obale, izvijestio je u ponedjeljak "Washington Post", pozivajući se na visokog evropskog zvaničnika.
Zapadna obala, koju Izrael okupira od 1967, djelimično je pod nadzorom Palestinske uprave, ali ostaje pod izraelskom sigurnosnom kontrolom, s više od 140 naselja koja se smatraju ilegalnima prema međunarodnom pravu.
Opcije koje se razmatraju uključuju ograničenja izvoza naselja, rekao je zvaničnik za list.&nbsp;
- Ako Izrael bude oštar, bićemo oštri; ako odgovori blago, bićemo i mi blagi - naveo je on.
Upozorenje je uslijedilo nakon izjave izraelskog premijera Benjamina Netanjahua 21. septembra da "palestinska država neće biti uspostavljena", dok se sve više zemalja priprema za priznanje na samitu u Njujorku koji su organizovale Francuska i Saudijska Arabija uz Opštu skupštinu UN-a.
Unutar Izraela, ministri krajnje desnice pozvali su Benjamina Netanjahua da nastavi s aneksijom.&nbsp;
Ministar finansija Bezalel Smotrič nazvao je to "jedinim odgovorom na anti-izraelski korak", zahtijevajući da se proglasi suverenitet nad teritorijom, prenosi "Shafaq".

EU upozorava Izrael: Aneksija Zapadne obale donijeće sankcije

Predsjednik SAD-a Donald Tramp je javno objavio pismo koje je poslao liderima zemalja članica NATO-a, a koje se odnosi na rat Rusije i Ukrajine.&nbsp;
Tramp je na svojoj društvenoj mreži TruthSocial objavio pismo koje je proslijedio šefovima vlada i predsjednicima država članica NATO-a.
- Spreman sam uvesti velike sankcije Rusiji kada se sve NATO zemlje dogovore i počnu raditi isto, i kada sve NATO zemlje prestanu kupovati naftu od Rusije. Kao što znate, posvećenost NATO-a da pobijedi bila je daleko manja od 100 posto, a kupovina ruske nafte od strane nekih bila je šokantna! To uveliko slabi vašu pregovaračku poziciju i moć pregovaranja nad Rusijom. U svakom slučaju, spreman sam da ‘krenem’ kad i vi. Samo recite kada?"- napisao je Tramp.
Međutim, osim sankcija Rusiji, Tramp od država saveznica želi istu mjeru i prema Kini.
- Vjerujem da bi ovo, zajedno s tim da NATO, kao grupa, uvede carine od 50 posto do 100 posto na Kinu, koje bi bile u potpunosti ukinute nakon završetka rata između Rusije i Ukrajine, takođe uveliko pomoglo okončanju ovog smrtonosnog, ali suludog rata. Kina ima snažnu kontrolu, pa čak i stisak, nad Rusijom, a ove snažne carine će slomiti taj stisak - dodao je on.
Naveo je da "ovo nije njegov rat", već da je sukob rezultat politika ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i njegovog prethodnika Džozefa Bajdena.
- Ja sam ovdje samo da pomognem da se on zaustavi i da se spase hiljade ruskih i ukrajinskih života (7.118 izgubljenih života samo prošle sedmice. Ludo!). Ako NATO uradi kako kažem, rat će se brzo završiti i svi ti životi će biti spašeni! Ako ne, samo trošite moje vrijeme, i vrijeme, energiju i novac Sjedinjenih Država. Hvala vam na pažnji u vezi s ovim pitanjem - napisao je Tramp.

Tramp: Spreman sam uvesti velike sankcije Rusiji pod jednim uslovom

Bjelorusija je u četvrtak oslobodila 52 politička zatvorenika u okviru dogovora uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država, koje su zauzvrat ukinule dio sankcija nacionalnoj avio-kompaniji te zemlje.
To je još jedan znak mogućeg približavanja Vašingtona i Minska, bliskog saveznika Rusije koji je godinama u izolaciji Zapada. Američki predsjednik Donald Tramp i bjeloruski lider Aleksandar Lukašenko razgovarali su telefonom prošlog mjeseca, a Tramp je čak nagovijestio da bi moglo doći i do njihovog susreta uživo.
Takav ishod bio bi veliko priznanje za Lukašenka, koji već više od tri decenije čvrstom rukom vlada zemljom sa 9,5 miliona stanovnika. Njegova vlast više puta je bila pod sankcijama Zapada, kako zbog gušenja ljudskih prava, tako i zbog omogućavanja Moskvi da koristi bjelorusku teritoriju tokom invazije na Ukrajinu 2022.
Već duže od godinu Lukašenko pokušava da popravi odnose sa Zapadom u nadi da će sankcije biti ublažene. Kao gest dobre volje redovno je oslobađao zatvorenike, među kojima i opozicionara Sjarheja Cihanouskog, supruga u egzilu živeće liderke opozicije Svjatlane Cihanouske, koji je na slobodu izašao u junu.
Odluka SAD došla je dan nakon što je Poljska osudila upad ruskih dronova u svoj vazdušni prostor – tvrdeći da su neki ušli sa teritorije Bjelorusije – što su zapadni zvaničnici ocijenili kao akt agresije. NATO avioni su poletjeli i oborili dio dronova.
Tramp, čija je zemlja glavna vojna sila u NATO-u, reagovao je dvosmisleno, poručivši na mreži Truth Social: „Šta je ovo, Rusija narušava vazdušni prostor Poljske dronovima? Eto nam ga!“
<h2>Ublažene sankcije za Belaviju</h2>
Trampov izaslanik Džon Koel saopštio je u četvrtak u Minsku, nakon sastanka sa Lukašenkom, da su sankcije djelimično ukinute.
Prema riječima američkog zvaničnika, koji je govorio pod uslovom anonimnosti, dio sankcija prema nacionalnom avio-prevozniku Belaviji ublažen je zbog dosadašnjih oslobađanja zatvorenika. To će kompaniji omogućiti servisiranje i kupovinu dijelova za avione, uključujući i „Boing“.
Belavija je prethodno bila pod sankcijama EU, SAD i drugih nakon što su bjeloruski kontrolori leta naredili komercijalnom avionu na relaciji Grčka–Litvanija da prinudno sleti u Minsk, gdje je uhapšen opozicioni novinar Raman Pratasevič.
Cihanouska, liderka opozicije u egzilu, upozorila je da bi ublažavanje sankcija moglo otvoriti nove mogućnosti za Minsk, ali i za Moskvu, čija je avio-industrija teško pogođena restrikcijama.
- Razumijemo da je to dio dogovora. Ali ukidanje sankcija bez suštinskih promjena u zemlji može otvoriti rupe koje će i Lukašenkov režim i Rusija iskoristiti za njihovo zaobilaženje - kazala je za AP.
Lukašenko je potom odluku nazvao „veoma važnom“.
- Biće nam lakše da radimo - prenijela je njegovu izjava državna agencija Belta.
<h2>Jedan od puštenih odbio da ode u Litvaniju</h2>
Jedan od oslobođenih, veteran opozicije Mikolaj Statkevič, odbio je da pređe u Litvaniju i pokušao da se vrati u Bjelorusiju, ali su ga graničari spriječili, kazao je za AP telefonom Anatol Ljabedzka, član tima Cihanouske, sa graničnog prelaza gdje su zatvorenici predati Litvaniji.
Ljabedzka je naveo da se Statkevič nalazi na ničijoj zemlji između dvije države.&nbsp;
- Statkevič pokazuje hrabrost i snagu karaktera. Odbio je da dozvoli Lukašenku da ga izbaci iz zemlje i pruža otpor prinudnoj deportaciji - rekao je.
Njegova odluka podsjetila je na slučaj Marije Kolesnikove, jedne od ključnih figura protesta 2020. godine. Kada su vlasti pokušale da je protjeraju u Ukrajinu, pocijepala je pasoš i vratila se u Bjelorusiju, nakon čega je osuđena na 11 godina zatvora.
Preostali 51 zatvorenik ipak je prešlo u Litvaniju, naveo je Ljabedzka.
Statkevič, jedan od najpoznatijih i najharizmatičnijih Lukašenkovih protivnika, pokušao je da se kandiduje za predsjednika 2010. godine, ali je uhapšen i osuđen na šest godina zatvora zbog „organizovanja masovnih nereda“. Amnesti internešenel ga je proglasio zatvorenikom savjesti, a oslobođen je 2015. pod pritiskom SAD.
Ponovo je uhapšen uoči izbora 2020, kada je ponovo proglašen krivim za organizovanje masovnih protesta i osuđen na 14 godina zatvora. Od februara 2023. drži se u potpunoj izolaciji.
Među oslobođenima su i novinar Ihar Losik iz Radija Slobodna Evropa, kao i drugi novinari, blogeri, lideri stranaka i sindikata, te 14 stranaca.
Savjetnik Cihanouske, Franak Vjačorka, kazao je za AP da je većina oslobođenih u „normalnom fizičkom i psihičkom stanju“, ali da je nekima potrebna hitna medicinska pomoć.
Litvanka Jelena Ramanauskiene, koja je u Bjelorusiji bila osuđena na šest godina zatvora za špijunažu, zaplakala je po izlasku iz autobusa kojim su dovedeni oslobođeni i zahvalila svima koji su omogućili njeno puštanje.
No, ne dijele svi isti osjećaj.&nbsp;
- Veoma je okrutno da sam izdržala čitavu trogodišnju kaznu, a sada sam deportovana - kazala je novinarka Larisa Ščirakova (52), koja je odslužila gotovo 3,5 godine zatvora u svom rodnom Gomelju.&nbsp;
&nbsp;-Mogli su samo da otvore zatvorska vrata, do kuće bih stigla za pola sata – kazala je.
- Ovdje nemam dom, porodicu – ništa. Štaviše, majka mi je umrla dok sam bila u zatvoru, tako da ne mogu ni na njen grob da odem – dodala je.
Prema podacima organizacije za ljudska prava Vjasna, u bjeloruskim zatvorima i dalje se nalazi gotovo 1.200 političkih zatvorenika. Tramp je najavio da želi da izdjejstvuje oslobađanje još većeg broja.
<h2>Približavanje?</h2>
Sve su jasniji znaci da Tramp nastoji na otopljavanju odnosa sa Lukašenkom – slično kao i sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Nedugo nakon što je prošlog mjeseca u Aljasci ugostio Putina, Tramp je nagovijestio da radi na dogovoru o oslobađanju stotina zatvorenika u Bjelorusiji, nakon što je, kako je rekao, imao „divan razgovor“ sa Lukašenkom.
Na društvenim mrežama objavio je da je svrha tog razgovora – prvog zvanično objavljenog kontakta sa bjeloruskim liderom u njegovom drugom predsjedničkom mandatu – bila zahvalnost za oslobađanje zatvorenika u junu.
Tramp je dodao da su razgovarali i o mogućem puštanju mnogih drugih koji se još nalaze u zatvorima.
- Radujem se susretu sa predsjednikom Lukašenkom u budućnosti - poručio je Tramp.
To bi bio zaokret bez presedana za lidera koji je na Zapadu bio gotovo potpuno izolovan zbog nemilosrdne represije nad opozicijom i nezavisnim medijima – posebno nakon izbora u avgustu 2020. godine, koje međunarodna zajednica smatra namještenim.
Tada su desetine hiljada ljudi izašle na ulice, hiljade su uhapšene, a istaknute opozicione ličnosti ili su pobjegle iz zemlje, ili su završile u zatvoru.
Lukašenko je u međuvremenu obezbijedio i sedmi predsjednički mandat na izborima koje je opozicija nazvala farsom.

Bjelorusija oslobodila 52 politička zatvorenika, SAD zauzvrat ukinula dio sankcija nacionalnoj avio-kompaniji

Nakon što je Vlada Slovenije prije dvije sedmice naložila Ministarstvu vanjskih poslova da dopuni materijal o zabrani ulaska Miloradu Dodiku u Sloveniju, a prošle sedmice tu tačku nije stavila na dnevni red sjednice, danas je potvrdila uvođenje sankcija.&nbsp;
Kao važan razlog za mjeru protiv Dodika navodi se obimno prelivanje kapitala sumnjivog porijekla iz Republike Srpske i šireg područja Zapadnog Balkana u Sloveniju.
Prema informacijama N1 Slovenija, vlada je na današnjoj sjednici potvrdila zabranu ulaska razriješenom predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku u Sloveniju. Materijal je pripremilo Ministarstvo za vanjske i evropske poslove (MZEZ).
Kao što je N1 ranije izvijestio, ministarski savjet je polazne osnove za zabranu ulaska Dodiku u Sloveniju razmatrao još prije dvije sedmice, ali su tada MZEZ-u naložili da materijal dopuni prije vladine odluke.
Razloga zašto je Slovenija uvela sankcije Dodiku ima više. Osim presude suda BiH, koju Dodik u dijelu o povlačenju sa položaja predsjednika Republike Srpske ne poštuje, tu su i njegove separatističke težnje, kao i podrivanje državnih institucija i ustava BiH, navodi N1 Slovenija.
Važan razlog je i „osnovana sumnja da Dodik i članovi njegove porodice u Sloveniji preko različitih osoba i firmi posjeduju značajnu imovinu stečenu na sporan način“.
Prema nezvaničnim informacijama, na slovenačkoj obali imaju najmanje pet nekretnina čiji su formalni vlasnici rođaci i prijatelji porodice Dodik. Jedna od tih nekretnina je i luksuzna vila u Portorožu.
Vila u Portorožu vodi se na Đorđa Đurića, koji nije bilo ko – on je zet Dodikovog sina Igora, a od prošle godine i sam je, zajedno sa Igorom, na listi sankcija američkog Ministarstva finansija.
- Nastavićemo da razotkrivamo prevarantske šeme koje Miloradu Dodiku i njegovoj porodici omogućavaju da iskorišćavaju sopstveni narod u ličnu korist - navelo je američko Ministarstvo finansija prilikom uvođenja sankcija protiv Đurića.
Dodali su i da Milorad Dodik zloupotrebljava svoj zvanični položaj za usmjeravanje državnih poslova u mrežu privatnih firmi nad kojima kontrolu imaju on i njegov sin Igor, a upravo Igor, uz pomoć „vlasnika i direktora“ kojima vjeruje, nadgleda funkcionisanje te mreže.
Pored SAD, sa zabranom ulaska i zamrzavanjem imovine protiv Dodika, njegove porodice i nekih drugih visokih funkcionera Republike Srpske već su postupile i Velika Britanija, Njemačka, Austrija, Poljska i Litvanija.

Vlada Slovenije uvela sankcije i zabranila ulazak u zemlju Miloradu Dodiku

Rukovodstvo Evropske komisije &nbsp;razmatra mogućnost uvođenja sankcija protiv Kine i ostalih trećih zemalja koje kupuju rusku naftu i gas.
Ova tema je otvorena u trenutku kada SAD nastoje da dodatno ograniče mogućnosti Moskve da finansira rat u Ukrajini.
Kako navodi Financial Times, razgovori u EU o sadržaju novog paketa sankcija počeli su 7. septembra. Prema riječima tri izvora lista, razmatrano je i uvođenje dodatnih mjera protiv Kine, koja značajno uvozi ruske energente, prenosi B92.
Američki predsjednik, Donald Tramp, nedavno je izjavio da je spreman da pređe u drugu fazu sankcija protiv Rusije, što je do sada njegov najjasniji signal da bi Vašington mogao uskoro da pojača mjere protiv Moskve ili njenih kupaca energenata.
Očekuje se da će delegacija EU otputovati u Vašington na razgovore sa američkim Ministarstvom finansija upravo o sankcijama protiv Rusije.
EU nikada nije uvodila sekundarne sankcije, dok ih SAD često koriste. Evropa je do sada donijela 18 paketa antiruskih sankcija, ali su, kako ocjenjuje IntelliNews, one uglavnom bile neefikasne.
SAD su već uvele dodatnu carinu od 25 odsto na indijski uvoz kako bi kaznile tu zemlju zbog nastavka kupovine ruske nafte. Trump je zaprijetio Kini carinom od 100 odsto zbog istog razloga, ali je rok za sprovođenje mjera pomerio na novembar i široko se očekuje da će ipak odustati od stvarnog uvođenja takve carine.
Evropa nema ovakve mehanizme. Trenutno ne postoji način da EU uvede carine ili sankcije Kini zbog njenog poslovanja sa Rusijom. Uvođenje takvih mjera bilo bi veoma teško, jer bi zahtijevalo saglasnost svih 27 članica, uključujući Mađarsku i Slovačku, koje se redovno tome protive.

EU razmatra sankcije protiv Kine

Velika Britanija danas je uvela nove sankcije protiv ruskih zvaničnika i omladinskih organizacija povezanih s onim što je London nazvao politikom Moskve da deportuje, indoktrinira i militarizuje ukrajinsku djecu. 
 
Moskvu su zapadne vlade i aktivisti optužili da je prisilno deportovala ukrajinsku djecu u Rusiju nakon početka potpune invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine. 
 
Međunarodni krivični sud u Hagu izdao je 2023. godine nalog za hapšenje ruskog predsjednika Vladimira Putina zbog otmice ukrajinske djece, podsjeća Radio Slobodna Evropa. 
 
Britanska vlada je saopštila da će uvesti sankcije protiv osam pojedinaca i tri organizacije povezane s ruskom državom. 
 
Britansko Ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je da je njihova obavještajna služba otkrila kako Moskva sprovodi “dugoročnu politiku rusifikacije na ilegalno okupiranim teritorijama Ukrajine”, s ciljem brisanja ukrajinskog kulturnog identiteta i državnosti. 
 
Prema podacima britanske vlade, više od 19,5 hiljada ukrajinske djece je prisilno prebačeno ili deportovano u Rusiju, uključujući oko šest hiljada djece smještene u mrežu kampova za prevaspitavanje. 
 
- Kada jednom stignu tamo, podvrgnuti su indoktrinaciji usmjerenoj na uništavanje njihovog ukrajinskog identiteta i usađivanje proruskih osjećaja - navodi se u saopštenju. 
 
Među sankcionisanim su službenica ruskog Ministarstva obrazovanja, Anastasija Pavlovna Akuratova, direktor Centra za omladinske programe, Valerij Majorov, organizacije koju London optužuje za pokušaj okretanja djece protiv vlastite zemlje. 
 
Sankcionisane su i Fondacija Akhmat Kadirov, i njena predsjednica Ajmani Kadyrova, majka čečenskog lidera Ramzana Kadirova, koji je takođe na crnoj listi. 
 
Britanska vlada optužuje fondaciju da razvija programe prevaspitavanja za ukrajinsku djecu, uključujući militarističku obuku. 
 
- Politika Kremlja o prisilnoj deportaciji, indoktrinaciji i militarizaciji ukrajinske djece je odvratna. Ona pokazuje dubinu podlosti do koje je predsjednik Putin spreman ići kako bi iskorijenio ukrajinski jezik, kulturu i identitet - rekao je britanski ministar vanjskih poslova Dejvid Lemi. 
 
Velika Britanija je već u novembru prošle godine uvela sankcije protiv deset zvaničnika i organizacija povezanih s politikom deportacije djece. 
 
Aktivisti tvrde da su ruske trupe tokom rata odvodile većinu djece iz sirotišta i centara za mlade s invaliditetom, dok su ostalu djecu uzimali iz siromašnih porodica, čije su roditelje prevarile okupacione snage.

Britanija uvodi nove sankcije Rusiji zbog deportacije ukrajinske djece

Ako se štrajk u sudstvu nastavi i sljedeće nedjelje ili duže, doći će do kolapsa sudskog sistema, kasniće prvostepene sudske odluke. Zato Ministarstvo finansija i Ministarstvo pravde mora obaviti razgovore sa predstavnicima Sindikata sudstva i ponuditi im određene uslove koji će zadovoljiti elementarne potrebe zaposlenih - rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, advokat Zdravko Begović.
Sindikat sudstva donio je odluku o obustavi rada koja je počela juče i trajaće svakog radnog dana od 11 do 12 sati. Razlog su neadekvatna primanja i koeficijenti koji, kako su naveli, ne prate težinu i odgovornost posla koji obavljaju. Imaju dva zahtjeva i napominju da su svi zaposleni jedinstveni u tome.
Zaposleni u sudskoj administraciji, namještenici i savjetnici u sudu, kako ističe Begović, imaju potpuno opravdane razloge za štrajk upozorenja, jer se radi o vrlo zahtjevnom i odgovornom i nadasve teškom poslu.
- Njihova lična primanja su na granici minimuma, pa tako ti sudski namještenici koji su desna ruka svakom sudiji imaju platu u zavisnosti od dužine staža negdje otprilike oko 600 eura, možda manje, ili malo nešto više. Savjetnici u sudu koji imaju završen pravni fakultet &nbsp;i položen pravosudni ispit imaju zaradu otprilike oko 800 eura. Suviše su male zarade i smatram da bi Ministarstvo pravde u saradnji sa Ministarstvom finansija mora učiniti nešto da se tim zaposlenima u sudskoj administraciji povećaju plate upravo u iznosu koji su oni tražili, a to je oko 30 posto i da im se nekim granskim kolektivnim ugovorom u sudstvu poboljša njihov položaj i status - rekao je Begović.&nbsp;
U saznanju je, kaže advokat, da ukoliko se ne krene u rješavanje problema zaposleni u sudstvu će pooštriti svoje obustave rada, pa će to biti, vjeruje on, na dva sata u toku radnog vremena, a moguće i da dođe i do totalne obustave.
- Totalna obustava bi bila pogubna za sudski sistem, jer kao što znate obaveza Crne Gore prema poglavljima 23 i 24 jeste donošenje prvostepenih i pravosnažnih sudskih odluka. Bojkotom zaposlenih u sudu, koji je po mom mišljenju apsolutno opravdan, došli bi u jednu vrlo tešku i neprijatnu situaciju, zato ponavljam - nadam se da će Ministarstvo pravde i Ministarstvo finansija učiniti te početne korake, da će razgovarati sa predstavnicima Sindikata i da će se naći neko zajedničko rješenje. Ne mogu ni pomisliti da to ostane ovako, jer zaista bilo bi pogubno za sudski sistem - zaključio je Begović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1iVcY4mCMtM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Begović: Ako se štrajk u sudstvu nastavi doći će do kolapsa sudskog sistema, institucije da ponude uslove koji će zadovoljiti elementarne potrebe

Reditelj i scenarista Zdravko Šotra koji je potpisao preko 120 televizijskih i filmskih ostvarenja velike gledanosti kako na televiziji, tako i u bioskopima preminuo je noćas u 93. godini.
Predratni građanski i poratni revolucionarni svijet, malovarošani i širokogrudi vizionari, istorijsko i individualno, zabavno i kulturno – elementi su koji čine zavodljivi svijet telvizijskih serija Zdravka Šotre, piše RTS.
Njegove predratne drame, bahati narodni tribuni, majstori za kvarove, ali i za dušu decenijama žive po ljudskoj mjeri uprkos istorijskim rebusima podsjećajući da je život igra, ali i više od igre. Zato i danas televizijskog gledaoca plijene priče i junaci iz Šotrine majstorske radionice koja vrijedno radi od prvih dana televizije.
Zdravko Šotra je rođen 14. februara 1933. u Stocu. Diplomirao je režiju na Akademiji za pozorište, film, radio i televiziju u Beogradu 1954. u klasi profesora Vjekoslava Afrića. Na Televiziji Beograd bio je zaposlen od njenog osnivanja, 1958. do 2001. godine.
Tokom sedamdesetih režirao je izuzetno popularnu emisiju Obraz uz obraz sa Draganom Nikolićem i Milenom Dravić. Režirao je filmove koji su obarali bioskopske rekorde kao što su Braća po materi, Lajanje na zvijezde, Zona Zamfirova, Ivkova slava, kao i brojne televizijske filmove i drame: Boj na Kosovu, Šešir profesora Vujića i Santa Marija dela Salute, Ranjeni orao...
Dobitnik je nagrade Zlatna antena za doprinos TV produkciji 2019. godine.
Vrijeme i mjesto sahrane biće naknadno objavljeni.

Preminuo Zdravko Šotra

Osnovni sud u Podgorici poništio je odluku Savjeta Radio i televizije Crne Gore (RTCG) kojom je Boris Raonić u septembru prošle godine ponovo izabran za generalnog direktora javnog servisa. Sud je presudio donio na osnovu tužbe Slavena Knezovića, jednog od kandidata na konkursu, ocijenivši da odluka Savjeta nije bila valjano obrazložena i da nije ispunila standarde pravičnog postupka.
Knezović je Anteni M kazao kako se nada „da će konačno prestati dugogodišnja degradacija profesionalaca i RTCG od strane višestruko nelegalnog direktora“.
Još jednu u nizu presuda o nzakonitim izborima Raonića na čelo Javnog servisa, donio je sudija Mladen Paunović, koji je naveo da Savjet RTCG nije jasno obrazložio zbog čega je dao prednost Raoniću u odnosu na ostale kandidate, niti je naveo koje su konkretne profesionalne reference ili programske rezultate odlučujuće prevagnule u njegovu korist.
Prema presudi, odluka Savjeta broj 01-5984 od 2. septembra 2024. godine poništava se kao nezakonita, a RTCG je obavezana da Kneževiću nadoknadi troškove postupka u iznosu od 453,75 eura u roku od osam dana od pravosnažnosti presude.
<h2>Nedostatak jasnih kriterijuma</h2>
U obrazloženju presude se navodi da Savjet RTCG u spornoj odluci nije precizirao koji su to ciljevi iz Strategije razvoja RTCG 2023–2027 koje je Raonić ispunio bolje od drugih kandidata, niti je pojasnio u čemu su se ogledale prednosti njegovog plana rada.
- Dati razlozi nijesu konkretizovani niti valjano obrazloženi, pa se iz njih ne može zaključiti koji su to ciljevi koje je izabrani kandidat ispunio… na koji način je njegov predloženi plan rada bio više usklađen sa Strategijom razvoja RTCG, niti kojim je programskim mjerama unaprijedio gledanost i međunarodnu informativnost - naveo je sudija Paunović.
Sud je ocijenio da je izostanak jasnih i provjerljivih kriterijuma doveo do proizvoljnosti u odlučivanju, čime je tužiocu onemogućeno da djelotvorno ospori odluku.
- Iako je nesporno činjenica da članovi Savjeta imaju diskreciono ovlašćenje da biraju razloge, odnosno jasni kriterijumi, koji opredjeljuju podršku nekom od kandidata (da li su reference, ukoliko jesu, koje su, da li je raniji rad, radno iskustvo i koje radno iskustvo, na kojim poslovima, kakva je veza između tih poslova i poslova generalnog direktora, da li je to komunikativnost, kao i drugi slični kriterijumi...), jer nije dovoljno samo navesti neke od razloga, bez bilo kakve konkretizacije u čemu se ti razlozi sastoje, kako bi se isti mogli i ispitati – navodi se u obrazloženju presude.
Kako se navodi, Savjet RTCG je bio dužan da obrazloži kojim se konkretnim razlozima rukovodio prilikom donošenja odluke, te koji kriterijumi su konkretno prevagnuli u odnosu na ostale kandidate, prilikom donošenja odluke, čime bi se izbjegla proizvoljnost i omogućilo kandidatima da shvate suštinske razlike na temelju kojih je donesena odluka i kako bi mogli procijeniti i djelotvorno ostvariti svoje pravo na ulaganje odgovarajućeg pravnog sredstva nadležnom organu, ukoliko se nezadovoljni takvom odlukom o izboru.
- U konkretnom slučaju, sud smatra da nijesu primijenjeni objektivni i mjerljivi kriterijumi, odnosno na koji način Savjet RTCG nije sagledao uporedno, uzimajući u obzir sve njihove reference, pojasnivajući iz kog razloga (kriterijuma) cijeni da je bolji jedan kandidat, a prema kom kriterijumu je bolji drugi, da bi zbirno, na kraju, mogao ocijeniti koji kriterijumi su odlučujući i koji ga u većini opredjeljuju za jednog kandidata, u konkretnom Borisa Raonića – navodi se u obrazloženju presude
Knezović je tokom postupka ukazivao da je Boris Raonić prethodna dva mandata na čelu RTCG obavljao na nezakonit način, što je, kako je naveo, utvrđeno pravosnažnim sudskim presudama. Takođe je naglasio da interes javnosti ne može biti da ista osoba bude imenovana na tu funkciju treći put, uz okolnost da prethodna imenovanja nijesu bila zakonita.
Protiv ove presude može se podnijeti žalba Višem sudu u Podgorici u roku od osam dana od prijema pisanog otpravka.

Osnovni sud: Raonić nezakonito izabran za generalnog direktora i prošle godine

Skeptičan sam - rekao je njemački kancelar Fridrih Merc (Hrišćansko-demokratska unija, CDU) osvrćući se na novi model dobrovoljnog služenja vojnog roka, o kojem je koalicija već postigla dogovor. Kroz novi model, koji bi trebalo da počne 2026. godine, Bundesver želi da pridobije dodatno osoblje.
Nacrt zakona je ove nedjelje trebalo da bude razmatran u Bundestagu. Međutim, sumnje u uspjeh ovog modela su toliko izražene unutar konzervativnih stranaka CDU i CSU da ih je i sam kancelar javno iznio.&nbsp;
- Pretpostavljam da se nećemo zaustaviti samo na dobrovoljnosti - rekao je u nedjelju uveče na njemačkom javnom televizijskom servisu ARD.
<h2>Prvo čitanje nacrta zakona je odloženo</h2>
Merc time nije samo dodatno podstakao debatu o povratku obaveznog vojnog roka, već je i ponizio koalicionog partnera, njemačke socijaldemokrate (SPD). Nacrt zakona potiče iz kabineta socijaldemokratskog ministra odbrane Borisa Pistoriusa. Rasprava o nacrtu je sada odložena za narednu sednicu Bundestaga. Zakon predviđa atraktivnije uslove za mlade koji žele da služe u Bundesveru. Ipak, odluka ostaje dobrovoljna, povratak obaveznoj vojnoj službi za sada nije planiran.
Generalni sekretar SPD-a, Tim Klisendorf, kritikovao je kancelarovu javno pokazanu sumnju.&nbsp;
- U koaliciji smo se jasno dogovorili: to je dobrovoljno služenje vojnog roka - naglasio je u Berlinu.&nbsp;
Neshvatljivo mu je da to CDU i CSU stalno dovode u pitanje. Ova debata, koja se „stalno ponavlja“, zbunjuje mlade ljude.
<h2>Krajem avgusta vladalo je jedinstvo u kabinetu</h2>
Vlada je krajem avgusta usvojila nacrt zakona koji sada izaziva napetosti u koaliciji. Tim povodom je kabinet održao sjednicu berlinskom sjedištu Ministarstva odbrane. Na ovom simboličnom mjestu su se socijaldemokrati i demohrišćani dogovorili da vojna služba za sada ostaje dobrovoljna, kako je i navedeno u koalicionom sporazumu.
Međutim, ukoliko ne budu ispunjeni ciljevi u pogledu broja vojnika ili se bezbjednosna situacija drastično pogorša, vlada bi uz odobrenje Bundestaga mogla odlučiti o povratku obavezne vojne službe – i to je predviđeno zakonom. Ipak, zakon za sada ne sadrži „automatsku" reaktivaciju obaveze u slučaju da se ne prijavi dovoljno dobrovoljaca.
Automatizam sada ponovo traže konzervativni političari. Oni kritikuju nedostatak jasnih ciljeva kad je riječ o povećanju broja vojnika. Ukoliko se ti ciljevi ne ostvare, potrebni su mehanizmi za povratak obaveznog služenja vojnog roka.
Socijaldemokrati odbijaju tu mogućnost. Inače, obavezno služenje je 2011. ukinuo tadašnji demohrišćanski ministar odbrane Karl-Teodor cu Gutenberg. Ministar Pistorius naglašava da Bundesver trenutno nema kapacitete da primi i obuči čitave generacije mladih muškaraca. To priznaje i kancelar Merc. U svakoj generaciji ima oko 350.000 mladih muškaraca koje Bundesver ne bi mogao sve da pozove, rekao je kancelar.
<h2>Već sada se prijavljuje više dobrovoljaca</h2>
Bundesveru je na srednji rok potrebno 260.000 aktivnih vojnika kako bi ispunio NATO ciljeve i bio sposoban za odbranu u svjetlu prijetnje iz Rusije. Trenutno ih ima oko 182.000. Broj prijavljenih već raste: dok je prošle godine oko 10.000 mladih muškaraca i žena dobrovoljno služilo vojni rok, u avgustu ove godine ih je već bilo 13.000.
S obzirom na taj rast, Pistorius vjeruje da će dobrovoljni vojni rok privući dovoljno novog osoblja. Posebno jer zakon sadrži i obavezne elemente: svi muškarci sa navršenih 18 godina moraće da ispune upitnik, dok je za žene to dobrovoljno. U njemu će morati da navedu da li su spremni da služe u Bundesveru. Od 2027. godine, planira se i obavezna regrutacija za sve mlade muškarce.
Generalni inspektor Bundesvera Karsten Brojer takođe se zalaže da se prvo isproba model dobrovoljne službe. Sa vojnog stanovišta mu je važno „da to ide brzo i da sada više ne raspravljamo dugo“, kako bi već u januaru upitnici mogli biti poslati, rekao je najviši njemački oficir za ARD.
<h2>Kritika zbog „vojske sa upitnikom“</h2>
Posebno oštre kritike uputio je premijer Bavarske i predsjednik Hrišćansko-socijalne unije (CSU) Markus Zeder, koji smatra da je povratak obaveznom vojnom roku neizbježan.&nbsp;
"Vojska sa upitnikom“ ili „mlaka verzija vojnog roka“ ne pomaže nikome. I ministar spoljnih poslova Johan Vadeful (CDU),jedan je od poznatijih zagovornika obaveznog vojnog roka.
Pošto obavezni vojni rok za muškarce nikada nije izbrisan iz njemačkog Ustava, može se ponovo uvesti jednostavno – zakonom. Drugačije bi bilo kada bi se uvodio obavezan vojni rok i za žene ili obavezna godina društvene službe za sve mlade. Kancelar Merc je to ponovo pomenuo, ali za tako nešto bi bila potrebna promjena Ustava. Međutim, za to bi bila potrebna dvotrećinska većina u Bundestagu, koja u ovom sazivu nije realna.&nbsp;
- To bi u svakom slučaju trajalo duže – a to vrijeme nemamo - upozorio je generalni inspektor Brojer.

Merc sumnja u dobrovoljno služenje vojnog roka

Imamo duple aršine u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. U sky prepiskama pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, pominju Dritana Abazovića, Demokrate bezbroj puta, a te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša, kazala je u sinoćnjoj emisiji "Na kraju dana", Danica Nikolić, glavna i odgovorna urednica M portala.
Komentarišući poslednja hapšenja i etiketiranja jednog broja slobodnih i nezavisnih medija, a biznismenu Aleksandru Mijajloviću navodno uređivanje istih, Nikolić podsjeća kako se postupalo kada je objavljena prepiska u kojoj danas specijalni tužilac Vukas Radonjić dogovara ishod krivične prijave.&nbsp;
- Mi smo objavili jednu sky prepisku, u više navrata smo je objavljivali, koja se tiče portparola SDT-a Vukasa Radonjića i on je saslušavan tim povodom. Naravno nije demantovao te sky prepiske i saopštio je da je saslušavan. Ne znamo šta je sa tim predmetom. Vukas Radonjić u toj prepisci dogovara ishod krivične prijave, koja je podnijeta protiv jednog od pripadnika jednog klana. Ne samo što to dogovara, nego se iz sky prepiske vidi da je njegovu svadbu praktično platio jedan od najtraženijih ljudi u Crnoj Gori, a to je bivši policijski funkcioner Ljubo Milović. Vukas Radonjić je saslušan, pušten, radi svoj posao dan danas. Bavi se velikim, ozbiljnim predmetima. I sa tim se ništa dalje nije desilo - kazala je Nikolić.
A sa druge strane, ukazuje Nikolić, imamo ekspresno hapšenje tužiteljke Andrijane Nastić, koja je posle saslušanja puštena i oduzet joj je pasoš.&nbsp;
- Odavala tajne podatke. Pa čekajte, ovaj čovjek je dogovarao ishod presude. &nbsp;Oko Ljuba Milovića imamo takvu hajku koja traje pet godina, ne znamo gdje je, šta je.. Traže ga svi, Interpolova potjernica je za njim raspisana. I to je kao u redu. U redu je da taj tužilac i dalje radi svoj posao u SDT-u koje je rang više od VDT-a u kojem radi tužiteljka Nastić. Imamo duple aršine, to je sasvim jasno. Jasno je da je revanšizam na sceni - istakla je glavna i pdgpvprna urednica M portala.
Upravo zato što to imamo na scceni, ocjenjuje ona, jako je važno da imamo slobodne medije, kritičke medije, koji će se baviti ovim stvarima.
Podsjetila je i da u sky prepisci koju je objavio M porta, pripadnici kavačkog klana govore o tome kako imaju tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu koji će završiti presudu, i da se ispostavlja da je to tada bio Radonjić.
- U sky-ju pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, treća lica ga pominju, pominju Dritana Abazovića, novinarku koja potpisuje ove "spektakularne" tekstove. Treća lica pominju i Demokrate u bezbroj slučajeva i vrlo često... Te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša -naglasila je.
Da su u pitanju dupli aršini u postupanjima, jasno je, smatra Nikolić, i iz slučaja bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koja u sky prepiskama navodno pominju treća lica.
- Njih nema kao direktnih učesnika, nismo ih vidjeli, a vjerujem ni da nećemo. Oni su u Istražnom zatvoru godinu i po dana, ne služe kaznu nego su u istražnom. Pritvor se pretvorio u kaznu. Oni su u zatvoru, a ovi ljudi koje pominju treća lica niko ne saslušava. Dakle, za njih je dozvoljeno da ih treća lica pominju, a ove nije dozvoljeno. Isto je riječ o visokim državnim funkcionerima, novinarima itd. O čemu se ovdje radi. Kakvo mi to Specijalno državno tužilaštvo imamo - pita se Nikolić.
Govoreći o nejednakom odnosu prema medijima od strane institucija, Nikolić kao primjer navodi zahtjev koji je uputila Višem sudu da joj dozvoli da snimi intervju sa pritvorenikom, bivšim predsjednikom Opštine Budva Milom Božovićem. Ona je to uradila nakon što je Javni servis emitovao intervju sa optuženim Duškom Kneževićem.
- Kakav je to odnos prema medijima, Javnom servisu dozvolili da snimi intervju sa optuženim Duškom Kneževićem, a meni ne dozvoli da radim intervju sa Milom Božovićem koji sam tražila. Nisu htjeli da mi dozvole, jer bih pravila gužvu. Dakle kamere televizijske ne prave gužvu, ali ja jedna koja dolazim bez kamera jer pišem, pravim gužvu i pravim problem obezbjeđenju zatvora da održava red. Zamislite taj odnos. I to vam neko mrtav ozbiljan pošalje kao odgovor institucije, a tražili ste da vam se omogući isti tretman kao RTCG. Ništa manje ništa više - istakla je Nikolić.
Na kraju glavna i odgovorna urednica M portala konstatuje da upradamo u jedan haos.
- Oni proizvode toliko skandala da više ne možemo da ispratimo liniju jednog od njih - dodala je.
Ovo je impresivan popis ludila, kratko je prokomentarisao glavni i odgovorni urednik AnteneM, Darko Šuković, nakon navoda koje je iznijela Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nikolić: U prepiskama se pominju Demokrate, Abazović, Radonjić koji završava presude i niko ih ne saslušava, Šuković: Ovo je impresivan popis ludila

Državni sekretar u Ministarstvu finansija, kojim rukovodi Novica Vuković, biće PES-ov bot Tarik Turković, saznaje Portal ETV.
On bi na toj poziciji trebalo da naslijedi Bojanu Bošković, koja, prema informacijama Portala ETV, prelazi na funkciju državne sekretarke u Ministarstvu evropskih poslova, na čijem je čelu Maida Gorčević.
Tarik Turković je, kako se u narodu kaže, "bot tviteraš" Pokreta Evropa sad — poznat po tome što zdušno brani ekonomske politike Vlade Milojka Spajića. Na mreži Iks svakodnevno je prisutan i izuzetno aktivan u podršci svim politikama PES-a, ali i u kritikama na račun prethodne vlasti.
Kao prepoznatljiv bot PES-a, Turković svakodnevno u više navrata dijeli objave ministara i poslanika Pokreta, pokušavajući da njihove politike predstavi u najboljem svjetlu, dok istovremeno koristi priliku da za sve negativno optuži vlast prije avgusta 2020. godine.

PES-ov "bot" Tarik Turković biće državni sekretar u Ministarstvu finansija

Bivši ministar odbrane i funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) &nbsp;Predrag Bošković pušten je da se brani sa slobode nakon saslušanja u Višem sudu.
Ovu odluku donio je sudija za istragu Goran Šćepanović.
Bošković ima obavezu da se povremeno javlja državnom organu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEie5EqL6YTQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Advokat Mihailo Volkov kazao je novinarima ispred Višem suda da je Predrag Bošković na saslušanju obesmislio ono što mu je stavljeno na teret naredbom za sprovođenje istrage.
- Sudija za istragu mu je odredio mjeru povremenog javljanja državnom organu. Takvim načinom sudija za istragu i Viši sud su dali ocjenu na sve ono što je stavljeno bilo prijedlogom za određivanje pritvora - kazao je Volkov.
Naglasio je da je prethodnih dana u više navrata isticao na što se odnosi ovaj postupak.
- Ako vam samo kažem da su Predrag Bošković i Aleksandar Mijajlović razmjenjivali poruke oko zdravlja sada pokojnog mitropolita Amfilohija, oko onoga što je objavljeno u medijima, iznosili neke svoje stavove i da se sva inkriminacija svela na to da je Predrag Boškovic poruku koju je dobio od partijskih aktivista iz Berana proslijedio Aleksandru Mijajloviću - i ako je to sve zavrijedilo da Bošković bude lišen slobode i doveden kod sudije za istragu kao najveći kriminalac - uz sve ono što se dešava u Crnoj Gori ovih dana - onda je sve nejasno - &nbsp;rekao je Volkov.
Bošković je uhapšen juče ujutro na aerodromu u Podgorici, kada se vraćao sa puta. Bošković je saslušan u Specijalnom državnom tužilaštvu u svojstvu osumnjičenog za krivično djelo stvaranja kriminalne organizacije.
U cjelosti je negirao izvršenje djela i iznio kratku odbranu.

Bošković pušten da se brani sa slobode

Udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja, potpomognuta Demokratama. Ovim riječima, urednica Istraživačke redakcije Portala ETV, Kaćuša Krsmanović u sinoćnoj emisiji "Na kraju dana" okarakterisala je posljednja hapšenja i targetiranje slobodnih i nezavnisnih medija na način da ih biznismen Aleksandar Mijajlović navodno uređuje.
- Najvažnije u ovoj priči je ono što je objavio koncern Vijesti. Ovo je udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, SDT-a i SPO, potpomognuta Demokratama. Jer pogledajte u uratku u Vijestima, to je rječnik Borisa Bogdanovića, glasnogovornika i ideologa Demokrata. To je jedna bolesna, opasna konstrukcija - istakla je Krsmanović.
Podsjetimo, iako je postupak tajan i obavezuje sve strane, ali i medije da ne iznose bilo kakve podatke, koncern Vijesti je nonšalantno, bez ikakvih posljedice, objavio navode iz naredbe za sprovođenje istrage.
U medijima se potcrtavaju i rodbinske veze privedenih u akciji SDT-a i SPO, biznismena Aleksandra Mijajlovića i tužiteljke Andrijane Nastić, za šta Krsmanović smatra da je pokušaj diskreditacije tužiteljke.&nbsp;
- To je zbog naroda. Da se pojača taj utisak - &nbsp;zamislite sad gospodin Mijajlović, taj svemoćni i jedna tužiteljka. Ali, ne bilo koja tužiteljka, ono što je ključ to je tužiteljka koja je postupala u dva masovna zločina u Crnoj Gori. Ta tužiteljka nije postupala u oba ta predmeta tako što je rekla - &nbsp;idem ja, nego je spletom okolnosti ona bila dežurna tog dana. Znači pukim slučajem se našla, ni kriva ni duna, &nbsp;u dva velika predmeta. I treba je povezati sa Mijajlovićem, koji navodno uređuje slobodne i nezavisne crnogorske medije. Treba je diskreditovati - poručila je urednica Portala ETV.
Prema njenim riječima, razlog za diskreditaciju Nastić krije se u naumu da se ona isključi iz slučajeva masakra na Cetinju.&nbsp;
- Gospodin Spajić prije 15ak, 20 dana konačno je primio porodice žrtava cetinjskih masakara. Zar nije indikativno da upravo u trenutku kada treba da se dogodi odgovor Spajića tim familijama, jer im je on obećao skoriji odgovor, vi krećete &nbsp;u ovu akciju i tužiteljku koja je postupala u oba slučaja povezujete sa tim "strašnim" Mijajlovićem, uvezuju ga kao čovjeka koji je na čelu crnogorskim medija, uređuje ih. On ima svoje pipke u tužilačkoj organizaciji preko strica. U Crnoj Gori brat i sestra od strica, u našim tradicionalnim okvirima je rod rođeni. I onda na taj način treba diskreditovati tužiteljku i isključiti je iz oba slučaja - kazala je Krsmanović i dodala da pretpostavlja da će se to desiti sada kada je terete da je "odavala tajne informacije svom bratu od strica i na taj način urušavala bezbjednosni sistem Crne Gore".
Smatra da je vrlo indikativno zašto tužiteljku Nastić žele da isključe.
- Mislim da treba svima da nam je jasno zašto žele da je isključe. Zato što tužiteljka Nastić, vjerovatno raspolaže nekim podacima, za koje oni ne žele da dođu do javnosti ili je tražila neke podatke, vještačenja, za koja su oni svjesni što će da proizvedu i koji rezultat i nije poželjno da ona bude u posjedu tih informacija. I onda je isključite iz tog predmeta &nbsp;i angažujte podobnog tužioca po volji Novovića, Šukovića, Demokrata, crkv.e. I vi ste zatvorili priču o ta dva masakra na Cetinju. Potpuno sam sigurna da ovaj tajming nije nimali slučajan - ocijenila je Krsmanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: sankcije